Zidno slikanje fresko tehnike (fresco buono i fresco secco) ,enkaustika (topla i hladna),mozaik,zgrafito ,Keimova tehnika (vezivo je vodeno

staklo - otopina natrijeva silikata u vodi),suvremene zidne tehnike na bazi disperzivnih,premaza akrilne i polivinilacetatne smole Fresco buono (tal. fresco = svjee; buon fresco = prava freska) je vrsta slikanja koja se izvodi na svjeoj buci. Kvalitetu fresko buke odreuje vrsta i kvaliteta vapna kao veziva, vrsta i kvaliteta pijeska kao agregata (punila, filera), nain pripreme i nanoenja buke, debljina sloja te odnos veziva i agregata, Gaeno vapno je vezivo mineralnog karakteraje kalcijev hidroksid, Ca(OH)2Dobiva se iz vapnenca, CaCO3 ,U kontaktu s vodom ivo vapno prelazi u gaeno vapno.Gaeno vapno je zrano vezivo. Vapno se gasi vodom u omjeru 1:4, jedan dio vapna i etiri dijela vode,mora odleati u jami najmanje godinu dana da dobije snjenobijeli,ne smije sadravati neistoe od zemlje, ugljena, gline i organskih tvari .Zbog nepokrivnosti, vapnene boje su lazurne, djeluju svjee i lijepog su sjaja. Vapneno mlijeko dobiva se rijeenjem vapnene kae hladnom vodom, Koristi se za vezivanje pigmenata u fresco buono tehnici. Stajanjem vapnene vode na povrini se stvara tanka prevlaka kalcijevog karbonata koja je od ivotne vanosti u fresko slikarstvu, U fresco buono tehnici vezivo boje naknadno nastaje suenjem fresko buke. Fresko buka je mjeavina vapna i pijeska.Pijesak mora biti otar, suh i ist. 50,5 mm,Ako je buka suvie mokra, zbog velikog isparavanja vode nastaju pukotinePukotine nastale nakon suenja ne mogu se popraviti. Fresko buka se obino nanosi u tri sloja Prvi sloj buke sastoji od tri dijela krupnijeg pijeska i jednog dijela vapna,Druga buka (arriccio) Sastavljena je od dva dijela sitnijeg pijeska i jednog dijela vapna. Lagano je hrapava i na njoj se, nakon suenja, radi sinopia pripremna studija, trei sloj (intonaco ili glet) debljine svega par milimetara, sastoji se od jednog dijela pijeska (granulacije do 1 mm) i jednog dijela vapna i Dobro se zagladi. Kod fresco buono tehnike zadnja buka se polae sistemom dnevnica,Zid je nositelj fresko buke, izluivanja bijelog praha po povrini slike u vidu soli i plijesni. Zid se prije nanoenja buke moi istom vodom dok se ne zasiti,Pigmenti u fresco buono tehnici moraju biti otporni na alkalije. Mijeaju se destiliranom vodom ili vapnenom vodom.Boje vezane vapnenom vodom suenjem daju svijetli prozrani film. Fresco secco slika izvodi se na osuenoj buci pigmentima vezanim nekim vezivom. Najbolje vezivo za slikanje secco tehnikom je kazein,Boraks kazein priprema se od 1 dijela kazeina i priblino 8 dijelova vode. Ako se osuena boja otire, treba dodati jo veziva, a ako se ljuska, dodaje se vode. Boje se mogu nanositi pokrivnije nego u buon fresco tehnici. Emulzionim vezivima slika se na potpuno prosuenoj i izoliranoj podlozi.Suha, zdrava i zaglaena buka izolira se tankim slojem vapnenog mlijeka. Na nju se moe nanositi bijela kazeinsko-temperna boja.S vezivom se vee cinkovo bijela ili titanova bijela i nanese u tankom sloju. Nakon suenja kopira se crte i slika. Kazein se moe emulgirati tand uljem (sirovo laneno ulje uzrokuje uenje, tamnjenje i pucanje boje), votanim sapunom, uljno smolnim lakom, venecijanskim terpentinom itd., ili njihovim kombinacijama u koliini 15-20% od koliine kazeina. . Vapnenim kazeinom Sam je izuzetno trajno i kvalitetno secco vezivo.Jajano-uljena tempera na zidu (srednjovjekovna tempera). Kao najbolje vezivo kod sintetskih disperzija pokazala se akrilna smola. Suvremene boje na bazi akrilne smole imaju sljedea svojstva: 1. Veliku adheziju zbog koje se vrsto veu

