pasivna kuca

Ideji o konceptu pasivne gradnje prvi su se dosjetili profesori Bo Adamson sa vedskog sveuilita Lund i Wolfgang Feist s njemakog Instituta za stanogradnju i okoli. Ideja im je pala na pamet tijekom jednog razgovora kojega su vodili u svibnju 1988. godine. Dvoje profesora svoj su koncept razvili kroz niz istraivakih projekata koje im je, vrlo mudro gledajui u budunost, sufinancirala njemaka savezna drava Hesse. Ubrzo su profesori svoju prvu pasivnu kuu (s etiri pasivna stana) izgradili u njemakom gradu Darmstadtu 1990. godine. etiri kupca u kuu su uselili sljedee godine i tako postali prvim stanarima pasivnih kua u svijetu. Ubrzo su pasivne kue poele nicati u Stuttgartu, Naumburgu, Hesseu, Wiesbadenu, Koelnu... Otad je izgraeno na tisue pasivnih objekata. Danas ih je u svijetu oko tridesetak tisua, najvie u Njemakoj i Austriji, ali procjene su da e ih u Europi do 2012. godine biti ak sedamdeset tisua. U rujnu 1996. godine osnovan je Institut za pasivnu kuu sa sjeditem u gradu Darmstadtu. Njegova je funkcija da promovira i kontrolira pasivni standard u gradnji. Prva pasivna kua u sjevernoj Americi izgraena je 2003. u saveznoj dravi Illinois, u gradu Urbana, no ona nije certificirana pa se kao prva prava pasivna kua u SAD-u uzima ona sagraena (i certificirana) 2006. godine u blizini grada Bemidji, u saveznoj dravi Minnesoti.

Prva pasivna kua u sjevernoj Americi izgraena je 2003. u saveznoj dravi Illinois, u gradu Urbana, no ona nije certificirana pa se kao prva prava pasivna kua u SAD-u uzima ona sagraena (i certificirana) 2006. godine u blizini grada Bemidji, u saveznoj dravi Minnesoti.

2. Definicija ''Pasivne kue''

Pasivna kua je maksimalno izolirani objekt koji potrebnu toplinsku energiju za grijanje dobiva iz toplinskih dobitaka nastalih u samom objektu (toplina tijela, toplina iz kuanskih aparata, toplina koja nastaje kuhanjem) i vanjskih prirodnih toplinskih dobitaka (suneva energija, geotermalna energija, energija vjetra i vode).

Naziv Pasivna kua doao je iz injenice da se u takvim objektima glavnina toplinske energije dobiva na pasivan nain bez sagorijevanja fosilnih goriva (nafta, plin, ugljen) ime se radikalno smanjuju trokovi grijanja i izuzetno pozitivno utjee na zatitu okolia i openito odrivi razvoj.

Konkretno, smanjuje se potronja fosilnih goriva, smanjuje se emisija staklenikih i drugih tetnih plinova, smanjuje se oneienje okolia, smanjuje se ovisnost o nafti i plinu koje moramo sauvati za industriju...

Pasivna kua sjedinjuje vrhunsku arhitekturu i visoku tehnologiju s ciljem postizanja energetske uinkovitosti i udobnosti. Treba naglasiti da je gradnja pasivnih objekata skuplja samo 10 do 20 % od klasinih, te da je to dugorono gledano jedna najmudrijih i najsigurnijih investicija

2.1 Primjena pasivnih kua

Pasivna kua moe biti obiteljska kua, viestambena zgrada, poslovni objekt, industrijska hala, kola, djeji vrti, sportska dvorana, itd. Ona svojom vrhunskom termoizolacijom, inteligentnom ventilacijom i ostalim sofisticiranim strojarskim sustavima postie velike utede energije, iskoritava obnovljive izvore energije, te osigurava zdravu i ugodnu mikroklimu unutarnjih prostorija.

Dodatne utede postiu se mudrom arhitekturom i povoljnom orijentacijom objekta prema suncu, niskotemperaturnim plonim sistemima grijanja i hlaenja itd Utede su toliko znaajne da, u usporedbi s klasino graenim objektima, pasivna kua troi 10-ak puta manje energije! Takvoj paljivo planiranoj, pomno projektiranoj i mudro dizajniranoj graevini potrebno je vrlo malo energije da u njoj stanarima zimi bude ugodno toplo, a ljeti ugodno svjee.

