SVEUILITE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO-MATEMATIKI FAKULTET

RED PREDAVANJA
2010/2011.

Uredili: Marina Cindri, Luka Grubii, Dubravko Klabuar, Astrid Gojmerac-Ivi, Boena Miti, urica Pezelj, Danijel Orei, Snjeana Markui

Zagreb, srpanj 2010

SADRAJ
1. ORGANIZACIJA PRIRODOSLOVNO-MATEMATIKOG FAKULTETA 1.1. Uprava, odsjeci i zavodi..........................................................................................5 1.2. Studentski voditelji. 8 1.3. Voditelji terenske nastave 11 1.4. Povjerenstvo za metodiku nastave........................................................................11 1.5. Povjerenstvo za nastavu...................................................................................... 11 1.6. Povjerenstvo za izdavaku djelatnost....................................................................11 1.7. Povjerenstvo za izgradnju..................................................................................... 11 1.8. Satniari................................................................................................................ 11 2. NASTAVA NA PRIRODOSLOVNO-MATEMATIKOM FAKULTETU 2.1. Lokacije predavaonica.......................................................................................... 11 3. PRAVILA STUDIRANJA NA PRIRODOSLOVNO-MATEMATIKOM FAKULTETU 3.1. Izvod iz Statuta Prirodoslovno-matematikog fakulteta........................................ 13 3.2. Pravilnik o studiranju na preddiplomskim i diplomskim studijima na Sveuilita u Zagrebu................................................................................................................. 19 3.3. Diplomski rad........................................................................................................ 30 3.4. Bolonjska deklaracija i ECTS................................................................................ 30 3.5. Diploma, Suplement i Appendix............................................................................ 31 3.6. Prava redovitih studenata..................................................................................... 32 3.7. Pravila za odreivanje participacije trokova studiranja prilikom upisa narednih godina studiranja po bolonjskom modelu.............................................................. 33 4. NASTAVNI PLANOVI ZA AKADEMSKU GODINU 20010/2011 4.1. MATEMATIKI ODSJEK.................................................................... 34 Preddiplomski sveuilini studij Matematika................................................................ 37 Preddiplomski sveuilini studij Matematika; smjer: nastavniki................................. 41 Diplomski sveuilini studij Teorijska matematika 45 Diplomski sveuilini studij Primijenjena matematika 46 Diplomski sveuilini studij Matematika statistika 50 Diplomski sveuilini studij Raunarstvo i matematika 51 Diplomski sveuilini studij Financijska i poslovna matematika 53 Diplomski sveuilini studij Matematika; smjer: nastavniki........................................ 55 Diplomski sveuilini studij Matematika i informatika; smjer: nastavniki.................... 57 Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij Matematika i fizika; smjer: nastavniki................................................................................................................... 60 Kalendar nastave i ispitni rokovi u akad. godini 2010/11 .......................................... 75 4.2. FIZIKI ODSJEK .............................................................................................. 77 Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij Fizika; smjer: nastavniki.........79 Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij Fizika i informatika; smjer: nastavniki....................................................................................................................84 Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij Fizika i tehnika; smjer: nastavniki .................................................. 89 Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij Fizika i kemija (Kemija i fizika);

smjer:nastavniki.........................................................................................................94 Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij Fizika; smjer: istraivaki........99 4.3. KEMIJSKI ODSJEK ...........................................................................................106 Preddiplomski sveuilini studij Kemija..................................................................... 108 Diplomski sveuilini studij Kemija; smjer: istraivaki...............................................111 Diplomski sveuilini studij Kemija; smjer: nastavniki ..............................................117 4.4. BIOLOKI ODSJEK........................................................................................... 120 Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij Biologija i kemija (Kemija i biologija); 123 smjer nastavniki.................................................................................... Preddiplomski sveuilini studij Biologija....................................................................128 Preddiplomski sveuilini studij Molekularna biologija............................................... 130 Preddiplomski sveuilini studij Znanosti o okoliu.................................................... 132 Diplomski sveuilini studij Eksperimentalna Biologija..................134 Diplomski sveuilini studij Ekologija i zatita prirode..................................137 Diplomski sveuilini studij Molekularna biologija...................................................... 139 Diplomski sveuilini studij Znanosti o okoliu........................................................... 141 Uvjeti prijelaza u viu godinu studija.......................................................................... 143 4.5. GEOLOKI ODSJEK .........................................................................................150 Preddiplomski sveuilini studij Geologija ................................................................ 152 Diplomski sveuilini studiji Geologija/Geologija zatite okolia................................ 153 Predmeti preduvjeti.................................................................................................... 157 Uvjeti prijelaza u viu godinu studija ......................................................................... 159 Raspored ispita za akademsku godinu 2010/11........................................................ 159 4.6. GEOGRAFSKI ODSJEK ....................................................................................161 Preddiplomski sveuilini studij Geografija; smjer: istraivaki ................................. 164 Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij Geografija i povijest; smjer nastavniki .......................................................................................................168 Diplomski sveuilini studij Geografija; smjerovi: Fizika geografija s geoekologijom, Prostorno planiranje i regionalni razvoj, Geografski informacijski sustavi, Batina i turizam........................................................................................................................173 Diplomski sveuilini studij Geografija; smjer: nastavniki. ...................179 Raspored ispita za akademsku godinu 2010/11. ..................................................... 182 4.7. GEOFIZIKI ODSJEK ....................................................................................... 184 186 Preddiplomski sveuilini studij Geofizika........................................................ Diplomski sveuilini studij Fizika Geofizika....................................... 186 Predmeti preduvjeti ................................................................................ 188 Raspored ispita u akademskoj godini 2010/11 ....................................................... 190 5. NASTAVA NA ENGLESKOM JEZIKU........................................... 6. PLAN NASTAVE I ISPITA ZA 342. AKADEMSKU GODINU (2010/2011.) 7. PRAVILNIK O PREDDIPLOMSKIM I DIPLOMSKIM STUDIJIMA PMF-a 195 196 198

UVOD
Poveljom kralja Leopolda I. od 23.9.1669. godine bio je odobren trogodinji visokokolski studij na ve postojeoj Isusovakoj vioj koli u Zagrebu, na kojem su se s vremenom razvili studiji filozofije, prava i teologije. Odlukom Hrvatskog sabora i potvrdom kralja i cara Franje Josipa I, 5.1.1874. stupio je na snagu Zakon o osnivanju Sveuilita u Zagrebu. Na sveanom otvorenju Sveuilita, 19.10.1874. ban Ivan Maurani imenovao je za rektora dr. Matiju Mesia. Taj datum znai poetak organiziranog znanstveno-nastavnog rada na Sveuilitu u Zagrebu. Tada su bili formirani su Pravni, Mudroslovni (kasnije Filozofski) i Bogoslovni fakultet. Na Prirodoslovno-matematikom odjelu Mudroslovnog fakulteta zapoela je nastava iz grupe prirodoslovnih i matematikih predmeta predavanjima profesora Gjure Pilara 21.4.1876, pa je 21. travanj proglaen DANOM PRIRODOSLOVNO-MATEMATIKOG FAKULTETA. Uredbom Vlade NR Hrvatske, 8.6.1946. osnovan je Prirodoslovnomatematiki fakultet na Sveuilitu u Zagrebu, izdvajanjem katedri i njihovog osoblja iz tadanjeg Filozofskog fakulteta. Dananji Prirodoslovno-matematiki fakultet obuhvaa 7 odsjeka, 25 zavoda, 2 raunalna centra, seizmoloku slubu, mareografsku postaju, 2 meteoroloke postaje, slubu tonog vremena, dvije svjetski registrirane herbarijske zbirke i Botaniki vrt. U akademskoj godini 2009./2010. na Fakultetu je bilo upisano 5149 studenata. Na PMFu danas radi 194 redovitih i izvanrednih profesora te docenata, 95 predavaa, asistenata i strunih suradnika, 139 znanstvenih novaka, 48 tehniara, vei broj prateeg osoblja Botanikog vrta, seizmoloke slube, mareografske i meteoroloke postaje, slube tonog vremena, te zajednikih slubi i dekanata. Meu profesorima Prirodoslovnomatematikog fakulteta ima znaajan broj lanova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i to 19 redovitih lanova, 16 lanova suradnika i 2 dopisna lana. Godine 1988. zapoeta je gradnja novih zgrada Prirodoslovno-matematikog fakulteta na Horvatovcu. Do sada su zavrene zgrade Geofizike, Fizike, Matematike i Kemije te zajednika zgrada Kemije i Biologije. Zgrade Biologije, Geologije, Geografije i Dekanata poet e se graditi tijekom narednih akademskih godina.

1. ORGANIZACIJA

PRIRODOSLOVNO-MATEMATIKOG FAKULTETA

PRIRODOSLOVNO-MATEMATIKI FAKULTET obuhvaa 7 strukovnih odsjeka: 1. MATEMATIKI ODSJEK 2. FIZIKI ODSJEK 3. KEMIJSKI ODSJEK 4. BIOLOKI ODSJEK 5. GEOLOKI ODSJEK 6. GEOGRAFSKI ODSJEK 7. GEOFIZIKI ODSJEK Fakultetom upravlja DEKAN i FAKULTETSKO VIJEE. Uz Dekana poslovima od posebne vanosti bave se prodekani (za nastavu, za financije, za znanost, za izgradnju te za meunarodnu suradnju). Strune poslove obavljaju dekanatske slube na elu s glavnom tajnicom. Odsjekom upravljaju PROELNIK, VIJEE ODSJEKA i ODSJEKI KOLEGIJ. Vijee odsjeka ine svi redoviti profesori, izvanredni profesori i docenti, predstavnici nastavnika i suradnika izabranih u nastavna i suradnika zvanja te predstavnici studenata. U sastavu odsjeka djeluju zavodi, laboratoriji, knjinice i grupe za znanstveno-istraivaki rad. Uredi za studente: za MATEMATIKI ODSJEK Bijenika cesta 30 (tel.: 4680328 ili 4605703) e-mail: referada@math.hr za FIZIKI I GEOFIZIKI ODSJEK Bijenika cesta 32 (tel.: 4680033 ili 4605518) e-mail: referada@phy.hr za KEMIJSKI I GEOLOKI ODSJEK Horvatovac 102a (tel.:4606035) dekanat@referada.pmf.hr za BIOLOKI ODSJEK Rooseveltov trg 6 (tel.:4877737) e-mail: referada@biol.pmf.hr za GEOGRAFSKI ODSJEK Maruliev trg 19/II (tel.:4895460) e-mail: referada@geog.pmf.hr

1.1. UPRAVA, ODSJECI I ZAVODI

PRIRODOSLOVNO-MATEMATIKI FAKULTET (PMF) - DEKANAT URL= http://www.pmf.hr Zagreb, Horvatovac 102a, tel.: 4606000, fax: 4606013 e-mail: dekanat@dekanat.pmf.hr Dekan: prof. dr. sc. Amir Hamzi Prodekanica za nastavu: prof. dr. sc. Marina Cindri (do 30. rujna 2010) Prodekan za financije: prof. dr. sc. Zoran Curi Prodekanica za znanost: prof. dr. sc. Ivana Weygand urevi (do 30. rujna 2010) Prodekanica za izgradnju i razvoj: prof. dr. sc. Anelka Plenkovi-Moraj (do 30. rujna 2010) Prodekanica za meunarodnu suradnju: prof. dr. sc. Borna Frst Bjeli (do 30. rujna 2010)

 Pomonica dekana za studijske programe i izvedbene planove, ECTS i mobilnost studenata: prof. dr. sc. Gordana Rusak Glavna tajnica: Dijana Koak, dipl. iur. MATEMATIKI ODSJEK URL= http://www.math.hr Zagreb, Bijenika cesta 30., tel.: 4605777, fax: 4680335 Proelnik: prof. dr. sc. Miljenko Marui Pomonik proelnika za studentska pitanja: doc. dr. sc. Luka Grubii Pomonik proelnika za znanstvena pitanja: prof. dr.sc. Eduard Marui-Paloka e-mail: referada@math.hr Zavod za algebru i osnove matematike - Predstojnik: prof. dr. sc. Draen Adamovi Zavod za geometriju - Predstojnica: prof. dr. sc. eljka Milin-ipu Zavod za matematiku analizu - Predstojnik: prof. dr. sc. Damir Baki Zavod za numeriku matematiku i raunarstvo - Predstojnik: prof. dr. sc. Mladen Rogina Zavod za primijenjenu matematiku - Predstojnik: prof. dr. sc. Nenad Antoni Zavod za teoriju vjerojatnosti i matematiku statistiku - Predstojnik: prof. dr. sc. Hrvoje iki Zavod za topologiju - Predstojnik: prof. dr. sc. ime Ungar Katedra za metodiku nastave matematike i informatike - Voditelj: prof. dr. sc. Sanja Varoanec v. d. Raunski centar Voditelj: prof. dr. sc. Robert Manger FIZIKI ODSJEK URL: http://www.phy.hr Bijenika cesta 32., tel.: 4605555, fax: 4680336 Proelnik: prof. dr. sc. Antonije Duli (do 30. rujna 2010) e-mail: procelnik@phy.hr Zamjenik proelnika: prof. dr. sc. Dubravko Klabuar (do 30. rujna 2010) e-mail: zamjenik@phy.hr Zavod za teorijsku fiziku - Predstojnik: prof. dr. sc. Denis Sunko Fiziki zavod - Predstojnik: prof. dr. sc. Mirko Planini Zavod za povijest, sociologiju i filozofiju znanosti- Predstojnik: doc. dr. sc. Tihomir Vukelja v.d.

KEMIJSKI ODSJEK URL= http://www.chem.pmf.hr Horvatovac 102a, tel.: 4606070; fax: 4606071 Proelnica: prof. dr. sc. Sranka Tomi-Pisarovi e-mail: ko@chem.pmf.hr Pomonica proelnice za studentska pitanja: doc. dr. sc. Astrid Gojmerac-Ivi Zavod za organsku kemiju, Horvatovac 102a, tel.: 4606400, fax: 4606401 Predstojnik: prof. dr. sc. Zlatko Mihali Fiziko-kemijski zavod, Horvatovac 102a, tel.: 4606130, fax: 4606131 Predstojnik: prof. dr. sc. Nikola Kallay Zavod za opu i anorgansku kemiju, Horvatovac 102a, tel.: 4606340, fax: 4606341 Predstojnica: prof. dr. sc. Dubravka Matkovi alogovi Zavod za analitiku kemiju, Horvatovac 102a, tel.: 4606180, fax: 4606181 Predstojnik: prof. dr. sc. Predrag Novak Zavod za biokemiju, Horvatovac 102a,tel.: 4606230, fax: 4606231 Predstojnica: prof. dr. sc. Ivana Weygand-uraevi BIOLOKI ODSJEK URL= http://zg.biol.pmf.hr Rooseveltov trg 6. tel.: 4877700, fax: 4826260 Proelnik: prof. dr. sc. Kristian Vlahoviek Zamjenica proelnika: prof. dr. sc. Boena Miti e-mail: uredbo@zg.biol.pmf.hr Botaniki zavod s Botanikim vrtom, Rooseveltov trg 6., Maruliev trg 20. i 9a tel.: 4898075 Predstojnik: prof. dr. sc. Mladen Krajai Zoologijski zavod, Rooseveltov trg 6., tel.: 4877732 Predstojnik: prof. dr. sc. Milorad Mrakovi Zavod za animalnu fiziologiju, Rooseveltov trg 6., tel.: 4877742 Predstojnica: prof. dr. sc. Nada Oroli Zavod za molekularnu biologiju, Horvatovac 102a., tel.: 4606260 Predstojnica: prof. dr. sc. Vinja Besendorfer Katedra za metodiku biologije Katedra za tjelesnu i zdravstvenu kulturu PMF-a Sredinja bioloka knjinica Dvije svjetski registrirane herbarijske zbirke GEOLOKI ODSJEK URL= http://www.geol.pmf.hr Horvatovac 102a, tel.: 4605960, fax: 4605998 Proelnik: prof. dr. sc. Draen Balen Pomonica proelnika za studentska pitanja: doc. dr. sc. urica Pezelj e-mail: geol.odsjek@geol.pmf.hr Geoloko-paleontoloki zavod, Horvatovac 102a., tel. 4606080 - Predstojnica: prof. dr. sc. Vlasta osovi Mineraloko-petrografski zavod,

Horvatovac 95./II., Tel.: 4605960 - Predstojnik: prof. dr. sc. Darko Tiblja GEOGRAFSKI ODSJEK URL= http://www.geog.pmf.hr Maruliev trg 19., tel.: 4895400, fax: 4895440 Proelnik: prof. dr. sc. Ivo Nejami Pomonik proelnika za studentska pitanja: doc. dr. sc. Martina Jakovi e-mail: nejasmic@geog.pmf.hr Zavod za socijalnu geografiju, Maruliev trg 19 - Predstojnik: doc. dr. sc. Ksenija Bai Zavod za fiziku geografiju, Maruliev trg 19 - Predstojnica: prof. dr. sc. Sanja Faivre Zavod za regionalnu geografiju i metodiku, Maruliev trg 19 - Predstojnik: prof. dr. sc. Aleksandar Toski GEOFIZIKI ODSJEK URL= http://www.gfz.hr Horvatovac 95., tel.: tel.: 460 59 00, fax: 468 03 31 Proelnica: prof. dr. sc. Zvjezdana Benceti Klai Pomonica proelnice za studentska pitanja: doc. dr. sc. Snjeana Markui e-mail: klaic@irb.hr Geofiziki zavod Andrija Mohorovii, Horvatovac 95 Predstojnica: prof. dr. sc. Davorka Herak Seizmoloka sluba, Horvatovac 95, tel.: 4605900 Voditelj: mr. sc. Vlado Kuk

1.2. STUDENTSKI VODITELJI

MATEMATIKI ODSJEK preddiplomski studij Matematika, smjer nastavniki sve godine Doc. dr. sc. Vedran Kradinac preddiplomski studij Matematika sve godine Doc. dr. sc. Ivica Naki integrirani studij Matematika i fizika, smjer nastavniki sve godine Doc. dr. sc. Mladen Vukovi diplomski studij Teorijska matematika sve godine Prof. dr. sc. Andrej Dujella diplomski studij Primijenjena matematika sve godine Doc. dr. sc. Marko Vrdoljak

diplomski studij Matematika statistika sve godine Doc. dr. sc. Sinia Slijepevi diplomski studij Financijska i poslovna matematika sve godine Doc. dr. sc. Bojan Basrak Diplomski studij Raunarstvo i matematika sve godine Prof. dr. sc. Zlatko Drma Diplomski studij Matematika i Informatika, smjer nastavniki sve godine Doc. dr. sc. Marcela Hanzer Diplomski studij Matematika, smjer nastavniki sve godine Doc. dr. sc. Zrinka Franui KEMIJSKI ODSJEK preddiplomski studij Kemija

I. godina

Doc. dr. sc. Vesna Petrovi Perokovi II. godina Doc. dr. sc. Tajana Preoanin III. godina Doc. dr. sc. Ita Grui diplomski studij Kemija, svi smjerovi I godina Izv. prof. dr. sc. Vinja Vrdoljak II godina Izv. prof. dr. sc. Davor Kovaevi BIOLOKI ODSJEK preddiplomski studij molekularne biologije sve godine Prof. dr. sc. Marijana KrsnikRasol preddiplomski studij biologije sve godine Prof. dr. sc. Gordana Rusak

(eksperimentalna fizika) prof. fizike i tehnike s informatikom sve godine Dr. sc. Gorjana Jerbi-Zorc prof. fizike sve godine Dr. sc. Maja Planini prof. matematike i fizike sve godine Doc. dr. sc. Darko Androi prof. fizike i kemije sve godine Doc. dr. sc. Ivan Kokanovi prof. fizike i informatike sve godine Doc. dr. sc. Hrvoje Buljan

preddiplomski i diplomski studij znanosti o GEOLOKI ODSJEK okoliu Doc. dr. sc. Zlatko Mihaljevi preddiplomski studij geologije Prof. dr. sc. Alan Moro Prof. dr. sc. Blanka Cvetko (preddiplomski studij) sve godine sve godine Teovi Prof. dr. sc. Vladimir Bermanec (diplomski studij) Doc. dr. sc. Nenad Buzjak preddiplomski studij znanosti o okoliu sve godine Prof. dr.sc. Alan Moro cjeloviti studij biologije i kemije Prof. dr. sc. Zlatko Liber sve godine Doc. dr. sc. Vlasta Vojkovi diplomski studij molekularne biologije sve godine Prof. dr.sc. Ivana Ivani Bae diplomski studij eksperimentalne biologije sve godine Doc. dr. sc. Mirta Tkalec diplomski studij ekologije i zatite prirode sve godine Doc. dr. sc. Sanja Gottstein FIZIKI ODSJEK istraivaki studij fizike Prof. dr. sc. Denis Sunko sve godine (teorijska fizika) Prof. dr. sc. Damir Bosnar diplomski studij geologije sve godine Doc. dr. sc. Ervin Mrinjek diplomski studij geologije zatite okolia sve godine Prof. dr.sc. Vladimir Bermanec GEOGRAFSKI ODSJEK preddiplomski studij geografije sve godine Doc. dr. sc. Ksenija Bai preddiplomski i diplomski studij znanosti o okoliu sve godine Doc. dr. sc. Nenad Buzjak objedinjeni nastavniki studij geografije i povijesti te diplomski nastavniki studij geografije

sve godine Mr. sc. Ruica Vuk diplomski studij geografije - geografski informacijski sustavi sve godine Prof. dr. sc. Aleksandar Toski diplomski studij geografije - prostorno planiranje i regionalni razvoj sve godine Prof. dr. sc. Dane Pejnovi diplomski studij geografije - fizika geografija s geoekologijom sve godine Prof. dr. sc. Sanja Faivre diplomski studij geografije - batina i turizam sve godine Doc. dr. sc. Laura akaja

GEOFIZIKI ODSJEK preddiplomski studij geofizike III. godina Dr. sc. Antun Marki diplomski studij fizike-geofizike sve godine Doc. dr.sc. Snjeana Markui

1.3. VODITELJI TERENSKE NASTAVE

Bioloki odsjek Geoloki odsjek Doc. dr. sc. Zlatko Mihaljevi Mr. sc. Draen Kurtanjek Geografski odsjek Doc. dr. sc. Vuk Tvrtko Opai

1.4. POVJERENSTVO ZA METODIKU NASTAVE

Doc. dr. sc. Draginja Mrvo-Sermek, predsjednik Dr. sc. Gorjana Jerbi Zorc Prof. dr. sc. Ines Radanovi Mr. sc. Ruica Vuk Prof. dr. sc. Sanja Varoanec Mr. sc. Draen Kurtanjek

1.5. POVJERENSTVO ZA NASTAVU

Prof. dr. sc. Marina Cindri, predsjednik (do 30. rujna 2010) Prof. dr. sc. Boena Miti Prof. dr. sc. Gordana Rusak Prof. dr. sc. Dubravko Klabuar (do 30. rujna 2010) Doc. dr. sc. Astrid Gojmerac-Ivi Doc. dr. sc. Luka Grubii Doc. dr. sc. Martina Jakovi Doc. dr. sc. urica Pezelj Doc. dr. sc. Snjeana Markui Ivana Levati, predstavnica studenata

1.6. POVJERENSTVO ZA IZDAVAKU DJELATNOST

Prof. dr. sc. Damir Bosnar Prof. dr. sc. Vladislav Tomii Prof. dr. sc. Mladen Jurak Prof. dr. sc. Biserka Primc-Habdija Prof. dr. sc. Draen Balen Prof. dr. sc. Aleksandar Toski Dr. sc. Antun Marki

1.7. POVJERENSTVO ZA IZGRADNJU

Prof. dr.sc. Anelka Plenkovi-Moraj, predsjednica Prof. dr. sc. Sranka Tomi-Pisarovi Prof. dr. sc.Kristian Vlahoviek Prof. dr. sc. Vlasta osovi Prof. dr. sc. Zoran Stiperski Prof. dr. sc. Davorka Herak Prof. dr. sc. Antonije Duli Prof. dr. sc. Miljenko Marui

1.8. SATNIARI
Matematiki odsjek Fiziki odsjek Kemijski odsjek Bioloki odsjek Geoloki odsjek Geografski odsjek Geofiziki odsjek Doc. dr. sc. Maja Starevi Dipl. ing. Vladimir Kolbas Doc. dr. sc. Astrid Gojmerac-Ivi Dr. sc. Katarina Caput Mihali Dr. sc. Andreja Luci imun Ai, prof. geol. i geogr. Doc. dr. sc. Ksenija Bai Dipl. ing. Iva Dasovi

2. NASTAVA NA PRIRODOSLOVNO-MATEMATIKOM FAKULTETU

Nastava na Prirodoslovno-matematikom fakultetu odvija se u velikom broju predavaonica koje se nalaze u naim zgradama koje se, naalost, nalaze na raznim mjestima u gradu. Za bolje snalaenje pomoi e Vam ovaj popis predavaonica i njihovih adresa. Kako se po redu predavanja nastava u istom danu odvija na nekoliko lokacija, potrebno je planirati i vrijeme za putovanje iz jedne predavaonice u drugu.

2.1. LOKACIJE PREDAVAONICA

Oznaka F08 F12 F13 F14 F25 Odsjek Matematiki odsjek Fiziki odsjek Adresa Bijenika cesta 30 Bijenika cesta 32, prizemlje i I. kat Bijenika cesta 32, prizemlje

F26 F102 F107 GPZ-005 GPZ-006 GPZ-008 GPZ016 MPZ1 MPZ2 GF1 GF2 raunalni praktikum seminar 1 2 3 RU -016 -017 -019 -024 -026 A1 016 A2 025 P1 003 P2 004 ZOAK-S 023 FKZ-S 222 FKZ-R 225 ZOK-S 304 8P1 8P2 8P3 8P4 BO6 VIR EP ZAF VIJ BO1 9P BO5 ZOO2 PAG FIZ ZAF-LAB BO2 BO3 BO4 D1 ZMB1 ZMB2 ZMB3 ZMB seminar M

Bijenika cesta 32, I kat Horvatovac 102a, nisko prizemlje Geoloki odsjek Horvatovac 102a, prizemlje Horvatovac 95, II. kat Horvatovac 95, I. kat Horvatovac 95, podrum Geografski odsjek Maruliev trg 19, II. kat Maruliev trg 19, III. kat Horvatovac 102a, nisko prizemlje

Geofiziki odsjek

Kemijski odsjek Horvatovac 102a, prizemlje

Horvatovac 102a, II. kat Horvatovac 102a, III. kat Maruliev trg 20, I. kat Maruliev trg 20, II. kat Maruliev trg 9a, Botaniki vrt Maruliev trg 9a, Botaniki vrt Maruliev trg 20, II. kat Maruliev trg 9a, Botaniki vrt Rooseveltov trg 6, podrum desno Rooseveltov trg 6, podrum lijevo Rooseveltov trg 6, prizemlje lijevo Rooseveltov trg 6, prizemlje desno Rooseveltov trg 6, I. kat desno Rooseveltov trg 6, I. kat lijevo Rooseveltov trg 6, II. kat desno Rooseveltov trg 6, III. kat potkrovlje Rooseveltov trg 6, dvorina zgrada, prizemlje Rooseveltov trg 6, dvorina zgrada, polukat

Bioloki odsjek

Horvatovac 102a, I. kat Dvorana Martinovka Miramarska bb

VANO!
Osim nastave koja se odrava u predavaonicama i laboratorijima, dio nastave se odvija i na terenu. Nastavno zaduenje kabinetske nastave izraava se brojem sati predavanja i vjebi ili seminara tjedno, a terenske nastave brojem sati godinje s tim da npr. 30 sati nastave odgovara trodnevnom boravku na terenu.

Za rad u praktikumima i laboratorijima studenti moraju nabaviti potreban osobni pribor i odjeu (kute), a za rad na terenu adekvatnu terensku obuu, odjeu i osobni pribor, o emu e biti detaljno informirani od predmetnih nastavnika i asistenata. Vrijeme odravanja nastave oglaava se na oglasnim ploama i web-stranicama odsjeka i pripadajuih zavoda, gdje se istie RED PREDAVANJA, odnosno raspored sati. Upozoravamo studente da je pohaanje nastave obvezno i da se o njihovoj prisutnosti vodi evidencija. Na starim studijima nastavnik potpisom u indeksu potvruje da je student pohaao nastavu i ispunio svoje obveze predviene planom i programom predmeta. Uskraivanje potpisa pred studenta stavlja obvezu da slijedee godine mora ponovo upisati i odsluati taj kolegij, odnosno ponovo izraditi sve vjebe i zadatke. Terenska nastava se u pravilu odrava krajem svibnja i poetkom lipnja, premda pojedini nastavnici mogu pristupiti njenom izvoenju i u drugom, za sadraj predmeta, povoljnijem vremenu. Sudjelovanje u terenskoj nastavi je obvezno, a izostanci se moraju nadoknaditi sljedee godine, takoer uz ponovni upis predmeta Za rjeavanje svih nedoumica i upite, upuujemo studente da se jave svojem studentskom voditelju ili voditelju godita iz redova nastavnika kojeg trebaju upoznati s tekoama i problemima na koje nailaze, i zatrae savjet, odnosno pokretanje nunih postupaka da eventualni problem rijei Vijee matinog odsjeka. Pravila studiranja odreena su Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Statutom Sveuilita u Zagrebu, Statutom Prirodoslovno-matematikog fakulteta, Pravilnikom o preddipolmskim i diplomskim studijima Sveuilita u Zagrebu, Pravilnikom o studiranju na preddiplomskim i diplomskim sveuilinim studijima PMF-a te Pravilnicima pojedinih odsjeka.

3. PRAVILA STUDIRANJA NA PRIRODOSLOVNO MATEMATIKOM FAKULTETU

3.1. IZVOD IZ STATUTA PRIRODOSLOVNO-MATEMATIKOG FAKULTETA
4. STUDENTI 4.1. Upisi na studij lanak 96. Status redovitog studenta stjee se upisom na sveuilini studij, a dokazuje indeksom ili drugom studentskom ispravom. Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici. lanak 97. Pravo upisa na preddiplomske i diplomske sveuiline studije, koje organizira i izvodi Fakultet putem fakultetskih odsjeka, imaju, pod jednakim uvjetima utvrenim Zakonom, svi pristupnici u okviru upisnih kvota za upis redovitih studenata odobrenih od strane Senata Sveuilita. Posebnim opim aktom o studiju utvruje se koji su srednjokolski programi odgovarajui preduvjet za upis na studij. Upis na studij obavlja se na temelju javnoga natjeaja kojeg raspisuje Senat Sveuilita. lanak 98. Izbor izmeu pristupnika na natjeaj iz stavka 3. prethodnog lanka ovog Statuta obavlja se putem razredbenog (klasifikacijskog) postupka, prema uvjetima utvrenima natjeajem, a u okviru kapaciteta Fakulteta. Ako je broj osoba koje su ispunile uvjete za upis na studij vei od kapaciteta Fakulteta, pravo upisa na studij imaju one osobe koje su u postupku klasifikacije ostvarile bolje rezultate. lanak 99. Poslijediplomski studij moe upisati osoba sa zavrenim diplomskim sveuilinim studijem koja ispunjava uvjete iz opeg akta kojim se ureuje odnosni studij. lanak 100. Ako sredstva iz Dravnog prorauna ne pokrivaju trokove studija svih upisanih studenata, Fakultet moe odrediti kolarinu za sve studente ili za odreene grupe studenata prema kriterijima utvrenim posebnim opim aktom. Visinu kolarine za svaku vrstu studija utvruje Fakultetsko vijee na prijedlog Fakultetskog kolegija posebnom odlukom vodei rauna o trokovima studija, broju ECTS bodova koje student moe stei u akademskoj godini za koju plaa kolarinu, uspjehu studenta u studiju ili razredbenom postupku, trinom vrednovanju programa i drugim vanim injenicama, uz potvrdu Senata Sveuilita.

4.2. Status studenta lanak 101. Status redovitog studenta ima student za vrijeme propisanog trajanja studija, a najvie za vrijeme koje je dvostruko dulje od propisanog trajanja studija utvrenog nastavnim programom, u koje vrijeme se ne uraunava vrijeme mirovanja obveza studenata odobreno uz uvjete, na nain i u postupku utvrenom ovim Statutom, te posebnim pravilnikom o studiju. Redoviti student u pravilu moe istodobno studirati samo na jednom studiju ili jednom dvopredmetnom studiju na Fakultetu. Posebno nadarenom studentu Sveuilite moe odobriti istodobno studiranje jo jednoga studija. Redoviti studenti imaju pravo na zdravstveno osiguranje, subvencioniranu prehranu, smjetaj u studentskom domu, te druga prava u skladu s posebnim propisima. Studentu koji je izgubio status redovitog studenta zbog proteka roka iz stavka 1. ovog lanka, moe se odobriti zavretak studija uz plaanje pune cijene trokova studija prema posebnoj odluci Fakultetskog kolegija, bez koritenja prava iz prethodnog stavka ovog lanka. Odluku o zavretku studija, na temelju pisane zamolbe studenta, donosi ovlateno Vijee odsjeka. 4.3. Prava i obveze studenta lanak 102. Student ima pravo i obvezu uredno pohaati nastavu, izvravati obveze predviene studijskim programom i izvedbenim planom, te sudjelovati u vrednovanju kvalitete nastave i nastavnika na nain utvren Statutom Sveuilita, ovim Statutom i opim aktima. Student ima pravo na kvalitetan studij i obrazovni proces prema odgovarajuem studijskom programu, na kvalitetu nastavnikog kadra, na slobodu miljenja i iskazivanja stavova, te na sudjelovanje u znanstvenim i strunim projektima sukladno svojim mogunostima i potrebama Fakulteta i fakultetskih odsjeka. Student ima i sljedea prava i obveze: - prema vlastitom izboru, a radi stjecanja dopunskih znanja, pravo upisa i polaganja predmeta na ostalim studijskim programima na drugim visokim uilitima u sastavu Sveuilita, prema posebnom opem aktu - pravo na izbor nastavnika prema vlastitom izboru, ukoliko za odabrani predmet postoji vie nastavnika - pravo na konzultacije, te na odabir voditelja u preddiplomskom i diplomskom studiju, te mentora u poslijediplomskom studiju - pravo na sudjelovanje u radu Fakultetskih tijela, te u radu studentskih organizacija na Sveuilitu i Fakultetu - pravo na polaganje ispita na alternativan nain prema osobnom psihofizikom stanju, te pravo na psiholoku, duhovnu, te druge oblike savjetodavne potpore sukladno opem aktu Sveuilita - pravo na organizirane sportske aktivnosti s ciljem skladnog individualnog psihofizikog razvitka - pravo na podnoenje pritube dekanu Fakulteta za sluaj povrede nekog njegovog prava. lanak 103. Student je duan potivati ope akte Sveuilita i Fakulteta, uvati ugled i dostojanstvo Sveuilita, studenata, nastavnika i drugih pripadnika akademske zajednice, te se ponaati sukladno etikom kodeksu. lanak 104. Student ima pravo na mirovanje obveza u sljedeim sluajevima: - za vrijeme sluenja vojnog roka - za vrijeme trudnoe - do godine dana starosti djeteta, u kojem sluaju pravo na mirovanje obveza umjesto studentice-majke, moe koristiti student-otac - za vrijeme bolesti u trajanju od najmanje 3 mjeseca kontinuirano - u drugim opravdanim sluajevima sukladno posebnom opem aktu o studiju. Mirovanje obveza studentima iz prethodnoga stavka ovoga lanka odobrava proelnik odsjeka, temeljem pismene molbe studenta i vjerodostojne dokumentacije. 4.4. Posebne mogunosti studiranja lanak 105. Student koji ima status vrhunskog sportaa ili student-kadet moe studirati pod posebnim uvjetima utvrenima izvedbenim planom. lanak 106. Iznimno uspjenom studentu moe se dozvoliti da studira vie studijskih programa pod uvjetima utvrenim opim aktom o studiju. Jedan od tih programa student moe studirati pod posebnim uvjetima utvrenima izvedbenim planom.

Iznimno uspjenom studentu moe se odobriti zavretak studija u vremenu kraem od propisanog trajanja studija, sukladno opem aktu o studiju. Studentu se, sukladno opem aktu o studiju, moe odobriti prijelaz s jednog studija na drugi unutar Fakulteta i Sveuilita. Studentu se takoer moe, sukladno opem aktu o studiju, odobriti da odreene kolegije ili studijsku godinu pohaa i/ili polae na drugom visokom uilitu u okviru Sveuilita ili na drugom visokom sveuilitu u zemlji i inozemstvu. 4.5. Stegovna odgovornost studenta lanak 107. Stegovna odgovornost studenta, opis stegovnih djela, stegovni postupak i stegovne sankcije propisuju se posebnim opim aktom. Stegovna mjera iskljuenja sa studija moe se predvidjeti i izrei samo za teka stegovna djela. U tijelu koje, sukladno posebnom opem aktu, odluuje o stegovnoj odgovornosti studenta obvezno sudjeluje predstavnik studenata, osim kada o stegovnoj odgovornosti studenta odluuje dekan ili drugo nadleno tijelo bez provoenja rasprave. U tom sluaju u postupku koji se vodi povodom pravnog lijeka u odluivanju obvezno sudjeluje predstavnik studenta. 4.6. Prestanak statusa studenta lanak 108. Status studenta prestaje: - kad student zavri studij - kad se ispie sa studija - kad se ne upie u sljedeu akademsku godinu (ili semestar) - kad u dvije uzastopne akademske godine ne ostvari barem 35 ECTS bodova - kad je iskljuen sa studija na temelju odluke u stegovnom postupku - kad ne zavri studij u roku utvrenom ovim Statutom - u drugim sluajevima utvrenim ovim Statutom i opim aktom o studiju 4.7. Evidencije o studentima lanak 109. Fakultet je duan putem strunih slubi koje obavljaju administrativno-strune poslove vezane uz izvoenje studija voditi slijedee evidencije s osobnim podacima studenata: - evidenciju prijavljenih za upisni postupak, koja ukljuuje i rezultate postupka - osobnu evidenciju upisanih studenata - evidenciju o uspjehu na ispitu - evidenciju izdanih isprava o zavretku studija, te steenih akademskih naziva i stupnjeva. Evidencije iz prethodnog stavka ovog lanka vode se na nain utvren posebnim pravilnicima ministra znanosti, obrazovanja i porta, vodei rauna o zatiti osobnih podataka studenta i trajno se pohranjuju. 5. STUDIJ 5.1. Vrste studija lanak 110. Fakultet ustrojava i izvodi sveuiline preddiplomske, diplomske i poslijediplomske studije iz podruja prirodnih znanosti sukladno nastavnim programima. Odreeni sveuilini studijski programi mogu se provoditi integrirano kroz preddiplomsku i diplomsku razinu studija. Takvo provoenje studijskog programa odobrava Nacionalno vijee za visoko obrazovanje. Vrste i trajanje studija, stjecanje i prijenos ECTS bodova, kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova detaljnije se ureuju posebnim opim aktom o studiju. 5.2. Studijski program lanak 111. Sveuilini studiji iz prethodnog lanka ovog Statuta ustrojavaju se prema studijskom programu kojeg donosi Senat Sveuilita na prijedlog Fakultetskog vijea. Prijedloge studijskih programa po fakultetskim odsjecima, u okviru studijskog programa Fakulteta, Fakultetskom vijeu predlau ovlatena Vijea odsjeka. Kod utvrivanja prijedloga studijskog programa Fakultet, odnosno fakultetski odsjeci, trebaju osobito voditi rauna da studij bude na razini najnovijih znanstvenih spoznaja i na njima temeljenih vjetina, usklaen s nacionalnim prioritetima i potrebama profesionalnog sektora, te usporediv s programima u zemljama Europske unije. Prijedlog studijskog programa treba sadravati elemente propisane Zakonom, Statutom i opim aktom Sveuilita. Izvoenje studijskih programa i kvalitetu izvoenja na Fakultetu i fakultetskim odsjecima nadzire Senat Sveuilita putem Ureda za upravljanje kvalitetom.