2. Zahtijevaju vrste i zdrave podloge koje nisu masne. 3. Sue se brzo (od 30 minuta do 2 sata) isparavanjem vode 4. Otporne su na lunate betonske podloge i vapnene buke. 5. Ne tamne i ne ute 6. Film poliakrilne boje na zidu die 7. Nakon suenja mogu se lagano prati vodom Postoje boje za vanjske i unutranje radove 9. Boja se nanosi kistom, lopaticom, valjkom, prskanjem kompresorom 10. Mogu se nanositi i u debljim slojevevima 11. Boja ima dobru fakturu (vidljivost poteza), a moe se mijeati s raznim agregatima Podloga se obrauje s jednim do dva premaza bijele temeljne boje ili nepigmentiranom gotovom podlogom, Nove lunate buke treba prethodno neutraliziratii kiselim fluatima,Kod starijih buka koriste se neutralni fluati,Fluati su soli (cinka, aluminija, magnezija, olova) ,PVAc (polivinil-acetatne) disperzije su slinih svojstava, ali daleko osjetljivije na makro utjecaje i vlagu od poliakrilnih boja. Slue za unutarnje radove. Zgrafito dolazi od tal. sgraffiare, to znai grepsti nastala u Italiji u 15. i 16. Stoljeu Zgrafito se izvodi na dva sloja buke - donji sloj buke je u jednoj boji, gornji sloj u drugoj Zgrafito zapravo nije slika nego reljef sastavljen od ploha i slojeva razliito obojene buke. Mozaik je slikarska tehnika izvedena slaganjem raznobojnih malih komadia, najee pravilnih ili nepravilnih kockica kamena, obojenog stakla, glazirane keramike.Kockice se utiskuju u podlogu svjee buke, cementa, mase na bazi disperzije umjetne smole, ljepila za keramike ploice, poliesterske smole i slino. Mozaikom se oslikavaju zidovi, podovi ili svodovi, opus tesselatum je sastavljen od kamenih kockica koje nisu uvijek istih dimenzija, a izmeu kockica vidljiv je vezivni materijal. opus vermiculatum je od sitnijih kockica, meusobno tijesno povezanih, tako da se jedva vide ivice i meuprostori izmeu njih. Kockice su uglavnom iste veliine, a izraene su od skupocjenog kamena, stakla ili glaziranih odlomaka keramike. Izmeu kockica se ostavljaju razmaci do 1 mm u koje e kasnije ui vezivo,Pripremljeni mozaik treba prethodno navlaiti da ne bi oduzeo vodu iz veziva i time ga oslabio, to bi dovelo do pucanja. Kao vezivo mozaikih kockica obino se koristi cementna pasta od 2 dijela opranog suhog pijeska i 1 dijela cementa,Kod ugraivanja mozaika na zid potrebno je zid nagrepsti i nanijeti cementno vezivo pripremljeno od cementa i suhog pijeska u omjeru 1:3,Mozaik se utisne u svjeu cementnu buku.Suhi mozaik se moe polirati votanom pastom. Enkaustika jedna od najstarijih slikarskih tehnika,U enkaustici je vosak vezivo boja,zidne slike u Pompejima raene u enkaustici. Ganosis - tehnika premazivanja rastopljenim voskom koji se kasnije polira U pravoj enkaustici vezivo je vosak koji se tali i mijea s pigmentima direktno na slici ili se oblikuje u kockice ili kuglice koje se zagrijavaju na potrebnu viskoznost na metalnoj paleti. Da bi boja ostala to due u tekuem stanju nanosi se na zagrijanu podloguEnkaustike boje se sue, im se vosak stegne. Slika se na kraju polirala mekanom krpom da bi dobila sjaj. Vosak se otapa u terpentinu i prelazi u mekanu pastu u koju se umijeaju pigmenti. Enkaustika se moe izvoditi na svim podlogama: dasci, platnu, zidu, papiru, metalnim ploama.Votani zgrafito je moderna enkaustika tehnika kod koje se na ohlaenu enkaustiku boju, nanesenu u vie slojeva, strue, urezuje.