Pasivna kua rjeava sve potrebe za energijom bez potrebe za klasinim gorivima kao to su nafta, plin, ugljen ili drvo - s time da se u tom smislu moe otii i korak dalje ugradnjom fotonaponskih kolektora za proizvodnju struje koji omoguuju proizvodnju elektrine energije i potpunu energetsku neovisnost.

Takva se investicija u trenutanim hrvatskim uvjetima sama isplati ve za 7 do 10 godina, s time da se taj period (povrata investicije) sve vie smanjuje pojeftinjenjem opreme te raznim poticajima i subvencijama.

3. Karakteristike ''Pasivne kue''

U ovom dijelu seminarskoga rada, nabrojati emo nekoliko karakteristika pasivnih kua.

3.1 Ekonomija i utede

Mudri e investitor u zamjenu za samo 10 do 20 posto vee ulaganje u izgradnju dobiti stambeni, poslovni, proizvodni ili javni objekt koji e tijekom narednih desetljea tedjeti i do 90 posto energije za grijanje, hlaenje, kuanske aparate

Mudro osmiljenom arhitekturom, visokim standardima graenja, naprednim strojarskim i elektro sustavima te koritenjem obnovljivih izvora energije, pasivna kua moe sama proizvoditi dostatnu koliinu energije.

Takva se investicija u trenutanim hrvatskim uvjetima sama isplati za 10 do 15 godina, s time da se taj period (povrata investicije) sve vie smanjuje pojeftinjenjem opreme te raznim poticajima i subvencijama. Desetljea iskustva pokazala su da energenti stalno poskupljuju, a nerijetko se dogaalo da su cijene rasle i iznad predvienih crnih scenarija. Na kraju, sustavi kune tehnike u pasivnih graevina skoro da nemaju dijelova koji bi se istroili. Osjetljivih i potronih ureaja za grijanje kod pasivnih kua uglavnom nema jer se radi o niskotemperaturnom grijanju, stoga i u tome sluaju reemo trokove i tedimo.

3.2 Zdravlje

Osim enormnih uteda, posebnost pasivne kue lei i u injenici da ona osigurava optimalne uvjete zdravog stanovanja.

Klimatizacija pasivne kue koristi filtre kojima se zrak isti od praine, kukaca, peludi i ostalih nepoeljnih elemenata. Zbog automatiziranog sustava mikroklime koji konstantno radi, usisava zrak izvana, po potrebi ga grije ili hladi te njime ventilira unutarnje prostorije - u pasivnoj kui udobno e se osjeati i osobe s ozbiljnim problemima kada su u pitanju peludne alergije. S obzirom na visoku uinkovitost ventilacijskog sustava, stanar pasivnog objekta (ukoliko to ne eli) uope ne mora otvarati prozore da bi prozraio stan.

S druge strane, postoji jo jedan sustav pasivne kue koji mnogo utjee na zdrav boravak stanara. Rije je o sustavu plonog grijanja/hlaenja podnih, stropnih i zidnih povrina, kojime se efekt podizanja praine smanjuje na minimum, to drastino smanjuje tegobe svima koji su alergini na prainu. Ploni sustav grijanja u pasivnoj kui takoer je i veliki prijatelj djece koja svoje vrijeme esto provode na podu, igrajui se.

3.3 Energija

U pasivnoj kui potroena energija moe se vrlo jednostavno i uinkovito vratiti iz obnovljivih izvora energije.

Pasivna kua moe koristiti energiju sunca, podzemne vode, zemlje, ak i akumuliranu toplinu koju u unutarnjim prostorijama proizvedu stanari ili kuanski aparati. Koritenjem obnovljivih izvora pasivna kua tedi energiju, i to ne samo na razini krajnjeg korisnika. Te iste utede odraavaju se na cijelu dravu, odnosno utjeu na smanjenje njezinih investicija u sustav opskrbe energijom. To je iznimno vaan podatak jer je danas velik broj drava ovisan o uvozu energije.

Geografski poloaj Hrvatskoj je podario mnogo sunanih dana u godini, stoga pasivne kue imaju velike mogunosti iskoritavanja svih dobitaka koje prua sunce - solarnim kolektorima zagrijava se voda, fotonaponskim elijama proizvodi struja a toplinskim zraenjem kroz staklene povrine zagrijava se unutranjost objekta, to je u dobro izoliranim objektima jako veliki besplatni tj. pasivni dobitak toplinske energije.