5.3. Izvedbeni plan lanak 112. Studiji iz lanka 110. ovoga Statuta izvode se prema izvedbenom planu kojeg, na prijedlog nadlenih Vijea odsjeka, donosi Fakultetsko vijee. Prijedloge programa dvopredmetnih studija podnose vijea obaju nadlenih odsjeka. Izvedbeni plan se objavljuje prije poetka nastave u tekuoj akademskoj godini i dostupan je javnosti. Izvedbeni plan nastave obvezno se objavljuje na slubenim Internet stranicama Fakulteta i fakultetskih odsjeka, ukljuujui saetke predavanja i drugih oblika nastave kao i tekst samih predavanja, te drugih oblika nastave u iznimnim sluajevima nedostupnosti odgovarajue literature. U sluaju izmjene izvedbenog plana u tijeku akademske godine, izmjena izvedbenog plana objavljuje se na isti nain kao i izvedbeni plan. Izvedbenim planom nastave utvruju se: - nastavnici i suradnici koji e izvoditi nastavu prema studijskom programu - mjesta izvoenja nastave - poetak i zavretak, te satnica izvoenja nastave - oblici nastave (predavanja, seminari, vjebe, konzultacije, terenski rad, provjera znanja i dr.) - nain polaganja ispita, ispitni rokovi i mjerila ispitivanja - popis literature za studij i polaganje ispita - mogunost izvoenja nastave na stranom jeziku - mogunost izvoenja nastave na daljinu - ostale vane injenice za uredno izvoenje nastave. Preporuena literatura za pojedini kolegij i za pojedini ispit mora biti usklaena s opsegom studijskog programa. 5.4. Organizacija nastave i optereenje studenta lanak 113. Izvedbeni plan nastave redovitih studenata temelji se na radnom optereenju studenata od 40 sati tjedno u to se uraunava sama nastava, terenski rad, praktine vjebe i drugi oblici nastave utvreni studijskim programom i izvedbenim planom, kao i vrijeme potrebno za pripremu studenta. Optereenje studenta tijekom cijelog studija treba biti ravnomjerno. Nastava se ustrojava po semestrima u skladu s odredbama izvedbenog plana nastave. Udio praktine i/ili terenske nastave odreuje se u ECTS bodovima. Redoviti student u jednom semestru upisuje od 25 do 35 ECTS bodova. Posebno uspjenim studentima moe se omoguiti upis i vie od 35 ECTS bodova s ciljem breg zavravanja studija ili ireg obrazovanja, na nain i uz uvjete utvrene posebnim opim aktom. Nastava i izvannastavne djelatnosti studenata iz tjelesne i zdravstvene kulture izvode se izvan ukupnih tjednih obveza u nastavi, kao obvezne u prvoj i drugoj godini preddiplomskog studija, te kao neobavezne u ostalim godinama studija, bez upisivanja ECTS bodova. lanak 114. Nastavu izvode nositelji kolegija. Izvoenje nastave ukljuuje brigu oko nastavnog programa i sadraja kolegija, organiziranje nastave, pripremu predavanja, odravanje seminara, odravanje vjebi i terenske nastave, te ispitivanje i ocjenjivanje studenata. Izuzetno, u sluaju opravdane potrebe i nedostatka drugih mogunosti, Vijee odsjeka moe izvoenje nastave povjeriti na odreeni krai rok (jedan ili dva semestra) suradnicima i znanstvenicima zaposlenim na Fakultetu, ako su za taj posao osposobljeni. Za nadzor i pomo pri izvoenju nastave u takvim sluajevima odreuje se jedan od iskusnijih nastavnika. 5.5. Ispiti i druge provjere znanja lanak 115. Studentovo se znanje provjerava i ocjenjuje tijekom nastave (kolokvij, praktine zadae i sl), a konana se ocjena utvruje na ispitu. Nastavnik ili suradnik koji izvodi nastavu ima pravo provjeravati i ocjenjivati znanje studenta u svakom obliku nastave. Tijekom nastave studentovo se znanje provjerava i ocjenjuje pismenim testovima ili kolokvijima u skladu s nastavnim planom. Nositelji studija duni su voditi trajnu evidenciju o provedenim ispitima. Uspjeh studenta na ispitu i drugim provjerama znanja, ukljuujui i zalaganje, izraava se sljedeim ocjenama: 5 izvrstan, 4 vrlo dobar, 3 dobar, 2 dovoljan 1 nedovoljan. Ako je ocjena na ispitu prolazna, kod konane ocjene nastavnik uzima u obzir i ocjene tijekom nastave. Konana ocjena unosi se u indeks i prijavnicu. Ocjena 1 nedovoljan neprolazna je i upisuje se samo u evidenciju. Brojani sustav ocjena usporeuje se s ECTS sustavom ocjena na nain utvren Statutom Sveuilita.

lanak 116. Ispit se iz istoga predmeta moe polagati najvie etiri puta. etvrti se put ispit polae pred ispitnim povjerenstvom koje se sastoji od predsjednika i dva lana. lanove povjerenstva imenuje dekan. Ispit se polae u redovitome ispitnome terminu. Povjerenstvo ocjenjuje sve dijelove ispita (npr. pismeni, usmeni i praktini) i donosi zajedniku odluku o ocjeni. Na ocjenu ispitnog povjerenstva ne moe se ulagati alba. Prijavnicu potpisuju svi lanovi povjerenstva. Ako je ocjena prolazna, u indeks je unosi predmetni nastavnik. Student koji etvrti put nije poloio ispit iz istog predmeta obvezan je u slijedeoj akademskoj godini ponovo upisati taj predmet. Ako student i nakon ponovljenog upisa istoga predmeta ne poloi ispit na nain utvren u stavku 1. ovoga lanka, gubi pravo studiranja na istom studiju. 5.6. Ispitni rokovi i nain provoenja ispita lanak 117. Ispitni su rokovi redovni i izvanredni. Redovni su ispitni rokovi zimski, ljetni i jesenski. Redovni rokovi traju etiri tjedna unutar kojih svaki nastavnik daje dva ispitna termina u razmaku od barem 15 dana. Izvanredni ispitni rokovi odravaju se u vremenu utvrenom Izvedbenim planom, a traju pet dana s jednim ispitnim terminom za svaki ispit. Kalendar ispita objavljuje se na poetku akademske godine, i sastavni je dio Izvedbenog plana nastave. lanak 118. Ispitu iz pojedinog predmeta moe pristupiti student koji je zadovoljio sve propisane obveze utvrene izvedbenim planom nastave. Student prijavljuje polaganje ispita prijavnicom koju ovjerava u uredu za studente najkasnije osam dana prije poetka ispitnoga termina. Ako student ne moe pristupiti prijavljenomu ispitu, duan je odjaviti ispit najmanje 24 sata prije poetka ispita. Ispit zapoinje uruenjem pismenoga testa studentu, odnosno postavljanjem prvoga pitanja na usmenome ispitu. lanak 119. Ispiti mogu biti teorijski i praktini, a polau se pismeno, usmeno, pismeno i usmeno ili izvedbom/prezentacijom praktinoga rada. Pismeni ispiti traju najdulje tri sata. Rezultati ispita dostupni su javnosti, a pravo uvida u ispitnu dokumentaciju ima osoba koja dokae pravni interes. Rezultati pismenoga ispita objavljuju se najkasnije tri radna dana nakon ispita, kada se objavljuje i raspored usmenih ispita, odnosno unoenja ocjena pismenoga ispita u indeks. Student ima pravo uvida u svoj pismeni ispit. Ispitivanje pojedinoga studenta na usmenome ispitu moe trajati najdue jedan sat. Usmeni su ispiti javni i student ima pravo zahtijevati nazonost javnosti. lanak 120. Student koji nije zadovoljan ocjenom postignutom na ispitu moe, u roku od 24 sata nakon priopenja ocjene, podnijeti albu na ocjenu i traiti da se ispit ponovi pred povjerenstvom. alba mora biti obrazloena i podnosi se u pismenom obliku dekanu Fakulteta. Dekan je, a u njegovoj odsutnosti prodekan za nastavu, duan najkasnije u roku od 24 sata od primitka albe, ako ocjeni da je ista osnovana, imenovati predsjednika i dva lana ispitnog povjerenstva, s time da jedan lan povjerenstva mora biti iz drugoga nastavnoga predmeta izvan zavoda prvobitnoga ispitivaa, a ispitiva s ijom ocjenom student nije bio zadovoljan ne moe biti predsjednik. Kod studenata drugoga odsjeka trei lan mora biti sa studentovoga matinoga odsjeka. Dekan, a u njegovoj odsutnosti prodekan za nastavu, odreuje vrijeme polaganja ispita u roku od tri dana od podnoenja albe na ocjenu. U sluaju albe na ocjenu pismenog dijela ispita, povjerenstvo je duno pred studentom ponovno ocijeniti njegov pismeni ispit. U sluaju albe na ocjenu usmenog dijela ispita povjerenstvo e ponovno provesti usmeni ispit, a odluku o ocjeni donosi veinom glasova. Na ocjenu ispitnoga povjerenstva ne moe se ulagati alba. Ocjenu u indeks unosi nositelj kolegija. 5.7. Upis u viu godinu studija lanak 121. Student moe upisati samo one predmete za koje je stekao preduvjete po studijskom programu i izvedbenom planu studija.

Student stjee pravo na upis u viu godinu studija kad ispuni sve studijske obveze izraene u ECTS bodovima, koje je preuzeo upisom u prethodnu godinu studija. Student koji nije ispunio obveze iz prethodnog stavka ovog lanka moe nastaviti studij tako da ponovno upie studijske obveze koje nije ispunio u prethodnoj godini studija, te da upie nove obveze, pod uvjetom da su njegove ukupne studijske obveze u pojedinom semestru u granicama 25-35 ECTS bodova, na temelju odluke vijea odsjeka. 5.8. Zavretak studija lanak 122. Preddiplomski studij zavrava polaganjem svih ispita i dovrenjem ostalih studijskih obveza, te, ovisno o studijskom programu, izradom zavrnog rada i/ili polaganjem zavrnog ispita. Diplomski studij zavrava polaganjem svih ispita i dovrenjem ostalih studijskih obveza, izradom diplomskog rada i javnim polaganjem diplomskog ispita u skladu sa studijskim programom, te prikupljenih minimalno 300 bodova. Zavretak studija poblie je ureen posebnim opim aktom o studiju. lanak 123. Poslijediplomski doktorski studij zavrava polaganjem svih ispita, izradom i javnom obranom znanstvenog doktorskog rada (disertacije) Poslijediplomski specijalistiki studij zavrava polaganjem svih ispita, izradom zavrnog rada i/ili polaganjem odgovarajueg ispita u skladu sa studijskim programom. Postupak prijave, ocjene i obrane doktorske disertacije poblie je ureen posebnim opim aktom o studiju. 5.9. Nazivi, stupnjevi i isprave o zavrenim studijima lanak 124. Zavretkom studija student stjee odgovarajui struni ili akademski naziv i stupanj, te druga prava sukladno Zakonu i posebnim propisima, o emu mu se izdaje ogovarajua isprava. Uz svjedodbu, diplomu ili potvrdu studentu se izdaje i dopunska isprava (supplement diplome) o studiju kojom se potvruje koje je ispite student poloio, s kojom ocjenom, te koliko je ECTS bodova ostvario. Studentu se na osobni zahtjev moe izdati preliminarna dopunska isprava i prije zavretka studija. Diplome, svjedodbe i potvrde iz prethodnog stavka ovog lanka javne su isprave. 5.10. Poasni doktorat lanak 125. Osobama od iznimnog ugleda, kao i osobama koje su svojim radom pridonijele napretku Sveuilita, hrvatskoj znanosti i kulturi, Sveuilite moe dodijeliti poasni doktorat. Postupak dodjele poasnog doktorata moe pokrenuti obrazloenim prijedlogom Fakultetsko vijee, na inicijativu pojedinog Vijea odsjeka. 5.11. Promocija lanak 126. Promocija je sveano uruenje svjedodbe ili diplome o zavrenom studiju, odnosno o steenom ili dodijeljenom (poasnom) doktoratu. Na preddiplomskim i diplomskim studijima promovira dekan, a u akademski stupanj doktora znanosti promovira rektor.

3.2.

PRAVILNIK O STUDIRANJU NA PREDDIPLOMSKIM DIPLOMSKIM STUDIJIMA SVEUILITA U ZAGREBU

Pravilnik je na temelju lanka 21. Statuta Sveuilita u Zagrebu, donio Senat Sveuilita u Zagrebu na 14. sjednici u 339. akademskoj godini (2007./2008.) odranoj 8. 7. 2008. I. OPE ODREDBE lanak 1. Uvodna odredba 1 Ovim pravilnikom poblie se ureuju pravila studiranja na sveuilinim preddiplomskim, diplomskim i integriranim preddiplomskim i diplomskim (u daljnjem tekstu: integriranim) studijima i zajednikim studijima na Sveuilitu u Zagrebu (dalje: Sveuilite). 2 Rad u akademskoj zajednici i na Sveuilitu temelji se na naelima Etikog kodeksa Sveuilita. 3 Pojmovi koji se koriste u ovom pravilniku koji imaju rodni znaaj, bez obzira na to koriste li se u mukom ili enskom rodu, obuhvaaju na jednak nain muki i enski rod. II. STUDIJSKI PROGRAM lanak 2. Sadraj studijskog programa Prijava (elaborat) sveuilinog preddiplomskog, diplomskog i integriranog studijskog programa sadrava opi dio, program i studiju uvjeta izvoenja. Opi dio sadrava: - naziv nositelja studija, - naziv studijskog programa, - trajanje studija, - struni ili akademski naziv i stupanj koji se stjee zavretkom studija, - usklaenost studijskog programa i - obrazloenje potrebe za studijem. Program sadrava: - profil akademskog stupnja, ciljeve i ishode uenja, odnosno ope i specifine kompetencije, te vjetine i znanja, - organizaciju studija u punom radnom vremenu i studija s dijelom radnog vremena, - uvjete upisa na studij, - obvezne i izborne predmete (module), osobito popis predmeta koji je strukturiran sukladno europskim standardima za pojedino podruje (predmeti koji ine jezgru studijskog programa, predmeti koji pokrivaju osnovni temeljni sadraj, predmeti koje student posve slobodno bira te omjer izmeu tih skupina predmeta) okvirni sadraj predmeta i broj sati aktivne nastave, bodovnu vrijednost svakog predmeta u skladu s ECTS s obrazloenjem, ishode uenja za svaki predmet te ulazne kompetencije koje su potrebne za upis predmeta, oblike izvedbe nastave i nain provjere znanja za svaki predmet, popis literature, nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta, - pravila i nain ocjenjivanja, strukturu ocjene kod svakog pojedinog predmeta, - prijedlog predmeta koji se studentu preporuuju s drugih sveuilinih studija (studijskih programa), - uvjete napredovanja kroz studij, - odredbe o tome moe li i pod kojim uvjetima nastaviti studij student koji ga je prekinuo, - nain zavretka studija, - nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe studijskog programa (osobito nain sudjelovanja studenata u ocjenjivanju nastavnog programa svakog predmeta i njegova izvoenja). 4. Studija uvjeta izvoenja sadrava: - mjesto izvoenja studijskog programa (fiziko i virtualno), - prostor i opremu, - prostor na sustavu za e-uenje sa svim podacima o studijskom programu i obrazovnom materijalu, - kadrove za izvoenje studijskog programa (nastavnici i suradnici) i analizu radnog optereenja nastavnika, - trokove studija, - optimalan broj upisanih studenata s obzirom na prostor, opremu i broj nastavnika. lanak 3. Postupak izmjena i dopuna studijskog programa 1. Sastavnica moe uz odobrenje Senata za vrijeme trajanja dopusnice mijenjati studijski program vodei rauna o preporukama nadlenog tijela. 2. Postupak izmjena i dopuna studijskih programa s dopusnicama pokree sastavnica.

3. Izmjena i dopuna studijskog programa preddiplomskog, diplomskog odnosno integriranog studija mora se donijeti i objaviti prije raspisivanja natjeaja za upis studija. 4. Sve odluke o izmjenama i dopunama studijskog programa pohranjuju se u tiskanom obliku u arhivi Sveuilita, a promjene na temelju tih odluka evidentiraju se u odgovarajuem informacijskom sustavu. lanak 4. Izvedbeni plan nastave 1. Studij se izvodi prema izvedbenom planu nastave koji svake akademske godine u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (dalje: Zakon) i ovim pravilnikom donosi struno vijee sastavnice koja izvodi studij. 2. Izvedbenim planom nastave utvruju se: a. nastavnici i suradnici koji e izvoditi nastavu prema studijskom programu, b. mjesta izvoenja nastave (fiziko, virtualno), c. poetak i zavretak te satnica izvoenja nastave, d. oblici nastave (predavanja, seminari, vjebe, konzultacije, terenski rad, provjera znanja, umjetnika nastava, umjetnika nastavna produkcija, e-uenje i dr.), e. nain polaganja ispita, ispitni rokovi i mjerila ispitivanja, f. popis literature za studij i polaganje ispita, g. mogunost izvoenja nastave na stranom jeziku, h. nain izvoenja nastave (klasini oblik, mjeoviti oblik e-uenja, uenje na daljinu) i. ostale vane injenice za uredno izvoenje nastave. 3 Literatura za pojedini predmet i za pojedini ispit mora biti usklaena s opsegom studijskog programa. Ispitna literatura mora biti takvog opsega da je savladiva prosjenom studentu u predvienom radnom vremenu sukladno l. 35. st. 2. Pravilnika. 4 Izvedbeni plan nastave obvezno se objavljuje na oglasnoj ploi i internetskoj stranici sastavnice koja izvodi studij prije poetka nastave u odnosnoj akademskoj godini. 5 Iznimno se izvedbeni plan nastave zbog opravdanih razloga moe promijeniti i tijekom akademske godine. Promjena se objavljuje na nain propisan stavkom 4. ovog lanka. lanak 5. Provedbeni dokumenti Nositelj studija duan je radi prepoznatljivosti i razumijevanja obrazovnih programa i sustava studiranja te organiziranja mobilnosti nastavnika i studenata izraditi kljune dokumente ECTS-a: - informacijski paket, - prijepis ocjena, - dopunsku ispravu. lanak 6. Informacijski paket 1 Informacijski paket je katalog predmeta. Njegov je cilj olakati razumijevanje i usporedbu obrazovnih programa te dati potpune informacije o obrazovnim profilima, predmetima i sustavu studiranja. Informacijski paket izrauje se na hrvatskom te u relevantnim dijelovima na engleskom jeziku i objavljuje se na internetskoj stranici sastavnice i u tiskanom obliku. 2 Informacijski paket sastoji se od tri dijela: 2.1. Informacije o instituciji i uvjetima prijave na studije: a. naziv i adresa, b. kalendar nastave i ispita, c. popis nastavnika i suradnika, d. opi opis institucije (ukljuujui tip institucije i poloaj), status, e. popis programa studija, f. postupak prijave/registracije, g. glavna pravila institucije (posebice za postupak priznavanja), h. ECTS institucionalni koordinator. 2.2. Informacije o studijskim programima: A) Openiti opis: i. dodijeljena kvalifikacija, j. uvjeti prijave, k. obrazovni i profesionalni ciljevi, l. mogu pristup daljnjem kolovanju, m. struktura studijskog programa, uz ECTS bodove, n. zavrni ispit studija, ako postoji, o. pravila ispitivanja i ocjenjivanja, p. ECTS koordinator odjela. B) Opis pojedinih predmeta: a. naziv predmeta, b. ifra predmeta, c. vrsta predmeta,

d. stupanj, razina predmeta, e. godina uenja, f. semestar/trimestar, g. broj ECTS bodova, h. ime predavaa, i. ciljevi predmeta izraeni u ishodima uenja, j. preduvjeti (koje ispite treba poloiti da bi se mogao upisati dotini predmet), k. sadraj predmeta, l. preporuena literatura, m. metode poduavanja, n. metode ocjenjivanja, o. jezik poduavanja. 2.3. Ope informacije za studente: 2.3.1. Ope informacije za studente koje utvruje i objavljuje sastavnica: a. prostori i oprema za sport, b. praksa, c. slobodne aktivnosti, d. Studentski zbor i studentske udruge, e. teajevi uenja jezika, f. prostori i oprema za uenje, g. podaci vezani uz digitalni identitet, koritenje informacijskom i komunikacijskom tehnologijom, h. psiholoko savjetovalite, i. ostalo. 2.3.2. Ope informacije za studente koje utvruje i objavljuje Sveuilite: a. trokovi ivljenja, b. smjetaj, c. prehrana, d. medicinske ustanove, e. mogunosti za studente s invaliditetom, f. osiguranje, g. financijska pomo za studente, h. studentski servis, i. prostori i oprema za uenje, j. praktine informacije za studente u razmjeni, k. teajevi uenja jezika, l. prostori i oprema za sport i sportsku rekreaciju, m. ostalo. lanak 7. Prijepis ocjena (ECTS bodova) Prijepis ocjena javna je isprava kojom sastavnica prua detaljne podatke o realiziranom programu (iskazanom i ECTS bodovima za svaki predmet) i postignutim rezultatima studenta. Uspjeh studenta iskazuje se domaim sustavom ocjena i ECTS sustavom ocjena. Obrazac propisuje Senat. Na zahtjev studenta sastavnica izdaje prijepis ocjena i na engleskom jeziku. lanak 8. Dopunska isprava o studiju Dopunska isprava o studiju javna je isprava na hrvatskom i engleskom jeziku koja se prilae svjedodbi/diplomi ili drugom dokumentu o zavrenom odreenom stupnju studija radi pruanja detaljnog uvida u razinu, sadraj studija te sustav i pravila studiranja na odreenoj sastavnici. Sadraj dopunske isprave propisuje ministar, a njezin oblik propisuje Senat. III. STUDENTI lanak 9. Status studenta Sukladno l. 51. Statuta, status studenta stjee se upisom na Sveuilite odnosno njegovu sastavnicu. Prava i obveze studenata odreeni su Statutom. Sukladno l. 52. i 53. Statuta, student moe biti redoviti i izvanredni student ili gost student. Pravo na zdravstveno osiguranje, subvencioniranu prehranu, smjetaj u studentskom domu te druga prava redoviti student stjee u skladu s posebnim propisima nadlenog tijela i Senata.

1 2 3 4

lanak 10. Iznimno uspjeni studenti 1 Uvjete za stjecanje statusa iznimno uspjenog studenta odreuje sastavnica, koja e pritom uzimati u obzir duljinu studiranja, broj steenih ECTS bodova i prosjenu ocjenu. 2 Iznimno uspjenom redovitom studentu moe se dopustiti upis jo jednog studijskog programa na Sveuilitu pod uvjetima predvienim opim aktom sastavnice na kojoj student studira i na koju se eli upisati. 3 Iznimno uspjenom studentu moe se odobriti zavretak studija u vremenu kraem od propisanog trajanja studija odnosno upis vie od 35 ECTS bodova semestralno kao i druge pogodnosti sukladno kriterijima utvrenim opim aktom sastavnice na kojoj student studira. lanak 11. Sportai i umjetnici Redoviti student koji ima status kategoriziranog sportaa ili vrhunskog umjetnika sklapa sa sastavnicom ugovor o uvjetima studiranja. lanak 12. Udio u trokovima studija 1 Trokovi studija, dijelom ili u cijelosti, namiruju se sredstvima koja osigurava nadleno ministarstvo, a iznos studentova participiranja u trokovima studija odreuje se ovisno o uspjehu koji je postigao u razredbenom postupku odnosno tijekom studija. 2 Kriterije i uvjete studentskog udjela u trokovima studija za svaku vrstu studija utvruje sastavnica koja izvodi nastavu na tom studiju, a potvruje Senat Sveuilita. 3 Sastavnice mogu opim aktom urediti nain sudjelovanja materijalno ugroenih studenata u trokovima studija. lanak 13. Studentska isprava Status studenta dokazuje se studentskom ispravom. Oblik i sadraj studentske isprave propisuje Senat. Studentu se u studentsku ispravu upisuje akademska godina/semestar u skladu sa studijskim programom. Predmeti se u skladu sa studijskim programom mogu upisivati semestralno. Ako student izgubi ili oteti studentsku ispravu, na njegov zahtjev izdat e se duplikat te isprave. Trokove izdavanja duplikata studentske isprave snosi student. lanak 14. Prestanak statusa studenta 1. Status studenta prestaje: 1. zavretkom studija, 2. ispisom sa studija, 3. ako ne upie sljedeu akademsku godinu u propisanom roku, 4. ako u dvije uzastopne akademske godine ne ostvari barem 35 ECTS bodova, 5. iskljuenjem na temelju stegovne odluke nadlenog tijela, 6. istekom vremena dvostruko duljeg od propisanog trajanja studija, s time da se u vrijeme trajanja studija ne uraunava vrijeme mirovanja obveza studenta, 7.ako ne poloi ispit na nain utvren u l. 71. st. 4. Statuta, 8.u drugim sluajevima predvienim opim aktom sastavnice na kojoj student studira. 2 Studentu koji se ispisao sa studija izdaje se ispisnica s naznakom vremena studiranja, ukupno steenim ECTS bodovima te popisom poloenih ispita s pripadajuim ECTS bodovima i postignutim ocjenama. O ispisu se unosi biljeka u studentsku ispravu. 3 Osoba koja izgubi status studenta ne moe se upisati na isti studijski program niti nastaviti studij na istom studijskom programu. Sastavnica odreuje mogunost nastavka studija na svome drugom studijskom programu. 4 Iznimno, osobi koja po stavku 1. tokama 2. i 3. ovoga lanka izgubi status studenta moe se dopustiti upis akademske godine po vaeem nastavnom planu i programu. Ako se za vrijeme prekida studija izmijenio nastavni program, student mora sluati i polagati u meuvremenu nastale razlike u nastavnom programu. Takav student nastavlja studij uz plaanje maksimalnog udjela trokova studija. lanak 15. Pravo na mirovanje obveza 1. Pravo na mirovanje obveza postoji: za vrijeme izvravanja vojne obveze, za vrijeme trudnoe, za studenticu majku ili studenta oca koji se koriste porodnim dopustom do godine dana djetetova ivota, za vrijeme bolesti koja ga dulje razdoblju sprjeava u uspjenom ispunjavanju obveza studija,

1 2 3 4

2 3

4 5

za vrijeme meunarodne razmjene studenata u trajanju duljem od 30 dana tijekom odravanja nastave, ako student kroz tu razmjenu ne stjee ECTS bodove, te u drugim opravdanim sluajevima sukladno opem aktu sastavnice na kojoj student studira. Pravo na mirovanje obveza student stjee rjeenjem sastavnice na temelju podnesenog pisanog zahtjeva s obrazloenjem te pripadajuom dokumentacijom. Zahtjev se podnosi u roku koji propisuje sastavnica. Studentu se u skladu s opim aktom sastavnice moe odobriti mirovanje obveza u trajanju od jednog semestra ili jedne akademske godine. Vrijeme mirovanja ne rauna se u vrijeme trajanja studija. Ogranienje viekratnog mirovanja obveza odreuje sastavnica svojim opim aktom. Za vrijeme mirovanja obveza student moe polagati ispite ako je za polaganje tih ispita ispunio uvjete. Student mora sluati i polagati u meuvremenu nastale razlike u nastavnom programu, ako se za vrijeme mirovanja obveza izmijeni nastavni program.

lanak 16. Stegovna odgovornost studenata U sluaju povrede Statuta, Etikog kodeksa ili Pravilnika Sveuilita odnosno statuta, etikog kodeksa ili pravilnika sastavnice protiv studenta se pokree stegovni postupak. Stegovna djela, stegovni postupak i stegovne sankcije propisuju se opim aktom sastavnice. IV. UPIS NA STUDIJ lanak 17. Upisne kvote Sastavnice upisuju studente u okviru utvrenih upisnih kvota, koje je odobrio Senat. lanak 18. Natjeaj za upis 1. Upis na studij obavlja se na temelju javnog natjeaja koji raspisuje Senat u skladu sa Statutom. 2. Natjeaj za upis na preddiplomski i integrirani studij raspisuje Sveuilite najmanje est mjeseci prije poetka nastave. 3. Natjeaj za upis na diplomski studij raspisuje Sveuilite u pravilu tri mjeseca, a najmanje mjesec dana prije poetka nastave. 4. Sadraj natjeaja propisan je Statutom. Svaka sastavnica mora sukladno Statutu odrediti uvjete i kriterije koji e biti sadrani u natjeaju. lanak 19. Pravo prijave na natjeaj za upis na preddiplomski i integrirani studij 1. Pravo prijave na natjeaj za upis na preddiplomski i integrirani studij ima pristupnik koji ima zavrenu srednju kolu u trajanju etiri godine odnosno pristupnici koji ispunjavaju uvjete navedene u l. 21. st. 5. ovog pravilnika. 2. Struna vijea sastavnica, uz uvjete upisa predviene opim aktima Sveuilita, mogu donijeti odluku o posebnim uvjetima za upis studijskog programa koji izvode. lanak 20. Pravo prijave na natjeaj za upis na diplomski studij 1. Pravo prijave na natjeaj za upis na diplomski studij i pravo pristupa razredbenom postupku ima pristupnik koji je zavrio ili kojem je preostalo najvie 30 ECTS bodova do zavretka preddiplomskog studija. 2. Uvjeti upisa na diplomski studij utvruju se opim aktom Sveuilita i sastavnice na kojoj se studij izvodi. lanak 21. Pravo upisa na studij 1. Upis na preddiplomski, diplomski i integrirani studij provodi se nakon zavrenog natjeajnog postupka. Pri upisu u svaki od tih studija izdaje se studentska isprava. 2. Pravo upisa na preddiplomski, diplomski i integrirani studij pristupnik stjee sukladno uvjetima i kriterijima utvrenim u natjeaju za upis studenata i prema rezultatima razredbenog postupka. 3. Struna vijea sastavnica mogu odrediti kriterije za izravan upis posebno uspjenih kandidata (na temelju rezultata u prethodnom kolovanju, na natjecanjima i sl.). 4. Pravo upisa u prvu godinu diplomskog studija ima pristupnik koji je zavrio preddiplomski studij. 5. Iznimno, sukladno opem aktu sastavnice koja provodi studij, studij moe upisati i osoba bez prethodno zavrenog odgovarajueg kolovanja ako je rije o iznimno nadarenim osobama za koje se moe oekivati da e i bez prethodno zavrenog

odgovarajueg kolovanja uspjeno svladati studij. 6. Pristupnik koji je ostvario pravo na upis gubi to pravo ako se ne upie u roku propisanom u natjeaju za upis u prvu godinu studija. Pravo na upis umjesto takvog pristupnika stjee sljedei pristupnik na listi koji je preao razredbeni prag. 7. Strani dravljani i osobe bez dravljanstva koje nisu trajno naseljene u Republici Hrvatskoj upisuju se na studij pod jednakim uvjetima kao i hrvatski dravljani. Njihov udio u trokovima studija odreuje se na prijedlog sastavnice odlukom Senata. lanak 22. Razredbeni postupak 1. Izbor izmeu pristupnika obavlja se razredbenim postupkom. 2. Struno vijee sastavnice odreuje elemente od kojih se sastoji razredbeni postupak (npr. uspjeh u prethodnom kolovanju, uspjeh na razredbenom ispitu, motiviranost, posebne vjetine, posebna znanja, psihofizike sposobnosti i slino). 3. Sastavnice mogu odrediti da jedna ili vie provjera navedenih u stavku 2. ovoga lanka budu eliminatorne. lanak 23. Pravo prigovora 1. Pristupnik ima pravo uvida u rezultate svoga razredbenog postupka, popis reda prvenstva te ostalu natjeajnu dokumentaciju. Pristupnik ima pravo podnijeti prigovor na razredbeni postupak u roku 24 sata nakon objavljivanja rezultata razredbenog postupka. 2. Sastavnica odreuje osobu ili tijelo nadleno postupati u povodu prigovora i donijeti konano rjeenje o upisu. Ta osoba odnosno tijelo duno je razmotriti prigovor pristupnika u roku 24 sata nakon njegova podnoenja i donijeti odluku. V. PRIJELAZ NA DRUGE SVEUILINE STUDIJE lanak 24. Pravo prijelaza 1. Prijelaz na drugi srodni studij iste razine mogu je unutar sastavnice, Sveuilita ili s nekog drugog sveuilita na Sveuilite u Zagrebu u skladu s opim aktom sastavnice. 2. Prijelaz studenta obavlja se na temelju rjeenja sastavnice o priznavanju ostvarenih ECTS bodova. ECTS koordinator sastavnice daje miljenje o priznavanju ECTS bodova. 3. Student koji studira na sveuilitu izvan Republike Hrvatske stjee pravo prijelaza na sastavnicu Sveuilita po postupku utvrenom zakonom uz uvjete koje odredi sastavnica. 4. Zbroj prijelaznika i vlastitih studenata ne moe biti vei od kapaciteta sastavnice. lanak 25. Uvjeti prijelaza 1. Sastavnica odreuje u kojem je razdoblju studija mogu prijelaz, s time da prijelaz nije mogu tijekom akademske godine u kojoj je student prvi put upisao studij. 2. Sastavnica propisuje uvjete za prijelaz (npr. broj steenih ECTS bodova, prosjek ocjena poloenih predmeta studija, poznavanje hrvatskog jezika, poloene ispite iz odreenih predmeta, ukupno vrijeme studiranja itd.). 3. Iznimno se moe odobriti prijelaz studentima koji ne zadovoljavaju ope uvjete ako je prijelaz potreban zbog tee bolesti, preseljenja obitelji, obveze treninga vrhunskih sportaa ili nekog drugog opravdanog razloga. lanak 26. Potrebni dokumenti 1. Molba za prijelaz predaje se najkasnije sedam dana prije zavretka redovitog upisnog roka u akademsku godinu. 2. Uz obrazloenu molbu student je duan priloiti dokumentaciju koju propie sastavnica. lanak 27. Odluka o prijelazu 1. Odluku o prijelazu donosi nadleno tijelo sastavnice na kojoj student eli nastaviti studij. 2. Ispiti poloeni na matinom uilitu, a priznati rjeenjem iz l. 24. st. 2., uvode se prijelazniku u evidenciju poloenih ispita s izvornim nazivom poloenog predmeta, izvornim ocjenama i izvorno steenim ECTS bodovima. Sastavnica odluuje na koji e se nain te ocjene i ECTS bodovi ubrajati u ukupni zbroj bodova potreban za stjecanje akademskog naziva na sastavnici. 3. Ako neki predmet poloen na matinom uilitu po svom sadraju i opsegu priblino odgovara predmetu iz studijskog programa sastavnice, nadleno tijelo sastavnice u dogovoru s predmetnim nastavnikom moe priznati ispit u cjelini ili odrediti razlikovne obveze prijelaznika.

lanak 28. Upis prijelaznika 1. Student prijelaznik mora se upisati do zavretka upisnog roka odnosno u roku osam dana nakon primitka rjeenja o prijelazu. 2. Student prijelaznik upisuje se pod jednakim uvjetima kao i studenti sastavnice na koju prelazi. VI. MOBILNOST STUDENATA lanak 29. Horizontalna mobilnost studenata unutar Sveuilita 1. Studenti mogu u skladu sa studijskim programom upisivati pojedine predmete drugih sveuilinih studija (studijskih programa) Sveuilita koji se ne izvode na matinom studiju. Upis predmeta odobravaju osoba odgovorna za studijski program i ECTS koordinator na sastavnici nositelju studijskog programa, uz suglasnost ECTS koordinatora sastavnice na kojoj se izvodi odabrani predmet i nositelja odabranog predmeta. Sastavnica moe detaljnije propisati postupak provedbe horizontalne mobilnosti. 2. O davanju odobrenja izdaje se posebna potvrda u kojoj se navodi naziv predmeta i utvruje bodovna vrijednost predmeta (broj ECTS). Ostvareni ECTS bodovi priznaju se kao da su ostvareni u okviru matinog sveuilinog studija (studijskog programa), a bodovna vrijednost predmeta odgovara onoj koju taj predmet ima na studiju odnosno programu u okviru kojeg se izvodi. Sveuilite propisuje obrazac potvrde. 3. Svaka sastavnica Sveuilita prije upisa u akademsku godinu objavljuje popis predmeta uz potrebne ulazne kompetencije koje mogu upisati studenti koji studiraju na drugoj sastavnici. 4. Broj studenata koji mogu upisati pojedini predmet ogranien je kapacitetom sastavnice, o emu odluuje dekan na prijedlog nositelja predmeta. 5. Predmet koji student pohaa na drugoj sastavnici upisuje se u studentsku ispravu. Nositelj predmeta potvruje ispunjenje studentovih obveza upisom ECTS bodova i ocjene te svojim potpisom u studentsku ispravu. ECTS bodovi steeni na drugom studijskom programu dokazuju se podnoenjem na uvid ovjerenog prijepisa ocjene (ECTS bodova) ili na drugi prikladan nain. 6. Trokove studiranja vezane uz mobilnost unutar Sveuilita ureuje Senat posebnom odlukom. lanak 30. Mobilnost studenata izmeu sveuilita Mobilnost studenata izmeu sveuilita u Republici Hrvatskoj ureuje se na isti nain kao i meunarodna mobilnost, sukladno opem aktu Sveuilita. VII. ORGANIZACIJA NASTAVE lanak 31. Izvedba i pohaanje nastave 1. Nastava se izvodi po semestrima u skladu s odredbama izvedbenog plana nastave. Iznimno, nastava se moe izvoditi kao turnusna, blok nastava ili trimestralna. 2. Nastava se moe izvoditi i u virtualnom okruenju za uenje i pouavanje (e-uenje). 3. Upisom pojedinog predmeta, bilo obveznog bilo izbornog, koji pripada studijskom programu student preuzima sve obveze predviene planom i programom tog predmeta. 4. Pohaanje nastave je obvezatno. Student moe u tijeku semestra izostati s nastave pojedinog predmeta u doputenoj mjeri, s tim da mora ispuniti sve svoje studentske obveze. Sastavnica odreuje nain kontrole pohaanja nastave, doputenu mjeru izostanaka te nain njihove nadoknade. 5. Nastavnik moe uskratiti ovjeru izvrenja nastavnih obveza studentu koji je izostao s predavanja, seminara ili vjebi ili nije izvrio druge obveze propisane studijskim programom u veoj mjeri nego to je to propisano stavkom 4. ovoga lanka. lanak 32. Nastava iz tjelesne i zdravstvene kulture Tjelesnu i zdravstvenu kulturu sastavnice izvode kroz obvezatnu nastavu u prvoj i drugoj godini preddiplomskog odnosno integriranog studija te kao neobvezatnu nastavu u ostalim godinama studija. lanak 33. Sveuilini kalendar 1. Sveuilini kalendar donosi Senat najmanje est mjeseci prije poetka akademske godine i objavljuje ga na svojoj internetskoj stranici. Sveuilini kalendar sadrava okvirne odrednice poetka i zavretka nastavne godine, termine odravanja nastave, ispita, dravnih i sveuilinih blagdana. 2. Na temelju sveuilinog kalendara struno vijee sastavnice donosi kalendar nastave i ispita i objavljuje ga na internetskoj stranici sastavnice te oglasnoj ploi najmanje tri

mjeseca prije poetka akademske godine. lanak 34. Evidencija odrane nastave Odrana nastava evidentira se u elektronikom ili u pisanom obliku. VIII. OPTEREENJE STUDENATA lanak 35. Bodovni sustav ECTS 1. ECTS bodovi predstavljaju brojanu vrijednost pridodanu pojedinom predmetu koja oznaavanje rad studenata potreban za ispunjavanje svih predvienih obveza u predmetu, ukljuujui i polaganje ispita, odnosno za postizanje ciljeva programa izraenih u terminima oekivanih ishoda uenja i steenih kompetencija. 2. 1 ECTS bod odgovara radnom optereenju studenta od 25 do 30 radnih sati, ukljuujui aktivnu nastavu, ispite i sve aktivnosti potrebne za polaganje ispita. 3. Redoviti student u jednom semestru upisuje 25-35 ECTS bodova, sukladno studijskom programu. 4. Izvanredni student u jednom semestru upisuje 15-35 ECTS bodova. 5. Studentu koji redovito ispunjava svoje obveze moe se omoguiti upis i vie od 35 ECTS bodova s ciljem breg zavravanja studija ili stjecanja ireg obrazovanja. 6. Iznimno, redoviti student moe upisati manje od 25, a izvanredni manje od 15 ECTS bodova semestralno ako nije stekao preduvjete za upis dovoljnog broja predmeta. 7. ECTS bodovi stjeu se iskljuivo nakon uspjenog ispunjavanja svih predvienih obveza i primjene prikladnih metoda za procjenjivanje postizanja definiranih ishoda uenja, odnosno poloenog ispita. 8. Primjena ECTS sustava podrazumijeva: precizno odreivanje oekivanih ishoda uenja za svaki predmet (modul), utvrivanje radnog optereenja studenta za sve predviene aktivnosti u svakom predmetu (modulu), odreivanje metode procjenjivanja postignua za svaki navedeni ishod uenja i odreivanje naina bodovanja/ocjenjivanja svake pojedine aktivnosti. lanak 36. Prijepis ECTS bodova i Dopunska isprava o studiju 1. Nositelj studija duan je osigurati svakom studentu prijepis svih elementa potrebnih za prijenos i prepoznavanje ECTS bodova sukladno l. 7. Pravilnika. 2. Nakon zavretka studijskog programa nositelj studija duan je studentu izdati Dopunsku ispravu sukladno l. 8. Pravilnika. IX. NAPREDOVANJE KROZ STUDIJ lanak 37. Upis akademske godine 1. Upisom akademske godine student regulira svoj status. Nastavne obveze student moe upisivati semestralno ili za cijelu godinu, sukladno opem aktu sastavnice. 2. Student moe upisati samo one predmete za koje je stekao preduvjete po studijskom programu i izvedbenom planu studija. 3. Student koji nije izvrio predviene obveze iz upisanih predmeta mora te predmete ponovo upisati idue akademske godine prema Opem aktu sastavnice u skladu s lankom 39. Pravilnika. 4. Ukupni broj ECTS bodova novih i ponovo upisanih predmeta po semestru mora biti u skladu s l. 35. st. 3., 4., 5. i 6. lanak 38. Ponitavanje upisanog predmeta 1. Upis predmeta moe se ponititi samo tijekom prvih dvaju tjedana nastave, i to iskljuivo iz opravdanih razloga (npr. kolizija u satnici). 2. Iznimno, nepoloeni izborni predmet upisan prethodne akademske godine odnosno semestra student ima pravo ponititi i zamijeniti drugim izbornim predmetom u skladu s opim aktom sastavnice. lanak 39. Ponovni upis predmeta Opim aktom sastavnice poblie se ureuju prava i obveze studenata koji ponovo upisuju istu nastavnu obvezu (predmet, seminar, vjebe i dr.) kao to su obvezatnost pohaanja nastave, mogunost sudjelovanja u kontinuiranoj provjeri znanja, pisanje seminarskog rada i sl.