Staklo se sastoji od oksida koji se dijele na: 1. Mreotvorci Najvaniji je silicij, a zatim bor-2. Modifikatori mree su oksidi alkalijskih i zemnoalkalijskih elemenata-3. Intermedijari su oksidi aluminija, cinka, olova. Prozorsko staklo (ambalano) je natrijevo kalcijevo staklo Kristalno staklo nastaje zamjenom CaO iz kalijskog kalcijskog stakla olovnim oksidom U boro silikatnim i alumino silikatnim staklima dio kvarca je zamjenjen borovim oksidom ili aluminij oksidom Nakon taljenja staklena masa nije homogena jer sadri fino rasprene sitne mjehurie zaostale nakon taljenja Zato se dodaju sredstva za bistrenje koja oslobaaju velike koliine plinova povlae za sobom mjehurie zaostalih plinova Sredstva za bistrenje su kalij nitrat ,natrij sulfat,i arsen Osnovnu strukturu stakla ine SiO4 tetraedri koji nemaju pravilan i periodian raspored koji je karakteristian za kristalne tvari. Staklo nastaje hlaenjem i skruivanjem taljevine bez kristalizacije.Ovisno o sastavu temperatura oblikovanja stakla je od 700-1000C ,Taljevina je mekana i plastina pa se moe oblikovati puhanjem. Stvaranje uarene staklene mase i njen prijelaz u staklo nastaje u pei iz kremenog pijeska kao kiselog oksida, pepela ili sode i krede ili vapnenca, koji se raspadaju u odgovarajue okside i reakcijom prelaze u silikate.Da bi staklo bilo kruto najmanje moraju nastati dvostruki silikati Tako je prozorsko staklo po sastavu natrijev-kalcijev silikat. Olovno staklo nastaje dodatkom olovnog oksida. Ovo staklo ima veliki indeks loma pa se koristi kao kristalno i optiko staklo. Prisustvo aluminijevog oksida poboljava kemijsku otpornost stakla koja je potrebna za ambalau. Vatrostalne zdjele raene su s dodatkom borovog oksida.Rastaljeno staklo otapa male koliine metalnih oksida s kojima se postie obojenost stakla u masi:eljezo (II) oksid) zelena do zeleno plava ,eljezo (III) oksid) - uto smea,mangan (III) oksid) ljubiasta,kalcijev oksid) plava,kromov oksid) - zelena ,kobaltov oksid) plava,Staklo se moe matirati pjeskarenjem kvarcnim pijeskom pod pritiskom ili kemijskim putem. Za hladno bojenjekoriste se uljene boje, boje na bazi umjetnih smola ,Za toplo bojenje potrebno peenje na temperaturi od 600-700Cpigmenata otpornih na visoke temperature i topitelja lako taljiva stakla, najee olovna), koji boju peenjem veu za staklo pa se pranjem ne skida. Staklo se nakon oblikovanja hladi polagano i kontrolirano da se izbjegne nehomogenost strukture i pojava mehanikih naprezanja, koja se oituje u loijim mehanikim i optikim svojstvima. Za dugotrajnu zatitu stakla potrebno je izbjegavati vlaguVeliki vitraji sa prozora katedrala zbog propadanja stakla restauriraju se da bi se uvrstili sintetikim smolama koje se nanose na jednu ili obje strane. Ulje -Ulje se koristilo za pripremu boja kojima su se izvodili uglavnom dekorativni radovi ili kao sredstvo za otapanje smola i lakiranje slika Laneno i orahovo ulje najbre sue od svih isprobanih Uglavnom koristi platno kao nositelja slikeUlja (masna oksidirajua ulja) su esteri trovalentnog alkohola glicerola i viih masnih kiselina Jo se nazivaju i trigliceridi,Ulje sui kemijski: polimerizacijom i oksidacijomZa razliku od masti, koje su pri sobnoj temperaturi krute i obino su ivotinjskog porijekla, ulja su tekui trigliceridi i obino su biljnog porijekla. Kod ulja prevladavaju nezasiene masne kiseline, a kod masti zasiene. Kod nezasienih masnih kiselina neki od ugljikovih atoma u molekuli su povezani dvostrukim kovalentnim vezama postojanje kojih je preduvjet za polimerizaciju.to ulje u svom sastavu sadri vie dvostrukih veza, tj. to su kiseline vie nezasiene, ulje e bolje polimerizirati - bre e suiti-Nuno je prisustvo najmanje 2 do 3 dvostruke