Slika 1 Pasivna kua i obnovljivi izvori energije

3.4 Ekoloki ciljevi

Posljednjih nekoliko godina se intenzivno radi na smanjenju iskoritavanja klasinih izvora energije i emisija staklenikih plinova. U dananje vrijeme na grijanje i hlaenje graevinskih objekata otpada oko 40 posto ukupne svjetske potronje energije, dok istovremeno pasivna kua smanjuje potronju energije i do deset puta.

Broj pasivnih objekata u svijetu iz dana u dan se poveava, prvenstveno zahvaljujui Europskoj uniji koja eli do 2020. godine svu svoju novogradnju u potpunosti prebaciti na pasivni standard. Svi koraci koje Europa u tome smjeru poduzima potaknuti su europskom inicijativom koja se popularno naziva 3x20. Europska unija je jo 2007. godine usvojila zakonske akte s ciljem smanjenja utjecaja na klimatske promjene, kojima bi se do 2020. godine trebalo postii:

20% manje emisije staklenikih plinova u usporedbi. 20% udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj potronji. 20% manja potronja energije.

S obzirom na enormne utede i usmjerenosti pasivne kue na iste i obnovljive izvore energije, te ako u obzir uzmemo injenicu da takav tedljivi sustav drastino smanjuje emisiju staklenikih plinova potpuno je logina odluka EU o obaveznom uvoenju pasivnog standarda u gradnju.

4. Projektiranje i gradnja pasivnih kua

Orijentacija graevine, termoizolacija, vanjska stolarija, energetski izrauni, proraun ventilacijskog sustava, odreivanje optimalnog sustava grijanja i hlaenja, izraun i specifikacija strojarskih i elektro sustava, kako de se grijati topla potrona voda Sve su to elementi koje projektiranje prema pasivnom standardu pomno i sveobuhvatno uzima u obzir. Nema tog gubitka topline koji bi se prilikom projektiranja pasivne kude izostavio kao nebitan. Debljina toplinske izolacije, svi prozori, njihov poloaj na graevini, sjenila iznad prozora, svaki mogudi toplinski most sve se uzima u kalkulaciju i nita se ne preputa sluaju.

4.1 Energetski proraun

Osim osiguravanja zdrave i udobne mikroklime, glavni zadatak pasivne graevine jest da troi iznimno malo energije za grijanje, hlaenje i pripremu tople potrone vode

Objekt izgraen prema strogom pasivnom standardu troi samo do 15 kWh/m2 energije za grijanje i hlaenje. Klasino sagraene kude troe prosjeno 150 kWh/m2, a kod starijih i loe graenih objekata ta se brojka penje i do 200-250 kWh/m2! Zanimljivo je da za strogi pasivni standard u gradnji postojedi graevinski propisi i standardi jednostavno nisu dovoljno precizni. Strunjaci su ga definirali na prvoj izgraenoj pasivnoj kudi (Darmstadt Kranichstein, Njemaka), na kojoj su mjerili stanja i veliine preko 2000 raznovrsnih pokazatelja. Nakon godina i godina rada, znanstvenici, strojari, arhitekti i dr. od tog su opsenog mjerenja izdvojili ona koja su se pokazala najvanijima i najuinkovitijima.

Slika 2 Potronja energije u kuanstvima

4.2 Toplinska izolacija

Konvencionalno sagraeni stanovi i kude u velikoj vedini sluajeva obloeni su nedovoljno kvalitetnom termoizolacijom.

Prema trenutanim standardima u graevinarstvu koeficijent prolaza topline (u) vanjskih zidova objekta mora biti umax<0,45w/m2K. Za pasivne kude ta je vrijednost sniena na umax<0,15w/m2K, to u praksi znai povedanje debljine izolacije s 8 do 10 cm na 25 do 30 cm. Tako vrhunski termoizoliran objekt uva postojedu stabilnu unutarnju temperaturu, te zimi spreava gubitke topline, a ljeti pregrijavanje.

Slika 3 Zidna izolacija

4.3 Ukidanje toplinskih mostova

Pasivni standard u gradnji obavezno predvia potpuno i sveobuhvatno odijevanje graevine u termoizolaciju.

Projektiranje prema pasivnom standardu u gradnji predvia potpuno oblaganje kude debelim slojem toplinske izolacije tako da ne postoji nijedan dio konstrukcije koji bi patio od tzv. toplinskih mostova.