X. ISPIT lanak 40. Ispiti i druge provjere znanja 1. Znanje i vjetine studenata mogu se provjeravati i vrednovati tijekom nastave (kolokviji, praktine zadae, seminarski radovi, umjetniki nastupi, umjetnika nastavna produkcija, projektni zadaci i sl.) i/ili na ispitu iz predmeta. Studijskim programom moe se utvrditi stjecanje ECTS bodova iz pojedinih oblika nastave i bez ocjenjivanja ili uz opisno ocjenjivanje. 2. Student koji nije izvrio obveze utvrene studijskim programom i izvedbenim planom nastave iz pojedinog predmeta ne moe pristupiti ispitu iz tog predmeta. 3. Ispiti mogu biti teorijski ili praktini, a polau se samo u pisanom obliku, samo usmeno, ili pisano i usmeno ili izvedbom/prezentacijom praktinog rada odnosno realizacijom i prezentacijom umjetnikog zadatka. Praktini dio ispita moe se obaviti odvojeno od teorijskog. Cjelokupni ispit mora zavriti u najvie pet radnih dana, osim u posebno opravdanim sluajevima. 4. Duljina trajanje ispitivanja pojedinog studenta na usmenom ispitu odreuje se opim aktom sastavnice. 5. Pisani dio ispita moe biti eliminacijski, osim ako se ispit odrava pred povjerenstvom u skladu s lankom 71. stavku 4. Statuta. 6. Student ima pravo dobiti na uvid ocijenjeni rad pisanog dijela ispita. 7. Ispiti se ne naplauju. lanak 41. Javnost ispita 1. Usmeni dio ispita je javan. 2. Ako za to postoje opravdani razlozi, student moe traiti ogranienu prisutnost javnosti. 3. Kad je to potrebno iz etikih razloga, moe se ograniiti prisutnost javnosti na ispitu. 4. Pravo uvida u ispitnu dokumentaciju ima student i druga osoba koja dokae da za to ima pravni interes. Sastavnica e opim aktom odrediti tko ima pravo odobravati uvid u ispitnu dokumentaciju. lanak 42. Ispitni rokovi 1. Ispitni rokovi mogu biti redoviti i izvanredni. 2. Redoviti ispitni rokovi su zimski, ljetni i jesenski kad je nastava organizirana po semestrima i traju svaki najmanje tri tjedna. U svakom redovitom ispitnom roku postoje za svaki predmet najmanje dva ispitna termina. Razdoblje izmeu izlazaka na ispit iz istog predmeta u redovitom ispitnom roku najmanje je osam dana. 3. Kad je nastava organizirana po trimestrima ili turnusima, redoviti se ispitni rokovi odravaju nakon zavretka svakog trimestra odnosno turnusa, a njihovo trajanje odreuje sastavnica. 4. Ako se iz odreenog predmeta znanje studenata provjerava kontinuirano tijekom semestra, za taj predmet ne moraju se odravati ispiti u rokovima sukladno stavku 2. ovoga lanka. Sastavnica mora za taj predmet definirati broj i raspored ispitnih termina. 5. Kad je to opravdano, elnik ili struno vijee sastavnice moe odrediti i izvanredne ispitne rokove te moe odrediti da se tijekom jednog izvanrednog ispitnog roka po semestru ne odrava aktivna nastava u trajanju najdue pet radnih dana. lanak 43. Raspored ispita 1. Kalendar ispita objavljuje se na oglasnoj ploi i internetskim stranicama nositelja studija i sastavni je dio izvedbenog plana nastave. 2. Raspored ispitnih termina utvruje se tako da broj ispitnih termina za svaki predmet u svakom ispitnom roku moe obuhvatiti sve studente koji imaju pravo taj predmet polagati i objavljuje se na oglasnoj ploi i internetskim stranicama nositelja studija. lanak 44. Vrijeme polaganje ispita Raspored polaganja ispita prijavljenih studenata objavljuje se na oglasnoj ploi i internetskim stranicama. lanak 45. Broj izlazaka na ispite U skladu s lankom 71. stavkom 4. Statuta, ispit iz istog predmeta moe se polagati najvie etiri puta. etvrti put ispit se polae pred povjerenstvom. Student koji ni etvrti put ne poloi ispit iz nekog predmeta obvezan je u iduoj akademskoj godini ponovo upisati taj predmet.

lanak 46. Povjeravanje odravanja ispita Za vrijeme sprijeenosti predmetnog nastavnika dekan odnosno predstojnik sveuilinog odjela privremeno e povjeriti odravanje ispita drugom nastavniku iste ili srodne struke ili nastavnikom povjerenstvu. lanak 47. Ocjenjivanje 1. Konana ocjena uspjeha na svakom predmetu (modulu) moe se utvrivati na temelju aktivnosti tijekom nastave i/ili na ispitu ako je on utvren nastavnim planom studija. Tijekom nastave mogu se vrednovati: nazonost studenata na nastavi, aktivnosti studenata na nastavi utvrene studijskim programom koje vode prema stjecanju bodova (sudjelovanje u raspravama, pismena priprema za rad u nastavi, rad na projektu, pisanje eseja, pretraivanja interneta, praktine vjebe u realnim situacijama, terenska istraivanja, e-uenje, izrada programa, seminarski rad i sl.), kolokviji kojima se postupno prate postignua studenata. 2. Izvedbenim planom nastavnog predmeta propisuje se nain na koji se vrednuju aktivnosti studenta tijekom nastave i uraunavaju u konanu ocjenu predmeta. lanak 48. Ocjene 1. Uspjeh studenta na predmetu izraava se nacionalnom skalom ocjenjivanja (ocjena od 1 do 5) i po potrebi ECTS skalom ocjenjivanja (ocjenom od A do F) u sustavu ECTS: ocjena izvrstan (5) odgovara ocjeni A u skali ECTS, i obrnuto, ocjena vrlo dobar (4) odgovara ocjeni B u skali ECTS, i obrnuto, ocjena dobar (3) odgovara ocjeni C u skali ECTS, i obrnuto, ocjena dovoljan (2) odgovara ocjeni D u skali ECTS, a ocjene D i E u skali ECTS prevode se u ocjenu dovoljan (2), ocjena nedovoljan (1) odgovara ocjeni F u skali ECTS, a ocjene F i FX u skali ECTS prevode se u ocjenu nedovoljan (1) 2. Prolazne ocjene su: izvrstan (5), vrlo dobar (4), dobar (3) i dovoljan (2). 3. Uspjeh studenta na predmetu moe se izraziti i opisnom ocjenom sukladno l. 71. st. 5. Statuta te l. 40. st. 1. Pravilnika. 4. U studentsku ispravu unosi se prolazna nacionalna ocjena. lanak 49. Prosjena ocjena 1. Pri izraunu prosjene ocjene uzimaju se u obzir sve ocjene poloenih predmeta osim opisnih ocjena. 2. Prosjena ocjena iskazuje se zaokruivanjem na drugu decimalu. lanak 50. Dunosti nastavnika 1. Nastavnik je duan priopiti studentu rezultat usmenog ispita odmah naklon odranog ispita, a rezultat pisanog dijela ispita najkasnije u roku pet radnih dana od dana ispita isticanjem rezultata na slubenim internetskim stranicama, oglasnoj ploi sastavnice ili na drugi odgovarajui nain u skladu s opim aktom sastavnice. 2. Nastavnik je duan ocijeniti ispit studenta ocjenom nedovoljan (1) i kad student: ne pristupi pisanom dijelu ispita ili odustane od njega ili od ve zapoetog usmenog ispita, nakon pisanog dijela ispita ne pristupi usmenom dijelu ispita te zbog nedolina ponaanja, smetanja drugim studentima ili koritenja nedoputenih pomagala bude udaljen s ispita. lanak 51. Pravo albe na ocjenu Student ima pravo albe na ocjenu, osim u sluaju ispita pred povjerenstvom iz l. 71. st. 4. Statuta. lanak 52. Ostala pitanja vezana uz provoenje ispita Ostala pitanja vezana uz provoenje ispita koja nisu ureena Statutom i Pravilnikom odreuje sastavnica svojim opim aktom. XI. ZAVRETAK STUDIJA lanak 53. Zavrni/diplomski rad i zavrni/diplomski ispit 1. Preddiplomski studij zavrava polaganjem svih ispita i dovrenjem ostalih studijskih obveza te ovisno o studijskom programu izradom zavrnog rada i/ili polaganjem

zavrnog ispita ako su predvieni studijskim programom. 2. Diplomski studij te integrirani studij zavrava polaganjem svih ispita i dovrenjem ostalih studijskih obveza, izradom diplomskog rada i javnim polaganjem diplomskog ispita u skladu sa studijskom programom. 3. Opim aktom sastavnice poblie se ureuju sva pitanja u vezi sa zavrnim odnosno diplomskim radom i zavrnim, tj. diplomskim ispitom kao to su prijava teme zavrnog/diplomskog rada, izrada i opremanje zavrnog/diplomskog rada, prijava zavrnog/diplomskog ispita, ocjena zavrnog/diplomskog rada, postupak obrane zavrnog/diplomskog rada. lanak 54. Isprave o zavrenim studijima 1. Nakon preddiplomskog sveuilinog studija studentu se izdaje svjedodba, a nakon diplomskog odnosno integriranog sveuilinog studija diploma. Tim se ispravama potvruje zavretak studija i stjecanje akademskog naziva u skladu sa Zakonom. 2. Svjedodba odnosno diploma izdaje se na hrvatskom jeziku. Na zahtjev studenta i o njegovu troku svjedodba odnosno diploma moe se izdati na latinskom i na nekom od svjetskih jezika. 3. Nakon zavretka cijelog studijskog programa nositelj studija duan je studentu izdati Dopunsku ispravu na hrvatskom i engleskom jeziku bez naplate naknade sukladno l. 8. Pravilnika. Na zahtjev studenta i o njegovu troku Dopunska isprava o studiju moe se izdati i na nekom drugom od svjetskih jezika. 4. Sadraj diploma i dopunskih isprava o studiju propisuje ministar. Oblik diploma i dopunskih isprava o studiju te sadraj i oblik svjedodbi i potvrda propisuje Sveuilite. 5. Diplome, svjedodbe, dopunske isprave i potvrde koje Sveuilite izdaje javne su isprave.

lanak 55. Ukupna ocjena uspjeha na studiju 1. Ukupna ocjena uspjeha na studiju ovisi o ocjenama ispita svih predmeta, ukljuivo ocjenu zavrnog odnosno diplomskog rada i/ili ispita i njima pripadajuih ECTS bodova. 2. Predmeti koji se ocjenjuju samo ocjenom zadovoljio ne uzimaju se u obzir pri izraunu ukupne ocjene uspjeha na studiju. 3. Ukupna ocjena uspjeha na studiju utvruje se tako da se zbroje pojedinane ocjene ispita svih predmeta iz stavka 1. ovog lanka pomnoene s njima pripadajuim brojem ECTS bodova te se rezultat podijeli zbrojem ECTS bodova svih predmeta iz stavka 1. ovog lanka. 4. Ukupna ocjena uspjeha u ispravama se iskazuje zaokruivanjem na drugu decimalu. lanak 56. Pohvale 1. Studentima s najveim ukupnim ocjenama na kraju preddiplomskog, diplomskog i integriranog studija na svjedodbi odnosno diplomi naznauje se pohvala iz latinske klasifikacije pohvala: prvostupnik/magistar s najveom pohvalom (SUMMA CUM LAUDE baccalaureus/magister); prvostupnik/magistar s velikom pohvalom (MAGNA CUM LAUDE baccalaureus/magister); prvostupnik/magistar s pohvalom (CUM LAUDE baccalaureus/magister). 2. Uvjete za dobivanje pohvala odnosno broj pohvaljenih studenata utvruje nositelj studija uzimajui u obzir ocjene, trajanje studija i drugo. lanak 57. Promocija 1. Promocija je sveano uruenje svjedodbe/diplome o zavrenom studiju. 2. Na preddiplomskim, diplomskim i integriranim studijima svjedodbu/diplomu uruuju dekan odnosno proelnik odjela ili voditelj studija i dva promotora. XII. PRAENJE I UNAPREENJE KVALITETE STUDIJA lanak 58. Praenje i unapreenje kvalitete studija Nositelj studija duan je pratiti i unapreivati kvalitetu svakog predmeta ili modula, cijelog studijskog programa te organizacijsku i administrativnu podrku studijskog programa sukladno sveuilinom Pravilniku o osiguravanju kvalitete.

XIII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lanak 59. Stupanje na snagu 1. Pravilnik stupa na snagu osam dana od objavljivanja na oglasnoj ploi Sveuilita i objavljuje se na internetskim stranicama Sveuilita i svih njegovih sastavnica, a primjenjuje se od akademske godine 2008./09. 2. Sastavnice Sveuilita uskladit e svoje ope akte s ovim pravilnikom do poetka akademske godine 2008./09. 3. Informacijski sustav visokih uilita (ISVU) prilagodit e se odredbama Pravilnika najkasnije do poetka akademske godine 2008./09. lanak 60. Poetak primjene pravila o provedbenim dokumentima 1. Informacijski paket, prijepis ocjena i Dopunska isprava o studiju ustrojit e se i primjenjivati na svim studijskim programima najkasnije do poetka akademske godine 2008./09. 2. Izraun ukupne ocjene na studiju u skladu s lankom 55. Pravilnika primjenjivat e se na studente koji su program prve godine studija prvi put upisali akademske godine 2008./09.

3.3. DIPLOMSKI RAD

Studenti odabiru temu ili podruje diplomskog rada u sedmom semestru (po novom programu u devetom semestru) u dogovoru s potencijalnim mentorom, ili voditeljem godita. Studenti predaju matinom odsjeku Zamolbu za prihvat teme diplomskog rada, koju razmatra Vijee odsjeka. Teme diplomskih radova prihvaaju se na sjednici Vijea odsjeka, i tom se prilikom imenuje mentor odnosno voditelj. Voditelj diplomskog rada mora biti stalni ili naslovni nastavnik PMF-a u zvanju docenta ili viem. Ako se eksperimentalni dio diplomskog rada izvodi u laboratoriju ustanove izvan PMF-a, student takoer mora imati voditelja iz te institucije u zvanju stalnog ili naslovnog docenta ili znanstvenog suradnika ili u viem zvanju. Nakon odobrenja teme i imenovanja mentora, student je duan u indeks upisati ime voditelja. Studenti koji dio eksperimentalnog rada izvode na terenu, mogu od matinog odsjeka dobiti pismenu potvrdu o upuivanju na teren. Ukoliko tema rada iziskuje odobrenja za pristup laboratorijima, bibliotekama, zatienim podrujima ili Nacionalnim parkovima, u koje nije dozvoljen slobodan pristup, diplomandi moraju zatraiti potrebna odobrenja putem matinog odsjeka. Diplomski rad mora biti napisan prema pravilima svake struke, a pisane upute mogu se dobiti na matinim odsjecima i njihovim web-stranicama. Gotov diplomski rad predaje se matinom odsjeku uz zamolbu za pokretanje postupka za ocjenu i obranu. Povjerenstvo za obranu bira vijee odsjeka, a obrana moe biti najranije 7 dana nakon imenovanja povjerenstva. Diplomski ispit je javan, i oglaava se na odsjekim oglasnim ploama. O postavljenim pitanjima i postupku obrane diplomskog rada vodi se zapisnik. Nakon uspjene obrane i poloenog diplomskog ispita student moe dobiti privremenu potvrdnicu o diplomiranju, kojom ostvaruje sva steena prava do izdavanja diplome.

3.4. BOLONJSKA DEKLARACIJA I ECTS

Pribliavanje europskim standardima u visokokolskom obrazovanju Jedan od glavnih ciljeva programa ERASMUS (European Union Action Scheme for Mobility of University Students) je promovirati priznavanje diploma unutar Europske Unije kako bi se omoguilo slobodno kretanje studenata meu zemljama lanicama. U okviru ovog programa, uveden je projekt ECTS (European Credit Transfer System) akademske godine 1989./1990. kao 6-godinji pilot projekt u 145 visokoobrazovnih institucija. Projekt je u meuvremenu prihvaen u velikom broju europskih visokokolskih institucija, a Sveuilite u Zagrebu ga je prihvatilo na sjednici Senata 1999. godine. Nakon to je Hrvatska 2001. pristupila Bolonjskoj deklaraciji, ECTS bodovni sustav postaje instrument harmonizacije visokog kolstva u Republici Hrvatskoj. Ovaj sustav nije samo bodovni sustav nego je to sustav prijenosa bodova, to omoguava studentima organizirano i na jednostavan nain, odlazak na studij u trajanju od jednog ili dva semestra u neku instituciju slinu onoj na kojoj ve studira. To znai da se na temelju uzajamnog povjerenja srodnih institucija i dobre informiranosti, studentima na bazi reciprociteta omoguava upoznavanje vlastite struke, ali s aspekta nekog drugog visokog uilita ili ak neke druge kulture u nekoj drugoj zemlji. ECTS je decentralizirani sustav temeljen na naelima uzajamnog povjerenja meu visokokolskim ustanovama koje taj sustav prihvate. Da bi se osiguralo oekivano povjerenje, i olakala mobilnost studenata i zavrenih strunjaka, ustanovljeno je nekoliko

pravila i dokumenata koje svaka participirajua ustanova treba donijeti i potivati. To su informacijski paket (Vodi za studente za pojedini studijski program), trilateralni Ugovor o uenju (potpisan od strane zainteresiranog studenta, matine visokokolske institucije i institucije na kojoj e student gostovati), Prijepis ocjena (koji zajedno s Ugovorom o uenju omoguava brzo priznavanje postignutog obrazovanja), i Suplement diplomi (koji daje potpuni i nedvosmisleni uvid u postignutu razinu zavrenog obrazovanja). Kljuni element ECTS bodovnog sustava je koeficijent optereenja studenta ili krae bod. To je broj koji pokazuje optereenje studenta u jednom semestru, a ukupno optereenje je izraeno s 30 bodova u jednom semestru. Naime, postavljeno je da svaki studijski program, bez obzira na vrlo visoku ili vrlo nisku kvalitetu, bude bodovan s 30 bodova u svakom semestru. Postignutih 30 bodova u jednom semestru znai da je student zadovoljio norme lokalnog visokog uilita i studijskog programa kojega je upisao. Ovisno o kvaliteti pojedinog studijskog programa i samog studenta, omoguena je mobilnost tog studenta, tj. moe mu se odobriti privremeni nastavak studija na nekom drugom visokom uilitu u zemlji ili inozemstvu. Bodovi uz pojedini kolegij pripisuju se studentu tek nakon to je uspjeno poloio ispit iz tog predmeta i zadovoljio sve zahtjeve koji su navedeni u Informacijskom paketu. ECTS koordinator osigurava provoenje naela i mehanizama ECTS-a. Fakultetski povjerenik ECTS koordinatora, veza je izmeu studenata i nastavnika na fakultetu, bavi se sasvim praktinim aspektima provoenja ECTS-a i djeluje kao studentski savjetnik. On studentima prua informacije o partnerskim institucijama, pomae im ispuniti obrazac za prijavu studiranja na partnerskom visokom uilitu, objanjava postupak akademskog priznavanja predmeta poloenih na partnerskom visokom uilitu i pomae razumijevanju ostalih dokumenata. Komunikacija izmeu matine institucije i institucije domaina koja prihvaa studenta, provodi se iskljuivo preko ECTS koordinatora uz pomo fakultetskog povjerenika. Rektorski zbor visokokolskih ustanova u Republici Hrvatskoj prihvatio je 2001. sve norme tog sustava kako bi u trenutku integracije naih sveuilita i veleuilita u ERASMUS program, bila omoguena dvosmjerna i reciprocitetna mobilnost studenata. Za oekivati je da e nadlene dravne i visokokolske slube osigurati provoenje ERASMUS programa u okviru prilagoavanja naih zakona u svrhu pridruivanja Hrvatske Europskoj Uniji. Tek e na taj nain u potpunosti biti mogua primjena ECTS bodovnog sustava. U svrhu pribliavanja europskim standardima u visokokolskom obrazovanju, na PMF-u se kontinuirano vodi briga o suvremenosti studijskih programa. Stoga je Prirodoslovnomatematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu mogao i elio posluiti kao probna ustanova, pa je ve akad. god. 1999./2000. u svoj Red predavanja koji predstavlja poetni oblik Informacijskog paketa ukljuio studijske programe s ECTS koeficijentima optereenja. Na naem fakultetu ve je 1998. razvijen Suplement diplomi koji olakava zavrenim studentima priznavanje njihovih diploma u sluaju nastavka usavravanja u inozemstvu. Takoer su razvijeni i ostali dokumenti relevantni za provoenje Bolonjskog procesa. U daljnjim nastojanjima oko usklaenosti s europskim standardima u visokokolskom obrazovanju, PMF pregovara o suradnji s vie sveuilita, kako bi se omoguila reciprocitetna mobilnost studenata u okvirima Bolonjskog procesa. S obzirom da se Hrvatska opredijelila za harmonizaciju visokog kolstva, nai nastavnici su vrlo aktivni u Povjerenstvu za primjenu Bolonjske deklaracije koje daje svoj doprinos Rektoratu Sveuilita u Zagrebu, Rektorskom zboru, Nacionalnom vijeu za visoko obrazovanje i Ministarstvu za znanost i tehnologiju Republike Hrvatske.

3.5. DIPLOMA, SUPLEMENT I APPENDIX DIPLOMA

DIPLOMA je dokument kojeg zavreni studenti dobivaju na sveanim promocijama na naem fakultetu, a potpisuje ju Dekan. Promocija je sveanost koja se odrava vie puta godinje, pa je uobiajeno da zavreni studenti budu pozvani na promociju nekoliko mjeseci nakon diplomiranja. Meutim, do izdavanja diplome studentu se izdaje potvrdnica kojom se dokazuje da je uspjeno zavrio studij, poloio sve ispite i uspjeno obranio diplomski rad. Prirodoslovno- matematiki fakultet izdaje diplome na hrvatskom i na latinskom jeziku. Diplome koje izdaje Prirodoslovno-matematiki fakultet priznate su svuda u svijetu, i nai zavreni studenti rado su prihvaeni na stranim sveuilitima kada tamo poele nastaviti kolovanje ili usavravanje, ili pak potrae zaposlenje u struci. U cilju lakeg razumijevanja obrazovnog programa kojeg su svladali nai studenti, i izbjegavanja nestrunog prevoenja prijepisa ocjena na strani jezik, Prirodoslovnomatematiki fakultet na zahtjev studenta izdaje dodatne dokumente koji se zovu SUPLEMENT i APENDIX. Izdavanje Suplementa diplome predvieno je Zakonom o visokim uilitima, i uobiajeno je na mnogim sveuilitima u Europi. Suplement diplome pisan je na engleskom jeziku, a potpisuje ga Dekan. Suplement je zamjena za engleski prijevod nae diplome, tako da nai studenti ne moraju traiti prijevod svoje diplome. Suplement se na studentov zahtjev izdaje u uredu Dekana. Za poblie informacije zainteresirani se trebaju javiti u ured Dekana.

Uz Suplement, Prirodoslovno-matematiki fakultet izdaje i Apendix, u kojem se nalaze sve relevantne informacije o studiju, naem bodovnom sustavu (ECTS), nainu ocjenjivanja, i prijepis svih poloenih ispita i postignutih ocjena. Time je omogueno prepoznavanje postignute kvalifikacije, a time i poteno priznavanje dobivene diplome bilo gdje u svijetu. Viegodinje izdavanje Suplemenata i Appendixa, te povratne informacije naih zavrenih studenata, pokazalo je da su ti dokumenti bili prihvaeni svugdje u svijetu kamo su putovali nai studenti i da su na osnovi njih bile ispravno prepoznate kvalifikacije postignute na naem studiju. Diplomirani inenjeri naih struka, ekvivalentni su magistrima znanosti (Ms.) u zapadnom svijetu, a nai su magistri znanosti ekvivalentni tamonjim doktorima znanosti (PhD). Suplementi i Apendix koje izdaje Prirodoslovno-matematiki fakultet mnogim su naim studentima (diplomiranim inenjerima i profesorima) omoguili nastavak na eljenom doktorskom studiju u inozemstvu.

3.6. PRAVA REDOVITIH STUDENATA

Temeljem lanka 7. stavak 2. toke 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 174/04 i 198/03), Nacionalno vijee za visoko obrazovanje na svojoj 44. sjednici od 16. svibnja 2007. godine, slijedom sugestija Rektorskog zbora, upuuje svim nadlenim tijelima sveuilita, veleuilita i visokih kola sljedeu PREPORUKU ZA ODREIVANJE PRAVA REDOVITIH STUDENATA (1) I. Ovom preporukom utvruju se mjerila za odreivanje prava redovitih studenata zajamenih lankom 88. stavkom 3. i 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. II. Prava redovitih studenata utvruju se steenim ECTS bodovima. ECTS bodovi stjeu se polaganjem ispita i ispunjenjem svih drugih obaveza iz studijskog programa. Za potrebe poblieg utvrivanja pojedinih prava redovitih studenata, posebno ako je broj korisnika ogranien, mogu se koristiti i druga mjerila, kao to su izvrsnost ili socijalni status. Steeni ECTS bodovi utvruju se u trenutku upisa u sljedeu akademsku godinu, a najkasnije do 31. listopada svake kalendarske godine. Utvrena razina vrijedi do kraja akademske godine. III. Ove smjernice reguliraju prava na: 1. zdravstveno osiguranje i osloboenje plaanja uea za zdravstveno osiguranje, obiteljsku mirovinu, doplatak za djecu, subvenciju stanarine, povrat poreza; 2. javni prijevoz i zapoljavanje posredstvom pravnih osoba ija djelatnost osigurava cjelovitost i potrebni standard sustava visokog obrazovanja; 3. stipendije na temelju izvrsnosti; 4. subvencioniranu prehranu, smjetaj u studentski dom, stipendije na temelju socijalnog statusa. Prava iz alineje 1. i 2. stavka 1. ovog lanka redoviti student moe imati tijekom dvostrukog trajanja studija propisanog studijskim programom. Student ima ta prava: u prvoj godini studiranja na upisanoj razini studija; ako je u prethodnoj akademskoj godini stekao barem 18 ECTS bodova Prava iz alineje 3. stavka 1. ovog lanka student moe imati: u prvoj godini studiranja na upisanoj razini studija; ako je u prethodnoj akademskoj godini stekao barem 50 ECTS bodova Gubitak tih prava traje do kraja upisane razine studija. Prava iz alineje 4. stavka 1. ovog lanka redoviti student ima za onoliko godina koliko iznosi etiri treine trajanja studija propisanog studijskim programom, zaokrueno na prvi vei ili jednaki cijeli broj. Student ima ta prava: u prvoj godini studiranja na upisanoj razini studija; ako je u prethodnoj akademskoj godini stekao barem 18 ECTS bodova i ako mu do kraja studija preostaje stei najvie onoliko ECTS bodova koliko mu je, raunajui prema ovom lanku, preostalo godina tih prava pomnoeno sa 60. Za vrijeme mirovanja obaveza prema lanku 88. stavak 1. alineja 12. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, student zadrava prava iz alineje 1. stavka 1. ovog lanka, ali ne i ostala studentska prava.

(1) (2) (3)

(1)

(2)

(3)

(4)

(5)

(1)

IV. Prava iz lanka 88. stavka 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, pravo na nastavak studija i druga prava studenata zadravaju se u skladu s uvjetima koje propie visoko uilite.

OVU PREPORUKU PRIHVATIO JE SENAT SVEUILITA U ZAGREBU NA SJEDNICI ODRANOJ 17. SRPNJA 2007.

3.7. PRAVILA ZA ODREIVANJE PARTICIPACIJE TROKOVA STUDIRANJA PRILIKOM UPISA NAREDNIH GODINA STUDIRANJA PO BOLONJSKOM MODELU
1. Fakultet predlae, a Senat utvruje iznos participacije trokova studiranja za jedan ECTS bod. 2. Student plaa maksimalni iznos participacije (utvren za upis na prvu godinu studija) ako je tijekom prethodne akademske godine stekao manje od 18 ECTS bodova. Fakultet moe predloiti drugi iznos ECTS bodova. 3. Obzirom na ukupno trajanje studiranja student plaa participaciju: 3.1. samo za ECTS bodove onih kolegija koje ponovno upisuje ako je tekui upis godine unutar vremenskog okvira od 4/3 nominalnog trajanja studija (npr. etiri godine za trogodinje preddiplomske studije); na fakultetima gdje studenti ponovo ne upisuju nepoloeni kolegij, a stekli su pravo potpisa, mogue je predloiti dodatnu korekciju iznosa participacije za ECTS bod; 3.2. za sve upisane ECTS bodove ako je tekui upis godine izvan vremenskog okvira od 4/3 nominalnog trajanja studija. 4. Ukupni iznos participacije izraunat temeljem prethodnih toaka uveava se ili umanjuje za odreeni postotak ovisno o prosjenoj ocjeni studenta u odnosu na utvrene intervale uspjenosti koje utvruje pojedina sastavnica. Napomena: Model e se, odlukom Senata Sveuilita u Zagrebu od 11. rujna 2007., odnositi na generaciju koja je prvu godinu studija upisala u akademskoj godini 2007./2008. i ulazi u primjenu tek kod prvog narednog upisa tj. u akademskoj godini 2008./2009.

4. NASTAVNI PLANOVI ZA AKADEMSKU GODINU 2010 /2011

4.1. MATEMATIKI ODSJEK
http://www.math.hr 10000 Zagreb, Bijenika 30 Tel.: 385+1+4605777, Fax: 4680335 Proelnik: prof. dr. sc. Miljenko Marui e-mail: referada@math.hr USTROJSTVO ODSJEKA Zavod za algebru i osnove matematike, Bijenika 30 Zavod za matematiku analizu, Bijenika 30 Zavod za teoriju vjerojatnosti i matematiku statistiku, Bijenika 30 Zavod za geometriju, Bijenika 30 Zavod za primijenjenu matematiku, Bijenika 30 Zavod za numeriku matematiku i raunarstvo, Bijenika 30 Zavod za topologiju, Bijenika 30 Katedra za metodiku nastave matematike, Bijenika 30 Raunski centar, Bijenika 30 Sredinja matematika knjinica, Bijenika 30 Opa i personalna sluba, Bijenika 30 Raunovodstveno-knjigovodstvena sluba, Bijenika 30 Ured za studente, Bijenika 30 KADROVI I STUDENTI 49 nastavnika 35 asistenta i viih asistenata 1 vii predava 1647 studenata MATEMATIKA DANAS Matematika je znanost tradicionalno povezana s tehnikim znanostima i fizikom, a u zadnje vrijeme matematika sve vie prodire i u ekonomiju, medicinu i druge znanosti. Tome treba pridodati i nagli razvoj informatikih tehnologija u koje je matematika ukljuena od samih poetaka. ZNANSTVENI RAD Znanstveni rad na Matematikom odsjeku odvija se putem projekata i seminara. Znanstveno aktivni matematiari rjeavaju konkretne, dane probleme ili se bave istom, apstraktnom matematikom. U tu svrhu, uz sudjelovanje u radu seminara i samostalni rad, vrlo je vano i sudjelovanje na raznim matematikim kongresima, simpozijima i sl. Mnogi nai znanstvenici provedu i odreeno vrijeme na znanstvenom usavravanju na uglednim matematikim institucijama u inozemstvu. SVEUILINI STUDIJSKI PROGRAMI Preddiplomski sveuilini studij MATEMATIKA: trajanje nastave 3 godine Preddiplomski sveuilini studij MATEMATIKA, smjer nastavniki: trajanje nastave 3 godine Diplomski sveuilini studij TEORIJSKA MATEMATIKA: trajanje nastave 2 godine Diplomski sveuilini studij PRIMIJENJENA MATEMATIKA: trajanje nastave 2 godine Diplomski sveuilini studij MATEMATIKA STATISTIKA: trajanje nastave 2 godine Diplomski sveuilini studij FINANCIJSKA I POSLOVNA MATEMATIKA: trajanje nastave 2 godine Diplomski sveuilini studij RAUNARSTVO I MATEMATIKA: trajanje nastave 2 godine Diplomski sveuilini studij MATEMATIKA, smjer nastavniki: trajanje nastave 2 godine Diplomski sveuilini studij MATEMATIKA I INFORMATIKA, smjer nastavniki: trajanje nastave 2 godine Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij MATEMATIKA I FIZIKA, smjer nastavniki: trajanje nastave 5 godina

DIPLOMSKI RAD Diplomski rad je samostalna obrada nekog znanstvenog ili strunog problema koji se predaje u pisanom obliku. Tema diplomskog rada bira se vodei rauna o profilu i o smjeru studija, kao i o izbornim predmetima koje je student poloio. Npr. tema diplomskog rada studenta koji zavrava studij na profilu magistar. matematike, smjer raunarstvo moe biti Primjena matematike u ifriranju. Usmeni diplomski ispit sastoji se od obrane diplomskog rada i provjere znanja iz predmeta koji su odreeni prilikom odobravanja teme. AKADEMSKA ZVANJA Profesor matematike Mathematicae professr Profesor matematike i informatike Mathematicae et informaticae professor Diplomirani inenjer matematike (svi smjerovi) Mathematicae ingeniarius diplomate probatus Profesor matematike i fizike Mathematicae et physicae professor Sveuilini prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike Sveuilini prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) edukacije matematike Magistar/Magistra matematike (smjerovi: teorijska, primjenjena, financijska i poslovna matematika, matematika statistika) Magistar/Magistra raunarstva i matematike Magistar/Magistra edukacije matematike (smjer: nastavniki) Magistar/Magistra edukacije matematike i fizike POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ Poslijediplomski studij iz matematike uvodi polaznike u znanstveno-istraivaki rad u matematici odnosno slui njihovom znanstvenom usavravanju. U nastavnom planu zastupljene su i teorijska i primijenjena matematika, ali je studij jedinstven. Osobita panja poklanja se izboru seminara putem kojeg se student uvodi u znanstveni rad (sluajui izlaganja drugih, kao i izlaui sam). POSLIJEDIPLOMSKA AKADEMSKA ZVANJA Doktor znanosti, znanstveno polje matematika Doctor scientiarium ad mathematicam pertinentium ZAPOLJAVANJE Danas matematiari u Hrvatskoj djeluju u svim segmentima gospodarstva i znanosti. Zaposleni su u raunskim centrima, osiguravajuim drutvima, bankama... Mnogi su zaposleni i na razliitim fakultetima budui da skoro svi studiji sadre i matematike predmete. Kako je matematika obavezan predmet i u svim osnovnim i srednjim kolama mnogi su matematiari zaposleni i u kolama.

SHEMA PREDDIPLOMSKIH I DIPLOMSKIH STUDIJA NA MATEMATIKOM ODSJEKU USKLAENIH S BOLONJSKOM DEKLARACIJOM (SUSTAV 3 + 2)

Godina studija

1.

2.

3.

4.

5.

diplomski sveuilini studij TEORIJSKA MATEMATIKA diplomski sveuilini studij PRIMIJENJENA MATEMATIKA preddiplomski sveuilini studij MATEMATIKA diplomski sveuilini studij MATEMATIKA STATISTIKA diplomski sveuilini studij FINANCIJSKA I POSLOVNA MATEMATIKA STUDIJ diplomski sveuilini studij RAUNARSTVO I MATEMATIKA diplomski sveuilini studij MATEMATIKA; SMJER: NASTAVNIKI diplomski sveuilini studij MATEMATIKA I INFORMATIKA; SMJER: NASTAVNIKI

preddiplomski sveuilini studij MATEMATIKA; SMJER: NASTAVNIKI

integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij MATEMATIKA I FIZIKA; SMJER: NASTAVNIKI

PREDDIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJI Preddiplomski sveuilini studij MATEMATIKA

I. GODINA Nastavnici B. Gulja H. iki D. Baki O. Pere I. Paanin V. Kradinac G. Nogo Saa Singer K.Fukar Reichel J. Vuli B. Gulja H. iki D. Baki O. Pere I. Paanin O. Pere G. Nogo Saa Singer K.Fukar Reichel J. Vuli ISVU ifra 21498 21501 21504 36901 45709 21508 21515 21518 36903 21522 Obvezni predmeti Matematika analiza 1 Linearna algebra 1 Elementarna matematika 1 Programiranje 1 Tjelesna i zdravstvena kultura 1* Matematika analiza 2 Linearna algebra 2 Elementarna matematika 2 Programiranje 2 Tjelesna i zdravstvena kultura 2
*

Zimski semestar P+V+S 3+4+0 3+4+0 3+3+0 2+2+0 0+2+0 ECTS 8 8 8 6

Ljetni semestar P+V+S ECTS

3+4+0 3+4+0 2+2+0 2+2+0 0+2+0 24 30 22

9 9 6 6

UKUPNO:

30

P - broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi tjedno, S = broj sati seminara tjedno. *U skladu sa Statutom Sveuilita u Zagrebu, nastava Tjelesne i zdravstvene kulture obavezna je za studente I. i II. godine preddiplomskog studija, ali ne ulazi u satnicu niti joj se pripisuju ECTS bodovi.