veze u sastavu molekule ulja da bi ta molekula mogla sudjelovati u procesu polimerizacije.Prema sposobnosti suenja, ulja se dijele na suiva, polusuiva i nesuiva. Suenje ulja je kemijski proces oksidacije i polimerizacije. Na suenje utjeu vlaga, svjetlost, zrak, temperatura, kao i sikativi. Nezasieni trigliceridi u procesu suenja reagiraju s kisikom na dvostrukim vezama nezasienih masnih kiselina. Oksidacijom nastaju hidroperoksidi (spojevi vodika s kisikom gdje je kisik u oksidacionom stanju minus jedan). U daljnjem procesu suenja hidroperoksidi se razgrauju, molekule se meusobno povezuju i umreavaju polimerizacijom, to daje vrstou osuenom filmu ulja. Ulje suenjem postaje jedna velika molekula laneno ulje Poznato je da je uenju sklonije ulje s velikim sadrajem linolenske kiseline, kao to je laneno ulje. uenje je jae u tami-Starenjem ulje postaje kiselo jer se oslobaaju masne kiseline koje su u strukturi ulja vezane na trovalentni alkohol glicerol-Hidrolizom - razgradnjom ulja, dolazi do raspada ulja na slobodne masne kiseline i glicerol. , iz ulja se mogu, procesom saponifikacije s alkalijama,dobiti sapuni i glicerol. Laneno ulje dobiva se iz dozrelih sjemenki lana-Ulje se dobiva hladnim ili toplim preanjem sjemenki lana. Laneno ulje ima 80-90% nezasienih triglicerida-Ostatak ine trigliceridi zasienih kiselina palmitinske i stearinske, ali i slobodne masne kiseline zbog kojih ulje moe biti kiselo-Na trite dolazi kao bijeljeno laneno ulje svijetloute boje-Svjee ulje se otapa u svim blaim otapalima: terpentinu, benzinu, petroleju... Osueni premaz lanenog ulja je linoksin. Ne otapa ga terpentin ni white spirit-Topljiv je samo u jaim (polarnijim) organskim otapalima-Laneno ulje se podnosi sa svim pigmentima. Inertnost pigmenata prema ulju (titanovo bjelilo) izaziva jae tamnjenje. Tvornikim uljenim bojama dodaju se, osim voska, i drugi stabilizatori, kao to su aluminijevi i cinkovi stearati ili palmitati i aluminijev hidroksid. Industrijski se ulje uguuje oksidacijom - zagrijavanjem ulja uz pristup zraka. Polimerizirano ulje je ugueno zagrijavanjem na 250C bez pristupa zraka. Polimerizirana ulja se nazivaju tand ulja.tand ulje uti manje od lanenog ulja, daje vei sjaj, sposobnost razlijevanja, elastinost i otpornost prema vanjskim utjecajima Orahovo ulje Dobiva se hladnim preanjem orahovih jezgri Zbog manjeg sadraja linolenske kiseline, sui se sporije od lanenog (8-10 dana), ali bre od makovog ulja Manje uti od lanenog ulja, a vie od makovog

Makovo ulje Dobiva se hladnim preanjem sjemenki maka. Svijetle je boje, a kad je bijeljeno, prozirno je kao voda. Ne sadri linolensku kiselini pa sui sporije od lanenog i orahovog ulja (oko 15 dana). Makovo ulje najmanje uti Sikativi Sikativi su dodaci koji ubrzavaju suenje ulja. Ulje koje sadri sikative naziva se firnisSikativi su po sastavu veinom kobaltne, olovne i manganove soli (sapuni) , Sikativi ubrzavaju suenje ulja, ali pojaavaju tamnjenje i krtost premaza. Zato se dodaju u malim koliinama. Obino se preporuuje 2% olovnog sikativa na teinu ulja, manganovog do 1%, a kobaltovog najvie 0,5%Kobaltov sikativ se