Postojedi, klasino izgraeni objekti, na pojedinim dijelovima konstrukcije uopde nemaju toplinsku izolaciju. Na tim mjestima stvaraju se toplinski mostovi. Najede se nalaze na spoju balkonske ploe s vertikalnim nosivim zidom, ili pak na spoju grijanog dijela kude s negrijanim podrumom ili garaom. Ta je mjesta jednostavno detektirati jer se na njima pojavljuju vlaga i hladne zone u inae grijanoj prostoriji, te roenje i plijesan.

10

4.4 Stolarija u pasivnim kuama

Trostruka stakla punjena inertnim plinom i okviri poboljani dodatnom izolacijom postiu vrijednosti koje su 2,5 do 3 puta bolje od onih koje su propisane postojedim graevinskim standardima.

Prozori pasivne kude tako su dobro brtvljeni da je nekontrolirani prolaz zraka izmeu dva profila sveden na minimum. Istovremeno, takvi prozori proputaju suneve zrake kojima se zimi zagrijava unutranjost objekta, to je u dobro izoliranim graevinama iznimno znaajan i besplatan (tj. pasivan) dobitak toplinske energije. Koritenjem automatizirane ventilacije sa sustavom rekuperacije, te drastinim smanjenjem toplinskih gubitaka kroz stolariju, pasivna kuda istodobno anulira i problem propuha koji se u konvencionalno graenim kudama javlja kada se zbog provjetravanja otvaraju prozori ili vrata. Dapae, zbog stolarije loe kvalitete, u brojnim konvencionalnim kudama i stanovima neugodno strujanje hladnog zraka osjeda se ak i kada su vrata i prozori zatvoreni. Temperaturna razlika unutar jedne prostorije u pasivnoj kudi (tj. razlika izmeu temperature izmjerene u sredini prostorije i neposredno uz staklo prozora) ne smije varirati vie od 4 do 5 oC. Minimiziranje temperaturnih razlika uvelike povedava udobnost i kvalitetu stanovanja, te povedava dugotrajnost i kvalitetu objekta.

Slika 4 Izolacija prozora

11

4.5 Ventilacija

Sofisticirani i automatizirani sustav ventilacije pasivne kude redovito izmjenjuje zrak unutarnjih prostora, te u njima odrava stalno zdravu i ugodnu mikroklimu.

Stanare pasivne kude mogu prostor provjetravati i otvaranjem prozora, ali izmjenu zraka ipak je bolje prepustiti sustavu ventilacije, jer zrak koji dovodi izvana po potrebi grije ili hladi, filtrira ga od praine i peludi, te mu kontrolira vlanost i brzinu protoka. Osim to takav kvalitetan zrak sadri manje alergena, bakterija i vlage nego zrak koji dobivamo kroz prozor, iznimno je vano naglasiti da on ni u kojem sluaju ne naruava postojedu temperaturu u prostoru.

Najvedi nedostatak provjetravanja otvaranjem prozora jesu nagli skokovi u temperaturi unutranjih prostorija. Zimi de provjetravanjem iz prostorija pobjedi goleme koliine topline, a udi hladan zrak. Ljeti je obratno. Jutarnja svjeina do podneva de nestati jer de kroz otvorene prozore u unutranje prostore udi vrud zrak. U pomno planiranoj i mudro projektiranoj pasivnoj graevini svje i proiden zrak se prije ventiliranja zagrijava ili hladi sustavom rekuperatora topline, dizalice topline i zemnih izmjenjivaa topline. Zato je u pasivnoj kudi temperatura unutarnjih prostora uvijek ravnomjerna.

12

Slika 5 Shema rada kontrolirane ventilacije s rekuperacijom topline otpadnog zraka i rekuperator

13

5. Obiljeja pasivnih kua

Pasivna kuda moe koristiti energiju sunca i vjetra, podzemne vode i zemlje, ak i akumuliranu toplinu koju u unutarnjim prostorijama proizvedu stanari ili kudanski aparati. Odrivost i energetska neovisnost pasivne kude poivaju na iskoritavanju obnovljivih izvora energije i njenom racionalnom troenju.

Strojarski i elektro sustavi pasivne kude koriste ih za proizvodnju elektrine struje, za grijanje, hlaenje, ventiliranje te zagrijavanje potrone vode, i to bez potrebe za klasinim gorivima kao to su nafta, plin, ugljen ili drvo.