Predmeti prethodnici za I. godinu preddiplomskog studija Matematike

ISVU ifra 21498 21501 21504 36901 45709 21508 21515 21518 36903 21522 Naziv predmeta Matematika analiza 1 Linearna algebra 1 Elementarna matematika 1 Programiranje 1 Tjelesna i zdravstvena kultura 1 Matematika analiza 2 Linearna algebra 2 Elementarna matematika 2 Programiranje 2 Tjelesna i zdravstvena kultura 2 ISVU ifra Predmet prethodnik nema nema nema nema nema Matematika analiza 1 Linearna algebra 1, Elementarna matematika 1 Elementarna matematika 1 Programiranje 1 Tjelesna i zdravstvena kultura 1

21498 21501, 21504 21504 36901 45709

II. GODINA Nastavnici P. Pandi J. Tambaa V. Kradinac I. Naki N. Sarapa R. Manger V. Smolkovi - Arbanas K.Fukar Reichel J. Vuli vidi listu P. Pandi J. Tambaa M. Hanzer B. irola L. Grubii S. Singer G. Igaly V. Smolkovi - Arbanas K.Fukar Reichel J. Vuli ISVU ifra 31408 36904 36905 24206 31417 45710 Obvezni predmeti Diferencijalni raun funkcija vie varijabli Diskretna matematika Vjerojatnost Strukture podataka i algoritmi Engleski jezik struke 1 Tjelesna i zdravstvena kultura 3* Izborni modul 31424 31425 31427 24207 31435 31438 Integrali funkcija vie varijabli Algebarske strukture Numerika matematika Raunarski praktikum 1 Engleski jezik struke 2 Tjelesna i zdravstvena kultura 4* UKUPNO:

Zimski semestar P+V+S 2+2+0 2+2+0 3+2+0 2+2+0 1+1+0 0+2+0 4 5 ECTS 6 5 7 5 2

Ljetni semestar P+V+S ECTS

4 2+2+0 2+2+0 3+2+0 1+2+0 1+1+0 0+2+0

5 6 6 7 4 2

23

30

22

30

P - broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi tjedno, S = broj sati seminara tjedno. *U skladu sa Statutom Sveuilita u Zagrebu, nastava Tjelesne i zdravstvene kulture obavezna je za studente I. i II. godine preddiplomskog studija, ali ne ulazi u satnicu niti joj se pripisuju ECTS bodovi. Zimski semestar P+V+S ECTS Ljetni semestar P+V+S ECTS

Izborni moduli Nastavnici ISVU ifra Naziv predmeta Izborni modul Fizika D. Babi D. Babi M. Marui P. Goldstein Ne dri se Ne dri se S. Ribari R. Manger 31418 31419 31421 31422 45549 45550 37952 45548 Fizika 1 Fizika 2 Izborni modul Biologija Matematiko modeliranje u biologiji Bioinformatika Izborni modul Kemija Matematike metode u kristalografiji i opoj kemiji Matematike metode u fizikalnoj kemiji Izborni modul Raunarstvo Graa raunala Baze podataka

2+2+0

5 3+1+0 5

3+1+0

5 3+1+0 5

2+2+0

5 2+2+0 5

2+2+0

5 2+1+0 5

Predmeti prethodnici za II. godinu preddiplomskog studija Matematike

ISVU ifra 31408 36904 36905 24206 31417 45710 31424 31425 31427 24207 31435 31438 31418 31419 31421 31422 37952 45548 45549 45550 Naziv predmeta Diferencijalni raun funkcija vie varijabli Diskretna matematika Vjerojatnost Strukture podataka i algoritmi Engleski jezik struke 1 Tjelesna i zdravstvena kultura 3 Integrali funkcija vie varijabli Algebarske strukture Numerika matematika Raunarski praktikum 1 Engleski jezik struke 2 Tjelesna i zdravstvena kultura 4 Fizika 1 Fizika 2 Matematiko modeliranje u biologiji Bioinformatika Graa raunala Baze podataka Matematike metode u kristalografiji i opoj kemiji Matematike metode u fizikalnoj kemiji ISVU ifra 21508, 21515 21504, 21498 21508 36903 21522 31408 21515 21501, 21508 24206 31417 45710 21508 31418 21508 21504 36903 24206 21508, 21515 31408, 45549 Predmet prethodnik Matematika analiza 2, Linearna algebra 2 Elementarna matematika 1, Matematika analiza 1 Matematika analiza 2 Programiranje 2 nema Tjelesna i zdravstvena kultura 2 Diferencijalni raun funkcija vie varijabli Linearna algebra 2 Linearna algebra 1, Matematika analiza 2 Strukture podataka i algoritmi Engleski jezik struke 1 Tjelesna i zdravstvena kultura 3 Matematika analiza 2 Fizika 1 Matematika analiza 2 Elementarna matematika 1 Programiranje 2 Strukture podataka i algoritmi Matematika analiza 2, Linearna algebra 2 Diferencijalni raun funkcija vie varijabli, Matematike metode u kristalografiji i opoj kemiji Zimski semestar P+V+S 2+2+0 2+2+0 2+2+0 3+2+0 2+2+0 ECTS 5 6 7 7 5 2+2+0 2+2+0 3+2+0 2+2+0 2+2+0 21 30 21 6 6 7 6 5 30 Ljetni semestar P+V+S ECTS

III. GODINA Nastavnici L. Grubii R. Manger Z. Tutek M. Vrdoljak G. Mui O. Pere M. Primc M. Huzak S. Slijepevi vidi listu Lj. Arambai G. Mui . Ungar J. iftar M. Vukovi E.Marui-Paloka M. Vrdoljak H. iki vidi listu ISVU ifra 36907 36910 36911 36912 Obvezni predmeti Mree raunala Obine diferencijalne jednadbe Vektorski prostori Statistika Izborni predmet 1 33083 33145 36916 33220 Kompleksna analiza Teorija skupova Metode matematike fizike Mjera i integral Izborni predmet 2 UKUPNO:

P - broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi tjedno, S = broj sati seminara tjedno. Izborni predmet 1 Nastavnici M. Vukovi ISVU ifra 33084 Naziv predmeta Matematika logika Zimski semestar P+V+S 2+2+0 ECTS 5 Ljetni semestar P+V+S ECTS

V. Hari Z. Vondraek M. Polonijo

36920 36921 33453

Iterativne metode Markovljevi lanci Euklidski prostori

2+2+0 2+2+0 2+2+0

5 5 5 Ljetni semestar P+V+S 2+2+0 2+2+0 2+2+0 2+2+0 2+2+0 2+2+0 ECTS 5 5 5 5 5 5

Izborni predmet 2 Nastavnici H. iki Ne dri se V. Volenec . Milin-ipu Ne dri se M. Starevi ISVU ifra 36924 36926 36928 36929 36931 36932 Naziv predmeta Fourierovi redovi i primjene Teorija brojeva Modeli geometrije Uvod u diferencijalnu geometriju Odabrane primjene vjerojatnosti i statistike Objektno programiranje (C++)

Zimski semestar P+V+S ECTS

Predmeti prethodnici za III. godinu preddiplomskog studija Matematike

ISVU ifra 36907 36910 36911 36912 33083 33145 36916 33220 33084 36920 36921 33453 36924 36926 36928 36929 36931 36932 Naziv predmeta Mree raunala Obine diferencijalne jednadbe Vektorski prostori Statistika Kompleksna analiza Teorija skupova Metode matematike fizike Mjera i integral Matematika logika Iterativne metode Markovljevi lanci Euklidski prostori Fourierovi redovi i primjene Teorija brojeva Modeli geometrije Uvod u diferencijalnu geometriju Odabrane primjene vjerojatnosti i statistike Objektno programiranje (C++) ISVU ifra 24206 31408 21515 31424, 36905 31424 21508, 21515 36910 31424 21498, 21501 31427 31424, 36905 21515 31424 21508 21518 31408 36905 24207 Predmet prethodnik Strukture podataka i algoritmi Diferencijalni raun funkcija vie varijabli Linearna algebra 2 Integrali funkcija vie varijabli, Vjerojatnost Integrali funkcija vie varijabli Matematika analiza 2, Linearna algebra 2 Obine diferencijalne jednadbe Integrali funkcija vie varijabli Matematika analiza 1, Linearna algebra 1 Numerika matematika Integrali funkcija vie varijabli, Vjerojatnost Linearna algebra 2 Integrali funkcija vie varijabli Matematika analiza 2 Elementarna matematika 2 Diferencijalni raun funkcija vie varijabli Vjerojatnost Raunarski praktikum 1

Uvjeti za stjecanje titule prvostupnika/-ce matematike: izvrene sve studijske obaveze i poloeni svi ispiti propisani nastavnim programom (180 ECTS bodova UKUPNO).

Preddiplomski sveuilini studij MATEMATIKA, smjer: nastavniki

I. GODINA Nastavnici G. Mui D. Ilievi . Milin-ipu M. Bombardelli D. Ilievi G. Igaly I. Marui K. Fukar Reichel J. Vuli S. timac J. iftar G. Igaly A. Braja-ganec K. Fukar Reichel J. Vuli ISVU ifra 21530 21535 21538 21540 21541 45709 21542 21544 21546 21547 21522 Obvezni predmeti Uvod u matematiku Analitika geometrija Elementarna geometrija Raunarski praktikum 1 Osnove psihologije odgoja i obrazovanja - Psihologija linosti Tjelesna i zdravstvena kultura 1
*

Zimski semestar P+V+S 3+3+2 2+2+2 2+2+0 2+2+0 2+0+0 0+2+0 ECTS 8 7 6 5 4

Ljetni semestar P+V+S ECTS

Diferencijalni i integralni raun 1 Linearna algebra 1 Raunarski praktikum 2 Razvojna psihologija Tjelesna i zdravstvena kultura 2* UKUPNO 24 30

3+3+2 3+3+2 2+2+0 2+0+0 0+2+0 22

10 10 6 4

30

P - broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi tjedno, S = broj sati seminara tjedno. *U skladu sa Statutom Sveuilita u Zagrebu, nastava Tjelesne i zdravstvene kulture obavezna je za studente I. i II. godine preddiplomskog studija, ali ne ulazi u satnicu niti joj se pripisuju ECTS bodovi.

Predmeti prethodnici za I. godinu preddiplomskog studija Matematike, smjer nastavniki

ISVU ifra 21530 21535 21538 21540 21541 45709 21542 21544 21546 21547 21522 Naziv predmeta Uvod u matematiku Analitika geometrija Elementarna geometrija Raunarski praktikum 1 Osnove psihologije odgoja i obrazovanja Psihologija linosti Tjelesna i zdravstvena kultura 1 Diferencijalni i integralni raun 1 Linearna algebra 1 Raunarski praktikum 2 Razvojna psihologija Tjelesna i zdravstvena kultura 2 ISVU ifra Predmet prethodnik nema nema nema nema nema 21530 21535 21540 21541 45709 nema Uvod u matematiku Analitika geometrija Raunarski praktikum 1 Osnove psihologije odgoja i obrazovanja Psihologija linosti Tjelesna i zdravstvena kultura 1 Zimski semestar P+V+S 3+3+2 2+2+0 2+2+0 0+0+2 2+1+0 1+1+0 0+2+0 3+2+0 8 ECTS 9 6 5 3 5 2 Ljetni semestar P+V+S ECTS

II. GODINA Nastavnici S. timac J. iftar vidi listu vidi listu T. Ljubin Golub V. Smolkovi - Arbanas K. Fukar Reichel J. Vuli E. Marui- Paloka ISVU ifra 24217 24210 Obvezni predmeti Diferencijalni i integralni raun 2 Linearna algebra 2 Izborni predmet 1 Izborni seminar 1 Psihologija uenja i pouavanja Engleski jezik struke 1 Tjelesna i zdravstvena kultura 3* Osnove matematike analize

31445 31417 45710 24205

V. Volenec V. Kradinac D. Ilievi vidi listu B. Baranovi V. Smolkovi - Arbanas K. Fukar Reichel J. Vuli

24212 31447 31448 31435 31438

Konstruktivne metode u geometriji Seminar 2 Odabrane teme iz geometrije Izborni predmet 2 Sociologija obrazovanja Engleski jezik struke 2 Tjelesna i zdravstvena kultura 4* UKUPNO: 23 30

2+2+0 0+0+2 2(3)+2+0 2+0+0 1+1+0 0+2+0 20 (21)

7 3 6 4 2

30

P - broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi tjedno, S = broj sati seminara tjedno. *U skladu sa Statutom Sveuilita u Zagrebu, nastava Tjelesne i zdravstvene kulture obavezna je za studente I. i II. godine preddiplomskog studija, ali ne ulazi u satnicu niti joj se pripisuju ECTS bodovi. Izborni seminar 1 Nastavnici M. Vrdoljak T. Bosner ISVU ifra 24213 31443 Naziv predmeta Seminar ivotopisi matematiarki i matematiara Seminar Povijest raunarstva Zimski semestar P+V+S 0+0+2 0+0+2 ECTS 3 3 Ljetni semestar P+V+S ECTS Ljetni semestar P+V+S ECTS

Izborni predmet 1 Nastavnici G. Nogo Saa Singer V. Kradinac ISVU ifra 36933 31441 Naziv predmeta Programiranje 1 Osnove algoritama

Zimski semestar P+V+S 2+2+0 ECTS 5

Izborni predmet 2 Nastavnici ISVU ifra 31444 Naziv predmeta

2+2+0 5 Zimski semestar P+V+S ECTS

Ljetni semestar P+V+S ECTS

D. Androi Uvod u opu fiziku 3+2+0 6 G. Nogo MI 36935 Programiranje 2 2+2+0 6 Saa Singer Oznaka MI znai da je oznaeni predmet preduvjet za upis na Diplomski sveuilini studij edukacije matematike i informatike na PMF Matematikom odjelu Sveuilita u Zagrebu.

Predmeti prethodnici za II. godinu preddiplomskog studija Matematike, smjer nastavniki

ISVU ifra 24217 24210 36933 31441 31445 31417 45710 24205 24212 31447 31448 31435 31438 ISVU ifra 21542 21544

Naziv predmeta Diferencijalni i integralni raun 2 Linearna algebra 2 Programiranje 1 Osnove algoritama Psihologija uenja i pouavanja Engleski jezik struke 1 Tjelesna i zdravstvena kultura 3 Osnove matematike analize Konstruktivne metode u geometriji Seminar 2 Odabrane teme iz geometrije Sociologija obrazovanja Engleski jezik struke 2 Tjelesna i zdravstvena kultura 4

Predmet prethodnik Diferencijalni i integralni raun 1 Linearna algebra 1 nema nema Razvojna psihologija nema Tjelesna i zdravstvena kultura 2 Diferencijalni i integralni raun 2 Analitika geometrija, Elementarna geometrija Analitika geometrija, Elementarna geometrija nema Engleski jezik struke 1 Tjelesna i zdravstvena kultura 3

21547 21522 24217 21535, 21538 21535, 21538 31417 45710

24213 31443 31444 36935

Seminar ivotopisi matematiarki i matematiara Seminar Povijest raunarstva Uvod u opu fiziku Programiranje 2

21540 21540 21542, 21544 36933

Raunarski praktikum 1 Raunarski praktikum 1 Diferencijalni i integralni raun 1, Linearna algebra 1 Programiranje 1 Zimski semestar P+V+S 2+2+0 2+2+0 0+0+2 2+0+1 2+2+0 2+2+0 ECTS 7 6 3 4 5 5 2+2+0 2+2+0 3+2+0 2+2+0 0+0+2 2+0+1 22 5 5 7 6 3 4 30 Ljetni semestar P+V+S ECTS

III. GODINA Nastavnici E. Marui-Paloka D. Svrtan M. Bombardelli D. Tot vidi listu vidi listu S. Slijepevi Z. Franui vidi listu D. Tot ISVU ifra 36937 36938 33218 Obvezni predmeti

Primijenjena matematika analiza Kombinatorna i diskretna matematika Seminar 3 Natjecanja iz matematike Pedagogija 1 Teorija i praksa 36940 odgoja i obrazovanja Standardni izborni modul 1 Standardni izborni modul 2 37954 Vjerojatnost i statistika 37955 Elementarna teorija brojeva Izborni seminar 4 36943 Pedagogija 2 Obrazovni sustav UKUPNO:

21

30

P - broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi tjedno, S = broj sati seminara tjedno. Izborni seminar 4 Nastavnici I. Naki M. Polonijo M. Rogina I. Naki M. Polonijo M: Rogina I. Naki M. Polonijo M. Rogina ISVU ifra 36944 33224 33444 Naziv predmeta Seminar - Matematiko modeliranje Seminar - Matematika izvan matematike Seminar - Odabrane teme iz raunarstva Zimski semestar P+V+S Algebra G. Mui O. Pere M. Primc M. Hanzer B. irola Z. erin Lj. Arambai G. Mui . Ungar M. Polonijo . Milin ipu R. Manger R. Manger 33442 33443 33225 33226 Vektorski prostori Algebarske strukture Analiza Metriki prostori Kompleksna analiza Geometrija 33227 33232 36955 36956 Euklidski prostori Uvod u diferencijalnu geometriju RaunarstvoMI Strukture podataka i algoritmi Baze podataka 2+2+0 5 2+1+0 5 2+2+0 5 2+2+0 5 2+1+0 5 2+2+0 5 2+2+0 5 2+2+0 5 ECTS Zimski semestar P+V+S ECTS Ljetni semestar P+V+S 0+0+2 0+0+2 0+0+2 ECTS 3 3 3

Standardni izborni moduli 1 i 2 Nastavnici ISVU ifra Naziv predmeta

Ljetni semestar P+V+S ECTS

P - broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi tjedno, S = broj sati seminara tjedno.

Oznaka MI znai da je oznaeni predmet preduvjet za upis na Diplomski sveuilini studij edukacije matematike i informatike na PMF Matematikom odjelu Sveuilita u Zagrebu.

Predmeti prethodnici za III. godinu preddiplomskog studija Matematike, smjer nastavniki

ISVU ifra 36937 36938 33218 36940 37954 37955 36943 36944 33224 33444 33442 33443 33225 33226 33227 33232 36955 36956 Naziv predmeta Primijenjena matematika analiza Kombinatorna i diskretna matematika Seminar 3 Natjecanja iz matematike Pedagogija 1 Teorija i praksa odgoja i obrazovanja Vjerojatnost i statistika Elementarna teorija brojeva Pedagogija 2 Obrazovni sustav Seminar - Matematiko modeliranje Seminar - Matematika izvan matematike Seminar - Odabrane teme iz raunarstva Vektorski prostori Algebarske strukture Metriki prostori Kompleksna analiza Euklidski prostori Uvod u diferencijalnu geometriju Strukture podataka i algoritmi Baze podataka ISVU ifra 24205, 21546, 24210 21530, 21544 21530, 21535, 21538 21547 24205 21530 36940 31445 36937 24217, 24210 36933 ili 31441 24210 24210 24205 24205 24210 24217, 24210 36935 36955 Predmet prethodnik Osnove matematike analize, Raunarski praktikum 2, Linearna algebra 2 Uvod u matematiku, Linearna algebra 1 Uvod u matematiku, Analitika geometrija, Elementarna geometrija Razvojna psihologija Osnove matematike analize Uvod u matematiku Pedagogija 1 Teorija i praksa odgoja i obrazovanja, Psihologija uenja i pouavanja Primijenjena matematika analiza Diferencijalni i integralni raun 2, Linearna algebra 2 Programiranje 1 ili Osnove algoritama Linearna algebra 2 Linearna algebra 2 Osnove matematike analize Osnove matematike analize Linearna algebra 2 Diferencijalni i integralni raun 2, Linearna algebra 2 Programiranje 2 Strukture podataka i algoritmi

Uvjeti za stjecanje titule prvostupnika/-ce edukacije matematike: izvrene sve studijske obaveze i poloeni svi ispiti propisani nastavnim programom (180 ECTS bodova UKUPNO).

DIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJI

Ukoliko je student neki od obaveznih predmeta poloio na preddiplomskom studiju, tako da je predmet sudjelovao u pravilima prijenosa koji uvjetuju stjecanje prvostupnike svjedodbe, umjesto njega upisuje dodatni izborni predmet po odluci voditelja diplomskog studija. Ukoliko je student neki od izbornih kolegija poloio na preddiplomskom studiju i taj predmet je sudjelovao u pravilima prijenosa koja su uvjetovala stjecanje prvostupnike svjedodbe, ne moe ga ponovno upisati. Specijalno, na DS Matematika, smjer nastavniki Programiranje(C) se moe upisati samo ako na preddiplomskom studiju nije poloeno Programiranje 2.

Diplomski sveuilini studij TEORIJSKA MATEMATIKA

I. GODINA Nastavnici D. Svrtan B. Gulja M. Tadi V. Volenec Z. erin vidi listu D. Svrtan B. Gulja M. Tadi . Ungar G. Mui ISVU ifra 45581 45582 45583 45584 45585 Obvezni predmeti Zimski semestar P+V+S 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 3 ECTS 5 5 5 5 5 5 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 3 18 5 5 5 5 5 5 30 Ljetni semestar P+V+S ECTS

Diferencijalna geometrija 1 Normirani prostori Algebra 1 Projektivna geometrija Metriki prostori Izborni predmet 1 45586 Diferencijalna geometrija 2 45587 Operatori na normiranim prostorima 45588 Algebra 2 45589 Opa topologija 45591 Algebarske krivulje Izborni predmet 2 UKUPNO:

18

30

P - broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi tjedno, S = broj sati seminara tjedno. Izborni predmet 1 Nastavnici Z. iki D. Svrtan H. Kraljevi M. Huzak M. Vukovi H. Kraljevi ISVU ifra 45618 45619 45620 45621 45622 61454 Naziv predmeta Povijest matematike Kombinatorika Teorija analitikih funkcija Matematika statistika Matematika logika* Odabrana poglavlja teorije reprezentacija Zimski semestar P+V+S 3+0+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 ECTS 5 5 5 5 5 5 Ljetni semestar P+V+S ECTS

Izborni predmet 2 Nastavnici J. iftar H. Kraljevi M. Huzak Ne dri se H. iki D. Adamovi H. Kraljevi M. Vukovi S. timac Z. Vondraek ISVU ifra 45623 45624 45625 45627 45628 61455 61456 61457 70471 70992 Naziv predmeta Konane geometrije Operatorske algebre Primijenjena statistika Teorija brojeva* Fourierovi redovi i primjene* Multilinearna algebra Liejeve algebre Izraunljivost Nelinearni dinamiki sustavi Sluajni procesi

Zimski semestar P+V+S ECTS

Ljetni semestar P+V+S 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1 2+1 2+1 2+1 2+1 ECTS 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5

*Ukoliko je student oznaeni predmet poloio tokom preddiplomskog studija, ne moe ga ponovno upisati kao izborni predmet. Zimski II. GODINA semestar ISVU Nastavnici Obvezni predmeti P+V+S ECTS ifra N. Antoni 61458 Parcijalne diferencijalne jednadbe 1 2+1+0 5 V. Volenec 61459 Neeuklidska geometrija 2+1+0 5 . Ungar 61460 Algebarska topologija 2+1+0 5 M. Tadi 61461 Algebarska teorija brojeva 1 2+1+0 5 N. Sarapa 61462 Teorija vjerojatnosti 1 2+1+0 5 vidi listu Izborni predmet 3 3 5 N. Antoni 61463 Parcijalne diferencijalne jednadbe 2 M. Tadi 61464 Algebarska teorija brojeva 2 N. Sarapa 61465 Teorija vjerojatnosti 2 vidi listu Izborni predmet 4 61466 Diplomski rad UKUPNO: 18 30 P - broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi tjedno, S = broj sati seminara tjedno.

Ljetni semestar P+V+S ECTS

2+1+0 2+1+0 2+1+0 3 12

5 5 5 5 10 30

Izborni predmet 3 Nastavnici Z. iki D. Svrtan H. Kraljevi Ne dri se P. Pandi . Milin ipu H. Kraljevi ne dri se M. Huzak ISVU ifra 45618 45619 45620 61469 61470 61471 61454 61473 45621 Naziv predmeta Povijest matematike Kombinatorika Teorija analitikih funkcija Homoloka algebra Uvod u algebarsku geometriju Geometrija ploha Odabrana poglavlja teorije reprezentacija Harmonijska analiza Matematika statistika

Zimski semestar P+V+S 3+0+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 ECTS 5 5 5 5 5 5 5 5 5

Ljetni semestar P+V+S ECTS

Izborni predmet 4 Nastavnici M. Vukovi J. iftar M. Huzak H. Kraljevi Z. erin D. Adamovi S. timac Z. Vondraek H. Kraljevi ISVU ifra 61457 45623 45625 45624 61479 61455 70471 70992 61456 Naziv predmeta Izraunljivost Konane geometrije Primijenjena statistika Operatorske algebre Diferencijalna topologija Multilinearna algebra Nelinearni dinamiki sustavi Sluajni procesi Liejeve algebre

Zimski semestar P+V+S ECTS

Ljetni semestar P+V+S 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 ECTS 5 5 5 5 5 5 5 5 5

Diplomski sveuilini studij PRIMIJENJENA MATEMATIKA

I. GODINA Nastavnici N. Antoni B. Gulja ISVU ifra 45652 45653 Obvezni predmeti Parcijalne diferencijalne jednadbe 1 Normirani prostori Zimski semestar P+V+S 2+1+0 2+1+0 ECTS 5 5 Ljetni semestar P+V+S ECTS

Z. Drma T. Bosner vidi nie vidi nie N. Antoni B. Gulja Z. Drma N. Bosner vidi nie vidi nie

45654 45655

Numerika analiza 1 Znanstveno raunanje 1 Izborni predmet Izborni predmet

2+1+0 1+3+0 3 3

5 5 5 5 2+1+0 2+1+0 2+1+0 1+3+0 3 3 5 5 5 5 5 5 30

45656 45657 45658 45659

Parcijalne diferencijalne jednadbe 2 Operatori na normiranim prostorima Numerika analiza 2 Znanstveno raunanje 2 Izborni predmet Izborni predmet UKUPNO: 18 30

18

P - broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi tjedno, S = broj sati seminara tjedno.

Izborni moduli
Izborni predmeti biraju se u modulima, navedenima u priloenoj listi, ili slobodno. Pritom studenti biraju cijele module, tj. izborom modula automatski upisuju i sve predmete u tom modulu i u tom redoslijedu. Od ponuenih, svaki/svaka student(ica) mora izabrati barem 2 modula tijekom studija. Ako se na taj nain odabere manje od 8 predmeta, dopuna do UKUPNO 8 izbornih predmeta bira se slobodno s listi strunih predmeta drugih diplomskih studija na PMF Matematikom odjelu ili drugim srodnim fakultetima (prirodne ili tehnike znanosti). Ako student upie modul Optimizacija, tada kolegij Uvod u optimizaciju treba upisati na prvoj godini (dodatno ili umjesto jednog izbornog kolegija) umjesto na drugoj.

Izborni moduli Nastavnici ISVU ifra Naziv predmeta

Zimski semestar P+V+S ECTS

Ljetni semestar P+V+S ECTS

I. Naki U planu za 2011/12

61467 61468

Izborni modul Modeliranje prijenosa tvari Uvod u teoriju polugrupa

2+1+0

Parabolike jednadbe 2+1+0 5 Matematiko modeliranje prijenosa U planu za 2011/12 61474 1+1+0 5 tvari Izborni modul Optimizacija* L. aklovi 45662 Konveksna analiza s primjenama 2+1+0 5 U planu za 2011/12 46264 Varijacijski raun i primjene 2+1+0 5 U planu za 2011/12 46265 Odabrana poglavlja optimizacije 2+1+0 5 Studenti koji upiu modul Optimizacija moraju upisati Uvod u optimizaciju na prvoj godini umjesto na drugoj godini.

Sanja Singer Sanja Singer Z. Drma I. Naki U planu za ak god 2011/12

45663 45664 45665 61481 61482

Izborni modul Paralelno raunanje Uvod u paralelno raunanje 2+1+ 0 Primjena paralelnih raunala Izborni modul Teorija upravljanja Uvod u teoriju kontrole i upravljanja 2+1+0 Teorija linearnih sustava Studijski primjeri u teoriji sustava 2+1+0

5 2+1+ 0 5 2+1+0 5 5 5 5

II. GODINA Nastavnici Z. Tutek J. Tambaa Z. Vondraek L. aklovi vidi nie vidi nie J. Tambaa Z. Tutek vidi nie vidi nie ISVU ifra 61483 61484 61485 46268 Obvezni predmeti Teorija elastinosti Numeriko rjeavanje parcijalnih diferencijalnih jednadbi 1 Markovljevi lanci# Uvod u optimizaciju Izborni predmet Izborni predmet Numeriko rjeavanje parcijalnih diferencijalnih jednadbi 2 Mehanika fluida Izborni predmet Izborni predmet Diplomski rad

Zimski semestar P+V+S 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 3 3 ECTS 5 5 5 5 5 5

Ljetni semestar P+V+S ECTS

61486 61487

2+1+0 2+1+0 3 3

5 5 5 5 10

61488

UKUPNO: 19 30 12 30 # Ukoliko je student(ica) ve ostvario/ostvarila 5 ECTS bodova iz oznaenog predmeta, umjesto njega na drugoj godini Diplomskog sveuilinog studija primijenjene matematike upisuje dodatni izborni predmet s liste izbornih predmeta.

Izborni moduli
Izborni predmeti biraju se u modulima, navedenima u priloenoj listi, ili slobodno. Pritom studenti biraju cijele module, tj. izborom modula automatski upisuju i sve predmete u tom modulu i u tom redoslijedu. Od ponuenih, svaki/svaka student(ica) mora izabrati barem 2 modula tijekom studija. Ako se na taj nain odabere manje od 8 predmeta, dopuna do UKUPNO 8 izbornih predmeta bira se slobodno s listi strunih predmeta drugih diplomskih studija na PMF Matematikom odjelu ili drugim srodnim fakultetima (prirodne ili tehnike znanosti). Ako student upie modul Optimizacija, tada kolegij Uvod u optimizaciju treba upisati na prvoj godini (dodatno ili umjesto jednog izbornog kolegija) umjesto na drugoj.

Izborni moduli od A do H Nastavnici ISVU ifra Naziv predmeta

Zimski semestar P+V+S ECTS

Ljetni semestar P+V+S ECTS

I. Naki U planu za 2011/12 U planu za 2011/12

61467 61468 61474 61489 61490 61491

A. Modeliranje prijenosa tvari A1. Uvod u teoriju polugrupa A2. Parabolike jednadbe 2+1+0 A3. Matematiko modeliranje prijenosa tvari B. Matematika biologija B1. Matematiko modeliranje 2+1+0 B2. Nelinearni dinamiki sustavi B3. Praktikum iz matematikog 1+2+0 modeliranja C. Modeliranje i pretraivanje baza podataka C1. Uvod u sloeno pretraivanje 2+1+0 podataka C2. Matematiko modeliranje pretraivaa

2+1+0 5 1+1+1 5 2+1+0 5

5 5

ne dri se ne dri se ne dri se

Ne dri se Ne dri se

61492 61493

5 2+1+0 5

D. Paralelno raunanje Sanja Singer Sanja Singer Z. Drma 45663 45664 45665 D1. Uvod u paralelno raunanje D2. Primjena paralelnih raunala E. Teorija upravljanja E1. Uvod u teoriju kontrole i 2+1+0 5 2+1+0 5 0 2+1+0 5

upravljanja I. Naki U planu za ak god 2011/12 61481 61482 E2. Teorija linearnih sustava E3. Studijski primjeri u teoriji sustava 2+1+0 5 2+1+0 5

ne dri se ne dri se L. aklovi U planu za ak god 2011/12 U planu za ak god 2011/12 Odrano N. Antoni N. Antoni N. Antoni M. Vrdoljak N. Antoni L. Grubii

F. Transport kroz poroznu sredinu u hidrologiji i naftnom inenjeringu F1. Matematiki modeli transporta 2+1+0 5 45660 kroz poroznu sredinu 1 F2. Matematiki modeli transporta 45661 2+1+0 kroz poroznu sredinu 2 G. Optimizacija 45662 G1. Konveksna analiza s primjenama 2+1+0 46264 46265 G2. Varijacijski raun i primjene G3. Odabrana poglavlja optimizacije 2+1+0 5 2+1+0 2+1+0 5 2+1+0 5 2+1+0

5 5

5 5 5

H. Dinamiki sustavi i obine diferencijalne jednadbe 61494 H1. Sustavi diferencijalnih jednadbi 61495 H2. Dinamiki sustavi 2+1+0 61496 H3. Simetrije diferencijalnih jednadbi I. Hiperboliki sustavi 73043 73044 I1. Hiperbolike jednadbe i sustavi I2. Analitike i numerike metode za hiperbolike sustave 2+1+0

Diplomski sveuilini studij MATEMATIKA STATISTIKA

I. GODINA Nastavnici Z. erin M. Huzak Z. Vondraek M. Huzak vidi listu vidi listu M. Huzak Z. Vondraek R. Manger A. Jazbec vidi listu vidi listu 45670 45671 45672 45673 ISVU ifra 45666 45667 45668 45669 Obvezni predmeti Metriki prostori Matematika statistika Markovljevi lanci* Statistiki praktikum 1 Izborni predmet 1 Izborni predmet 2 Primijenjena statistika Sluajni procesi Baze podataka Odabrane statistike metode u biomedicini Izborni predmet 3 Izborni predmet 4 UKUPNO: 20 30 Zimski semestar P+V+S 2+1+0 2+1+0 2+2+0 1+2+1 2+1+0 2+1+0 ECTS 5 5 5 5 5 5 2 +1+0 2 +1+0 2 +1+0 2 +1+0 3 3 18 5 5 5 5 5 5 30 Ljetni semestar P+V+S ECTS

P - broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi tjedno, S = broj sati seminara tjedno. *Ukoliko je student oznaeni predmet poloio tijekom preddiplomskog studija, umjesto njega upisuje dodatni izborni predmet. Izborni predmet 1, 2 Nastavnici B. Gulja N. Antoni Z. Drma B. Basrak P. Goldstein D. Svrtan ISVU ifra 45674 45675 45676 45677 45678 45679 Naziv predmeta Normirani prostori Parcijalne diferencijalne jednadbe1 Numerika analiza 1 Uvod u aktuarsku matematiku Bioinformatika 1 Kombinatorika Zimski semestar P+V+S 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 ECTS 5 5 5 5 5 5 Ljetni semestar P+V+S 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 1+2+0 2+1+0 Zimski semestar P+V+S 2+1+0 ECTS 5 ECTS 5 5 5 5 5 5 5 Ljetni semestar P+V+S ECTS

Izborni predmet 3, 4 Nastavnici B. Gulja N. Antoni Z. Drma B. Podobnik P. Goldstein G. Nogo . Ungar S. timac ISVU ifra 45680 45681 45682 45683 45684 45685 61513 Naziv predmeta Operatori na normiranim prostorima Parcijalne diferencijalne jednadbe 2 Numerika analiza 2 Ekonometrija Bioinformatika 2 Matematiki softver Nelinearni dinamiki sustavi

Zimski semestar P+V+S ECTS

II. GODINA Nastavnici N. Sarapa ISVU ifra 61497 Obvezni predmeti Teorija vjerojatnosti 1

Ljetni semestar P+V+S ECTS

B. Basrak L. aklovi S. Slijepevi vidi listu vidi listu N. Sarapa V. Luar-Stiffler T. Bosner vidi listu

61498 61499 61500

Vremenski nizovi Uvod u optimizaciju Statistiki praktikum 2 Izborni predmet 5 Izborni predmet 6 61501 Teorija vjerojatnosti 2 61502 Raunarska statistika Praktikum iz numerikih metoda u 61503 statistici Izborni predmet 7 61504 Diplomski rad UKUPNO:

2+1+0 2+1+0 1+2+1 2+1+0 2+1+0

5 5 5 5 5 2+1+0 2+1+0 1+3+0 3 5 5 5 5 10 30

19

30

13

P - broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi tjedno, S = broj sati seminara tjedno. Izborni predmeti 5, 6 Nastavnici B. Gulja N. Antoni Z. Drma B. Basrak ne dri se K. Sori P. Goldstein M. Marui D. Svrtan ne dri se ISVU ifra 45674 45675 45676 45677 61505 61506 45678 61507 45679 61508 Naziv predmeta Normirani prostori Parcijalne diferencijalne jednadbe 1 Numerika analiza 1 Uvod u aktuarsku matematiku Teorija rizika Teorija igara Bioinformatika 1 Matematiko modeliranje Kombinatorika Uvod u sloeno pretraivanje podataka Zimski semestar P+V+S 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 ECTS 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 Ljetni semestar P+V+S 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 1+2+0 2+1+0 ECTS 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 Ljetni semestar P+V+S ECTS

Izborni predmet 7 Nastavnici Z. erin B. Gulja N. Antoni I. Naki Z. Drma B. Podobnik L. Nerali L. aklovi P. Goldstein S. timac G. Nogo . Ungar ne dri se ISVU ifra 61509 45680 45681 61510 45682 45683 61511 61512 45684 61513 45685 61514 Naziv predmeta Diferencijalna topologija Operatori na normiranim prostorima Parcijalne diferencijalne jednadbe 2 Uvod u teoriju polugrupa Numerika analiza 2 Ekonometrija Operacijska istraivanja Konveksna analiza s primjenama Bioinformatika 2 Nelinearni dinamiki sustavi Matematiki softver Matematiko modeliranje pretraivaa

Zimski semestar P+V+S ECTS

Diplomski sveuilini studij RAUNARSTVO I MATEMATIKA

I. GODINA Nastavnici S. Ribari Saa Singer G. Nogo ISVU ifra 45686 45687 45688 Obvezni predmeti Graa raunala* Oblikovanje i analiza algoritama* Umjetna inteligencija Zimski semestar P+V+S 2+1+0 2+1+0 2+1+0 ECTS 5 5 5 Ljetni semestar P+V+S ECTS

M. Vukovi M. Rogina vidi listu L. Jelenkovi M. Vukovi R. Manger M. Starevi L. Grubii vidi listu

45689 45690

Matematika logika* Raunalna grafika Izborni predmet 1

2+2+0 2+1+0 3

5 5 5 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+2+0 1+2+0 3 5 5 5 5 5 5 30

45691 45692 45693 45694 45695

Operacijski sustavi Izraunljivost Baze podataka Objektno programiranje (C++)* Raunarski praktikum 2 Izborni predmet 2 UKUPNO: 18 30

18

P - broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi tjedno, S = broj sati seminara tjedno. * Ukoliko je student oznaeni predmet poloio tijekom preddiplomskog studija, umjesto njega upisuje dodatni izborni predmet. Zimski semestar P+V+S 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 1+0+2 ECTS 5 5 5 5 5 5 Ljetni semestar P+V+S 1+2+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 Zimski semestar P+V+S 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 3 3 ECTS 5 5 5 5 5 5 2+1+0 1+3+0 2+1+0 2+1+0 5 5 5 5 ECTS 5 5 5 5 5 Ljetni semestar P+V+S ECTS

Izborni predmet 1 Nastavnici D. Svrtan G. Nogo Sanja Singer L. aklovi L. aklovi M. Mauher ISVU ifra 45696 45697 45698 45699 45700 45701 Naziv predmeta Kombinatorika Meta-heuristike Uvod u paralelno raunanje Odluivanje i teorija igara Uvod u optimizaciju Drutveni aspekti inform.-kom. tehnologije

Izborni predmet 2 Nastavnici G. Nogo . Ungar Sanja Singer L. Nerali M. Huzak J. iftar ISVU ifra 45702 45703 45704 45705 45706 Naziv predmeta Matematiki softver Primjena paralelnih raunala Operacijska istraivanja Primijenjena statistika Konane geometrije

Zimski semestar P+V+S ECTS

II. GODINA Nastavnici R. Manger K. Pulji R. Manger Z. Franui L. Grubii vidi listu vidi listu M. Vukovi M. Starevi vidi listu vidi listu ISVU ifra 61519 61516 61517 61518 Obvezni predmeti Interpretacija programa Softversko inenjerstvo Kriptografija i sigurnost mrea Distribuirani procesi Izborni predmet 3 Izborni predmet 4 Sloenost algoritama Raunarski praktikum 3 Izborni predmet 5 Izborni predmet 6

Ljetni semestar P+V+S ECTS

61515 61520

61613

Diplomski rad UKUPNO: 20 30 18

10 30

P - broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi tjedno, S = broj sati seminara tjedno. Izborni predmeti 3, 4 Nastavnici ne dri se G. Igaly ne dri se G. Nogo M. Mauher Sanja Singer K. Sori D. Svrtan L. aklovi Ne dri se ISVU ifra 61521 61522 61524 45697 45701 45698 61525 45696 45700 61526 Naziv predmeta Programiranje za suvremene procesore Multimedijski sustavi Meko raunarstvo Meta-heuristike Drutveni aspekti informacijskokomunikacijske tehnologije Uvod u paralelno raunanje Teorija igara Kombinatorika Uvod u optimizaciju Uvod u sloeno pretraivanje podataka Zimski semestar P+V+S 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 1+0+2 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 ECTS 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 Ljetni semestar P+V+S 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 1+2+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 ECTS 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 Ljetni semestar P+V+S ECTS

Izborni predmeti 5, 6 Nastavnici ne dri se M. Mauher T. muc ne dri se G. Nogo, . Ungar ne dri se Sanja Singer L. Nerali M. Huzak V. Luar-Stiffler N. Slani Ne dri se ISVU ifra 61527 61528 61529 61530 45702 61531 45703 45704 45705 61532 61523 61533 Naziv predmeta Matematika logika u raunarstvu Upravljanje softverskim projektima Strojno uenje Obrada prirodnog jezika Matematiki softver Napredne baze podataka Primjena paralelnih raunala Operacijska istraivanja Primijenjena statistika Raunarska statistika Formalne metode raunarstva Matematiko modeliranje pretraivaa

Zimski semestar P+V+S ECTS

Diplomski sveuilini studij FINANCIJSKA I POSLOVNA MATEMATIKA

I. GODINA Nastavnici M. Huzak Z. Vondraek L. aklovi B. Cota I. Vranki vidi listu vidi listu Z. Vondraek N. Bosner B. Podobnik M. Ivanov B. Cota ISVU ifra 45787 45789 45790 45949 45950 Obvezni predmeti Matematika statistika Markovljevi lanci* Uvod u optimizaciju Makroekonomika 1 Mikroekonomika 1 Izborni predmet 1 Izborni predmet 2 Sluajni procesi Numerike metode financijske matematike Ekonometrija Financijska trita Makroekonomika 2 Zimski semestar P+V+S 2+1+0 2+2+0 2+1+0 2+0+0 2+0+0 2+1+0 2+1+0 ECTS 5 5 5 2,5 2,5 5 5 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+0+0 2+0+0 5 5 5 3 3,5 Ljetni semestar P+V+S ECTS

45792 45793 45794 45795 45951

I. Vranki vidi listu

Mikroekonomika 2 Izborni predmet 3 UKUPNO: 20 30 *Ukoliko je student oznaeni predmet poloio tijekom preddiplomskog studija, umjesto njega upisuje dodatni izborni predmet. Izborni predmeti 1, 2 Nastavnici Z. erin B. Basrak Z. Drma N. Antoni D. Svrtan B. Gulja N. Sarapa ISVU ifra 45796 45797 45798 45799 63366 51159 63368 Naziv predmeta Metriki prostori Uvod u aktuarsku matematiku Numerika analiza 1 Parcijalne diferencijalne jednadbe 1 Kombinatorika Normirani prostori Teorija vjerojatnosti 1 Zimski semestar P+V+S 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 ECTS 5 5 5 5 5 5 5

45952

2+0+0 3 18

3,5 5 30

Ljetni semestar P+V+S ECTS

Izborni predmet 3 Nastavnici L. aklovi N. Antoni Z. Drma M. Huzak R. Manger B. Gulja N. Sarapa ISVU ifra 45800 45801 45802 63367 63369 63370 63371 Naziv predmeta Konveksna analiza s primjenama Parcijalne diferencijalne jednadbe 2 Numerika analiza 2 Primijenjena statistika Baze podataka Operatori na normiranim prostorima Teorija vjerojatnosti 2

Zimski semestar P+V+S ECTS

Ljetni semestar P+V+S 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 ECTS 5 5 5 5 5 5 5

II. GODINA Nastavnici Z. Vondraek M. Huzak K. Sori K. Ott B. Vuji vidi listu vidi listu Z. Vondraek B. Basrak L. Nerali S. Slijepevi S. Radas ISVU ifra 61534 61535 61536 61537 61538 Obvezni predmeti

Zimski semestar P+V+S 2+1+0 1+2+1 2+1+0 2+0+0 2+0+0 3 3 ECTS 5 5 5 2.5 2.5 5 5

Ljetni semestar P+V+S ECTS

Financijsko modeliranje 1 Statistiki praktikum 1 Teorija igara Ekonomika javnog sektora Monetarna ekonomika Izborni predmet 4 Izborni predmet 5 61539 Financijsko modeliranje 2 61540 Financijski praktikum 61541 Operacijska istraivanja 61542 Upravljanje financijskom imovinom 61543 Matematike metode u marketingu 61544 Diplomski rad UKUPNO:

2+1+0 1+3+0 2+1+0 2+0+0 2+0+0 20 30 14

5 4 5 3 3 10 30

P - broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi tjedno, S = broj sati seminara tjedno. Izborni predmeti 4, 5 Nastavnici ne dri se B. Basrak ne dri se ISVU ifra 61545 61546 61547 Naziv predmeta Teorija rizika Vremenski nizovi Matematika valuacija i poslovna strategija Zimski semestar P+V+S 2+1+0 2+1+0 2+0+1 ECTS 5 5 5 Ljetni semestar P+V+S ECTS

Ne dri se D. Penzar Z. erin B. Basrak Z. Drma N. Antoni D. Svrtan B. Gulja N. Sarapa

63372 63373 45796 45797 45798 45799 63366 51159 63368

Uvod u sloeno pretraivanje podataka Poslovne simulacije Metriki prostori Uvod u aktuarsku matematiku Numerika analiza 1 Parcijalne diferencijalne jednadbe 1 Kombinatorika Normirani prostori Teorija vjerojatnosti 1

2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0

5 5 5 5 5 5 5 5 5

Diplomski sveuilini studij MATEMATIKA, smjer: nastavniki

I. GODINA Nastavnici A. imeija Z. iki D. Tot vidi listu vidi listu A. imeija M. Starevi D. Tot D. Miljkovi vidi listu 45716 45717 45718 45719 ISVU ifra 45713 45714 45715 Obvezni predmeti Metodika nastave matematike 1 Povijest matematike Didaktika 1 - Kurikulumski pristup Izborni psiholoki predmet Standardni izborni modul Metodika nastave matematike 2 Primjena raunala u nastavi matematike Didaktika 2 - Pouavanje i nastava Evaluacija u obrazovanju Izborni pedagoki predmet 1 UKUPNO: 18 30 Zimski semestar P+V+S 2+2+2 3+0+0 2+0+1 2 2+2+0 ECTS 10 6 5 4 5 2+2+0 2+2+2 1+2+0 2+0+1 1+1+0 2 20 5 9 5 4 4 3 30 Ljetni semestar P+V+S ECTS

P - broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi tjedno, S = broj sati seminara tjedno.