najbre sui (5-6 sati),manganovim sikativom sui se za 10-12 sati,olovnim za 24 sata Vezivo uljenih boja je ulje (laneno, orahovo, makovo), isto ili s dodatkom smole, voska, balzama i otapala Za ulje je karakteristina dubinska svjetlost Uljeni premazi s vremenom postaju krti, tamne Pojavljuju se pukotine, tzv. Krakelire, Slika se od nanosa siromanijim uljem prema uljem bogatijim slojevima, masno preko posnog. Ulje se sui odozgo prema unutra. Proces suenja traje godinama, Mediji su veziva s kojima se boja razrjeuje da bi se lake nanosila na podlogu,Ovisno o eljenom izgledu slike, medij se priprema masnije ili posnije, odnosno kao sporo ili bre suei medij. Materijali koji se koriste za pripremu medija su: ulja, uguena ulja, smole, balzami, voskovi i otapala.Razrjeivanje uljene boje samo terpentinom nije dobro jer dolazi do matiranja boje (mrtvilo boje). Velika koliina terpentina oslabljuje vezivo i oteuje preparaturu, pa ulje prodire u platno, Prevelika koliina ulja u mediju usporava suenje i dovodi do uenja, tamnjenja boja, pa se dodaje tand ulje umjesto dijela lanenog ulja.Velika koliina smola i balzama takoer dovodi do tamnjenja,Balzami uljenoj boji daju specifian sjaj, plastinost, utapanje jedne boje u drugu ali usporavaju suenje. Medij za lazure (univerzalni):1 dio otopine kopala,1 dio lanenog ulja,1 dio terpentina Damar medij za lazure:9 dijelova damar laka,9 dijelova terpentina,4 dijela tand ulja,2 dijela venecijanskog terpentina (balzam Za postizanje mat karaktera uljenoj boji se moe dodati votana pasta ili punski vosak U likovnom smislu imprimatura odreuje srednji ton iz kojeg e slikar graditi sliku, Za Venecijance su karakteristine tamne uljene imprimature, Al prima slikanje (tal. -od prve; eng. direct painting) je nain slikanja kod kojeg se boja nanosi na podlogu slike u jednom namazu, direktnim slikanjem, bez podslikavanja, postepenog slikanja i lazura. Slika se mokro u mokro.

veziva Veziva povezuju estice pigmenata meusobno u film i s podlogom, s kojom moraju stvoriti kompaktnu, vrstu i trajnu povrinu. Veziva tite od vanjskih utjecaja pigmente i podlogu te utjeu na optiki uinak boje zbog specifine refleksije svjetlosti. Prema kemijskom sastavu veziva se dijele na: 1) anorganska (mineralna): kalcijev karbonat 2) organska (prirodna i sintetska): tutkalo, ulje, jaje, kazein, smole Prema sastavnim dijelovima otopine veziva se dijele na: 1) vodena (hidrofilna) veziva: tutkalo, gumiarabika 2) emulzije: veziva od vodenih (hidrofilnih) i hidrofobnih tj. uljenih,

odnosno lakovnih dijelova, npr. emulziona jajano-uljena tempera 3) uljna-lipofilna veziva: laneno, orahovo i makovo ulje - mogu se koristiti s dodatkom prirodnih i umjetnih smola. 4) lakovi od prirodnih i umjetnih smola: damar, mastiks, elak, kopal, razliiti sintetiki lakovi Prema broju sastojaka, veziva mogu biti: 1) jednodijelna veziva koja se mogu koristiti bez ikakvih dodataka - tu spadaju npr. ulje i vosak ulje je na sobnoj temperaturi tekue i razrjeuje se terpentinskim uljem. 2) Dvodijelna veziva su krute tvari koje se otapaju u vodi ili organskim otapalima mogu biti prave otopine ili koloidne otopine (disperzije)dvodijelna veziva sue fizikalnim putem, isparavanjem otapalau ovu skupinu spadaju npr. tutkalo, gumiarabika, razliiti lakovi koloidna otopina ima estice veliine 1-200 nm (10 m) prava otopina ima estice veliine < 1 nm.Tutkalna otopina je dvodijelno vezivo u formi koloidne otopine - hlaenjem prelazi iz stanja sola u stanje gela procesom koagulacije- ponovnim zagrijavanjem se vraa u stanje sola i taj se proces naziva peptizacija - tutkalo vezuje fizikalnim procesom, tj. isparavanjem vode pri emu estice tutkala ostaju rasporeene na povrini - te estice stvaraju neravnu povrinu koja uzrokuje difuznu refleksiju zraka svjetlosti i mat izgled povrine Lakovi su prave otopine smola u otapalima - njihove estice su veliine < 1 nm- takoer sue fizikalnim putem, isparavanjem otapalakad otapalo jednom ispari, smola zaostaje na