5.1 Solarna i geotermalna energija

Rije je o sustavima kao to su: rekuperatori topline, razne dizalice topline (neki ih zovu i toplinskim pumpama), solarni kolektori, fotonaponske delije, sustav pametna kuda itd Zahvaljujudi tim sofisticiranim sustavima, pasivna kuda moe sama sebi proizvoditi dostatnu koliinu energije. Takva se investicija u trenutanim hrvatskim uvjetima sama isplati za 10 do 15 godina, s time da se taj period (povrata investicije) sve vie smanjuje pojeftinjenjem opreme, poskupljenjem energenata, te raznim poticajima i subvencijama.

14

Slika 6 Solarni paneli

Slika 7 Geotermalna energija za domove

15

5.2 Zrakonepropusnost

Spojevi graevnih elemenata ili razliitih materijala (npr. spoj prozora sa zidom) u pasivnoj kudi moraju biti izvedeni sljubljeno, odnosno bez mogudnosti otjecanja zraka. Takvom se gradnjom eli postidi smanjenje nekontroliranih gubitaka topline na minimum. Zrakonepropusnost objekta kontrolira se tzv. Blowerdoor-testom. Tijekom testa, pod pritiskom od 50 Pa tijekom jednog sata, iz pasivne kude iscuri jedva 0,6 ukupnog volumena unutarnjeg zraka.

5.3 Kompaktnost

to

su

vanjske

povrine

graevine

manje,

to

su

manji

gubici

topline.

Iako postoje rjeenja za nepovoljne situacije (primjerice, kod adaptiranja postojedih graevina na pasivni standard u gradnji), prilikom projektiranja pasivne kude najbolje bi bilo izbjegavati razvedene tlocrtne oblike, jer to je jednostavniji (kompaktniji) oblik graevine, to su manje vanjske plohe kroz koje se gubi toplina. Za pasivne graevine bilo bi poeljno da su kompaktnog pravokutnog tlocrtnog oblika, s jednom duljom stranom okrenutom na jug, kako bi se maksimalizirali dobici suneve energije. Naime, dulja strana okrenuta du osi istok-zapad time je izloenija suncu koje dolazi s juga (ili sjevera, ukoliko gradimo na junoj Zemljinoj hemisferi).

16

5.4 Orijentacija graevine

Iako postoje rjeenja za nepovoljne situacije (primjerice, kod adaptiranja postojedih graevina na pasivni standard u gradnji), pasivne kude se u pravilu orijentiraju prema jugu. Takoer, preporuljivo je obratiti panju na povien teren, visoke graevine, gusto zimzeleno drvede i sline barijere koje bi mogle biti prepreka prolasku sunevih zraka. Znaajan dio energije za grijanje pasivna kuda dobiva insolacijom, tako da je jako bitno da su prostorije u kojima dnevno najvie boravimo najizloenije suncu. Iznimno je korisno da je jedna strana krova okrenuta prema jugu zbog solarnih kolektora. Takoer, na juno proelje postavljaju se veliki prozori kako bi se maksimizirali dobici suneva zraenja. Iznad junih prozora postavlja se pomno projektirano sjenilo koje titi od visokog ljetnog sunca, a doputa ulaz sunevih zraka zimi, kada je sunce na horizontu nie. Prozori prema sjeveru u naelu su manjeg opsega.

Slika 8 Orijentacija graevine

17

5.5 Vegetacija

Kako bi unutarnje prostorije zimi to lake zagrijala a ljeti rashladila, pasivna kuda koristi ak i okolnu vegetaciju. Ljetni prirodni hlad nastaje kao posljedica spreavanja prolaza sunevih zraka kroz guste kronje posaenog drveda. Ujesen i zimi, kada opadanjem lida kronje ogole, suneve zrake prodiru u unutarnje prostore i zagrijavaju ih.

5.6 Opremanje energetski uinkovitim kuanskim aparatima

U bilo kojoj kudi, pa tako i u pasivnoj, na potronju energije utjecat de i rastronost ili tedljivost kudanskih aparata. Glaala, hladnjaci, perilice za sue i rublje, kuhala, televizori Ukoliko ovi aparati na sebi ne nose vidljiv dokument kojime se jami da svojom potronjom ulaze u energetski tedljive razrede (primjerice A ili A+), najbolje bi ih bilo izbjegavati, pa makar bili pristupani cijenom. Veda potronja energije i vii mjeseni raun za struju ubrzo de pokazati koliko je kupnja rastronog aparata zapravo bila kratkovidna odluka.