Izborni psiholoki predmet Nastavnici V. Vlahovi - teti Joko Vukasov ISVU ifra 45720 45721 Naziv predmeta Psihologija uenja i pouavanja matematike Psihopatologija u djetinjstvu i adolescenciji

Zimski semestar P+V+S 2+0+0 1+0+1 ECTS 4 4

Ljetni semestar P+V+S ECTS

Izborni pedagoki predmet Nastavnici D. Tot D. Miljkovi ISVU ifra 45723 45724 Naziv predmeta Obrazovanje nastavnika u Europi Komunikacija u odgoju i obrazovanju

Zimski semestar P+V+S ECTS

Ljetni semestar P+V+S 1+0+1 2+0+1 ECTS 3 3

Standardni izborni moduli Nastavnici ISVU ifra Naziv predmeta Algebra

Zimski semestar P+V+S ECTS

Ljetni semestar P+V+S ECTS

G. Mui , O. Pere, M. Primc M. Hanzer, B. irola Z. erin Lj. Arambai, G. Mui, . Ungar M. Polonijo . Milin ipu

45726 45735 45737 45743

Vektorski prostori* Algebarske strukture* Analiza Metriki prostori* Kompleksna analiza* Geometrija i topologija Euklidski prostori* Uvod u diferencijalnu geometriju* Raunarstvo

2+2+0

5 2+2+0 5

2+1+0

5 2+2+0 5

45744 45747

2+2+0

5 2+2+0 2+2+0 2+1+0 5 5 5

G. Nogo, 45748 Programiranje (C)** Saa Singer R. Manger 45749 Baze podataka* * Student/ica moe upisati predmet ako ga nije poloio/la na preddiplomskom studiju. ** Student/ica moe upisati predmet ako nije poloio/la Programiranje 2 na preddiplomskom studiju; u suprotnom upisuje neki drugi raunarski predmet. Zimski semestar P+V+S 2+2+2 3+2+0 2 0+4+0 2+1+0 ECTS 10 7 3 5 5

II. GODINA Nastavnici S. Varoanec S. Varoanec vidi listu M. Bombardelli, . Milin-ipu, S. Varoanec vidi listu S. Varoanec M. Bombardelli, . Milin-ipu, S. Varoanec ISVU ifra 61548 61549 Obvezni predmeti Metodika nastave matematike 3 Nacrtna geometrija Izborni pedagoki predmet 2 Metodika praksa iz matematike u osnovnoj koli Napredni izborni modul Metodika nastave matematike 4 Metodika praksa iz matematike u srednjoj koli Diplomski rad UKUPNO:

Ljetni semestar P+V+S ECTS

61550

61551 61552 61553

2+1+0 2+2+2 0+4+0

5 10 5 10 30

20

30

13

P - broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi tjedno, S = broj sati seminara tjedno. Izborni pedagoki predmet 2 Nastavnici S. Opi V. Bili T. Ljubin Golub ne dri se ISVU ifra 61554 61555 63975 61556 Naziv predmeta Metodologija istraivanja odgoja i obrazovanja Drutveno neprihvatljivo ponaanje Prevencija zlostavljanja i rizinog ponaanja Inteligentni sustavi za pouavanje Zimski semestar P+V+S 2+0+0 1+0+1 1+0+1 1+0+1 ECTS 3 3 3 3 Ljetni semestar P+V+S ECTS

Napredni izborni modul Nastavnici ISVU ifra Naziv predmeta Algebra i osnove matematike Algebra 1 Matematika logika Algebra 2

Zimski semestar P+V+S ECTS

Ljetni semestar P+V+S ECTS

M. Tadi M. Vukovi M. Tadi

61557 61558 61559

2+1+0 2+2+0

5 5 2+1+0 5

J. iftar, M. Vukovi N. Antoni H. Kraljevi B. Gulja N. Antoni B. Gulja H. iki H. iki V. Volenec V. Volenec P. Pandi M. Polonijo . Ungar J. iftar ne dri se Z. Vondraek Ne dri se Z. Vondraek D. Svrtan L. aklovi M. Marui B. Basrak Z. Drma L. Nerali Z. Drma P. Goldstein S. Ribari R. Manger L. Grubii R. Manger M. Starevi M. Vukovi

61560 61561 61562 61563 61564 61565 61566 61567 61568 61569 61570 61571 61572 61573 61574 61575 61576 61577 61578 61579 61580 61581 64670 61582 61583 61584 61585 61586 61587 61588 61589

Teorija skupova Analiza Parcijalne diferencijalne jednadbe 1 Teorija analitikih funkcija Normirani prostori Parcijalne diferencijalne jednadbe 2 Operatori na normiranim prostorima Mjera i integral Fourierovi redovi i primjene Geometrija i topologija Neeuklidska geometrija Projektivna geometrija Uvod u algebarsku geometriju Modeli geometrije Opa topologija Konane geometrije Vjerojatnost i statistika Uvod u statistiku Markovljevi lanci Odabrane primjene vjerojatnosti i statistike Sluajni procesi Primijenjena matematika Kombinatorika Uvod u optimizaciju Matematiko modeliranje u biologiji Uvod u aktuarsku matematiku Numerika analiza 1 Operacijska istraivanja Numerika analiza 2 Bioinformatika Raunarstvo Graa raunala Mree raunala Strukture podataka i algoritmi Objektno programiranje (C++) Izraunljivost 2+1+0 2+1+0 2+1+0 5 5 5

2+2+0

2+1+0 2+1+0 2+2+0 2+2+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 5 5 5 2+1+0 2+1+0 2+1+0 3+2+0 2+2+0 5 5 2+2+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 3+1+0 2+1+0 2+1+0 5 5 5 5 5 2+1+0 2+1+0 3+1+0 2+1+0 2+2+0 2+2+0 5 5 5 2+2+0 2+1+0

5 5 5 5

5 5 5

5 5

5 5 5

5 5

Diplomski sveuilini studij MATEMATIKA I INFORMATIKA, smjer: nastavniki

I. GODINA Nastavnici A. imeija S. Ribari L. Grubii, R. Manger D. Tot vidi listu vidi listu A. imeija M. Starevi L. Jelenkovi ISVU ifra 45758 45759 45760 45761 Obvezni predmeti Metodika nastave matematike 1 Graa raunala Mree raunala Didaktika 1 - Kurikulumski pristup Izborni psiholoki predmet Izborni matematiki modul Metodika nastave matematike 2 Primjena raunala u nastavi matematike Operacijski sustavi Zimski semestar P+V+S 2+2+2 2+1+0 2+2+0 2+0+1 2 2+2+0 ECTS 8 5 5 4 3 5 Ljetni semestar P+V+S ECTS

45762 45763 45764

2+2+0 2+2+2 1+2+0 2+1+0

5 8 5 5

D. Tot vidi listu

45765

Didaktika 2 - Pouavanje i nastava Izborni pedagoki predmet 1 UKUPNO:

18

30

2+0+1 2 20

4 3 30

P - broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi tjedno, S = broj sati seminara tjedno. Zimski Izborni psiholoki predmet semestar ISVU Nastavnici Naziv predmeta P+V+S ECTS ifra Psihologija uenja i pouavanja V. Vlahovi - teti 45766 2+0+0 3 matematike Psihopatologija u djetinjstvu i Joko Vukasov 45767 1+0+1 3 adolescenciji Zimski semestar P+V+S ECTS

Ljetni semestar P+V+S ECTS

Izborni pedagoki predmet 1 Nastavnici D. Tot D. Miljkovi D. Miljkovi ISVU ifra 45769 45770 45771 Naziv predmeta Obrazovanje nastavnika u Europi Evaluacija u obrazovanju Komunikacija u odgoju i obrazovanju

Ljetni semestar P+V+S 1+0+1 1+1+0 2+0+1 ECTS 3 3 3

Izborni matematiki modul Nastavnici ISVU ifra Naziv predmeta Algebra i osnove matematike G. Mui, O. Pere, M. Primc M. Vukovi M. Hanzer, B. irola J. iftar, M. Vukovi Z. erin H. iki H. iki E. Marui-Paloka, M. Vrdoljak Lj. Arambai, G. Mui, . Ungar M. Polonijo . Ungar V. Volenec . Milin ipu 45772 45773 45774 45775 45776 45779 45780 45781 45782 Vektorski prostori* Matematika logika Algebarske strukture* Teorija skupova Analiza Metriki prostori* Mjera i integral Fourierovi redovi i primjene Metode matematike fizike Kompleksna analiza* Geometrija i topologija Euklidski prostori* Opa topologija Modeli geometrije Uvod u diferencijalnu geometriju*

Zimski semestar P+V+S ECTS

Ljetni semestar P+V+S ECTS

2+2+0 2+2+0

5 5 2+2+0 2+2+0 5 5

2+1+0

5 2+2+0 2+2+0 3+2+0 2+2+0 5 5 5 5

45783 45784 45785 45786

2+2+0

5 2+1+0 2+2+0 2+2+0 5 5 5

* Student moe upisati predmet ako ga nije poloio na preddiplomskom studiju.

II. GODINA Nastavnici S. Varoanec F. M. Brueckler vidi listu vidi listu ISVU ifra 61590 61591 Obvezni predmeti Metodika nastave matematike 3 Metodika nastave informatike 1 Izborni pedagoki predmet 2 Izborni raunarski predmet 1

Zimski semestar P+V+S 2+2+2 2+2+1 2 3 ECTS 9 9 3 5

Ljetni semestar P+V+S ECTS

M. Bombardelli, . Milin-ipu, S. Varoanec A. imeija S. Varoanec F. M. Brueckler vidi listu M. Bombardelli, . Milin-ipu, S. Varoanec A. imeija

61592 61593 61594 61595

Metodika praksa iz matematike u osnovnoj koli Metodika praksa iz informatike u osnovnoj koli Metodika nastave matematike 4 Metodika nastave informatike 2 Izborni raunarski predmet 2 Metodika praksa iz matematike u srednjoj koli

0+2+0 0+2+0

2 2 2+2+2 2+2+1 3 0+2+0 0+2+0 7 7 5 2 2 7 30

61596 61597

Metodika praksa iz informatike u srednjoj koli 61598 Diplomski rad UKUPNO:

20

30

18

P - broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi tjedno, S = broj sati seminara tjedno. Izborni pedagoki predmet 2 Nastavnici S. Opi V. Bili T. Ljubin Golub ne dri se ISVU ifra 61599 61600 63976 61601 Naziv predmeta Metodologija istraivanja odgoja i obrazovanja Drutveno neprihvatljivo ponaanje Prevencija zlostavljanja i rizinog ponaanja Inteligentni sustavi za pouavanje Zimski semestar P+V+S 2+0+0 1+0+1 1+0+1 1+0+1 ECTS 3 3 3 3 Ljetni semestar P+V+S ECTS Ljetni semestar P+V+S ECTS

Izborni raunarski predmet 1 Nastavnici S. Singer M. Rogina D. Svrtan Z. Franui G. Igally M. Mauher ISVU ifra 61602 61603 61604 61605 61606 61607 Naziv predmeta Oblikovanje i analiza algoritama Raunalna grafika Kombinatorika Kriptografija i sigurnost mrea Multimedijski sustavi Drutveni aspekti informacijsko komunikacijske tehnologije

Zimski semestar P+V+S 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 1+0+2 ECTS 5 5 5 5 5 5

Izborni raunarski predmet 2 Nastavnici M. Starevi G. Nogo, . Ungar ne dri se T. muc ne dri se ISVU ifra 61608 61609 61610 61611 61612 Naziv predmeta Objektno programiranje (C++) Matematiki softver Napredne baze podataka Strojno uenje Obrada prirodnog jezika

Zimski semestar P+V+S ECTS

Ljetni semestar P+V+S 2+2+0 1+2+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 ECTS 5 5 5 5 5

INTEGRIRANI PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij MATEMATIKA I FIZIKA, smjer: nastavniki
I. GODINA Nastavnici G. Mui, D. Ilievi . Milin ipu M. Bombardelli, D. Ilievi G. Igaly M. Planini K. Fukar Reichel, J. Vuli S. timac J. iftar G. Igaly M. Planini K. Fukar Reichel, J. Vuli ISVU ifra 21548 21549 21550 21553 21554 45709 21555 21556 21559 21560 21522 Obvezni predmeti Uvod u matematiku Analitika geometrija Elementarna geometrija Raunarski praktikum 1 Osnove fizike 1 Tjelesna i zdravstvena kultura 1* Diferencijalni i integralni raun 1 Linearna algebra 1 Raunarski praktikum 2 Osnove fizike 2 Tjelesna i zdravstvena kultura 2* UKUPNO 26 30 Zimski semestar P+V+S 3+3+0 2+2+0 2+2+0 2+2+0 4+2+2 0+2+0 3+3+2 3+3+2 2+2+0 4+2+0 0+2+0 26 30 9 9 5 7 ECTS 7 5 5 4 9 Ljetni semestar P+V+S ECTS

P - broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi tjedno, S = broj sati seminara tjedno. *U skladu sa Statutom Sveuilita u Zagrebu, nastava Tjelesne i zdravstvene kulture obavezna je za studente I. i II. godine preddiplomskog studija, ali ne ulazi u satnicu niti joj se pripisuju ECTS bodovi. II, GODINA Nastavnici S. timac J. iftar K. Zadro G. Jerbi Zorc V. Paar I. Marui K. Fukar Reichel, J. Vuli E. Marui Paloka vidi listu K. Zadro G. Jerbi Zorc vidi listu A. Braja-ganec K. Fukar Reichel, J. Vuli ISVU ifra 24209 31449 24204 31450 31451 31452 45710 24208 26036 24215 24214 31438 Obvezni predmeti Diferencijalni i integralni raun 2 Linearna algebra 2 Osnove fizike 3 Fiziki praktikum 1 Klasina mehanika Osnove psihologije odgoja i obrazovanja - Psihologija linosti Tjelesna i zdravstvena kultura 3* Osnove matematike analize Izborni matematiki predmet Osnove fizike 4 Fiziki praktikum 2 Izborni fiziki predmet Razvojna psihologija Tjelesna i zdravstvena kultura 4* UKUPNO 28 30 Zimski semestar P+V+S 3+3+0 2+2+0 4+2+1 0+4+0 2+1+0 2+0+0 0+2+0 3+2+0 2+2+0 4+2+1 0+4+0 2ili3 2+0+0 0+2+0 26 (27) 30 6 5 8 3 5 3 ECTS 7 5 7 3 5 3 Ljetni semestar P+V+S ECTS

P - broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi tjedno, S = broj sati seminara tjedno. *U skladu sa Statutom Sveuilita u Zagrebu, nastava Tjelesne i zdravstvene kulture obavezna je za studente I. i II. godine preddiplomskog studija, ali ne ulazi u satnicu niti joj se pripisuju ECTS bodovi.

Izborni matematiki predmet Nastavnici V. Volenec M. Hanzer, B. irola ISVU ifra 31453 31454 Naziv predmeta Konstruktivne metode u geometriji Algebarske strukture

Zimski semestar P+V+S ECTS

Ljetni semestar P+V+S 2+2+0 2+2+0 ECTS 5 5

Izborni fiziki predmet Nastavnici T. Vukelja V. Paar ISVU ifra 25815 45551 Naziv predmeta Fizika i filozofija Klasina mehanika 2

Zimski semestar P+V+S ECTS

Ljetni semestar P+V+S 2+0+1 1+1+0 ECTS 5 5

III. GODINA Nastavnici E. Marui-Paloka vidi listu D. Klabuar S. Brant vidi listu T. Ljubin Golub D. Tot S. Slijepevi Z. Franui V. Kradinac, D. Ilievi I. Batisti D. Klabuar D. Tot ISVU ifra 36957 Obvezni predmeti

Zimski semestar P+V+S 2+2+0 0+0+2 0+0+2 4+3+0 0+0+2 2+1+0 2+0+1 ECTS 6 3 2 7 3 5 4

Ljetni semestar P+V+S ECTS

Primijenjena matematika analiza Izborni matematiki seminar 45552 Seminar iz kvantne fizike 63402 Elektrodinamika Izborni fiziki seminar 36959 Psihologija uenja i pouavanja Pedagogija 1 - Teorija i praksa odgoja 33231 i obrazovanja 36961 Vjerojatnost i statistika 36962 Elementarna teorija brojeva Seminar Odabrane teme iz 33230 geometrije 36965 Statistika fizika 45554 Kvantna fizika 36967 Pedagogija 2 - Obrazovni sustav UKUPNO:

3+2+0 2+2+0 0+0+2 2+1+0 4+2+0 2+0+1 22

6 5 3 5 7 4 30

22

30

P - broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi tjedno, S = broj sati seminara tjedno. Zimski semestar P+V+S 1+1+0 ECTS 2 1+1+0 Zimski semestar P+V+S 0+0+2 0+0+2 ECTS 3 3 Ljetni semestar P+V+S ECTS 2 Ljetni semestar P+V+S ECTS

Fakultativni predmeti Nastavnici V. Smolkovi - Arbanas V. Smolkovi - Arbanas ISVU ifra 31417 31435 Naziv predmeta Engleski jezik struke 1 Engleski jezik struke 2

Izborni matematiki seminar Nastavnici M. Bombardelli M. Vrdoljak ISVU ifra 36969 33229 Naziv predmeta Seminar Natjecanja iz matematike Seminar ivotopisi matematiarki i matematiara

Ljetni semestar P+V+S ECTS

Izborni fiziki seminar Nastavnici K. Zadro D. Androi ISVU ifra 36976 33256 Naziv predmeta Seminar Problemski pristup fizici Seminar Moderne tehnike u fizici

Zimski semestar P+V+S 0+0+2 0+0+2 ECTS 3 3

P - broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi tjedno, S = broj sati seminara tjedno.

IV. GODINA Nastavnici A. imeija vidi listu M. M. Planini vidi listu D. Tot A. imeija M. Starevi M. M. Planini M. Basleti D. Tot ISVU ifra 45738 Obvezni predmeti

Zimski semestar P+V+S 2+2+2 2+2+0 0+4+0 3 2+0+1 ECTS 9 6 6 5 4

Ljetni semestar P+V+S ECTS

Metodika nastave matematike 1 Izborni matematiki predmet 1 Praktikum iz eksperimentalne nastave 45739 fizike 1 Izborni fiziki predmet 1 45870 Didaktika 1 - Kurikulumski pristup 45777 Metodika nastave matematike 2 Primjena raunala u nastavi 45778 matematike Praktikum iz eksperimentalne nastave 45871 fizike 2 63403 Napredni fiziki praktikum 1 45873 Didaktika 2 Pouavanje i nastava UKUPNO:

2+2+2 1+2+0 0+4+0 0+3+0 2+0+1 19

9 6 6 4 5 30

20

30

P - broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi tjedno, S = broj sati seminara tjedno. Izborni matematiki predmet 1 Nastavnici D. Svrtan G. Mui, O. Pere, M. Primc ISVU ifra 45874 45877 Naziv predmeta Kombinatorna i diskretna matematika Vektorski prostori Zimski semestar P+V+S 2+2+0 2+2+0 ECTS 6 6 Ljetni semestar P+V+S ECTS Ljetni semestar P+V+S ECTS

Izborni fiziki predmet Nastavnici I. Batisti A. Hamzi I. Kokanovi ISVU ifra 45878 45879 45880 Naziv predmeta Osnove fizike vrstog stanja Niskotemperaturna fizika i supravodljivost Osnove fizike materijala

Zimski semestar P+V+S 2+1+0 2+1+0 2+0+1 ECTS 5 5 5

V. GODINA Nastavnici S. Varoanec M. Bombardelli, . Milin-ipu S. Varoanec M. M. Planini M. M. Planini M. Basleti vidi listu S. Varoanec M. Bombardelli . Milin-ipu S. Varoanec vidi listu M. M. Planini M. M. Planini ISVU ifra 61782 61784 61785 61787 61788 61789 61790 Obvezni predmeti Metodika nastave matematike 3 Metodika praksa iz matematike u osnovnoj koli Metodika nastave fizike 1 Metodika praksa iz fizike 1 Napredni fiziki praktikum 2 Izborni fiziki predmet 2 Metodika nastave matematike 4 Metodika praksa iz matematike u srednjoj koli

Zimski semestar P+V+S 2+2+2 0+2+0 2+0+2 0+2+0 0+3+0 2+1+0 ECTS 9 3 6 3 4 5

Ljetni semestar P+V+S ECTS

2+2+2 0+2+0 2+2+0 2+0+2 0+2+0 20 30 18

7 2 5 6 2 8 30

Izborni matematiki predmet 2 61791 Metodika nastave fizike 2 61792 Metodika praksa iz fizike 2 61797 Diplomski rad UKUPNO:

P - broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi tjedno, S = broj sati seminara tjedno.

Izborni fiziki predmet 2 Nastavnici S. Supek M. Vrtar K. Pavlovski ISVU ifra 61799 61800 61802 Naziv predmeta Biofizika Medicinska fizika Astronomija i astrofizika

Zimski semestar P+V+S 2+0+1 2+1+0 2+0+1 ECTS 5 5 5

Ljetni semestar P+V+S ECTS

Izborni matematiki predmet 2 Nastavnici Lj. Arambai, . Ungar, G. Mui . Milin-ipu J. iftar, M. Vukovi H. iki ISVU ifra 61804 61806 61807 61809 Naziv predmeta Kompleksna analiza Uvod u diferencijalnu geometriju Teorija skupova Mjera i integral

Zimski semestar P+V+S ECTS

Ljetni semestar P+V+S 2+2+0 2+1+0 2+2+0 2+2+0 ECTS 5 5 5 5

Od akademske godine 2008./2009. ne izvodi se nastava po starim programima dodiplomskih studija matematike (dipl. ing. mat., prof. mat., prof. mat. inf., prof. mat. fiz.). Takoer, vie se ne odravaju ispiti iz predmeta prve godine tih studija.

Lista predmeta prethodnika za diplomske studije

Naziv predmet Algebarska teorija brojeva 1 Algebarska teorija brojeva 2 Algebarska topologija Algebarske krivulje Algebarske strukture Algebra 1 Algebra 2 Analitike i numerike metode za hiperbolike sustave Baze podataka Bioinformatika 1 Bioinformatika 2 Didaktika 1 - Kurikulumski pristup Didaktika 2 - Pouavanje i nastava Diferencijalna geometrija 1 Diferencijalna geometrija 2 Diferencijalna topologija Dinamiki sustavi Distribuirani procesi Drutveni aspekti informacijskokomunikacijske tehnologije Drutveno neprihvatljivo ponaanje Ekonometrija Ekonometrija Ekonomika javnog sektora Euklidski prostori Evaluacija u obrazovanju Financijska trita Financijski praktikum Financijsko modeliranje 1 Mi,MIi M, MIi FPM MSi, FPM Matematika statistika Matematika statistika Makroekonomika 2, Mikroekonomika 2 kolegij preddiplomskog studija - ne nudi se za kvaziparcijalu Statistika DRM Ri Studij TM TM TM TM Mi,MIi TM TM PM MS, Mi MSi MSi M, MI M, MI TM TM Predmeti prethodnici za Predmeti prethodnici studente diplomskih studija kvaziparcijalni upis Algebra 1, Algebra 2 Algebarska teorija brojeva 1 Metriki prostori, Opa topologija Algebra 1 Algebra 1 Hiperboliki sustavi Bioinformatika 1 Algebra 1 kolegij preddiplomskog studija - ne nudi se za kvaziparcijalu Algebarske strukture Algebra 1 Hiperboliki sustavi Programiranje 1 Statistika Bioinformatika 1 Pedagogija 2 - Obrazovni sustav za

Didaktika 1 - Kurikulumski pristup Didaktika 1 - Kurikulumski pristup Diferencijalna geometrija 1 Metriki prostori Sustavi diferencijalnih jednadbi Programiranje 1 Diferencijalni raun funkcija vie varijabli, Integrali funkcija vie varijabli Diferencijalna geometrija 1 -

Didaktika 1 - Kurikulumski pristup Didaktika 1 - Kurikulumski pristup Statistiki praktikum 1 Sluajni procesi, Financijska trita -

Financijsko modeliranje 2 Formalne metode raunarstva Fourierovi redovi i primjene Geometrija ploha Graa raunala Harmonijska analiza Homoloka algebra Hiperbolike jednadbe i sustavi Interpretacija programa Izraunljivost Kombinatorika Kompleksna analiza Komunikacija u odgoju i obrazovanju Konane geometrije Konveksna analiza s primjenama Kriptografija i sigurnost mrea Liejeve algebre Makroekonomika 1 Makroekonomika 2 Markovljevi lanci FPM FPM MS, FPM TMi, R, MIi R TMi, MSi, Ri Mi,MIi Mi,MIi TMi, Ri PMi, FPMi PM R, MI TMi, MIi

Sluajni procesi, Financijska trita, Financijsko modeliranje 1 Izraunjivost, Interpretacija programa kolegij preddiplomskog studija - ne nudi se za kvaziparcijalu

Fourierovi redovi i primjene Algebra 1, Algebra 2 Parcijalne diferencijalne jednadbe 2 Matematika logika Makroekonomika 1 -

Programiranje 2

Parcijalne diferencijalne jednadbe 2

Matematika logika Diskretna matematika, Linearna algebra 2 kolegij preddiplomskog studija - ne nudi se za kvaziparcijalu Pedagogija 2 - Obrazovni sustav Algebarske strukture Diferencijalni raun funkcija vie varijabli

Makroekonomika 1 kolegij preddiplomskog studija - ne nudi se za kvaziparcijalu kolegij preddiplomskog studija - ne nudi se za kvaziparcijalu Mjera i integral, Statistika

Matematika logika Matematika statistika Matematike metode u marketingu Matematiki modeli transporta kroz poroznu sredinu 1 Matematiki modeli transporta kroz poroznu sredinu 2 Matematiki softver Matematiki softver Matematiko modeliranje

TMi, MS, FPM FPM PMi -

Metode matematike fizike

PMi MSi, Ri

Matematiki modeli transporta kroz poroznu sredinu 1 -

Matematiki modeli transporta kroz poroznu sredinu 1 Matematika analiza 2, Linearna algebra 2

Matematiko modeliranje pretraivaa Matematiko modeliranje u biologiji

Uvod u sloeno pretraivanje podataka Normirani prostori, Operatori na normiranim prostorima, Parcijalne diferencijalne jednadbe 1 i 2, Teorija elastinosti MIi Primijenjena matematika analiza Elementarna matematika 2 -

Mehanika fluida

PMi

Meta-heuristike Meta-heuristike Metode matematike fizike Metodika praksa iz informatike u osnovnoj koli

Ri

Metodika praksa iz informatike u srednjoj koli

Metodika nastave informatike 1, Metodika praksa iz informatike u osnovnoj koli

Metodika praksa iz matematike u osnovnoj koli

Metodika nastave matematike 1, Metodika nastave matematike 2

Metodika praksa iz matematike u srednjoj koli

Metodika nastave matematike 1, Metodika nastave matematike 2, Metodika nastave matematike 3, Metodika praksa iz matematike u osnovnoj koli

Metodika nastave informatike 1

Metodika nastave informatike 1, Metodika praksa iz informatike u osnovnoj koli M, MI M, MI Metodika nastave matematike 1 Metodika nastave matematike 1, Metodika nastave matematike 2 ne moe se upisati ne moe se upisati

Metodika nastave informatike 2

Metodika nastave matematike 1 Metodika nastave matematike 2 Metodika nastave matematike 3

Metodika nastave matematike 4

Metodika nastave matematike 1, Metodika nastave matematike 2, Metodika nastave matematike 3, Metodika praksa iz matematike u osnovnoj koli

Metodologija istraivanja odgoja i obrazovanja Metriki prostori Mikroekonomika 1 Mikroekonomika 2 Mjera i integral Modeli geometrije Modeli geometrije Monetarna ekonomika Mree raunala Multilinearna algebra Multimedijski sustavi Nacrtna geometrija Neeuklidska geometrija Nelinearni dinamiki sustavi Normirani prostori Numerika analiza 1 PM MI

Didaktika 1 - Kurikulumski pristup, Didaktika 2 - Pouavanje i nastava TM, MS, FPMi, Mi,MIi FPM FPM MIi MIi Mikroekonomika 1 Makroekonomika 2, Mikroekonomika 2 Algebra 1 Raunalna grafika Projektivna geometrija Matematiko modeliranje Vektorski prostori, Mjera i integral Numerika matematika, Vektorski prostori Numerika analiza 1, Obine diferencijalne jednadbe Numerika matematika, Obine diferencijalne jednadbe Strukture podataka i algoritmi Diferencijalni raun funkcija vie varijabli Mikroekonomika 1 Osnove matematike analize Uvod u matematiku, Elementarna geometrija

TM, PM, MSi PM, MSi, FPMi PM, MSi, FPMi FPM Numerika analiza 1

Numerika analiza 2

Numerike metode financijske matematike Numeriko rjeavanje parcijalnih diferencijalnih jednadbi 1

Parcijalne diferencijalne jednadbe 1, Parcijalne diferencijalne jednadbe 2 Parcijalne diferencijalne jednadbe 1, Parcijalne diferencijalne jednadbe 2, Numeriko rjeavanje parcijalnih diferencijalnih jednadbi 1

Numeriko rjeavanje parcijalnih diferencijalnih jednadbi 2

Objektno programiranje (C++)

kolegij preddiplomskog studija - ne nudi se za kvaziparcijalu

Oblikovanje i analiza algoritama Obrazovanje nastavnika u Europi

R Mi,MIi

Pedagogija 2 - Obrazovni sustav

Odabrane statistike metode u biomedicini

MS

Matematika statistika, Statistiki praktikum 1 Uvod u optimizaciju, Konveksna analiza s primjenama -

ne moe se upisati

Odabrana poglavlja optimizacije Odabrna poglavlja teorije reprezentacija Odabrane primjene vjerojatnosti i statistike Odluivanje i teorija igara Opa topologija Operacijska istraivanja Operacijski sustavi Operatori na normiranim prostorima Operatorske algebre Parcijalne diferencijalne jednadbe 1 Ri TM, MIi Ri R, MI

Metriki prostori Uvod u optimizaciju Graa raunala

Linearna algebra 2 Metriki prostori Uvod u optimizaciju Graa raunala Normirani prostori Metode matematike fizike, Integrali funkcija vie varijabli

TM, PM, Normirani prostori MSi TM PM, MSi, FPMi PM, MSi, FPMi TMi, M FPMi -

Parcijalne diferencijalne jednadbe 2

Parcijalne diferencijalne jednadbe 1*

Parcijalne diferencijalne jednadbe 1* Matematika analiza 2 (Diferencijalni i integralni raun 2), Linearna algebra 2 ne moe se upisati

Povijest matematike Poslovne simulacije Praktikum iz matematikog modeliranja Pratikum iz numerikih metoda u statistici Prevencija zlostavljanja i rizinog ponaanja Primijenjena statistika Primjena paralelnih raunala Primjena raunala u nastavi matematike

Matematiko modeliranje, Nelinearni dinamiki sustavi -

TMi, MS, Ri PMi, Ri M, MI Uvod u paralelno raunanje Metodika nastave matematike 1

Mjera i integral, Statistika Uvod u paralelno raunanje ne moe se upisati kolegij preddiplomskog studija (Programiranje 2) - ne nudi se za kvaziparcijalu Vektorski prostori Psihologija uenja i pouavanja

Programiranje (C) Projektivna geometrija Psihologija uenja i pouavanja matematike

Mi TM Mi,MIi

Psihopatologija u djetinjstvu i adolescenciji Raunalna grafika Raunarska statistika Raunarska statistika Raunarski praktikum 2 Raunarski praktikum 3 Simetrije diferencijalnih jednadbi Sloenost algoritama Sluajni procesi Softversko inenjerstvo Statistiki praktikum 1 Statistiki praktikum 1 Statistiki praktikum 2 Strojno uenje Strukture podataka i algoritmi Studijski primjeri u teoriji sustava Sustavi diferencijalnih jednadbi Teorija analitikih funkcija Teorija brojeva

Mi,MIi R

Primijenjena statistika Statistiki praktikum 1 (poeljno), Primijenjena statistika

Psihologija uenja i pouavanja Programiranje 1, Elementarna matematika 2

R R

paralelno upisan kolegij Baze podataka Objektno programiranje (C++) Dinamiki sustavi Oblikovanje i analiza algoritama, Izraunljivost

Mree raunala -

MS, FPM

Markovljevi lanci Objektno programiranje (C++), Baze podataka

Mjera i integral, Statistika, Markovljevi lanci

MS

Statistiki praktikum 1 Programiranje (C ) Uvod u teoriju kontrole i upravljanja, Teorija linearnih sustava -

ne moe se upisati

TMi TMi

Kompleksna analiza kolegij preddiplomskog studija - ne nudi se za kvaziparcijalu

Teorija elastinosti

Normirani prostori, Operatori na normiranim prostorima, Parcijalne diferencijalne jednadbe 1, Parcijalne diferencijalne jednadbe 2. Uvod u teoriju kontrole i upravljanja Sluajni procesi, Matematika statistika MIi nema ih Teorija vjerojatnosti 1 kolegij preddiplomskog studija - ne nudi se za kvaziparcijalu

Teorija igara Teorija linearnih sustava Teorija rizika Teorija skupova Teorija vjerojatnosti 1 Teorija vjerojatnosti 2

Umjetna inteligencija Umjetna inteligencija Upravljanje financijskom imovinom Upravljanje softverskim projektima Uvod u algebarsku geometriju Uvod u aktuarsku matematiku Uvod u diferencijalnu geometriju Uvod u optimizaciju Uvod u optimizaciju Uvod u paralelno raunanje Uvod u teoriju kontrole i upravljanja Uvod u teoriju polugrupa Uvod u sloeno pretraivanje podataka Varijacijski raun s primjenama Vektorski prostori

R R

Makroekonomika 2, Mikroekonomika 2 -

Programiranje 1, Elementarna matematika 2

MSi, FPMi Mi,MIi PM, Ri, FPM

nema ih

Mjera i integral, Statistika kolegij preddiplomskog studija - ne nudi se za kvaziparcijalu Diferencijalni raun funkcija vie varijabli Numerika matematika, Raunarski praktikum 1 Kompleksna analiza, Vektorski prostori, Obine diferencijalne jednadbe

PMi, Ri PMi

Mi,MIi

kolegij preddiplomskog studija - ne nudi se za kvaziparcijalu

Vremenski nizovi

MS, FPM

Matematika statistika, Markovljevi lanci Numerika matematika, Diferencijalni raun funkcija vie varijabli, Raunarski praktikum 1, paralelno upisana Numerika analiza 1

Znanstveno raunanje 1

PM

Znanstveno raunanje 2

PM

Znanstveno raunanje 1, Obine Numerika analiza 1, Znanstveno diferencijalne jednadbe, Numerika analiza 1 i paralelno raunanje 1 upisana Numerika analiza 2

* Studenti se upuuju na razgovor s predmetnim nastavnikom: poeljan prethodnik su i Normirani prostori.