povrini kao homogeni film vrsto vezan za povrinu- smole, tj. lakovi, u odnosu na tutkalo daju sjajniji izgled povrine jer dolazi do zrcalne refleksije svjetlosti (zrake svjetlosti se ne raspruju na povrini ve se sve reflektiraju pod istim kutem) 3) Viedijelna veziva su mjeavine jednodijelnih i dvodijelnih veziva - umanjak je prirodne emulzija koja sadri hidrofilnu bjelanevinu albumin i hidrofobno umanjkovo ulje - emulzije su esto vezivo u temperama- tutkalo, kazein, glutolin i gumiarabika mogu se emulgirati uljem ili nekim drugim hidrofobnim sastojkom (kazeinska tempera, jajana tempera, gumitempera i votana tempera) Pomona sredstva se prema funkciji dijele na:otapala ili razrjeivai: voda, organska otapala, blage alkalije za kazein,sredstva za poveanje vrstoe (otvrdnjavanje): alaun (stipsa), formalin ubrzivai suenja: sikativi Kemijska aktivnost veziva:prema kemijskoj aktivnosti tvari mogu biti kisele, lunate ili neutralne- kemijsku aktivnost tvari odreuje njena pH vrijednost*- kisele tvari imaju pH < 7 (staro ulje) - lunate tvari imaju pH > 7 (gaeno vapno, vodeno staklo) - neutralne tvari imaju pH = 7 - najbolje je kad je vezivo po svom kemijskom djelovanju neutralno- kemijska aktivnost veziva utjee na odreene pigmente koji nisu jednako otporni na kiseline i luine (npr. kadmijeva uta se u kiseloj sredini otapa, okeri i umjetni ultramarin su osjetljivi na

kiseline, molibdat crvena i alizarin su osjetljivi na luine)- kiselost/lunatost veziva utjee i na nositelja (prisutnost kiselina pospjeuje procese razgradnje celuloze), zbog ega je potrebna odgovarajua priprema nositelja 2. Miris:svako vezivo, kao i pomono sredstvo ima karakteristian miris- po mirisu se moe odrediti kvaliteta veziva (da li je vezivo svjee, staro ili ak pokvareno) 3. Boja-svako isto kvalitetno vezivo ima karakteristinu boju- to je vezivo svjetlije boje, obino je i kvalitetnije- za tradicionalne slikarske svrhe je bolje to svjetlije tutkalo, bistrije i svjetlije laneno ulje i bezbojne smole 4. Viskoznost je svojstvo tekuine da se odupire gibanju susjednih slojeva. pojednostavljeno, to je osobina tekuine da se lake ili tee giba (tee) - u slikarstvu se obino upotrebljavaju nisko-viskozna veziva (otopine veziva u otapalima i razrjeivaima) i srednjeviskozna veziva (ulja)- viskoznija veziva su npr. venecijanski terpentin (spada u balzame koji se dobivaju iz crnogorinih vrsta drva), tand ulje (ugueno laneno ulje), votana pasta, akrilni gelovi. 5. Konzistencija (lat. consistere = drati se zajedno, mirovati) - boja u odgovarajuoj konzistenciji mora biti i stabilna- neki pigmenti vezani uljem odvajaju se od ulja, gube konzistentnu stabilnost- to se dogaa kod nekih vrsta kromhidroksid zelenih, cinkovog bjelila, ultramarina itd. - dodatkom 2% voska u ulje taj nedostatak se uklanja. 6. Napetost:prilikom suenja veziva u boji ili osnovi (preparaciji) dolazi do odreenog zatezanja, napetosti u samom vezivu (postoji napetost i izmeu pojedinih slojeva boje) napetost ovisi i o koncentraciji vezivasloj boje i sloj preparacije s velikom koncentracijom veziva sigurno e pucati ako nisu usuglaeni. Ako se preko zasiene uljene boje - dok jo nije sasvim suha - prelazi slojem boje razrijeene smolnom otopinom - koji bre sui od donjeg sloja - zbog razlike u napetosti doi e do pucanja (nastaju krakelire). stari majstori su radili na vie slika kako bi slikani sloj izmeu pojedinih faza dobro osuio. 7. Elastinost veziva:to je vezivo elastinije manje je djelovanje napetosti za vrijeme suenja. - najelastinija su ulja, ali i slojevi uljene boje vremenom postaju krti, lomljivi i pucaju. - lomljivost starih premaza nije toliko opasna kao pucanje tijekom rada zbog nepravilnog nanoenja boje ili neprimjerene koliine veziva.