18

6. Adaptacija postojeih objekata po pasivnom standardu

Proces adaptacije prema pasivnom standardu u gradnji slian je postupku planiranja izgradnje novog pasivnog objekta. To znai da na graevini koja je objekt adaptacije treba pojaati toplinsku izolaciju, uinkovito eliminirati toplinske mostove i vlagu, stolariju zamijeniti prvoklasnim vratima i troslojnim staklima, te ugraditi strojarske i elektro sustave koji e uinkovito iskoritavati obnovljive izvore energije i osigurati udobnost stanara stvaranjem zdrave mikroklime unutarnjih prostorija.

Slika 9 Primjer adaptacije viestambene zgrade na pasivni standard

Osim udobnosti i komfora, ugodne i zdrave mikroklime, stanari u obnovljenom objektu moraju osjetiti i znaajno smanjenje potronje energije. Stare i slabo izolirane graevine troe vie od 200 kWh/m2 godinje na grijanje i hlaenje. Pri adaptaciji objekata na pasivni standard, potronja energije moe se smanjiti i do 10 puta, to rezultira veom neovisnou stanara o dobavljaima energije i oscilacijama cijena energenata. Treba naglasiti da to nije smanjenje troka energije od 10 ili 20 posto to je takoer znaajno, nego je to smanjenje trokova grijanja i hlaenja za 90 posto. Koritenjem obnovljivih izvora energije smanjuju se ukupni trokovi odravanja zgrade, kojoj e znaajno porasti i vrijednost na tritu. Najei obnovljivi izvor energije koji se trenutano iskoritava u Hrvatskoj je sunce (solarnim kolektorima i fotonaponskim elijama). Neto rjee iskoritava se stalna temperatura zemlje i

19

podzemnih voda (zemnim kolektorima i sustavima dizalica topline). S obzirom da e se u Hrvatskoj uskoro uvesti stroi propisi u graevinarstvu (prema kojima e doputena potronja energije biti smanjena za priblino 30 posto), adaptirati graevinu na pasivni standard vrlo je mudra odluka.

Prvi koraci u adaptaciji su: identificiranje potreba stanara, procjena stanja objekta i moguih poboljanja, te ekonomska isplativost. Takoer, uz projektante i graevinare, pri planiranju veliku ulogu imaju i investitori. Naime, prilagoavanje novim standardima ponekad zahtjeva premjetanje odreenih prostora, ili zamjenu funkcija prostorija unutar objekta. Treba napomenuti i da je zbog razliitih polaznih okolnosti (klimatskih uvjeta, orijentacije, mogunosti izvoenja), ponekad tee postii da obnovljen objekt bude u potpunosti adaptiran prema pasivnom standardu, no takvu se graevinu sigurno moe pretvoriti u vrlo dobru niskoenergetsku graevinu.

Pasivni i niskoenergetski standard u gradnji imaju zajedniki cilj, s time da je pasivni ipak stroi (potronja energije do 15 kWh/m2), dok se za niskoenergetsku kuu oekuje potronja do 40 kWh/m2. Iako niskoenergetski standard u gradnji nije toliko rigorozno tedljiv kao pasivni, on je opet daleko ispred konvencionalno izgraenih objekata, koji u Hrvatskoj uglavnom troe izmeu 100 i 200 kWh/m2 godinje.

Jedanput kad se krene u projekt adaptacije prema pasivnom standardu, arhitekti, graevinari i strojari trebaju obratiti panju na cijeli niz karakteristika postojee graevine, pogotovo na one koje mogu biti oteavajue pri adaptaciji. Primjerice, objekt moe biti nepovoljno orijentiran, a moe imati i nepovoljan tlocrtni oblik. Obnovu tlocrta definira prije svega toplinsko zoniranje prostora: grupiraju se grijane (posebno negrijane povrine), te se odreuju tamponske zone.