Legenda za razumjevanje tablice prethodnika Kratice studija TM - Teorijska matematika PM - Primijenjena matematika MS - Matematika statistika R - Raunarstvo i matematika FPM - Financijska i poslovna matematika

M - Matematika, smjer nastavniki MI - Matematika i informatika, smjer nastavniki i - izborni predmet

Kolegiji prethodnici za Integrirani preddiplomski i diplomski studij Matematika i fizika

PREDMET 1. GODINA STUDIJA Diferencijalni i integralni raun 1 Linearna algebra 1 Raunarski praktikum 2 Osnove fizike 2 Uvod u matematiku Analitika geometrija Raunarski praktikum 1 odsluan Osnove fizike 1 PREDMETI PRETHODNICI

2. GODINA STUDIJA Diferencijalni i integralni raun 2 Linearna algebra 2 Osnove fizike 3 Fiziki praktikum 1 Klasina mehanika Osnove psihologije odgoja i obrazovanja Psihologija linosti Osnove matematike analize Izborni predmet: Konstruktivne metode u geometriji Izborni predmet: Algebarske strukture Osnove fizike 4 Diferencijalni i integralni raun 1 Linearna algebra 1 Osnove fizike 1,Osnove fizike 2, Diferencijalni i int. raun 1 Osnove fizike 1, Osnove fizike 2 Osnove fizike 1,Osnove fizike 2, Diferencijalni i int. raun 1 Nema ih Diferencijalni i integralni raun 2 Analitika geometrija, Elementarna geometrija Linearna algebra 1 Osnove fizike 1, Osnove fizike 2, Diferencijalni i int.raun 1; odsluan Osnove fizike 3 Osnove fizike 1, Osnove fizike 2; odsluani Osnove fizike 3, Fiziki praktikum 1

Fiziki praktikum 2

Izborni predmet: Fizika i filozofija Izborni predmet: Klasina mehanika 2

Osnove fizike 1, Osnove fizike 2 odsluana Klasina mehanika

Razvojna psihologija

Osnove psihologije odgoja i obrazovanja psihologija linosti 3. GODINA STUDIJA

Primijenjena matematika analiza Seminar: Natjecanja iz matematike Seminar: ivotopisi matematiarki i matematiara Kvantna fizika Seminar iz kvantne fizike Seminar: Moderne tehnike u fizici Seminar: Problemski pristup fizici Psihologija uenja i pouavanja Pedagogija 1 - Teorija i praksa odgoja i obrazovanja Vjerojatnost i statistika Elementarna teorija brojeva Seminar Odabrane teme iz geometrije Statistika fizika Elektrodinamika Pedagogija 2 - Obrazovni sustav

Linearna algebra 2, Osnove matematike analize, Raunarski praktikum 2 Uvod u matematiku, Elementarna geometrija, Analitika geometrija Raunarski praktikum 1 Osnove fizike 1- 4, Diferencijalni i integralni raun 1-2 Osnove fizike 1- 4, Diferencijalni i integralni raun 1-2 Osnove fizike 1-4, Fiziki praktikum 2, Ra. praktikum 2 Osnove fizike 1-4 Razvojna psihologija Razvojna psihologija Osnove matematike analize Uvod u matematiku Analitika geometrija, Elementarna geometrija Osnove fizike 1-4, Klasina mehanika, Dif. i int. raun 1-2 Osnove fizike 1-4, Diferencijalni i int. raun 1-2 Psihologija uenja i pouavanja, Pedagogija 1 Teorija i praksa odgoja i obrazovanja

Fakultativni predmet: Engleski jezik struke 2

Engleski jezik struke 1

4. GODINA STUDIJA Uvod u matematiku, Analitika geometrija, Elementarna geometrija, Raunarski praktikum 1, Psihologija uenja i pouavanja, Pedagogija 2

Metodika nastave matematike 1

Izborni predmet: Kombinatorna i diskretna matematika

Uvod u matematiku, Linearna algebra 1

Izborni predmet: Vektorski prostori

Linearna algebra 2

Praktikum iz eksperimentalne nastave fizike 1

Osnove fizike 1-4, Fiziki praktikum 1-2

Izborni predmet: Osnove fizike vrstog stanja

Kvantna fizika, Statistika fizike

Izborni predmet: Niskotemperaturna fizika i supravodljivost

odsluan Statistika fizika

Izborni pred.: Osnove fizike materijala

Osnove fizike 1-4

Didaktika 1 - Kurikulumski pristup

Pedagogija 1 Teorija i praksa odgoja i obrazovanja Pedagogija 2 Obrazovni sustav

Metodika nastave matematike 2

Metodika nastave matematike 1

Primjena raunala u nastavi matematike

Metodika nastave matematike 1

Praktikum iz eksperimentalne nastave fizike 2

Praktikum iz eksperimentalne nastave fizike 1

Napredni fiziki praktikum 1

Osnove fizike 1-4, Fiziki praktikum 1-2

Didaktika 2 - Pouavanje i nastava

Didaktika 1 - Kurikulumski pristup

5. GODINA STUDIJA Metodika nastave matematike 2, Primjena raunala u nastavi matematike, Didaktika 2 Pouavanje i nastava

Metodika nastave matematike 3 Metodika praksa iz matematike u osnovnoj koli

Metodika nastave matematike 2

Osnove fizike 1-4, Didaktika 2 Pouavanje i nastava Metodika nastave fizike 1

Osnove fizike 1-4, Praktikum iz eksperimentalne nastave fizike 2, Didaktika 2 Pouavanje i nastava Metodika praksa iz fizike 1

Napredni fiziki praktikum 2

Napredni fiziki praktikum 1

Izborni predmet: Biofizika

Osnove fizike 1-4

Izborni predmet: Medicinska fizika

Osnove fizike 1-4

Izborni predmet: Astronomija i astrofizika

Osnove fizike 1-4

Metodika nastave matematike 4

Metodika nastave matematike 3

Metodika praksa iz matematike u srednjoj koli

Metodika nastave matematike 2

Izborni predmet: Kompleksna analiza

Osnove matematike analize, Linearna algebra 2

Izborni predmet: Uvod u diferencijalnu geometriju

Linearna algebra 2, Diferencijalni i integralni raun 2

Izborni predmet: Teorija skupova

Diferencijalni i int. raun 1-2, Linerana algebra 1-2

Izborni predmet: Mjera i integral

Osnove mat. analize, Linearna algebra 2

Metodika nastave fizike 2

Praktikum iz eksperimentalne nastave fizike 1, odsluan Metodika nastave fizike 1

Metodika praksa iz fizike 2

odsluani Metodika nastave fizike 1, Metodika praksa iz fizike 1

KALENDAR NASTAVE I ISPITNIH ROKOVA U AKAD. GODINI 2010/11. Kalendar nastave za akad. godinu 2010/11. ZIMSKI SEMESTAR Uvodno predavanje za studente 1. godine: 08.9.2010. u 12 sati Nastava: 09.9.2010. 23.12.2010. Boini i novogodinji praznici: 24.12.2010. 9.1.2011. Termini prvih kolokvija za studente preddiplomskih i diplomskih studija*: 25.10.2010. 05.11.2010. Termini drugih kolokvija, zavrnih i popravnih ispita za studente preddiplomskih i diplomskih studija*: 10.01.2011. 11.02.2011.
* Za vrijeme po dva tjedna u studenom 2010. i travnju 2011. rezervirana za prve kolokvije iz predmeta na preddiplomskim i diplomskim studijima nee se odravati nastava. Ispitni rokovi za apsolvente dodiplomskih (starih) studija u ak. godini 2010/2011. (za studente profila dipl. in. matematike, prof. matematike, prof. matematike i informatike, prof. matematike i fizike)

LJETNI SEMESTAR Nastava: 14.02.2011. 27.05.2011. Termini prvih kolokvija za studente preddiplomskih i diplomskih studija*: 28.03.2011. 08.04.2011. Termini drugih kolokvija, zavrnih i popravnih ispita za studente preddiplomskih i diplomskih studija*: 30.05.2011. 01.07.2011.

srijeda srijeda srijeda srijeda srijeda srijeda srijeda srijeda

06.10.2010 20.10.2010 03.11.2010 17.11.2010 01.12.2010 15.12.2010 12.01.2011 26.01.2011

A B C D A B C D

srijeda srijeda srijeda srijeda srijeda srijeda srijeda srijeda

09.02.2011 23.02.2011 09.03.2011 23.03.2011 06.04.2011 20.04.2011 04.05.2011 18.05.2011

A B C D A B C D

srijeda srijeda srijeda srijeda srijeda srijeda srijeda srijeda

01.06.2011 08.06.2011 15.06.2011 22.06.2011 29.06.2011 07.09.2011 14.09.2011 21.09.2011

A B C D A B C D

Ispitni razred S Linearna algebra (magistar fizike) Linearna algebra 1 (dipl. ing. fizike, prof. fizike, prof. fizike i informatike) Linearna algebra 2 (dipl. ing. fizike, prof. fizike, prof. fizike i informatike) Matematike metode fizike Matematika (dipl. ing. biologije, magistar biologije, prof. biologije, prof. biologije i kemije) Matematika (dipl. ing. i magistar geologije, prof. geologije i geografije) Matematika 1 (prof. fizike i tehnike, prof. fizike i kemije, dipl. ing. i prof. kemije, magistar kemije) Matematika 2 (prof. fizike i tehnike, prof. fizike i kemije, dipl. ing. i prof. kemije, magistar kemije) Matematika 3 (prof. fizike i tehnike s informatikom, prof. fizike i informatike, prof. fizike i kemije) Matematika 4 (prof. fizike i tehnike s informatikom, prof. fizike i informatike, prof. fizike i kemije) Nacrtna geometrija (dipl. ing. geologije) Numerika matematika, programiranje i statistika Numerike metode u fizici

Raunarski praktikum (dipl. ing. biologije) Statistika (PD - Biologija, PD - Molekularna biologija) Matematika analiza 1 (dipl. ing. i prof. fizike - stari program, magistar fizike, prof. fizike, prof. fizike i informatike - novi program) Matematika analiza 2 (dipl. ing. i prof. fizike - stari program, magistar fizike, prof. fizike, prof. fizike i informatike - novi program).

KALENDAR AKTIVNOSTI U AKADEMSKOJ GODINI 2010/2011

RUJAN

2010. 2 9 16 23 30 P 3 10 17 24 S 4 11 18 25 N 5 12 19 26 UVODNO PREDAVANJE 08. RUJNA 2010. NASTAVA POINJE 09.09.2010. PO RASPOREDU ZA PETAK (ODRADA ZA 24.12.2010)
NASTAVA U ZIMSKOM I LJETNOM SEMESTRU

P 6
1 2 3

U 7 14 21 28

S 1 8 15 22 29

KOLOKVIJI PRAZNICI

13 20 27

P
4 5 6 7

U 5 12 19 26

LISTOPAD 2010. P S S 1 2 6 13 20 27 7 14 21 28 8 15 22 29 9 16 23 30

N 3 10 17 24 31
8 9 10 11 12

P 1 8 15 22 29

U 2 9 16 23 30

STUDENI 2010. P S 3 10 17 24 4 11 18 25 5 12 19 26

S 6 13 20 27

N 7 14 21 28
13 14 15

P 6 13 20 27

U 7 14 21 28

PROSINAC 2010 S P S 1 2 3 4 8 15 22 29 9 16 23 30 10 17 24 31 11 18 25

N 5 12 19 26

4 11 18 25

SIJEANJ

P 3
I II III

U 4 11 18 25

S 5 12 19 26

6 13 20 27

2011. P 7 14 21 28

VELJAA

S 1 8 15 22 29

N 2 9 16 23 30

P
IV V 1 2

U 1

S 2 9 16 23

3 10 17 24

2011. P 4 11 18 25

OUJAK

S 5 12 19 26

N 6 13 20 27
3 4 5 6 7

U 1

S 2 9 16 23 30

2011. P 4 11 18 25

S 5 12 19 26

N 6 13 20 27

10 17 24 31

7 14 21 28

8 15 22

7 14 21 28

8 15 22 29

10 17 24 31

TRAVANJ

P
8 9 10 11

U 5 12 19 26

S 6 13 20 27

7 14 21 28

2011. P 1 8 15 22 29

SVIBANJ

S 2 9 16 23 30

N 3 10 17 24
12 13 14 15 I

P 2 9 16 23 30

U 3 10 17 24 31

S 4 11 18 25

5 12 19 26

2011. P 6 13 20 27

LIPANJ

S 7 14 21 28

N 1 8 15 22 29
II III IV V

P 6 13 20 27

U 7 14 21 28

S 1 8 15 22 29

2 9

2011. P 3 10 17 24

S 4 11 18 25

N 5 12 19 26

4 11 18 25

16 23 30

SRPANJ

P
1 2 3 4 5

U 5 12 19 26

S 6 13 20 27

4 11 18 25

2011. P 1 7 8 14 15 21 22 29

KOLOVOZ

S 2 9 16 23 30

N 3 10 17 24 31

P 1 8 15 22 29

U 2 9 16 23 30

S 3 10 17 24 31

4 11 18 25

2011. P S 5 12 19 26 6 13 20 27

RUJAN

N 7 14 21 28

P 5 12 19 26

U 6 13 20 27

S 7 14 21 28

1 2 3

2011. P 1 2 8 9 15 16 22 29 23 30

S 3 10 17 24

N 4 11 18 25

28

4. 2. FIZIKI ODSJEK
http://www.phy.hr/ 10000 Zagreb, Bijenika cesta 32 Tel.: 01+4605555, Fax: 01+4680336 Proelnik: prof. dr.sc. Antonije Duli (do 30. rujna 2010) e-mail: procelnik@phy.hr USTROJSTVO ODSJEKA Fiziki zavod, Zagreb, Bijenika cesta 32 Zavod za teorijsku fiziku, Zagreb, Bijenika cesta 32 Zavod za povijest, sociologiju i filozofiju znanosti, Zagreb, Bijenika cesta 32 KADROVI I STUDENTI 40 nastavnika 2 asistenata 26 znanstvenih novaka 4 tehniara 3 suradnika 850 studenata FIZIKA DANAS Fizika je izazov za pametne mlade osobe, jer prouava svijet oko nas, od najsitnijih djelia tvari do najudaljenijeg kutka svemira. To je fundamentalna znanost o prirodi, te doprinosi razvoju drugih prirodnih znanosti i tehnologije. Fizika objanjava zakonitosti pojava u prirodi, od meu djelovanja temeljnih estica do meudjelovanja i tajni svemirskih tijela, prouava odnos tvari i energije. Studij fizike na PMF-u ukljuuje klasinu fiziku, te kvantnu i relativistiku fiziku, kao i razvoj suvremene nuklearne i atomske fizike, fizike vrstog stanja, fizike temeljnih estica, biofizike, astrofizike. Studij fizike nudi uzbuenje suvremenih istraivanja strukture tvari od sastavnih estica atomske jezgre do kozmoloke razine. ZNANSTVENI RAD Znanstveni rad nastavnika i suradnika Fizikoga odsjeka sastoji se od eksperimentalnog i teorijskog istraivanja u fizici vrstoga stanja, u nuklearnoj fizici, u fizici elementarnih estica, ... Nastavnici i suradnici Fizikoga odsjeka bave se i filozofijom i povijeu znanosti, te problemima nastave fizike u osnovnim i srednjim kolama. Fiziki odsjek raspolae vrlo modernom znanstvenom opremom (200 kV elektronski mikroskop, roentgenski difraktometar, SQUID-supravodljivi kvantni interferencijski ureaj, mikrovalni ureaj, sredinje raunalo povezano s radnim stanicama i osobnim raunalima u svakomu laboratoriju i nastavnikoj sobi, superbrzo raunalo i drugo). ZAPOLJAVANJE Najbolji studenti fizike zapoljavaju se kao znanstveni novaci u znanstveno-nastavnim i znanstvenim ustanovama. Diplomirani inenjeri fizike mogu biti istraivai u industrijskim istraivakim i razvojnim laboratorijima, te raditi na razvoju novih tehnologija i kontroli proizvoda i procesa, zatim u bolnicama, gdje postoji potreba za medicinskom fizikom, te u drugim strukama, gdje pruaju specijalistike, a posebno informatike usluge, na pr. modeliranje financijskih sustava. Profesori fizike rade u kolama kao nastavnici, a uz pedagoko dokolovanje na Fizikom odsjeku to mogu obavljati i diplomirani inenjeri fizike. SVEUILINI STUDIJSKI PROGRAMI Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij FIZIKA, smjer nastavniki, trajanje nastave: 5 godina Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij FIZIKA I INFORMATIKA, smjer nastavniki, trajanje nastave: 5 godina Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij FIZIKA I TEHNIKA, smjer nastavniki, trajanje nastave: 5 godina Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij FIZIKA I KEMIJA, (KEMIJA I FIZIKA) smjer nastavniki, trajanje nastave: 5 godina Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij FIZIKA, smjer istraivaki, trajanje nastave: 5 godina

DIPLOMSKI RAD Teme diplomskog rada odabiru se iz znanstvenih problema suvremene fizike. Apsolventi se neposredno ukljuuju u eksperimentalna i teorijska istraivanja u okviru projekata, na kojima djeluju nastavnici i suradnici Fizikog odsjeka, a isto tako u suvremene tokove rasprava o nastavi fizike u kolama. AKADEMSKA ZVANJA Profesor fizike (Physicae professor) Profesor fizike i informatike (Physicae et informaticae professor) Profesor fizike i tehnike (Physicae et technicae professor ) Profesor fizike i kemije (Physicae et chemiae professor) Magistar fizike (Physicae magister) Magistar/magistra edukacije fizike Magistar/magistra edukacije fizike i tehnike Magistar/magistra edukacije fizike i informatike Magistar/magistra edukacije fizike i kemije POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ Za diplomirane fiziare koji se ele dalje usavravati prua se mogunost poslijediplomskog studija i izrade doktorske disertacije na Fizikom odsjeku ili drugim znanstvenim ustanovama. Studij traje tri godine i zavrava stjecanjem akademskoga naziva doktora znanosti. POSLIJEDIPLOMSKA AKADEMSKA ZVANJA Doktor prirodnih znanosti, znanstveno polje fizika Doctor scientiarum naturalium ad physicam

INTEGRIRANI PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJI Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij FIZIKA, smjer: nastavniki
I. GODINA Nastavnici M. Planini L. aklovi V. Hari Kod 2103 1211 1213 Obvezni predmeti Zimski semestar 4+2+2 3+3+0 2+2+0 4+2+0 0+2+0 4+2+0 3+3+0 2+1+0 2+0+1 2+2+0 4+0+0 0+2+0 24 30 26 31 8 6 4 4 5 4 10 8 7 5 Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS

Osnove fizike 1 Matematika analiza 1 Linearna algebra 1 Psihologija odgoja i . Pavlina 0010 obrazovanja K. Fukar Reichel Tjelesna i zdravstvena J. Vuli kultura 1* M. Planini 2107 Osnove fizike 2 P. Pandi 1212 Matematika analiza 2 Raunala i operativni D. Bosnar 2126 sustavi Statistika i osnove fizikalnih D. Babi 2108 mjerenja V. Hari 1214 Linearna algebra 2 V. Bili 0011 Opa pedagogija Tjelesna i zdravstvena K. Fukar Reichel kultura 2* J. Vuli UKUPNO:

P - broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. * U skladu sa Statutom Sveuilita u Zagrebu, nastava Tjelesne i zdravstvene kulture obavezna je za studente I. i II. godine preddiplomskog i integriranog preddiplomskog i diplomskog studija, ali ne ulazi u satnicu niti joj se pripisuju ECTS bodovi.

II. GODINA Nastavnici K. Zadro G. Jerbi-Zorc D. Bosnar V. Paar Kod 2205 2260 2227 2252 Obvezni predmeti

Zimski semestar 4+2+1 0+4+0 1+2+0 2+1+0 3+2+0 0+2+0 9 5 3 4 7

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS

Osnove fizike 3 Fiziki praktikum 1 Raunalni praktikum 1 Klasina mehanika 1 Matematike metode fizike D. Adamovi 1215 1 K.Fukar Reichel Tjelesna i zdravstvena J. Vuli kultura 3* K. Zadro 2209 Osnove fizike 4 G. Jerbi-Zorc 2262 Fiziki praktikum 2 D. Bosnar 2228 Raunalni praktikum 2 V. Paar 2253 Klasina mehanika 2 Matematike metode fizike D. Adamovi 1216 2 K.Fukar Reichel Tjelesna i zdravstvena J. Vuli kultura 4* UKUPNO

4+2+1 0+4+0 0+2+0 1+1+0 3+2+0 0+2+0 22

#

9 5 3 4 7

28

20#

28#

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. *U skladu sa Statutom Sveuilita u Zagrebu, nastava Tjelesne i zdravstvene kulture obavezna je za studente I. i II. godine preddiplomskog i integriranog preddiplomskog i diplomskog studija, ali ne ulazi u satnicu niti joj se pripisuju ECTS bodovi. # bez satnice izbornih predmeta

Z. Mihaljevi

Izborni predmeti: upisati JEDAN od sljedeih predmeta 4801 Opa ekologija 2+0+1

T. Niki I. Vickovi

2109 Osnove programiranja 40694 Opa i anorganska kemija Zimski semestar

2+3+0 2+0+1

4 4

III. GODINA Nastavnici A. M.Tonejc M. Basleti K. Pavlovski S. Brant M. Basleti D. Klabuar I. Batisti D. Miljkovi Kod Obvezni predmeti

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+2+0 0+4+0 2+1+0 4+3+0 5 4 5 8 0+4+0 4+2+0 2+1+0 4+0+0 17# 4 8 6 4 22#

Odabrana poglavlja ope 2330 fizike 2325 Fiziki praktikum 3 2313 Astronomija i astrofizika 2303 Elektrodinamika 2326 Fiziki praktikum 4 2305 Kvantna fizika 2317 Statistika fizika 0012 Didaktika UKUPNO:

18#

22#

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. # bez satnice izbornih predmeta

Izborni predmeti: u svakom semestru treba izabrati DVA od sljedeih predmeta: Obrada teksta i H. Buljan 2106 4 1+1+0 proraunske tablice I. Kokanovi 2392 Osnove fizike materijala 2+1+0 4 S. Supek 2451 Biofizika 2+0+1 4 D. Herak 7032 Fizika Zemlje i atmosfere 2+1+0 4 M. Pasari Strukture podataka i 1236 2+2+0 4 algoritmi S. Markui 7051 Osnove geofizike 2+1+0 4 T. Vukelja 2398 Fizika i filozofija 2+0+1 4 V. Paar 2477 Energetika 2+0+1 4 Diferencijalne jednadbe2302 2+1+0 4 dinamiki sustavi 2275 Multimedijske prezentacije Zimski semestar 1+3+0 4 Ljetni semestar

IV. GODINA Nastavnici A. Tonejc M. Milekovi M. M. Planini M. M. Planini M. M. Planini M. M. Planini D. Vea D. Vea Kod 2407 2409 2408 2417 2410 Obvezni predmeti Odabrana poglavlja fizike vrstog stanja Odabrana poglavlja nuklearne fizike i fizike estica Praktikum iz eksperimentalne nastave fizike 1 Metodika nastave fizike 1

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 4+2+0 4+2+0 0+4+0 2+0+2 8 8 6 6 0+4+0 2+0+4 2+2+0 2+1+0 20
#

Praktikum iz eksperimentalne nastave fizike 2 2418 Metodika nastave fizike 2 2427 Osnove elektronike Osnove atomske i 2329 molekulske fizike UKUPNO:

6 7 7 7 27#

28

17

P= broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno # Bez satnice izbornih predmeta

M. Vrtar K. Zadro

Izborni predmeti: upisati JEDAN od sljedeih predmeta 2419 Medicinska fizika 2+1+0 2424 Fizika neureenih sustava 2+0+1 2310 Uporaba raunala u nastavi Zimski semestar 1+3+0

5 5 5

V. GODINA Nastavnici M. M. Planini M. M. Planini M. Basleti T. Vukelja M. M. Planini Kod 2501 2502 2504 2400 2503 2505 2506 Obvezni predmeti Praktikum iz eksperimentalne nastave fizike 3 Metodika praksa iz fizike 1 Praktikum iz osnova elektronike Povijest fizike Metodika praksa iz fizike 2 Seminar iz diplomskog rada Diplomski rad

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 0+4+0 0+0+4 0+3+0 2+0+1 5 5 6 4 0+0+4 0+0+2 0+14+ 0 20 5 3 22 30

UKUPNO:

14

20

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. # Bez satnice izbornih predmeta

Izborni predmeti: u zimskom semestru treba izabrati DVA od sljedeih predmeta: Seminar iz osnova atomske D. Vea 2507 0+0+3 5 i molekulske fizike Seminar iz odabranih A. Tonejc 2508 poglavlja fizike vrstog 0+0+3 5 stanja Seminar iz odabranih M. Milekovi 2509 poglavlja nuklearne fizike i 0+0+3 5 fizike estica Seminar iz metodike V. Paar 2510 kvantne fizike i teorije 0+0+3 5 relativnosti A. Tonejc 2511 Fizika nanomaterijala 2+0+1 5 Niskotemperaturna fizika i A. Hamzi 2512 2+1+0 5 supravodljivost

PREDUVJETI ZA UPISIVANJE POJEDINIH PREDMETA SU SLJEDEI:

PREDMET Osnove fizike 1 Matematika analiza 1 Linearna algebra 1 Psihologija odgoja i obrazovanja Statistika i osnove fizikalnih mjerenja Raunala i operativni sustavi Opa pedagogija Osnove fizike 2 Matematika analiza 2 Linearna algebra 2 Osnove fizike 1 Matematika analiza 1 Linearna algebra 1 II godina PREDUVJETNI PREDMET I godina STATUS odsluan odsluan odsluan

Osnove fizike 3 Fiziki praktikum 1 Raunalni praktikum 1 Klasina mehanika 1 Matematike metode fizike 1 Osnove fizike 4 Fiziki praktikum 2 Raunalni praktikum 2

Osnove fizike 1 i 2, Matematika analiza 1 i 2, Osnove fizike 1 i 2, Statistika i osnove fizikalnih mjerenja Raunala i operativni sistemi Osnove fizike 1 i 2, Matematika analiza 1 i 2 Matematika analiza 1 i 2 Osnove fizike 1 i 2, Matematika analiza 1 i 2 Osnove fizike 3 Osnove fizike 3, Fiziki praktikum 1 Raunala i operativni sistemi Raunalni praktikum 1 Osnove fizike 1 i 2, Matematika analiza 1 i 2 Klasina mehanika 1 Matematika analiza 1 i 2 Matematike metode fizike 1 Raunalni praktikum 1 III godina

poloeni poloeni poloeni poloeni poloeni poloeni odsluan odsluani poloen odsluan poloeni odsluan poloeni odsluan odsluan

Klasina mehanika 2 Matematike metode fizike 2 Osnove programiranja Odabrana poglavlja ope fizike Fiziki praktikum 3 Astronomija i astrofizika Kvantna fizika Fiziki praktikum 4 Elektrodinamika Statistika fizika Obrada teksta i proraunske tablice Osnove fizike materijala Biofizika Fizika Zemlje i atmosfere Strukture podataka i algoritmi Fizika i filozofija Energetika Diferencijalne jednadbe-dinamiki sustavi Multimedijske prezentacije Osnove geofizike Odabrana poglavlja fizike vrstog stanja

Osnove fizike 1-4 Osnove fizike 1-4, Fiziki praktikum 1 i 2 Osnove fizike 1-4 Osnove fizike 1-4, Matematika analiza 1 i 2, Matematike metode fizike 1 i 2 Osnove fizike 1-4, Fiziki praktikum 1 i 2 Fiziki praktikum 3 Osnove fizike 1-4, Matematika analiza 1 i 2, Matematike metode fizike 1 i 2 Osnove fizike 1-4, Matematika analiza 1 i 2, Klasina mehanika 1 i 2 ------------Osnove fizike 1-4 Osnove fizike 1-4 Osnove fizike 1-4 Osnove programiranja, Raunalni praktikum 1 i 2 Osnove fizike 1 i 2 Osnove fizike 1-4 Matematika analiza 1 i 2, Linearna algebra 1 i 2, Osnove programiranja, Osnove fizike 1 i 2 Raunalni praktikum 1 i 2 Osnove fizike 1 i 2 IV godina Osnove fizike 1-4, Statistika fizika, Odabrana poglavlja ope fizike, Kvantna fizika Kvantna fizika, Elektrodinamika

poloeni poloeni poloeni poloeni poloeni odsluan poloeni poloeni ------------poloeni poloeni poloeni poloeni poloeni poloeni poloeni poloeni poloeni

poloeni

Odabrana poglavlja nuklearne fizike i fizike estica

poloeni

Praktikum iz eksperimentalne nastave fizike 1 Praktikum iz eksperimentalne nastave fizike 2 Metodika nastave fizike 1

Osnove fizike 1-4, Praktikum iz fizike 14 Praktikum iz eksperimentalne fizike 1 nastave

poloeni

poloeni poloeni

Osnove fizike 1-4, Opa pedagogija, Psihologija odgoja i obrazovanja, Didaktika Metodika nastave fizike 1

odsluani

Metodika nastave fizike 2

Praktikum iz nastave fizike 1

eksperimentalne

poloeni

Osnove elektronike Osnove atomske molekulske fizike Medicinska fizika Fizika sustava neureenih i

Odabrana poglavlja fizike vrstog stanja Kvantna fizika Osnove fizike 1-4 Osnove fizike 1-4 Osnove fizike1-4,Osnove programiranja V godina Praktikum iz eksperimentalne nastave fizike 1 , 2 Metodika nastave fizike 1- 2, Praktikum iz eksperimentalne nastave fizike 1-2 Osnove elektronike Osnove fizike 1-4 Osnove atomske i molekulske fizike

odsluani poloeni poloeni poloeni poloeni

Uporaba raunala u nastavi

Praktikum iz eksperimentalne nastave fizike 3 Metodika praksa iz fizike 1-2 Praktikum iz osnova elektronike Povijest fizike Seminar iz osnova atomske i molekulske fizike Seminar iz odabranih poglavlja fizike vrstog stanja Seminar iz odabranih poglavlja nuklearne fizike i fizike estica Seminar iz metodike kvantne fizike i teorije relativnosti Fizika nanomaterijala

poloeni

poloeni poloeni poloeni poloeni

Odabrana stanja

poglavlja

fizike

vrstog

poloeni

Odabrana poglavlja nuklearne fizike i fizike estica Elektrodinamika, Kvantna fizika

poloeni

poloeni

Odabrana stanja

poglavlja

fizike

vrstog

poloeni

Niskotemperaturna fizika i supravodljivost

Odabrana poglavlja fizike stanja, Statistika fizika

vrstog

odsluani

Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij FIZIKA I INFORMATIKA, smjer: nastavniki

I. GODINA Nastavnici M. Planini L. aklovi V. Hari N. Paar Kod 2103 1211 1213 2105 Obvezni predmeti Zimski semestar 4+2+2 3+3+0 2+2+0 2+3+0 1+1+0 0+2+0 4+2+0 3+3+0 2+2+0 2+3+0 2+0+1 0+2+0 25 30 24 30 8 7 5 7 3 10 7 4 6 3 Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS

Osnove fizike 1 Matematika analiza 1 Linearna algebra 1 Uvod u raunarstvo Obrada teksta i H. Buljan 2106 proraunske tablice Tjelesna i zdravstvena K. Fukar Reichel J. Vuli kultura 1* M. Planini 2107 Osnove fizike 2 P. Pandi 1212 Matematika analiza 2 V. Hari 1214 Linearna algebra 2 T. Niki 2109 Osnove programiranja Statistika i osnove fizikalnih D. Babi 2108 mjerenja K. Fukar Reichel Tjelesna i zdravstvena J. Vuli kultura 2* UKUPNO:

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi tjedno, S = broj sati seminara tjedno. *U skladu sa Statutom Sveuilita u Zagrebu, nastava Tjelesne i zdravstvene kulture obavezna je za studente I. i II. godine preddiplomskog i integriranog preddiplomskog i diplomskog studija, ali ne ulazi u satnicu niti joj se pripisuju ECTS bodovi.

II. GODINA Nastavnici K. Zadro V. Paar D. Adamovi S. Ribari 1236 K. Fukar Reichel J. Vuli K. Zadro 2209 V. Paar 2253 D. Adamovi G. Bilalbegovi 1216 2274 2275 vidi tablicu K. Fukar Reichel J. Vuli Kod 2205 2252 1215 Obvezni predmeti Osnove fizike 3 Klasina mehanika 1 Matematike metode fizike 1 Graa raunala Strukture podataka i algoritmi Tjelesna i zdravstvena kultura 3* Osnove fizike 4 Klasina mehanika 2 Matematike metode fizike 2 Objektno orijentirano programiranje Multimedijske prezentacije

Zimski semestar 4+2+1 2+1+0 3+2+0 2+2+0 2+2+0 0+2+0 9 4 7 5 5

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS

4+2+1 1+1+0 3+2+0 2+2+0 1+3+0

9 4 6 5 3

Izborni predmet 1 Tjelesna i zdravstvena kultura 4* UKUPNO:

0+2+0 23
#

30

25#

27#

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi tjedno, S = broj sati seminara tjedno. *U skladu sa Statutom Sveuilita u Zagrebu, nastava Tjelesne i zdravstvene kulture obavezna je za studente I. i II. godine preddiplomskog i integriranog preddiplomskog i diplomskog studija, ali ne ulazi u satnicu niti joj se pripisuju ECTS bodovi. ** Ne nudi se u ak.god.2009./2010. # Bez satnice izbornih predmeta

K. Kumeriki

2276 2277

Izborni predmet 1 Simboliko programiranje Raunalne mree (INTERNET)**

1+2+0 1+0+0

3 3

S. Markui V. Paar

7051 2279

Osnove geofizike Energija i ekologija

2+1+0

3 2+0+1 3

III. GODINA Nastavnici S. Brant G. Jerbi-Zorc L. Budin M. Cvitan G. Bilalbegovi D. Androi D. Klabuar I. Batisti G. Jerbi-Zorc I. Batisti G. Bilalbegovi vidi tablicu Kod 2303 2306 1225 Obvezni predmeti

Zimski semestar 4+3+0 0+4+0 2+2+0 2+2+0 1+3+0 1+0+2 8 3 6 6 4 3

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS

Elektrodinamika Fiziki praktikum 1 Operacijski sustavi 2301 Napredno programiranje Uporaba numerikih 2304 metoda 2504 Mree raunala 2305 Kvantna fizika 2317 Statistika fizika 2307 Fiziki praktikum 2 1224 Baze podataka 2333 Korisnika suelja Izborni predmet 2 UKUPNO:

26

30

1+2+0 4+2+0 2+1+0 0+4+0 2+2+0 1+2+0 3 26

3 9 4 3 5 3 3 30

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi tjedno, S = broj sati seminara tjedno

Izborni predmet 2 Osnove atomske i D. Vea 2329 molekulske fizike Diferencijalne jednadbe 2302 dinamiki sustavi K. Zadro 2424 Fizika neureenih sustava V. Paar 2477 Energetika I. Vickovi 40744 Opa i anorganska kemija Objektno orijentirano 2274A programiranje (C++) * M. Vrtar 2419 Medicinska fizika T. Vukelja 2398 Fizika i filozofija * ne nude se u ak.god.2010./2011. IV. GODINA Nastavnici . Pavlina M. M. Planini vidi tablicu vidi tablicu M. M. Planini D. Paar D. Vea V. Bili D. Miljkovi 2410 2310 Kod 0010 2408 Obvezni predmeti Zimski semestar

2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+0+1 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+0+1

3 3 3 3 3 3 3 3

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 8 6 10 6 0+4+0 1+3+0 2+2+0 4+0+0 4+0+0 20 6 6 6 6 6 30

2427 0011 0012 UKUPNO:

Psihologija odgoja i 4+2+0 obrazovanja Praktikum iz 0+4+0 eksperimentalne nastave fizike 1 Izborni predmet 3 6 Izborni predmet 4 3 Praktikum iz eksperimentalne nastave fizike 2 Uporaba raunala u nastavi Osnove elektronike Opa pedagogija Didaktika 19

30

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi tjedno, S = broj sati seminara tjedno.

M. Milekovi A. Tonejc

2409 2407

Izborni predmet 3 Odabrana poglavlja nuklearne fizike i fizike estica Odabrana poglavlja fizike vrstog stanja Izborni predmet 4 Odabrana poglavlja ope fizike Astronomija i astrofizika Biofizika Povijest fizike Fizika zemlje i atmosfere Osnove fizike materijala

4+2+0 4+2+0

10 10

A. M. Tonejc K. Pavlovski S. Supek T. Vukelja D. Herak M. Pasari I. Kokanovi

2330 2313 2451 2400 7032 2392

2+1+0 2+1+0 2+0+1 2+0+1 2+1+0 2+0+1

6 6 6 6 6 6 Ljetni semestar

V. GODINA Nastavnici G. Jerbi-Zorc M. M. Planini M. M. Planini M. Basleti M. M. Planini G. Jerbi-Zorc M. M. Planini vidi tablicu Kod 2515 2517 2502 2504 2518 2516 2503 Obvezni predmeti Metodika nastave informatike Metodika nastave fizike 1 Metodika praksa iz fizike 1 Praktikum iz osnova elektronike Metodika nastave fizike 2 Metodika praksa iz informatike Metodika praksa iz fizike 2 Izborni predmet 5 Diplomski rad

Zimski semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+0+3 2+0+2 0+4+0 0+3+0 8 7 4 6 2+0+2 0+4+0 0+4+0 3 19 5 30 12 15 30 7 4 4

UKUPNO:

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi tjedno, S = broj sati seminara tjedno.

D. Vea A. Tonejc M. Milekovi V. Paar A. Tonejc A. Hamzi M. Poek

2507 2508 2509 2510 2511 2512 2461

Izborni predmet 5 Seminar iz osnova atomske i molekulske fizike Seminar iz odabranih poglavlja fizike vrstog stanja Seminar iz odabranih poglavlja nuklearne fizike i fizike estica Seminar iz metodike kvantne fizike i teorije relativnosti Fizika nanomaterijala Niskotemperaturna fizika i supravodljivost Fizika poluvodia

0+0+3 0+0+3 0+0+3 0+0+3 2+0+1 2+1+0 2+0+1

5 5 5 5 5 5 5

PREDUVJETI ZA UPISIVANJE POJEDINIH PREDMETA SU SLJEDEI:

PREDMET Osnove fizike 1 Matematika analiza 1 Linearna algebra 1 Uvod u raunarstvo Obrada teksta i proraunske tablice PREDUVJETNI PREDMET I godina STATUS -

Statistika i osnove fizikalnih mjerenja Osnove fizike 2 Matematika analiza 2 Linearna algebra 2 Osnove programiranja Osnove fizike 3 Klasina mehanika 1 Matematike metode fizike 1 Graa raunala Strukture podataka i algoritmi Osnove fizike 4 Klasina mehanika 2 Diferencijalne jednadbe-dinamiki sustavi Matematike metode fizike 2 Objektno orijentirano programiranje Multimedijske prezentacije Simboliko programiranje Raunalne mree (INTERNET)* Osnove geofizike Kvantna fizika Fiziki praktikum 1 Operacijski sustavi Napredno programiranje Uporaba numerikih metoda Mree raunala Elektrodinamika Statistika fizika Fiziki praktikum 2 Baze podataka Korisnika suelja Osnove atomske i molekulske fizike Fizika neureenih sustava

Osnove fizike 1 Matematika analiza 1 Linearna algebra 1 Uvod u raunarstvo II godina Osnove fizike 1 i 2, Matematika analiza 1 i 2, Osnove fizike 1 i 2, Matematika analiza 1 i 2 Matematika analiza 1 i 2 Uvod u raunarstvo Osnove programiranja, Uvod u raunarstvo Osnove fizike 1 i 2, Matematika analiza 1 i 2 Osnove fizike 3 Osnove fizike 1 i 2, Matematika analiza 1 i 2 Klasina mehanika 1 Matematika analiza 1 i 2, Linearna algebra 1 i 2, Osnove programiranja, Osnove fizike 1 i 2 Matematika analiza 1 i 2 Matematike metode fizike 1 Osnove programiranja, Uvod u raunarstvo Strukture podataka i algoritmi Uvod u raunarstvo Osnove programiranja, Uvod u raunarstvo Strukture podataka i algoritmi Osnove programiranja, Uvod u raunarstvo Osnove fizike 1 i 2 III godina Osnove fizike 1-4, Matematika analiza 1 i 2, Matematike metode fizike 1 i 2 Osnove fizike 1-2,Statistika i osnove fizikalnih mjerenja Graa raunala Strukture podataka i algoritmi, Objektno orijentirano programiranje Strukture podataka i algoritmi, Diferencijalne jednadbe-dinamiki sustavi Graa raunala Osnove fizike 1-4, Matematika analiza 1 i 2, Matematike metode fizike 1 i 2 Osnove fizike 1-4, Matematika analiza 1 i 2, Klasina mehanika 1 i 2 Osnove fizike 1-4 Fiziki praktikum 1 Operacijski sustavi, Napredno programiranje, Uporaba numerikih metoda Operacijski sustavi, Napredno programiranje, Uporaba numerikih metoda Kvantna fizika Osnove fizike 1-4

odsluan odsluan odsluan odsluan poloeni poloeni poloeni poloen poloeni poloeni odsluan poloeni odsluan poloeni poloeni odsluan poloeni odsluan poloen poloeni odsluan poloeni poloeni poloeni poloeni poloen poloeni poloeni poloen poloeni poloeni poloeni odsluan odsluani odsluani poloen poloeni

Energetika Objektno orijentirano programiranje (C++)* Medicinska fizika Fizika i filozofija Praktikum iz eksperimentalne nastave fizike 1 Praktikum iz eksperimentalne nastave fizike 2 Uporaba raunala u nastavi Osnove elektronike Odabrana poglavlja fizike vrstog stanja Odabrana poglavlja nuklearne fizike i fizike estica Odabrana poglavlja ope fizike Astronomija i astrofizika Biofizika Povijest fizike Fizika Zemlje i atmosfere

Osnove fizike 1-4 Strukture podataka i algoritmi Napredno programiranje, Uporaba numerikih metoda Osnove fizike 1-4 Osnove fizike 1 i 2 IV godina Osnove fizike 1-4, Fiziki praktikum 1-2 Praktikum iz eksperimentalne fizike 1 Multimedijske prezentacije Statistika fizika , Kvantna fizika Osnove fizike 1-4, Statistika fizika,Kvantna fizika Kvantna fizika, Elektrodinamika Osnove fizike 1-4 Osnove fizike 1-4 Osnove fizike 1-4 Osnove fizike 1-4 Osnove fizike 1-4, Matematika analiza 1-2,Matematike metode fizike 1-2 V godina Psihologija odgoja i obrazovanja, Didaktika , Opa pedagogija Osnove fizike 1-4 ,Psihologija odgoja i obrazovanja, Didaktika, Opa pedagogija Metodika nastave fizike 1 Praktikum iz eksperimentalne nastave fizike 1 Opa pedagogija, Psihologija odgoja i obrazovanja, Didaktika, Praktikum iz eksperimentalne nastave fizike 1-2 Metodika nastave fizike 1, Metodika praksa iz fizike 1 Metodika nastave informatike nastave

poloeni poloen odsluani poloeni poloeni poloeni poloeni poloeni poloeni poloeni

poloeni poloeni poloeni poloeni poloeni poloeni

Metodika nastave informatike Metodika nastave fizike 1 Metodika nastave fizike 2

poloeni poloeni odsluan poloen

Metodika praksa iz fizike 1 Metodika praksa iz fizike 2

poloeni

odsluani

odsluan

Metodika praksa iz informatike

Opa pedagogija, Psihologija odgoja i obrazovanja, Didaktika Osnove atomske i molekulske fizike

poloeni

Seminar iz osnova atomske i molekulske fizike Seminar iz odabranih poglavlja fizike vrstog stanja Seminar iz odabranih poglavlja nuklearne fizike i fizike estica Seminar iz metodike kvantne fizike i teorije relativnosti

poloeni

Odabrana poglavlja fizike vrstog stanja Odabrana poglavlja nuklearne fizike i fizike estica

poloeni

poloeni

Elektrodinamika, Kvantna fizika

poloeni

Fizika nanomaterijala Niskotemperaturna fizika i supravodljivost Fizika poluvodia Osnove fizike materijala Praktikum iz osnova elektronike

Odabrana poglavlja fizike vrstog stanja Odabrana poglavlja fizike stanja, Statistika fizika vrstog

poloen odsluani poloeni poloeni poloen

Statistika fizika, Kvantna fizika Osnove fizike 1-4, Fiziki praktikum 1-2 Osnove elektronike

Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij FIZIKA I TEHNIKA, smjer: nastavniki

I. GODINA Nastavnici B. irola M. Planini N. Paar Z. Herold K. Fukar Reichel J. Vuli B. irola M. Planini Z. Herold T. Niki I. Vickovi K. Fukar Reichel J. Vuli Kod 1231 2103 2105 2801 Obvezni predmeti Zimski semestar 4+3+0 4+2+2 2+3+0 2+2+0 0+2+0 4+2+0 4+2+0 2+2+0 2+3+0 2+0+1 0+2+0 24 30 24 30 8 8 5 6 3 9 10 6 5 Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS

Matematika 1 Osnove fizike 1 Uvod u raunarstvo Tehnika dokumentacija 1 Tjelesna i zdravstvena kultura 1* 1232 Matematika 2 2107 Osnove fizike 2 2802 Tehnika dokumentacija 2 2109 Osnove programiranja 36386 Opa i anorganska kemija Tjelesna i zdravstvena kultura 2* UKUPNO:

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi tjedno, S = broj sati seminara tjedno. * U skladu sa Statutom Sveuilita u Zagrebu, nastava Tjelesne i zdravstvene kulture obavezna je za studente I. i II. godine preddiplomskog i integriranog preddiplomskog i diplomskog studija, ali ne ulazi u satnicu niti joj se pripisuju ECTS bodovi.