- vezivima se dodaju sredstva za poveanje elastinosti. - hidrofilnim vezivima se ranije dodavao med ili eerni sirupdanas se obino koristi glicerin (glicerol)- najveu elastinost imaju jajane emulzije, akrilne emulzije itd. 8. Postojanost veziva;postojanost veziva podrazumijeva zadravanje poetnih osobina veziva i kompatibilnost sa svim materijalima upotrijebljenim pri gradnji slike- idealnog veziva nema! - Vosak se pribliava tim zahtjevima. - Ulja, smole, nitrolakovi starenjem vie ili manje ute, tamne, postaju krti i lomljivi. - akrilna smola daje dobre rezultate, budunost e tek pokazati njenu pravu kvalitetu. 9. Optiki utjecaj veziva na boje: kad svjetlost padne na predmet, jedan dio svjetlosnih zraka povrina apsorbira, a preostali dio se reflektira o povrinu. - boja predmeta bit e odreena valnim duljinama svjetlosnih zraka koje povrina upije- zrake koje se reflektiraju o povrinu mogu se reflektirati na samoj povrini ili u donjim slojevima slikanog sloja, a mogu se reflektirati i zrcalno ili difuzno - svi ovi parametri utjecat e na sjajnost povrine - upravo o nainu refleksije ovisit e sjajnost ili mat izgled povrine- zakon refleksije pojednostavljeno kazuje da e se zraka svjetlosti reflektirati o povrinu pod kutem koji je jednak upadnom kutu (pri emu se ti kutevi odreuju u odnosu na okomicu podignutu na povrinu)- povrina e biti sjajnija to se vie zraka reflektira zrcalno- mat povrine

karakterizira povrinska svjetlost kod koje se zrake svjetlosti reflektiraju difuzno, tj. raspruju se o estice veziva i pigmenta na neravnoj povrini slikanog sloja takve povrine su neprozirne, pokrivne i karakteristine su za tehnike poput pastela, tempere, gvaa...sjajne povrine karakterizira dubinska svjetlost kod koje se dio zraka reflektira o samu ravnu povrinu, a dio prolazi kroz sloj lazurnog premaza,lomi se i potom reflektira o donje, neprozirne slojeve dubinska refleksija je poslijedica lazurnog karaktera veziva svako prelamanje svjetlosti u naem oku daje uinak gubitka svjetlosti i izaziva relativno tamnjenje, koje se moe manifestirati tako da boji daje zasieniji, dublji ton lakiranjem slika dobije dubinski sjaj i zasieniji, tamniji ton - boja postaje intenzivnija .Mat lakovi sadre vosak ili rasprene sitne estice amorfnog dimastog kremena (SiO2), na kojima se svjetlo difuzno reflektira, to daje mat izgled laku.Boja istog pigmenta vezanog s razliitim vezivom moe djelovati drugaije.Pigmenti u vezivima dobivaju dublji, tamniji ton nego to ga imaju u suhom stanju, a uzrok tome su razliiti indeksi refrakcije zraka i veziva.indeks refrakcije (loma) veziva vei je od IR zraka (1),to je vea razlika IR pigmenta i IR medija koji ga okruuje (veziva), vea je i refleksija svjetlosti, pigment postaje svjetliji. Na primjer, ultramarin (IR = 1.50) je svjetliji u prakastom stanju (IR zraka je 1,00) nego u ulju (IR ulja= 1.48). Tempera nakon suenja posvijetli, akrilne boje dobivaju tamniji ton (IR vode je 1,33) 10. Lazurnost :Lazurnost ili pokrivnost boje ovisi o samom pigmentu (veliini estica), ali i o svojstvima veziva. to je razlika indeksa refrakcije izmeu pigmenata i veziva manja, lazurnost premaza e biti vea. Odreene tehnike preferiraju iskljuivo lazurne (akvarel) ili pokrivajue nanose boje (ulje). Pigmenti vezani uljem su lazurniji, nego oni vezani akrilnim vezivomIR ulja se starenjem poveava (svjee laneno ulje ima IR 1.484, a staro ima IR 1,57), smanjuje se razlika IR pigmenta i ulja pa boje postaju jo lazurnije