Takoer, jedna od oteavajuih okolnosti adaptacije prema pasivnom standardu je nemogunost umetanja toplinske izolacije ispod ve izgraenog objekta. S obzirom da pasivni standard u gradnji predvia sveobuhvatno oblaganje graevine u debeo sloj toplinske izolacije, te s obzirom da postojeu graevinu nije mogue podii od tla kako bi se ispod nje postavio sloj izolacije, strunjaci su se dosjetili rjeenju koje su nazvali Hat (eng.: eir)

20

model. To znai postavljanje debelog koherentnog toplinskog izolacijskog sloja oko zgrade ili kue, od krova preko proelja, do ispod povrine tla (ovisno koliko je mogue duboko i iroko ii). Gledano u presjeku, izolacija u tom sluaju izgleda kao da se u tlu iri (poput irokog oboda eira). Na taj nain e se gubici zbog prijenosa topline kroz neizolirano tlo ispod graevine smanjiti na minimum.

Slika 10 Hat modela postavljanja toplinske izolacije

U unutranjosti objekta, adaptacija prema pasivnom standardu podrazumijeva zamjenu stolarije i svih strojarskih, vodovodnih i elektro instalacija, izrada podne toplinske i hidro izolacije, ugradnja ventilacije sa rekuperacijom i dr. Na kraju, najvanije je napomenuti koliko je mudra odluka investitora da krenu u adaptaciju prema pasivnom ili niskoenergetskom standardu u gradnji. Investitorima e se takva odluka viestruko isplatiti, jer adaptacijom ostvaruju niz pogodnosti, kao to su:

prilagodba objekta specifinim potrebama korisnika (funkcionalna i estetska) velike utede u pogledu potronje energije stvaranje neovisnosti o fosilnim (neobnovljivim) izvorima energije iznimno zdrav boravak u ventiliranim unutarnjim prostorijama utede u pogledu samog odravanja objekta poveana trina vrijednost nekretnine openito unapreenje kvalitete stanovanja iznimno povoljna ocjena prema Pravilniku o energetskom certificiranju

21

7. Poticaji i financiranje pasivnih kua

Varadinska upanija ove godine priprema dva projekta kojima de za privatna kudanstva sufinancirati ugradnju solarnih kolektora, i to za potrebe grijanja potrone tople vode i grijanja, kao i ugradnju fotonaponskih modula na privatne objekte za proizvodnju elektrine energije. Krapinsko-zagorska upanija primjerice provodi Program ugradnje solarnih sustava za grijanje i pripremu potrone tople vode u tisudu kudanstava. Tako potie koritenje obnovljivih izvora energije, a naroito suneve te time pokuava ojaati svijest o potrebi ouvanja okolia. Grad Rijeka je na krovu vlastite Gradske uprave instalirao 44 fotonaponska panela; u planu je do 2012. Ugraditi fotonaponske sustave na 10% vlastitih objekata, te edukacija i poticanje graana i privrede na ugradnju fotonaponskih sustava. Zagrebaka upanija i Fond za zatitu okolia sufinancirali su 50 kudanstava u najviem iznosu do 11.200 kuna po kudanstvu za ugradnju solarnih kolektora za toplu vodu u sklopu projekta "Uvoenje koritenja obnovljivih izvora energije u kudanstvima Zagrebake upanije". Kudanstva su odabrana na temelju natjeaja, zakljuenog 15. listopada, na koji se prijavilo 151 kudanstvo, dok je njih 96 ispunjavalo uvjete.

22

8. Zakljuak
Pasivna kua idealno je stambeno rjeenje jer uz nevjerojatne utede energije istovremeno osigurava izuzetno zdrav i ugodan boravak stanara. Ona potuje naela odrivosti i zbog toga je koncept i za sadanjost i za budunost. Pasivna kua je energetski uinkovita, financijski isplativa, ugodna, ekonomina i ekoloki odriva

U Europi je pasivan standard ved odavno poprimio oblik aktivne gradnje. Trenutno Regionalna energetska agencija SZ RH nudi poticaje za ugradnju solarnih kolektora, u iznosu od 40% ukupnih trokova, odnosno najvie do 11 200 kn.

Iz ovog seminara moemo zakljuiti da su pasivne kude mnogo ekonominije i iz mnogo razloga bolje od klasinih, standardnih kuda. Jedan od razloga je taj to one imaju dobru izolaciju, troe malu koliinu resursa (folisna goriva), imaju manji negativan utjecaj na prirodu zbog male razine stakleninih plinova, te su u prosjeku samo 10 do 20 % skuplje od klasinih kuda. Ovakav tip kuda bi se trebao vie reklamirati jer smatramo da javnost nije dovoljno upudena, te bi se trebalo ulagati u njihov daljnji razvoj.

23

24