II. GODINA Nastavnici Lj. Arambai K. Zadro G. Jerbi-Zorc D. Androi Kod 1233 2205 2232 2822 Obvezni predmeti

Zimski semestar 3+2+0 4+2+1 1+4+0 1+2+0 2+0+1 2+0+1 0+2+0 7 9 5 3 3 3

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS

Matematika 3 Osnove fizike 3 Fiziki praktikum 1 Mree raunala Osnove tehnologije . Mrvelj 2816 prometa J. ai -Ti 2821 Uvod u graditeljstvo K. Fukar Reichel Tjelesna i zdravstvena J. Vuli kultura 3* Lj. Arambai 1234 Matematika 4 K. Zadro 2209 Osnove fizike 4 G. Jerbi-Zorc 2233 Fiziki praktikum 2 Z. Haznadar 2805 Osnove elektrotehnike Osnove tehnologije . Mrvelj 2817 telekomunikacija Z. Mihaljevi 4801 Opa ekologija K. Fukar Reichel Tjelesna i zdravstvena J. Vuli kultura 4* UKUPNO:

3+2+0 4+2+1 0+4+0 3+1+0 2+0+1 2+0+1 0+2+0 26 30 26

7 9 4 4 3 3

30

P =- broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi tjedno, S = broj sati seminara tjedno.

* U skladu sa Statutom Sveuilita u Zagrebu, nastava Tjelesne i zdravstvene kulture obavezna je za studente I. i II. godine preddiplomskog i integriranog preddiplomskog i diplomskog studija, ali ne ulazi u satnicu niti joj se pripisuju ECTS bodovi.

III. GODINA Nastavnici S. Brant K. Pavlovski vidi tablicu I. Kokanovi M. Opali vidi tablicu S. Brant I. Batisti vidi tablicu H. Ivankovi V. Paar D. Majeti vidi tablicu Kod 2328 2313 Obvezni predmeti

Zimski semestar 4+3+0 2+1+0 3 2+1+0 3+2+0 4 8 4 3 4 7 4

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS

Elektrodinamika Astronomija i astrofizika Izborni fizika 1 2392 Osnove fizike materijala 2308 Osnove strojarstva Izborni tehnika 1 2327 Kvantna fizika 2317 Statistika fizika Izborni fizika 2 2811 Osnove kemijskog inenjerstva 2477 Energetika 2807 Automatika Izborni tehnika 2 UKUPNO:

4+2+0 2+1+0 3 2+1+0 2+0+1 2+1+0 4 25

8 4 3 4 4 4 3 30

25

30

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno.

T. Vukelja S. Supek D. Herak M. Pasari T. Vukelja M. Vrtar

2400 2451 7032 2402 2419

Izborni predmeti fizika 1 i 2 Povijest fizike 2+0+1 Biofizika 2+0+1 Fizika Zemlje i atmosfere Fizika i filozofija Medicinska fizika Izborni predmeti tehnika 1 i 2 2+2+0 Raunalo u pokusu Graa raunala 2+2+0 Uporaba raunala u nastavi Multimedijske prezentacije 2+1+0

3 3 3 2+0+1 2+1+0 3 3

2825 S. Ribari D. Paar 2310 2275

4 4 1+3+0 1+3+0 3 3

IV. GODINA Nastavnici . Pavlina M. M. Planini I. Batisti N. Pavkovi T. Vukelja M. M. Planini D. Miljkovi V. Bili D. Vea vidi tablicu Kod Obvezni predmeti

Zimski semestar

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 4+2+0 0+4+0 2+1+0 2+2+0 2+0+1 8 6 6 6 4 0+4+0 4+0+0 4+0+0 2+2+0 3 19 6 6 6 6 3 27

Psihologija odgoja i 0010 obrazovanja Praktikum iz 2408 eksperimentalne nastave fizike 1 Osnove fizike vrstog 2405 stanja Konstruiranje pomou 2815 raunala 2823 Povijest tehnike Praktikum iz 2410 eksperimentalne nastave fizike 2 0012 Didaktika 0011 Opa pedagogija 2427 Osnove elektronike Izborni fizika 3 UKUPNO:

20

30

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno.

M. Poek K. Zadro D. Vea

2461 2424 2313

Izborni fizika 3 Fizika poluvodia Fizike neureenih sustava Osnove atomske i molekulske fizike Zimski semestar 3 4+0+4 2+0+2 0+3+0 3 10 6 4

2+1+0 2+1+0 2+1+0

3 3 3

V. GODINA Nastavnici vidi tablicu G. Jerbi-Zorc M. M. Planini M. Basleti M. M. Planini M. M. Planini G. Jerbi-Zorc Kod Obvezni predmeti

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS

Izborni- fizika 4 2555 Metodika nastave tehnike 2517 Metodika nastave fizike 1 Praktikum iz osnova 2504 elektronike 2518 Metodika nastave fizike 2 Metodika praksa nastave 2519 fizike Metodika praksa nastave 2556 tehnike Diplomski seminar Diplomski rad UKUPNO:

2+0+2 0+4+0 0+6+0 0+0+2 20 7 30 0+0+2 0+0+4 20

6 4 6 2 12 30

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno.

M. Milekovi A. Hamzi A. Tonejc

2513 2512 2511

Izborni fizika 4 Odabrana poglavlja nuklearne fizike i fizike 2+1+0 estica Niskotemperaturna fizika i 2+1+0 supravodljivost Fizika nanomaterijala 2+1+0

3 3 3

PREDUVJETI ZA UPISIVANJE POJEDINIH PREDMETA SU SLJEDEI:

PREDMET Matematika 1 Osnove fizike 1 Uvod u raunarstvo Opa i anorganska kemija Tehnika dokumentacija 1 Matematika 2 Osnove fizike 2 Osnove programiranja Tehnika dokumentacija 2 Matematika 3 Osnove fizike 3 Fiziki praktikum 1 Mree raunala Matematika 4 Osnove fizike 4 PREDUVJETNI PREDMET I godina Matematika 1 Osnove fizike 1 Uvod u raunarstvo Tehnika dokumentacija 1 II godina Matematika 1 i 2 Osnove fizike 1 i 2, Matematika 1 i 2, Osnove fizike 1 i 2 Uvod u raunarstvo Matematika 1 i 2 Matematika 3 Osnove fizike 1 i 2, Matematika 1 i 2 Osnove fizike 3 STATUS odsluan odsluan odsluan odsluan poloeni poloeni poloeni poloen poloeni odsluan poloeni odsluan

Fiziki praktikum 2 Osnove elektrotehnike Osnove tehnologije prometa Uvod u graditeljstvo Osnove tehnologije telekomunikacija Opa ekologija Kvantna fizika Astronomija i astrofizika Osnove fizike materijala Osnove strojarstva Elektrodinamika Statistika fizika Osnove kemijskog inenjerstva Energetika Automatika Povijest fizike Biofizika Fizika Zemlje i atmosfere Fizika i filozofija Medicinska fizika Raunalo u pokusu Graa raunala Uporaba raunala u nastavi Multimedijske prezentacije Praktikum iz eksperimentalne nastave fizike 1 Praktikum iz eksperimentalne nastave fizike 2 Osnove fizike vrstog stanja Konstruiranje pomou raunala Povijest tehnike Osnove elektronike Fizika sustava neureenih i

Osnove fizike 1 i 2 Osnove fizike 3, Fiziki praktikum 1 Osnove fizike 1 i 2 III godina Osnove fizike 1-4, Matematika 1-4, Osnove fizike 1-4 Osnove fizike 1-4 Tehnika dokumentacija1 i 2 Osnove fizike 1-4, Matematika 1-4 Osnove fizike 1-4, Matematika 1 i 2, Opa i anorganska kemija Osnove fizike 1-4 Osnove fizike 1-4 Osnove fizike 1 i 2 Osnove fizike 1-4 Osnove fizike 1-4 Osnove fizike 1 i 2 Osnove fizike 1-4 Uvod u raunarstvo, Osnove programiranja Uvod u raunarstvo, Osnove programiranja Osnove fizike 1-4, Uvod u raunarstvo, Osnove programiranja Uvod u raunarstvo IV godina Osnove fizike 1-4, Fiziki praktikum 1-2

poloeni odsluani poloeni poloeni poloeni poloeni poloeni poloeni poloeni poloen poloeni poloeni poloeni poloeni poloeni poloeni poloeni poloeni poloeni poloeni poloeni

poloeni

Praktikum iz eksperimentalne nastave fizike 1 Statistika fizika, Kvantna fizika Osnove fizike vrstog stanja Osnove fizike 1-4 Kvantna fizika Statistika fizika V godina Osnove elektronike Opa pedagogija, Psihologija odgoja i obrazovanja, Didaktika Metodika nastave tehnike

poloeni poloeni odsluan poloeni poloen odsluan

Osnove atomske molekulske fizike Fizika poluvodia

Praktikum iz osnova elektronike Metodika nastave tehnike Metodika praksa nastave tehnike

poloen poloeni odsluan

Metodika nastave fizike 1

Opa pedagogija, Psihologija odgoja i obrazovanja, Didaktika, Osnove fizike 1-4 Metodika nastave fizike 1 Praktikum iz eksperimentalne nastave fizike 1

poloeni odsluan poloen odsluan

Metodika nastave fizike 2

Metodika praksa nastave fizike

Metodika nastave fizike 1 Praktikum iz eksperimentalne nastave fizike 1

poloen

Odabrana poglavlja nuklearne fizike i fizike estica Niskotemperaturna fizika i supravodljivost Fizika nanomaterijala

Kvantna fizika, Elektrodinamika Statistika fizika, Osnove fizike vrstog stanja Osnove fizike vrstog stanja

poloeni

odsluani poloen

Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij FIZIKA I KEMIJA; KEMIJA I FIZIKA, smjer: nastavniki
I. GODINA Nastavnici B. irola M. Planini D. Mrvo-Sermek D. Mrvo-Sermek K. Fukar Reichel J. Vuli D. Mrvo-Sermek A. Gojmerac-Ivi B. irola Kod 1231 2103 36405 36406 Obvezni predmeti Zimski semestar 4+3+0 4+2+2 4+0+2 0+4+0 0+2+0 0+4+0 3+0+2 4+2+0 2+1+0 4+2+0 0+2+0 25 30 24 30 3 6 9 3 9 9 10 8 3 Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS

Matematika 1 Osnove fizike 1 Opa kemija Praktikum ope kemije 1 Tjelesna i zdravstvena kultura 1* 36407 Praktikum ope kemije 2 36408 Analitika kemija 1332 Matematika 2 Raunala i operativni D. Bosnar 2126 sustavi M. Planini 2107 Osnove fizike 2 K. Fukar Reichel Tjelesna i zdravstvena J. Vuli kultura 2* UKUPNO:

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. * U skladu sa Statutom Sveuilita u Zagrebu, nastava Tjelesne i zdravstvene kulture obavezna je za studente I. i II. godine preddiplomskog i integriranog preddiplomskog i diplomskog studija, ali ne ulazi u satnicu niti joj se pripisuju ECTS bodovi.

II. GODINA Nastavnici Lj. Arambai K. Zadro G. Jerbi-Zorc Z. Popovi Kod 1233 2205 2283 40751 Obvezni predmeti

Zimski semestar 3+2+0 4+2+1 1+4+0 4+0+2 0+3+0 0+2+0 3 3 6 9 4 8 3

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS

Matematika 3 Osnove fizike 3 Fiziki praktikum 1 Anorganska kemija Osnovni praktikum A. Gojmerac-Ivi 40756 analitike kemije K. Fukar Reichel Tjelesna i zdravstvena J. Vuli kultura 3* vidi tablicu Izborni kemija 1 Lj. Arambai 1234 Matematika 4 K. Zadro 2209 Osnove fizike 4 G. Jerbi-Zorc 2284 Fiziki praktikum 2 D. Kovaevi 40755 Fizikalna kemija Osnovni praktikum fizikalne D. Kovaevi 40757 kemije K. Fukar Reichel Tjelesna i zdravstvena J. Vuli kultura 4* UKUPNO:

3+2+0 4+2+1 0+4+0 4+0+2 0+2+0 0+2+0 29 33 24

6 8 3 8 2

27

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. *U skladu sa Statutom Sveuilita u Zagrebu, nastava Tjelesne i zdravstvene kulture obavezna je za studente I. i II. godine preddiplomskog i integriranog preddiplomskog i diplomskog studija, ali ne ulazi u satnicu niti joj se pripisuju ECTS bodovi.

H. Vanik T. Cvita

Izborni predmeti kemija 1 40758 Povijest i filozofija kemije 2+0+0 40759 Kemija okolia 2+0+1

3 3

III. GODINA Nastavnici S. Brant K. Pavlovski vidi tablicu Z. Popovi S. TomiPisarovi vidi tablicu Z. Mihali V. Petrovi Perokovi S. Brant I. Batisti vidi tablicu . Ugarkovi J. Rokov Plavec Kod 2328 2313 Naziv predmeta

Zimski semestar 4+3+0 2+1+0 3 0+2+0 10 4 3 2 2 3 6

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS

Elektrodinamika Astronomija i astrofizika Izborni fizika 1 Praktikum anorganske 40762 kemije

40763 Praktikum organske kemije 0+2+0 Izborni kemija 2 40764 Organska kemija 1 40765 Organska kemija 2 2327 2317 Kvantna fizika Statistika fizika Izborni fizika 2 40768 Biokemija 40769 Praktikum biokemije UKUPNO: 3 4+0+1

4+0+1 4+2+0 2+1+0 3 5+2+0 0+2+0 26

6 8 3 3 8 2 30

22

30

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno.

T. Vukelja S. Supek I. Kokanovi D. Herak M. Pasari T. Vukelja M. Vrtar V. Bermanac V. Paar

Izborni predmeti fizika 1 i 2 2400 Povijest fizike 2+0+1 2451 Biofizika 2+0+1 2392 Osnove fizike materijala 2+1+0 7032 Fizika Zemlje i atmosfere 2398 2419 5402 2477 Fizika i filozofija Medicinska fizika Mineralogija 2 Energetika 2+1+0

3 3 3 3 2+0+1 2+1+0 2+1+0 2+0+1 3 3 3 3

H. Vanik T. Cvita D. Tiblja H. Vanik Z. Popovi D. Kovaevi

Izborni predmeti kemija 1 i 2 40758 Povijest i filozofija kemije 2+0+0 40759 Kemija okolia 2+0+1 40778 Mineralogija 1 2+1+0 Odabrana poglavlja 40779 2+0+1 organske kemije Odabrana poglavlja 40780 2+0+1 anorganske kemije Odabrana poglavlja 40781 2+0+1 fizikalne kemije IV. GODINA

3 3 3 3 3 3 Ljetni semestar

Zimski semestar

Nastavnici . Pavlina I. Batisti M. M. Planini Z. Popovi V. Vojkovi vidi tablicu V. Bili

Kod 0010 2405 2408

Obvezni predmeti Psihologija odgoja i obrazovanja Osnove fizike vrstog stanja Praktikum iz eksperimentalne nastave fizike 1

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 4+2+0 2+1+0 0+4+0 0+4+0 3 8 6 6 6 4 4+0+0 6

51055 Vii praktikum iz kemije 0011 Izborni kemija 3 Opa pedagogija

D. Miljkovi M. M. Planini

0012 2410

Didaktika Praktikum iz eksperimentalne nastave fizike 2

4+0+0 0+4+0

6 6

D. Mrvo-Sermek 51059 Metodika nastave kemije 1 N. Juda Izborni fizika 3 UKUPNO:

2+2+0 20 30 16#

6 4 28

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. # Bez satnice izbornih predmeta

Izborni predmeti: upisuje se JEDAN od sljedeih predmeta Izborni fizika 3 Fizika neureenih sustava Osnove atomske i molekulske fizike Osnove elektronike

K. Zadro D. Vea D. Vea

2424 2329 2427

2+0+1 2+1+0 2+2+0

4 4 4

S. Ronevi V. Vojkovi D. Matkovialogovi I. Vickovi N. Kallay B. Kova I. Primoi

Izborni kemija 3 51063 Instrumentna analitika 1 51064 Radioanalitike metode 51065 Kristalokemija 51066 51067 51068 51069 Difrakcijske metode odreivanja kristalnih struktura Koloidna i meupovrinska kemija Molekularna spektroskopija Kemija prirodnih organskih spojeva

2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1

4 4 4 4 4 4 4 Ljetni semestar

V. GODINA Nastavnici vidi tablicu D. Mrvo-Sermek N. Juda M. M. Planini D. Mrvo-Sermek N. Juda M. M. Planini Kod Obvezni predmeti Izborni- fizika 4 63140 Metodika nastave kemije 2 2517

Zimski semestar 3 2+0+2 2+0+2 0+8+0 4 6 6 9

P+V+S ECTS P+V+S ECTS

Metodika nastave fizike 1 Praktikum iz metodike 63145 nastave kemije 2518 Metodika nastave fizike 2 Metodika praksa nastave M. M. Planini 2519 fizike D. Mrvo-Sermek Metodika praksa nastave 63149 N. Juda kemije Diplomski rad UKUPNO:

2+0+2 0+4+0 0+3+1 0+4+1 24 5 30 0+4+1 17

6 4 4 16 30

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno.

Izborni predmeti: upisuje se JEDAN od sljedeih predmeta. Izborni fizika 4 Odabrana poglavlja nuklearne fizike i fizike 2+1+0 estica Niskotemperaturna fizika i 2+1+0 supravodljivost

M. Milekovi A. Hamzi

2513 2512

4 4

M. Basleti A. Tonejc

2504 2511

Praktikum iz osnova 0+3+0 elektronike Fizika nanomaterijala 2+1+0

4 4

PREDUVJETI ZA UPISIVANJE POJEDINIH PREDMETA SU SLJEDEI:

PREDMET Matematika 1 Osnove fizike 1 Opa kemija Praktikum ope kemije 1 Raunala i operativni sustavi Matematika 2 Osnove fizike 2 Praktikum ope kemije 2 Analitika kemija Matematika 3 Osnove fizike 3 Fiziki praktikum 1 Anorganska kemija Matematika 4 Osnove fizike 4 PREDUVJETNI PREDMET I godina Matematika 1 Osnove fizike 1 Opa kemija, Praktikum ope kemije 1 Opa kemija II godina Matematika 1 i 2 Osnove fizike 1 i 2, Matematika 1 i 2, Osnove fizike 1 i 2 Opa kemija Matematika 1 i 2 Matematika 3 Osnove fizike 1 i 2, Matematika 1 i 2 Osnove fizike 3 Osnove fizike 1 i 2 STATUS odsluan odsluan odsluani odsluan poloeni poloeni poloeni poloen poloeni odsluan poloeni odsluan poloeni odsluani (dobiven potpis,tj.nije potrebno predmet ponovo upisivati) poloeni poloeni odsluan poloeni poloeni

Fiziki praktikum 2

Osnove fizike 3, Fiziki praktikum 1

Fizikalna kemija Osnovni praktikum analitike kemije Osnovni praktikum fizikalne kemije Kemija okolia Povijest i filozofija kemije Kvantna fizika Astronomija i astrofizika Praktikum anorganske kemije Organska kemija 1 Organska kemija 2 Praktikum organske kemije Elektrodinamika Statistika fizika Biokemija Praktikum biokemije Povijest fizike Biofizika Osnove fizike materijala Fizika Zemlje i

Osnove fizike 1 i 2, Opa kemija, Matematika 1 i 2 Praktikum ope kemije 1 i 2 Analitika kemija Opa kemija, Praktikum ope kemije 1 i 2, Osnove fizike 1 i 2, Matematika 1 i 2 Opa kemija, Anorganska kemija 1 III godina Osnove fizike 1-4, Matematika 1-4 Osnove fizike 1-4 Anorganska kemija Opa kemija Organska kemija 1 Organska kemija 1 Osnovni praktikum fizikalne kemije Fizikalna kemija 2 Osnove fizike 1-4, Matematika 1-4 Osnove fizike 1-4, Matematika 1 i 2 Organska kemija 1 Organska kemija 1 Osnove fizike 1 i 2 Osnove fizike 1-4 Osnove fizike 1-4 Osnove fizike 1-4

poloeni poloeni poloen poloen odsluan upisan odsluan odsluan poloeni poloeni odsluan odsluan poloeni poloeni poloeni poloeni

atmosfere Fizika i filozofija Medicinska fizika Energetika Odabrana poglavlja organske kemije Odabrana poglavlja anorganske kemije Odabrana poglavlja fizikalne kemije Osnove fizike vrstog stanja Praktikum iz eksperimentalne nastave fizike 1 Praktikum iz eksperimentalne nastave fizike 2 Metodika nastave kemije 1

Osnove fizike 1 i 2 Osnove fizike 1-4 Osnove fizike 1-4 Organska kemija 1 Anorganska kemija Fizikalna kemija IV godina Statistika fizika ,Kvantna fizika Osnove fizike 1-4, Fiziki praktikum 1 -2 Praktikum iz eksperimentalne nastave fizike 1 Organska kemija 2, Biokemija, Psihologija uenja i pouavanja, Pedagogija teorija i praksa odgoja i obrazovanja, Didaktika pouavanje i nastava Praktikum anorganske kemije, Osnovni praktikum analiitike kemije Osnove fizike 1-4 Kvantna fizika Osnove fizike vrstog stanja Analitika kemija Opa kemija Matematika, Fizika Fizikalna kemija Fizikalna kemija Fizikalna kemija Organska kemija 1, 2 V godina

poloeni poloeni poloeni upisan poloen poloen poloeni poloeni poloen

odsluani

Vii praktikum iz kemije Fizika sustava neureenih i

poloeni poloeni poloen odsluan poloen poloen poloeni odsluan poloen poloen odsluani

Osnove atomske molekulske fizike Osnove elektronike

Instrumentna analitika 1 Radioanalitike metode Difrakcijske metode odreivanja kristalnih struktura Koloidna i meupovrinska kemija Molekularna spektroskopija Kemija prirodnih organskih spojeva Metodika nastave kemije 2 Praktikum iz metodike nastave kemije Metodika praksa nastave kemije Metodika nastave fizike 1

Metodika nastave kemije 1 Metodika nastave kemije 1 Metodika nastave kemije 1 i 2; Praktikum iz metodike nastave kemije Opa pedagogija, Psihologija odgoja i obrazovanja, Didaktika, Osnove fizike 1-4 Metodika nastave fizike 1

odsluan odsluan odsluani poloeni

odsluan nastave poloen odsluan nastave poloen

Metodika nastave fizike 2

Praktikum iz eksperimentalne fizike 1 Metodika nastave fizike 1 Praktikum iz eksperimentalne fizike 1

Metodika praksa nastave fizike

Odabrana poglavlja nuklearne fizike i fizike estica Niskotemperaturna fizika i supravodljivost Praktikum iz elektronike osnova

Kvantna fizika , Elektrodinamika Statistika fizika, Osnove fizike vrstog stanja Osnove elektronike Osnove fizike vrstog stanja

poloeni

odsluani poloen poloen

Fizika nanomaterijala

Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij FIZIKA, smjer: istraivaki

I. GODINA Nastavnici Kod Obvezni predmeti Zimski semestar 4+2+1 3+3+0 2+2+0 1+3+0 0+2+0 4+2+1 3+3+0 2+2+0 2+3+0 0+2+0 21 30 22 30 10 8 7 5 10 8 7 5 Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS

M. Furi 2141 Z. erin 1241 M. Primc 1243 M. Cvitan 2102 K. Fukar Reichel J. Vuli M. Furi 2143 Z. erin 1242 M. Primc 1244

Opa fizika 1 Matematika analiza 1 Linearna algebra 1 Raunarstvo i praktikum Tjelesna i zdravstvena kultura 1* Opa fizika 2 Matematika analiza 2 Linearna algebra 2 Statistika i osnovna M. Poek 2101 mjerenja Tjelesna i zdravstvena K. Fukar Reichel J. Vuli kultura 2* UKUPNO:

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. * U skladu sa Statutom Sveuilita u Zagrebu, nastava Tjelesne i zdravstvene kulture obavezna je za studente I. i II. godine preddiplomskog i integriranog preddiplomskog i diplomskog studija, ali ne ulazi u satnicu niti joj se pripisuju ECTS bodovi.

II. GODINA Nastavnici A. Duli M. Poek D. Sunko A. Bjeli T. Niki K.Kumeriki K. Fukar Reichel J. Vuli A. Duli V. Paar D. Sunko Kod Obvezni predmeti

Zimski semestar 4+2+1 0+4+0 3+3+0 3+3+0 1+2+0 0+2+0 10 3 8 7 2

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS

2241 Opa fizika 3 2281 Poetni fiziki praktikum 1 Matematike metode fizike 2251 1 2247 Klasina mehanika 1 2250 Simboliko programiranje Tjelesna i zdravstvena kultura 3* 2243 Opa fizika 4 2245 Uvod u kvantnu fiziku Matematike metode fizike 2269 2

4+2+1 2+2+0 3+3+0 3+2+0 0+4+0 0+2+0 26 30 0+2+0 26

10 2 8 7 3

A. Bjeli 2249 Klasina mehanika 2 T. Niki M. Poek 2282 Poetni fiziki praktikum 2 K. Fukar Reichel Tjelesna i zdravstvena J. Vuli kultura 4* UKUPNO:

30

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi tjedno, S = broj sati seminara tjedno. * U skladu sa Statutom Sveuilita u Zagrebu, nastava Tjelesne i zdravstvene kulture obavezna je za studente I. i II. godine preddiplomskog i integriranog preddiplomskog i diplomskog studija, ali ne ulazi u satnicu niti joj se pripisuju ECTS bodovi.

III. GODINA Nastavnici S. Pallua D. Vretenar D. Sunko M. Basleti A. Hamzi vidi tablicu vidi tablicu M. Basleti E. Babi vidi tablicu vidi tablicu Kod 2341 2343 2345 Obvezni predmeti

Zimski semestar 3+2+0 2+1+2 2+1+0 0+4+0 2+1+0 6 6 5 4 5

Ljetni semestar 3+2+0 2+1+2 2+1+0 6 6 5

P+V+S ECTS P+V+S ECTS

Klasina elektrodinamika Kvantna fizika Statistika fizika 2311 Napredni fiziki praktikum 1 2363 Mikroelektronika Izborni predmet 1 Izborni predmet 2 2318 Napredni fiziki praktikum 2 Eksperimentalne tehnike u 2349 fizici Izborni predmet 3 Izborni predmet 4 UKUPNO:

0+4+0 2+1+0

4 5

20#

26#

20#

26#

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi tjedno, S = broj sati seminara tjedno. # Bez satnice izbornih predmeta

Izborni predmeti: upisuju se DVA od ponuenih predmeta po godini D. Babi 2351 Fizika materijala 2+0+1 4 I. Vickovi 63016 Opa i anorganska kemija 2+0+1 4 Matematika analiza u M. Vrdoljak 1300 4 2+1+0 prostoru M. Primc 1301 Vektorski prostori 2+1+0 4 K. Kumeriki 2312 Teorija grupa 2+1+0 4 H. Buljan 2314 Nelinearne pojave 2+1+0 4 Praktikum iz ope i I. Vickovi 63021 0+3+0 anorganske kemije Numerike metode i 2+1+0 N. Paar 2320 matematiko modeliranje K. Kumeriki 2321 Simetrije u fizici 2+1+0 Pregled suvremenih A. M. Tonejc 2322 eksperimentalnih 2+0+1 istraivanja K. Pavlovski 2378 Uvod u astrofiziku 2+1+0

4 4 4 4 4

IV. GODINA Nastavnici I. Picek N. Paar S. Barii D. Androi vidi tablicu I. Picek N. Paar S. Barii D. Bosnar M. Milin I. Kokanovi D. Vea 2435 2433 2431 2488 Kod 2435 2433 2431 2437 Obvezni predmeti Fizika elementarnih estica Nuklearna fizika Fizika vrstog stanja Eksperimentalne metode moderne fizike Izborni predmet 1 Fizika elementarnih estica Nuklearna fizika Fizika vrstog stanja Praktikum iz moderne fizike

Zimski semestar 2+1+0 2+1+0 2+1+0 4+0+0 3 7 7 7 4 5

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS

2+1+0 2+1+0 2+1+0 0+3+0

7 7 7 4

vidi tablicu

Izborni predmet 2 UKUPNO:

19

30

3 18

5 30

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi tjedno, S = broj sati seminara tjedno.

Izborni predmeti: upisuju se DVA od ponuenih predmeta po godini I. Batisti D. Klabuar M. Cvitan K. Pavlovski I. Batisti K. Uzelac A. Tonejc S. Supek T. Vukelja T. Niki 2439 2441 2480 2479 2444 2442 2485 2451 2416 2453 2319 A. Ilakovac I. Picek K. Pavlovski D. Vea K. Zadro M. Vrtar H. Buljan T. Vukelja I. Kupi M. Basleti 2487 2497 2481 2445 2443 2457 2419 2469 2423 2486 2491 Napredna kvantna fizika Relativistika kvantna fizika Opa teorija relativnosti Fizika zvijezda Hidrodinamika Napredna statistika fizika Metode karakterizacije materijala Biofizika Razvoj fizike Kvantna fizika konanih sustava Diferencijalna geometrija u fizici Teorija polja 1 Fizikalna kozmologija Galaksije Atomska i molekulska fizika Kvantna statistika fizika Fizika neureenih sustava Medicinska fizika Elektromagnetski valovi i optika Moderna fizika i filozofija Elektrodinamika kontinuuma Praktikum iz elektronike 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+0+1 2+1+0 2+1+0 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+1+0 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+0+1 2+1+0 2+1+0 2+0+1 2+0+1 2+1+0 2+0+1 2+1+0 0+3+0 Zimski semestar 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5

V. GODINA Nastavnici Kod Obvezni predmeti

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 0+0+4 9 21 4# 30 30 30

vidi tablicu

Samostalni seminar iz 2550 istraivanja u fizici Izborni predmeti 2551 Diplomski rad UKUPNO:

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno.
#

Bez satnice izbornih predmeta

Izborni predmeti: ovisno planiranom podruju i metodi diplomskog rada , izabire se jedna od dviju varijanti*: varijanta (a) JEDAN od praktikuma i JEDAN izborni predmet varijanta (b) TRi izborna predmeta *Napomena: mogu se birati i izborni predmeti iz 4. godine kao i predmeti iz poslijediplomskog studija fizike. Uz posebnu molbu i odobrenje Fizikog odsjeka mogu se upisati i predmeti na ostalim sveuilinim studijima.

I. Kokanovi M. Milin

2520 2521

Praktikum iz fizike vrstog 0+4+0 stanja Praktikum iz nuklearne 0+4+0 fizike

14 14

D. Bosnar D. Vea S. Pallua A. Ilakovac M. Milekovi M. Milekovi I. Picek K. Kumeriki D. Klabuar D. Bosnar D. Vretenar D. Bosnar D. Vretenar D. Bosnar D. Sunko G. Bilalbegovi A. Hamzi M. Poek A. Tonejc K. Zadro A. M. Tonejc A. Ilakovac G. Pichler D. Kirin D. Vea

2522 2523 2525 2526 2527 2528 2529 2530 2531 2532 2533 2534 2535 2536 2538 2539 2512 2461 2511 2540 2541 2542 2543 2544 2545 2546

V. Paar V. Paar

2547 2548

Praktikum iz fizike elementarnih estica Praktikum iz atomske fizike Napredna gravitacija Teorija polja 2 Topologija u fizici(*) Uvod u supersimetrije(*) Fizika okusa i CP naruenje(*) Fizika izvan standardnog modela Fizika hadrona(*) Eksperimentalne tehnike u subatomskoj fizici Nuklearna struktura Struktura nukleona Nuklearna astrofizika Reaktorska fizika Kvantne tekuine Fizika povrina i nanostruktura Niskotemperaturna fizika i supravodljivost Fizika poluvodia Fizika nanomaterijala Magnetizam i magnetski materijali Moderne metode elektronske mikroskopije Odabrana poglavlja teorijske atomske fizike Eksperimentalne metode atomske fizike Odabrana poglavlja molekulske fizike Odabrana poglavlja atomske spektroskopije Fizika lasera(*) Uvod u bioinformatiku centromere humanog genoma Analiza podataka i korelacija u biologiji

0+4+0 0+4+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0

14 14 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7

I. Weber M. Ilakovac 2549 Biofizika stanica 2+1+0 Kveder (*) predmeti se ne nude u akademskoj godini 2010./2011.

PREDUVJETI ZA UPISIVANJE POJEDINIH PREDMETA SU SLJEDEI:

PREDMET PREDUVJETNI PREDMET I godina Opa fizika 1 Matematika analiza 1 Linearna algebra 1 Raunarstvo i praktikum Statistika i osnovna mjerenja Opa fizika 2 Opa fizika 1 odsluan Matematika analiza 2 Matematika analiza 1 odsluan Linearna algebra 2 Linearna algebra 1 odsluan II godina Opa fizika 1 i 2, Matematika analiza 1 i Opa fizike 3 poloeni 2, Poetni fiziki praktikum Opa fizika 1 i 2 poloeni 1 Statistika i osnove mjerenja odsluan Matematike metode Matematika analiza 1 i 2 poloeni fizike 1 Opa fizika 1 i 2, Matematika analiza 1 i poloeni Klasina mehanika 1 2, Linearna algebra 1 i 2 Opa fizika 1 i 2, Matematika analiza 1 i poloeni Opa fizika 4 2 Opa fizika 3 odsluan Opa fizika 1 i 2, Matematika analiza 1 i poloeni Uvod u kvantnu fiziku 2 Opa fizika 3 odsluan Matematike metode Matematika analiza 1 i 2 poloen fizike 2 Matematike metode fizike 1 odsluan Klasina mehanika 2 Klasina mehanika 1 odsluan Poetni fiziki praktikum Statistika i osnovna mjerenja poloeni 2 Opa fizika 3, Poetni fiziki praktikum 1 odsluani Simboliko programiranje Raunarstvo i praktikum poloeni III godina Opa fizika 1-4, Matematike metode Klasina elektrodinamika poloeni fizike 1 i 2, Opa fizika 1-4, Matematike metode Kvantna fizika poloeni fizike 1 i 2, Klasina mehanika 1 i 2, Uvod u kvantnu fiziku, Opa fizika1-4, Matematika analiza 1 i poloeni Statistika fizika 2, Klasina mehanika 1 i 2, Napredni fiziki praktikum Opa fizika 1-4, Poetni fiziki praktikum poloeni 1 2, Mikroelektronika Opa fizika 1-4, poloeni Opa fizika 1-4, Poetni fiziki praktikum Napredni fiziki praktikum poloeni 2, 2 Napredni fiziki praktikum 1 odsluan Eksperimentalne tehnike Opa fizika 1-4, poloeni u fizici Fizika materijala Opa fizika 1-4, poloeni Opa i anorganska Opa fizika 1-4, poloeni kemija Matematika analiza u Opa fizika 1-4, poloeni prostoru Teorija grupa Opa fizika 1-4, Linearna algebra 1 i 2, poloeni Opa fizika 1-4, Matematike metode Nelinearne pojave poloeni fizike 1 i 2, Klasina mehanika 1 i 2, Opa fizika 1-4, Matematike metode Vektorski prostori poloeni fizike 1 i 2, Praktikum ope i Opa i anorganska kemija odsluan anorganske kemije Numerike metode i Opa fizika 1-4, poloeni matematiko modeliranje Simetrije u fizici Teorija grupa odsluan STATUS

Pregled suvremenih eksperimentalnih istraivanja Uvod u astrofiziku Fizika elementarnih estica Nuklearna fizika Fizika vrstog stanja Eksperimentalne moderne fizike metode

Opa fizika 1-4, Opa fizika 1-4, IV godina Klasina elektrodinamika, Kvantna fizika

poloeni poloeni poloeni

Klasina elektrodinamika, Kvantna fizika , poloeni Statistika fizika Klasina elektrodinamika, Kvantna fizika , poloeni Statistika fizika Opa fizika 1-4, Kvantna fizika Opa fizika 1-4, Kvantna Mikroelektronika Kvantna fizika, Klasina elektrodinamika, Statistika fizika Kvantna fizika Klasina elektrodinamika Klasina mehanika 1 i 2 Statistika fizika, Klasina elektrodinamika Opa fizika 1-4, Matematika analiza 1 i 2, Linearna algebra 1 i 2, Matematike metode fizike 1 i 2 Kvantna fizika,Statistika fizika, Klasina elektrodinamika Eksperimentalne tehnike u fizici Opa fizika 1-4 Relativistika kvantna fizika Klasina elektrodinamika, Kvantna fizika Opa fizika 1-4, Opa fizika 1-4 Opa fizika 1-4, Kvantna fizika Uvod u astrofiziku Fizika zvijezda Kvantna fizika Kvantna fizika, Statistika fizika, Klasina elektrodinamika Opa fizika 1-4, Mikroelektronika V godina Fizika vrstog stanja,Nuklearna fizika, Fizika elementarnih estica, Fizika vrstog stanja Mikroelektronika, Nuklearna fizika, Mikroelektronika,Fizika elementarnih estica, Atomska i molekulska fizika fizika, poloeni poloeni poloeni poloen odsluan poloeni poloeni poloeni poloeni poloeni poloeni poloeni odsluan poloeni poloeni poloeni poloeni poloeni odsluan poloen poloeni poloeni poloeni poloeni poloen poloeni poloeni poloen

Praktikum iz moderne fizike Kvantna fizika konanih sustava Relativistika kvantna fizika Opa teorija relativnosti Napredna statistika fizika Elektrodinamika kontinuuma Elektromagnetski valovi i optika Napredna kvantna fizika Metode karakterizacije materijala Biofizika Teorija polja 1 Fizikalna kozmologija Diferencijalna geometrija u fizici Razvoj fizike Moderna fizika i filozofija Fizika zvijezda Galaksije Atomska i molekulska fizika Kvantna statistika fizika Medicinska fizika Praktikum iz elektronike Samostalni seminar iz istraivanja u fizici Praktikum iz fizike vrstog stanja Praktikum iz nuklearne fizike Praktikum iz fizike elementarnih estica Praktikum iz atomske fizike

Teorija polja 2 Uvod u supersimetrije

Relativistika kvantna fizika Teorija polja 1 Teorija polja 1

poloen odsluan poloen

Fizika okusa i CP naruenje Fizika izvan standardnog modela Fizika hadrona Napredna gravitacija Topologija u fizici Eksperimentalne tehnike u subatomskoj fizici Nuklearna struktura Struktura nukleona Nuklearna astrofizika Reaktorska fizika Kvantne tekuine Fizika povrina i nanostruktura Niskotemperaturna fizika i supravodljivost Fizika poluvodia Fizika nanomaterijala Moderne metode elektronske mikroskopije Odabrana poglavlja teorijske atomske fizike Odabrana poglavlja molekulske fizike Odabrana poglavlja atomske spektroskopije Fizika lasera Biofizika stanica Uvod u bioinformatiku centromere humanog genoma Analiza podataka i korelacija u biologiji Diplomski rad

Fizika elementarnih estica Fizika elementarnih estica Kvantna fizika, Relativistika kvantna fizika, Opa teorija relativnosti Fizika elementarnih estica Fizika elementarnih estica, Nuklearna fizika, Kvantna fizika konanih sustava, Nuklearna fizika, Kvantna fizika Fizika elementarnih estica,Nuklearna fizika, Opa fizika 1-4, Matematike metode fizike1 i 2, Fizika vrstog stanja Fizika vrstog stanja Fizika vrstog stanja Kvantna fizika, Statistika fizika, Eksperimentalne metode moderne fizike Fizika vrstog stanja,Eksperimentalne tehnike u fizici, Mikroelektronika, Napredni fiziki praktikum 1 i 2 Kvantna fizika, Klasina elektrodinamika, Kvantna fizika, Klasina elektrodinamika, Atomska i molekulska fizika Kvantna fizika Biofizika Kvantna fizika Kvantna fizika Samostalni seminar iz istraivanja u fizici

poloen poloen poloeni poloen poloen poloeni poloeni poloen poloeni poloeni poloen poloen poloeni poloeni poloen poloeni poloeni poloeni poloen poloen poloen poloeni poloen poloen

4.3. KEMIJSKI ODSJEK

http://www.chem.pmf.hr/ 10000 Zagreb, Horvatovac 102a Tel.: 01+4606070, 01+4606072 Fax: 01+4606071, 01+4606073 Proelnik: prof. dr. sc. Sranka Tomi- Pisarovi e-mail: ko@chem.pmf.hr USTROJSTVO ODSJEKA Zavod za analitiku kemiju Zavod za biokemiju Zavod za fizikalnu kemiju Zavod za opu i anorgansku kemiju Zavod za organsku kemiju ZNANSTVENO-NASTAVNO OSOBLJE I STUDENTI Na Odsjeku trenutno djeluje 43 nastavnika (od kojih je 5 redovitih lanova HAZU, a 3 su zasluna profesora u zvanju professor emeritus), 24 znanstvena novaka i 37 suradnika unutar 5 zavoda. Prosjeno studira oko 500 studenata u 4 razliita studijska programa (preddiplomski studij kemije, diplomski studij kemije, cjelovit studij biologije i kemije te cjelovit studij fizike i kemije) te oko 150 polaznika doktorskog studija kemije. KEMIJA DANAS Kemija je jedna od temeljnih prirodnih znanosti pa svoje mjesto nalazi ve u osnovnokolskoj nastavi. Ona je temelj za razumijevanje procesa u ivom i neivom svijetu na molekulskoj razini. Procesi koji se zbivaju u okoliu velikim su dijelom kemijske prirode, stoga su kemijska znanja nuna, a tako e biti i u budunosti. Kemijska su znanja potrebna za izradu gotovo svih predmeta koji nas okruuju pa je kemija prirodna znanost koja tradicionalno ima svoju prateu industriju. Tehnologija i kontrola kvalitete veine industrijskih proizvoda temelji se na poznavanju kemije, a kemija je vana i u proizvodnji energije, kako sa stajalita same proizvodnje, tako i sa stajalita utjecaja na okoli. ZNANSTVENI RAD Istraivanja na Odsjeku obuhvaaju biokemijska istraivanja prijenosa genetike informacije, sinteze novih organskih i anorganskih spojeva, prouavanje molekulskih i kristalnih struktura metodama difrakcije rentgenskih zraka, ponaanje i strukture organskih molekula na temperaturama bliskim apsolutnoj nuli, biokatalizu u organskoj sintezi, interakcije bioaktivnih molekula, razvoj procesnih analitikih metoda, reakcijske mehanizme, teorijsku kemiju, spektroskopiju, termodinamiku, kemijsku kinetiku, elektrokemiju, koloidnu i meupovrinsku kemiju, kemiju makromolekula, atmosfersku kemiju, kemometriku i edukaciju. Studenti viih godina neposredno sudjeluju u tim istraivanjima. SVEUILINI STUDIJSKI PROGRAMI Preddiplomski sveuilini studij KEMIJA, trajanje nastave 3 godine, zajedniki za prvostupnike istraivakog i nastavnikog smjera Diplomski sveuilini studij KEMIJA, smjer istraivaki, trajanje nastave 2 godine. Diplomski sveuilini studij KEMIJA, smjer nastavniki, trajanje nastave 2 godine Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij KEMIJA I BIOLOGIJA, smjer nastavniki: trajanje nastave 5 godina (u suradnji s Biolokim odsjekom) Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij KEMIJA I FIZIKA, smjer nastavniki, trajanje nastave 5 godina (u suradnji s Fizikim odsjekom) AKADEMSKA ZVANJA Sveuilini prvostupnik/prvostupnica kemije Baccalareus/ Baccalarea chemiae Magistar/magistra edukacije kemije Magister/Magistra chemiae educationis Magistar/magistra kemije

Magister/Magistra chemiae DIPLOMSKI RAD Teme apsolventi odabiru u dogovoru s nastavnikom (mentorom) diplomskog rada. Diplomske radove odobrava Vijee Kemijskog odsjeka. Za diplomu magistra kemije potrebno je izraditi diplomski rad koji e biti originalan znanstveni rad iz kemije. Za diplomu magistra edukacije kemije kao i za diplomu magistra edukacije kemije i fizike odnosno kemije i biologije potrebno je izraditi rad a) koji e biti originalan znanstveni rad iz metodike nastave kemije ili b) koji e se sastojati iz metodikog i istraivakog rada iz kemije DOKTORSKI STUDIJ Diplomiranim studentima omoguen je doktorski studij kemije koji traje najmanje tri godine i zavrava stjecanjem akademskog stupnja doktora kemijskih znanosti. Nastavu na tom studiju obavljaju, osim nastavnika ovog fakulteta i strunjaci iz drugih ustanova te iz inozemstva. Studij zavrava izradom doktorske disertacije u okviru nekog od projekata na Kemijskom odsjeku ili drugim znanstvenim ustanovama. Smjerovi su doktorskog studija: Anorganska i strukturna kemija, Organska kemija, Fizikalna kemija, Analitika kemija te Biokemija. AKADEMSKO ZVANJE Doktor prirodnih znanosti, polje: kemija Doctor scientiarum naturalium ad chemiam pertinentium ZAPOLJAVANJE Kemiari danas nalaze posao u najrazliitijim djelatnostima kao to su: temeljna i primijenjena istraivanja, nastava, laboratorijska ispitivanja, tehnologija, znanost o materijalima, farmaceutska, petrokemijska i prehrambena industrija, zdravstvo i drugo.

PREDDIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJI

STUDENETI KOJI SU UPISALI 1. ODNOSNO 2.GODINU STUDIJA 2009./2010. NASTAVLJAJU STUDIJ U SKLADU SA STUDIJSKIM PROGRAMOM KOJI JE VRIJEDIO U TRENUTKU UPISA U 1. GODINU (RED PREDAVANJA 2009./2010.ODNOSNO 2008./2009.)

Preddiplomski sveuilini studij KEMIJA

U svakom semestru potrebno je upisati predmete koji godinje donose 60 bodova iz grupe obveznih i izbornih predmeta (odnosi se na sve godine studija). I. GODINA Nastavnici F. M. Brckler M. Milin V. Vrdoljak F. M. Brckler K. Fukar Reichel J. Vuli V. Vrdoljak V. Vrdoljak F. M. Brckler M. Milin I. Kokanovi V. Vrdoljak F. M. Brckler K. Fukar Reichel J. Vuli ISVU ifra 38176 38808 72870 38181 Predmeti Zimski semestar Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 4+0+3 4+0+2 0+4+0 0+2+0 0+2+0 3+0+2 6 3+0+2 4+0+3 4+0+2 0+4+0 0+4+0 0+2+0 0+2+0 24 28 28 32 6 8 8 4 4 2 8 8 4 2

Matematika 1 Fizika 1 Praktikum ope kemije 1 Raunalni praktikum 1 Tjelesna i zdravstvena 38079 kultura 1* 72905 Opa kemija 72907 Opa kemija 38183 Matematika 2 38184 Fizika 2 72871 Praktikum fizike 72872 Praktikum ope kemije 2 38190 Raunalni praktikum 2 Tjelesna i zdravstvena 38080 kultura 2* UKUPNO:

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. * U skladu sa Statutom Sveuilita u Zagrebu, nastava Tjelesne i zdravstvene kulture obavezna je za studente I. i II. godine preddiplomskog i integriranog preddiplomskog i diplomskog studija, ali ne ulazi u satnicu niti joj se pripisuju ECTS bodovi.

II. GODINA Nastavnici T. Hrenar ISVU ifra 41008 Predmeti Matematike metode u kemiji 1 Fizikalna kemija 1 Analitika kemija 1 Praktikum analitike kemije 1 Tjelesna i zdravstvena kultura 3* Biologija

Zimski semestar

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+0+1 4+0+3 3+0+2 0+4+0 0+2+0 2+0+1 4+0+1 2 6 4+0+1 2+0+1 4+0+3 3+0+2 0+4+0 0+4+0 6 5 8 5 4 3 5 8 5 3

T. Cvita 41009 A. Gojmerac-Ivi 72873 A. Gojmerac-Ivi 41018 K. Fukar Reichel J. Vuli V. Besendorfer I. Bregovec S.Tomi-Pisarovi I. Bregovec S.Tomi-Pisarovi T. Hrenar 40849 72845

72916 Organska kemija 72918 Organska kemija 41013 Matematike metode u kemiji 2 Fizikalna kemija 2 Analitika kemija 2 Praktikum organske kemije 1 Praktikum analitike kemije 2

V. Tomii 41014 P. Novak 41010 V. Petrovi 41058 Perokovi A. Gojmerac Ivi 72874

K. Fukar Reichel Tjelesna i zdravstvena 40850 J. Vuli kultura 4* UKUPNO:

0+2+0 27 29 28 31

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. * U skladu sa Statutom Sveuilita u Zagrebu, nastava Tjelesne i zdravstvene kulture obavezna je za studente I. i II. godine preddiplomskog i integriranog preddiplomskog i diplomskog studija, ali ne ulazi u satnicu niti joj se pripisuju ECTS bodovi.

III. GODINA Nastavnici M. Cindri Z. Mihali M. Cindri N. Kallay I. Primoi vidi tablicu I. Weyganduraevi I. Weyganduraevi M. Cindri M. Cindri I. Grui N. Kallay ISVU Predmeti ifra 72875 Anorganska kemija 1 41061 Molekularno modeliranje Praktikum anorganske 72876 kemije 1 41057 Praktikum fizikalne kemije 1 Praktikum organske 41063 kemije 2 Izborni predmet 72921 Biokemija 72922 Biokemija 72877 Anorganska kemija 2 Praktikum anorganske 41056 kemije 2 72878 Praktikum biokemije 41062 Praktikum fizikalne kemije 2 43604 Zavrni ispit UKUPNO:

Zimski semestar

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 3+0+2 2+1+0 0+4+0 0+4+0 0+4+0 6 3 3 4 4 3 4+0+2 7 4+0+2 3+0+2 0+4+0 0+4+0 0+4+0 26# 30 23 7 6 4 4 4 5 30

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. # bez satnice izbornog predmeta

Izborni predmeti Nastavnici D. Tiblja T. Cvita H. Vanik ISVU Naziv predmeta ifra 72846 Mineralogija 41023 Kemija okolia 72926 Povijest i filozofija kemije

Zimski semestar

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+1+0 2+0+1 2+0+0 2+0+1 3 3 3 3

S.Tomi-Pisarovi 41024 Odabrana poglavlja kemije

Studenti na III. godini preddiplomskog studija u svakom semestru mogu uz odobrenje Kemijskog odsjeka upisati jo jedan od predmeta diplomskog studija kemije (oznaenis *). PREDUVJETI ZA UPIS I POLAGANJE POJEDINIH PREDMETA: Za upis nekog od predmeta III. godine potrebno je poloititi sve predmete I. godine preddiplomskog studija. Dodatni preduvjeti za pojedine predmete su sljedei:

I. godina Predmet Praktikum ope kemije 2 Matematika 2 Fizika 2 Praktikum fizike Raunalni praktikum 2 Uvjeti za upis Praktikum ope kemije 1 Matematika 1 Fizika 1 Fizika 1 Raunalni praktikum 1 Status poloen odsluana Matematika 1 poloena odsluana Fizika 1 poloena poloena odsluan Raunalni praktikum 1 poloen Uvjeti za polaganje Status

II. godina Predmet Organska kemija Uvjeti za upis Opa kemija Status Uvjeti za polaganje Status poloena

Praktikum organske kemije 1

Organska kemija

Analitika kemija 1

Opa kemija

odsluana Opa kemija upisana i ukupno ostvareno vie od 40 % bodova na prva 3 kolokvija Praktikum analitike poloena kemije 1 poloena poloena poloena poloena poloena poloen upisana odsluane odsluana Fizikalna kemija 1 odsluana Analitika kemija 1 odsluan Praktikum analitike kemije 1 odsluana

odsluan

Matematike metode u Matematika 2 kemiji 1 Matematika 2 Fizikalna kemija 1 Fizika 2 Opa kemija Opa kemija Praktikum analitike Praktikum ope kemije 1 kemije 2 Analitika kemija 1 Matematike metode u Matematike metode u kemiji 2 kemiji 1 Fizikalna kemija 2 Fizikalna kemija 1 Analitika kemija 2 Analitika kemija 1 Praktikum analitike Praktikum analitike kemije 1 kemije 2 Analitika kemija 1

poloena poloena poloen

III. godina Predmet Uvjeti za upis Status Uvjeti za polaganje Status

Analitika kemija1 Fizikalna kemija 1 Anorganska kemija 1 Analitika kemija 2 Organska kemija Fizikalna kemija 2 Anorganska kemija 2 Anorganska kemija 1 Praktikum organske kemije 1 Praktikum anorganske Praktikum analitike kemije 1 kemije 1 Anorganska kemija 1 Praktikum anorganske Praktikum anorganske kemije 1 kemije 2 Anorganska kemija 2 Praktikum organske Praktikum organske kemije 1 kemije 2 Organska kemija Organska kemija Molekularno Fizikalna kemija 1 Matematike metode u modeliranje kemiji 2 Organska kemija Fizikalna kemija 1 Biokemija Fizikalna kemija 2 Biologija Praktikum biokemije Biokemija Praktikum fizikalne Fizikalna kemija 2 kemije 1 Praktikum fizikalne Fizikalna kemija 2 kemije 2 Povijest i filozofija Organska kemija kemije Fizikalna kemija 2 Svi predmeti I. i II. Zavrni ispit godine

poloena poloena odsluana Analitika kemija 2 odsluana Organska kemija odsluana odsluana Anorganska kemija 1 poloen poloen upisana poloen upisana poloen

poloena poloena poloena

odsluana odsluana odsluana Fizikalna kemija 1 poloena odsluane Matematike metode u poloene kemiji 2 odsluana poloena Organska kemija poloena odsluana poloena upisana odsluana odsluana odsluana odsluana poloeni Svi predmeti I., II. i III godine

poloeni

Svi predmeti III. godine

upisani

Diplomski sveuilini studij KEMIJA, smjer: istraivaki

U svakom semestru potrebno je upisati predmete koji godinje donose 60 bodova iz grupe obveznih i izbornih predmeta (odnosi se na sve godine studija). Zimski semestar Ljetni semestar

I. GODINA Nastavnici ISVU ifra Predmeti Obvezni predmet grana-1 Vii praktikum grana-1 Obvezni predmet grana-2 Vii praktikum grana-2 Izborni predmet Izborni predmet Obvezni predmet grana-1 Obvezni predmet grana-2 Izborni predmet Izborni predmet Izborni predmet Izborni predmet UKUPNO:

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+0+1 0+4+0 2+0+1 0+4+0 2+0+1 2+0+1 5 5 5 5 5 5 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 20 30 18 5 5 5 5 5 5 30

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno.

II. GODINA Nastavnici ISVU ifra Predmeti Izborni predmet Izborni predmet Izborni predmet Izborni predmet Izborni predmet Izborni predmet 72927 Diplomski rad 72928 Diplomski rad UKUPNO:

Zimski semestar

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 5 5 5 5 2+0+1 2+0+1 0+4+4 20 10 0+10+4 30 20 20 30 5 5

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno.

Grane 1 i 2 su bilo koje dvije od pet grana kemije (analitika, anorganska, biokemija, fizikalna i organska kemija). Ako student odabere kao grane npr. anorgansku i fizikalnu kemiju, on e u dvije godine odraditi 2 via praktikuma, poloiti 4 obvezna predmeta i 4 izborna predmeta po 2 iz svake grane. Diplomski rad e izraditi takoer u jednoj od izabrane dvije grane. Uz to treba jo poloiti 8 izbornih predmeta koji mogu, ali ne moraju, biti iz odabranih grana. Ako student eli ostati unutar odabranih grana morao bi upisati 2 obvezna, 1 vii praktikum i 5 izbornih predmeta iz svake grane. Zimski semestar Ljetni semestar

Grana : Analitika kemija Nastavnici ISVU ifra Obvezni predmeti

P+V+S ECTS P+V+S ECTS

S. Ronevi V. Allegretti ivi N. Gali Nastavnici V. Vojkovi I. JuranoviCindri S. Miljani V. Vojkovi P. Novak P. Novak S. Miljani V. Allegretti ivi N. Gali P. Novak S. Ronevi I. JuranoviCindri

43971 Instrumentna analitika 1* 43995 Vii praktikum analitike kemije 1

2+0+1 0+4+0

5 5 2+0+1 5

43975 Instrumentna analitika 2 ISVU Izborni predmeti ifra 43973 Radioanalitike metode* Upravljanje kvalitetom u 43997 analitikom laboratoriju 44002 Primijenjena vibracijska spektroskopija

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 5 5 5 5 5 2+0+1 2+0+1 0+4+0 2+0+1 2+0+1 2+0+1 Zimski semestar 5 5 5 5 5 5

43999 Ekstrakcijske tehnike* Viedimenzijska NMR 44006 spektroskopija 44004 Spektroskopska strukturna analiza Vii praktikum analitike kemije 2 Vezani sustavi u analitikoj kemiji Elementna i specijacijska analiza

43998 Kemijski senzori 44001 44005 44000

44038 Analitika biokemija

Grana: Anorganska i strukturna kemija Nastavnici D. Matkovialogovi D. Matkovialogovi B. Kaitner Nastavnici I. Vickovi D. Matkovialogovi Z. Popovi B. Kaitner M. Cindri B. Kaitner . Soldin B. Prugoveki D. Matkovialogovi E. Metrovi M. Cindri ISVU ifra Obvezni predmeti

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+0+1 0+4+0 5 5 2+0+1 5

43976 Kristalokemija* 44010 44012 ISVU ifra Vii praktikum anorganske kemije Anorganski reakcijski mehanizmi Izborni predmeti

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+0+1 2+0+1 2+0+1 5 5 5 5 5 5 5 2+0+1 2+0+1 2+0+1 5 5 5

Difrakcijske metode 43978 odreivanja kristalnih struktura* 43979 Bioanorganska kemija 44016 Kemija organometalnih spojeva

72797 Metali i ligantna reaktivnost 2+0+1 72802 Magnetokemija Fizikalna anorganska 72801 kemija Instrumentne metode 72803 izuavanja tvari u vrstom stanju 43985 Kemija vrstog stanja 43986 Kemija materijala 44014 Sinteza u anorganskoj 2+0+1 2+0+1 2+0+1

V. Vrdoljak Z. Popovi B. Kaitner N. Juda 44020

kemiji Kompleksni spojevi prijelaznih metala u katalizi 2+0+1 2+0+1 Zimski semestar 5 5

72806 Kemija molekulskih krutina 72805 Kristalni inenjering Grana: Biokemija

2+0+1 5 Ljetni semestar

Nastavnici B. Mildner I. Grui J. Rokov Plavec J. Rokov Plavec Nastavnici B. Lenhard I. Grui I. Weber M. Ilakovac Kveder I. Ivani-Bae M. Lui S. Tomi M. Cindri

ISVU Obvezni predmeti ifra 72839 Stanina biokemija 44023 Vii praktikum biokemije 43980 Genetiko i proteinsko inenjerstvo

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+0+1 0+4+0 5 5 2+0+1 5

ISVU Izborni predmeti ifra 72838 Genomika i bioinformatika Mehanizmi katalize u 72841 biolokim sustavima Biofizika stanice 44039 (iz Integriranog studija fizike, istraivaki smjer) Molekularna genetika 44030 (iz programa studija Molekularna biologija) 44035 Kristalografija i modeliranje biomakromolekula

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+0+1 2+0+1 2+0+1 5 5 5

3+3+0

2+0+0 2+0+1

5 5

72840 Bioanalitika

Grana: Fizikalna kemija Nastavnici T. ivkovi N. Kallay Vl. Simeon Nastavnici N. Kallay D. Kovaevi V. Tomii Vl.Simeon T. Hrenar D. Kovaevi B. Kova V. Tomii N. Kallay ISVU Obvezni predmeti ifra 44041 Kvantna kemija* Vii praktikum fizikalne 44042 kemije 1

Zimski semestar

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+0+1 0+4+0 5 5

43990 Kemijska termodinamika* 2+0+1 5 ISVU Izborni predmeti P+V+S ECTS P+V+S ECTS ifra Koloidna i meupovrinska 43981 2+0+1 5 kemija 43984 Elektrokemija 44045 Kemometrika 72796 Teorijska kemija Fizikalna kemija 44046 makromolekula 44048 Molekularna spektroskopija 43991 Kemijska kinetika* 44049 Vii praktikum fizikalne kemije 2 Zimski semestar 2+0+1 2+0+1 2+0+1 5 5 5 2+0+1 2+0+1 2+0+1 0+4+0 Ljetni semestar 5 5 5 5

Grana: Organska kemija Nastavnici ISVU ifra Obvezni predmeti

P+V+S ECTS P+V+S ECTS

I. Primoi V. Petrovi Perokovi I. Primoi H. Vanik Z. Mihali Nastavnici S. TomiPisarovi I. Primoi V. Petrovi Perokovi Z. Mihali V. unji H. Vanik

44051 44053

Kemija prirodnih organskih 2+0+1 spojeva* Vii praktikum organske kemije 0+4+0

5 5 2+0+1 5

43992 Fizikalno-organska kemija* ISVU ifra 44055 Izborni predmeti Enzimska kataliza u organskoj sintezi Odabrana poglavlja organske kemije

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+0+1 2+0+1 2+0+1 5 5 5 2+0+1 2+0+1 2+0+1 5 5 5

72825 Heterociklika kemija* 72837

43983 Raunalna kemija Metode sinteze u organskoj 44056 kemiji* 43994 Fotokemija

PREDUVJETI ZA UPIS I POLAGANJE POJEDINIH PREDMETA SU SLJEDEI: Za upis nekog od predmeta I. godine diplomskog studija kemije potrebno je poloititi sve predmete I. i II. godine preddiplomskog studija kemije. Za upis nekog od predmeta II. godine diplomskog studija kemije potrebno je poloititi sve predmete I., II. i III. godine preddiplomskog studija kemije. Dodatni preduvjeti za pojedine predmete su sljedei: Grana: Analitika kemija I. i II. godina Predmet Spektroskopska strukturna analiza Uvjeti za upis Viedimenzijska NMR spektroskopija Status poloena Uvjeti za polaganje Status

Grana: Anorganska i strukturna kemija I. i II. godina Predmet Kompleksni spojevi prijelaznih metala u katalizi Kemija organometalnih spojeva Anorganski reakcijski mehanizmi Bioanorganska kemija Fizikalna anorganska kemija Kemija molekulskih krutina Metali i ligantna reaktivnost Sinteza u anorganskoj kemiji Instrumentne metode izuavanja tvari u vrstom stanju Kompleksni spojevi prijelaznih metala u katalizi Vii praktikum Uvjeti za upis Status Uvjeti za polaganje Status

Kemija organometalnih odsluana spojeva Anorganska kemija 2 Organska kemija Svi predmeti I. II. i III. godine Biokemija Anorganska kemija 2 Fizikalna kemija 2 Anorganska kemija 2 Svi predmeti I. II. i III. godine Anorganska kemija 2 Anorganska kemija 2 Analitika kemija 2 poloena poloena poloeni poloena poloena poloena poloena poloeni poloena odsluana Anorganska kemija 2 poloena poloena

Svi predmeti I. i II. poloeni godine; Anorganska kemija 2 poloena Praktikum anorganske poloen

anorganske kemije Grana: Biokemija

kemije 2, Praktikum organske kemije 2.

poloen

I. i II. godina Predmet Stanina biokemija Uvjeti za upis Status poloena poloena odluano poloena poloena poloena poloena poloena poloena poloena Uvjeti za polaganje Status

Biokemija ili Biokemija 2 Biokemija ili Vii praktikum Biokemija 2 Genetiko i proteinsko biokemije inenjerstvo Genetiko i proteinsko Biokemija ili inenjerstvo Biokemija 2 Genomika i Biokemija ili bioinformatika Biokemija 2 Mehanizmi katalize u Biokemija ili biolokim sustavima Biokemija 2 Kristalografija i Biokemija ili modeliranje Biokemija 2 biomakromolekula Biokemija ili Bioanalitika Biokemija 2 Biokemija ili Biofizika stanice Biokemija 2 Molekularna genetika Biokemija Grana: Fizikalna kemija

I. i II. godina Predmet Kvantna kemija Uvjeti za upis Status poloena poloene poloena poloene poloena poloene poloena poloena poloene poloene poloene odsluana poloena poloena poloene poloena poloena poloene Uvjeti za polaganje Status

Fizikalna kemija 2 Matematike metode u kemiji 1 Fizikalna kemija 2 Vii praktikum fizikalne Matematike metode u kemije 1 kemiji 2 Fizikalna kemija 2 Kemijska Matematike metode u termodinamika kemiji 2 Koloidna i Fizikalna kemija 2 meupovrinska kemija Elektrokemija Fizikalna kemija 2 Matematike metode u kemiji 1 Kemometrika Matematike metode u kemiji 2 Matematike metode u Teorijska kemija kemiji 2 Kvantna kemija Fizikalna kemija Fizikalna kemija 2 makromolekula Fizikalna kemija 2 Molekularna Matematike metode u spektroskopija kemiji 1 Kemijska kinetika Fizikalna kemija 2 Fizikalna kemija 2 Vii praktikum fizikalne Matematike metode u kemije 2 kemiji 2

Grana: Organska kemija I. i II. godina Predmet Kemija prirodnih organskih spojeva Fizikalno-organska kemija Metode sinteze u organskoj kemiji Heterociklika kemija Vii praktikum organske kemije Raunalna kemija Uvjeti za upis Organska kemija Organska kemija Organska kemija Organska kemija Organska kemija Praktikum organske kemije 2 Molekularno modeliranje Status poloena poloena poloena poloena poloena poloen poloeno Uvjeti za polaganje Status

Diplomski sveuilini studij KEMIJA, smjer: nastavniki

U svakom semestru potrebno je upisati predmete koji godinje donose 60 bodova iz grupe obveznih i izbornih predmeta (odnosi se na sve godine studija). I. GODINA Nastavnici ISVU Predmeti ifra 45169 Edukacijska psihologija 45171 Opa pedagogija Z. Popovi vidi tablicu vidi tablicu vidi tablicu T. Cvita 72853 Vii praktikum kemije Izborni predmet - kemija Izborni predmet - kemija Izborni predmet - nastava 72855 Integrirana kemija 1 Zimski semestar Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 3+0+3 2+0+2 0+4+0 2+0+1 2+0+1 2+0+2 8 6 5 4 4 5 2+0+1 2+0+2 0+4+0 2+0+2 2+0+1 2+0+1 24 32 21 4 6 4 6 4 4 28

D. Mrvo-Sermek 43960 Metodika nastave kemije 1 N. Juda D. Mrvo-Sermek Praktikum iz metodike 72879 nastave kemije 1 N. Juda 45170 Didaktika Izborni predmet - kemija Izborni predmet - kemija UKUPNO:

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno.

II. GODINA Nastavnici ISVU ifra Predmeti

Zimski semestar

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+0+2 0+4+0 2+0+1 0+8+2 6 5 4 15 0+5+3 2+0+2 0+8+2 21 30 22 10 5 15 30

D. Mrvo-Sermek 43966 Metodika nastave kemije 2 N. Juda D. Mrvo-Sermek Praktikum iz metodike 72856 nastave kemije 2 N. Juda T. Cvita 72857 Integrirana kemija 2 72880 Diplomski rad D. Mrvo-Sermek Metodika praksa nastave 72881 kemije (120 sat/god.) N. Juda vidi tablicu Izborni predmet - nastava 72882 Diplomski rad UKUPNO:

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno.

Izborni predmeti - kemija Nastavnici I. JuranoviCindri T. Preoanin T. Preoanin J. Rokov Plavec ISVU ifra 72858 72859 72860 72861 Predmeti Odabrana poglavlja analitike kemije Odabrana poglavlja fizikalne kemije 1 Odabrana poglavlja fizikalne kemije 2 Odabrana poglavlja biokemije

Zimski semestar

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+0+1 2+0+1 2+0+1 4 4 4 2+0+1 4

H. Vanik I. Primoi D. Matkovialogovi I. Vickovi Z. Popovi

72862 72863 72864 72865

Odabrana poglavlja organske kemije Osnove kemije prirodnih organskih spojeva Odabrana poglavlja anorganske kemije Organometalni spojevi i njihova primjena u katalizi Zimski semestar

2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1

4 4 4 4

Izborni predmeti - nastava Nastavnici T. Ljubin Golub D. Miljkovi D. Miljkovi D. Miljkovi ISVU ifra 72866 72867 Predmeti Prevencija zlostavljanja i rizinog ponaanja Komunikacija u odgoju i obrazovanju

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+0+2 2+0+2 5 5 2+0+2 2+0+2 5 5

72868 Upravljanje razredom 72869 Evaluacija u obrazovanju

PREDUVJETI ZA UPIS I POLAGANJE POJEDINIH PREDMETA SU SLJEDEI: Za upis nekog od predmeta I. godine diplomskog studija kemije potrebno je poloititi sve predmete I. i II. godine preddiplomskog studija kemije. Za upis nekog od predmeta II. godine diplomskog studija kemije potrebno je poloititi sve predmete I., II. i III. godine preddiplomskog studija kemije. Dodatni preduvjeti za pojedine predmete su sljedei: I. i II. godina Predmet Odabrana poglavlja anorganske kemije Organometalni spojevi i njihova primjena u katalizi Odabrana poglavlja biokemije Osnove kemije prirodnih organskih spojeva Odabrana poglavlja organske kemije Integrirana kemija 1 Integrirana kemija 2 Metodika nastave kemije 1 Uvjeti za upis Anorganska kemija 1 Anorganska kemija 2 Biokemija ili Biokemija 2 Organska kemija Organska kemija Status poloena poloena poloena poloena poloena Uvjeti za polaganje Status

Svi predmeti preddiplomskog studija poloeni Integrirana kemija 1 odsluana Integrirana kemija 1 Svi predmeti poloeni preddiplomskog studija Svi predmeti zimskog semestra Svi predmeti preddiplomskog studija Svi predmeti zimskog semestra Metodika nastave kemije 1; Pedagoki predmeti 1. godine Praktikum metodike nastave kemije 1; odsluani poloeni odsluani odsluani odsluano poloena

Praktikum metodike nastave kemije 1 Metodika nastave kemije 2 Praktikum metodike nastave kemije 2

Metodika praksa nastave kemije

Metodika nastave kemije 1 Metodika nastave kemije 1 i 2; odsluano Praktikum iz metodike nastave kemije 1 i 2

4. 4. BIOLOKI ODSJEK
http://zg.biol.pmf.hr 10.000 Zagreb, Rooseveltov trg 6 Tel.: 01+4877700, Fax: 01+4826260 Proelnik: prof. dr. sc. Kristian Vlahoviek e-mail: uredbo@biol.pmf.hr USTROJ ODSJEKA Botaniki zavod s Botanikim vrtom, Rooseveltov trg 6, Maruliev trg 9a i 20 Zoologijski zavod, Rooseveltov trg 6 Zavod za animalnu fiziologiju, Rooseveltov trg 6 Zavod za molekularnu biologiju, Horvatovac 102a U sastavu Odsjeka djeluju: Katedra za metodiku nastave biologije Katedra za tjelesnu i zdravstvenu kulturu PMF-a Sredinja bioloka knjinica Dvije svjetski registrirane herbarijske zbirke KADROVI I STUDENTI 63 nastavnika 4 asistenta u suradnikom zvanju 59 asistenata - znanstvenih novaka 10 strunih suradnika 18 tehniara 1003 studenata preddiplomskih i dodiplomskih studijskih programa 856 studenata poslijediplomskog studija 30 djelatnika Botanikog vrta BIOLOGIJA DANAS ivimo u doba najuzbudljivijih biolokih otkria kojima svakodnevno doznajemo neto novo o strukturi i funkciji ivih sustava. Iz preteno deskriptivne znanosti, biologija se razvila u egzaktnu prirodnu znanost koja prouava iva bia u prirodnom okoliu te planira i provodi eksperimente u laboratoriju. Polazei od jedinke kao cjeline i stanice kao osnovne jedinice ivota, biolozi, zajedno sa znanstvenicima drugih podruja prirodoslovlja, otkrivaju molekularni i submolekularni temelj ivota. Otkrivaju tajne nasljeivanja i sloene procese koji omoguuju da se genetiki zapis ostvari u nekom od brojnih i neizmjerno raznolikih oblika ivota na Zemlji. Bioloka otkria pokreu nove tehnologije u proizvodnji hrane i lijekova, a za napredak moderne medicine veliku zaslugu imaju molekularno-bioloka i biomedicinska istraivanja Biolozi takoer istrauju vie integracijske cjeline poput organizama, populacija i ivotnih zajednica ekosustava. Zanima ih prilagodba ivih bia na uvjete okolia, njihovo ponaanje kao i evolucija od zajednikog pretka. ZNANSTVENI RAD Istraivanja se provode u okviru vie od dvadeset znanstvenih i istraivakih projekata na Biolokom odsjeku. Istrauje se raznolikost ivog svijeta na molekularnoj i staninoj razini (molekularna biologija, genetika, imunologija, molekularna biomedicina, razvojna biologija, virologija, biologija stanice), na razini organizama, od mikroorganizama, algi i gljiva do biljaka i ivotinja (mikrobiologija, botanika, zoologija). Takoer su intenzivna ekoloka istraivanja biljnog i ivotinjskog carstva koja ukljuuju terenski i laboratorijski rad. Primjena ekologije u zatiti bioloke i krajobrazne raznolikosti zasniva se na interdisciplinarnom pristupu znanstvenika i strunjaka iz razliitih znanstvenih polja. Svrha istraivanja su nove znanstvene spoznaje o ivome svijetu na Zemlji koje e pridonijeti svekolikom napretku naeg drutva. SVEUILINI STUDIJSKI PROGRAMI Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij BIOLOGIJA I KEMIJA, smjer nastavniki, trajanje nastave 5 godina Preddiplomski sveuilini studij - BIOLOGIJA, trajanje nastave 3 godine Diplomski sveuilini studij - EKSPERIMENTALNA BIOLOGIJA, trajanje nastave 2 godine Diplomski sveuilini studij - EKOLOGIJA I ZATITA PRIRODE, trajanje nastave 2 godine Preddiplomski sveuilini studij - MOLEKULARNA BIOLOGIJA, trajanje nastave 3 godine

Diplomski sveuilini studij - MOLEKULARNA BIOLOGIJA, trajanje nastave 2 godine Preddiplomski sveuilini studij - ZNANOSTI O OKOLIU, trajanje nastave 3 godine Diplomski sveuilini studij - ZNANOSTI O OKOLIU, trajanje nastave 2 godine

AKADEMSKA ZVANJA Magistar/magistra edukacije biologije i kemije Sveuilini prvostupnik biologije Magistar/magistra eksperimentalne biologije Magistar /magistra ekologije i zatite prirode Sveuilini prvostupnik molekularne biologije Magistar/magistra molekularne biologije Sveuilini prvostupnik znanosti o okoliu Magistar/magistra struke znanosti o okoliu ZAPOLJAVANJE Integrirani preddiplomski i diplomski studij biologije i kemije obrazuje nastavnike Prirode, Biologije i Kemije u osnovnim, srednjim kolama i gimnazijama. Profesori biologije i kemije neophodni su za funkcioniranje obrazovanja u dravnim i privatnim kolama. Prvostupnici biologije i molekularne biologije zavretkom preddiplomskog studija stjeu znanja i vjetine nune za obavljanje tehnikih poslova vezanih uz istraivanja iz biologije, biotehnologije i ostalih znanstvenih prirodoslovnih grana. Praktino primjenjuju rezultate istraivanja na podruju industrije, poljoprivrede, biomedicine i zdravstva te ostalim podrujima gdje su potrebna biokemijska, biofizikalna, molekularnogenetika, mikrobioloka, stanino- i neurobioloka znanja i metode, kao i u podrujima fiziologije, istraivanja simbioza, razvojne biologije, populacijske biologije i evolucije, parazitologije i epidemiologije, openito biologije biljaka i ivotinja, ekologije te zatite prirode i okolia. Steena znanja na diplomskim studijima biologije i molekularne biologije omoguuju zapoljavanje u znanstvenim institucijama (istraivai, asistenti i znanstveni suradnici), u medicinskim, farmaceutskim, dijagnostikim, forenzikim i drugim laboratorijima i biotehnolokim kompanijama (voditelji laboratorija) u poljoprivredi i umarstvu, zatiti prirode i okolia te u dravnim institucijama, ali i u privatnom poduzetnitvu. Prvostupnici znanosti o okoliu osposobljavaju se za obavljanje sloenijih laboratorijskih poslova, a magistri znanosti o okoliu za voditelje strunih slubi u: nacionalnim parkovima i parkovima prirode, u Dravnoj upravi za ureenje prostora i zatitu prirode, u javnim tvrtkama za upravljanje i gospodarenje prostorom (Hrvatske vode, Hrvatske ume, Hrvatske ceste).

SHEMA SVEUILINIH STUDIJA NA BIOLOKOM ODSJEKU USKLAENIH S BOLONJSKOM DEKLARACIJOM (SUSTAV 3 + 2) Godina studija 4. 1. 2. 3. 5. MODUL: FIZIOLOGIJA I IMUNOBIOLOGIJA MODUL: BOTANIKA MODUL: ZOOLOGIJA diplomski sveuilini studij EKOLOGIJA I ZATITA PRIRODE MODUL: KOPNO MODUL: KOPNENE VODE MODUL: MORE MODUL: GENETIKA MODUL: STANINA BIOLOGIJA MODUL: BIOLOGIJA OVJEKA MODUL: RAUNALNA BIOLOGIJA MODUL: STRUKTURNA BIOLOGIJA MODUL: BIOLOKA ZATITA OKOLIA MODUL: GEOGRAFSKA ZATITA OKOLIA MODUL: GEOLOKA ZATITA OKOLIA integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij BIOLOGIJA I KEMIJA;
SMJER: NASTAVNIKI

preddiplomski sveuilini studij BIOLOGIJA

diplomski sveuilini studij EKSPERIMENTALNA BIOLOGIJA

STUDIJ

preddiplomski sveuilini studij MOLEKULARNA BIOLOGIJA

diplomski sveuilini studij MOLEKULARNA BIOLOGIJA

preddiplomski sveuilini studij ZNANOSTI O OKOLIU

diplomski sveuilini studij ZNANOSTI O OKOLIU

Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij BIOLOGIJA I KEMIJA; KEMIJA I BIOLOGIJA; smjer: nastavniki
U svakom semestru potrebno je upisati najmanje 30 bodova (ECTS), odnosno godinje 60 bodova (ECTS) iz skupine obaveznih i izbornih predmeta. U okviru izbornih sadraja studenti mogu izabrati i one koji su ponueni u svim studijskim programima Biolokog i Kemijskog odsjeka, ako za njih imaju odgovarajue preduvjete, te predmete iz drugih sveuilinih studijskih programa kao i predmete vezane uz rad u koli (Filozofski fakultet, Uiteljski fakultet, Hrvatski studiji, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet). I. GODINA Nastavnici I. Ivani Bae G. Klobuar I. Maguire D. Mrvo-Sermek D. Mrvo-Sermek M. Hanzer D. Paar K. Fukar Reichel J. Vuli M. Krsnik-Rasol V. Besendorfer B. Miti G. Rusak D. Mrvo-Sermek V. Vojkovi M. Hanzer D. Paar K. Fukar Reichel J. Vuli Kod Obvezni predmeti Zimski semestar Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+0+1 2+2+0 4+0+2 0+4+0 2+2+0 2+2+0 0+2+0 2+3+0 2+2+0 0+4+0 3+0+2 2+2+0 2+2+0 0+2+0 25 30 26 30 7 6 4 5 4 4 4 6 8 4 4 4

Osnove molekularne 37582 biologije 36141 Opa zoologija 36170 36172 36177 36179 Opa kemija Praktikum ope kemije 1 Matematika 1 Fizika 1 Tjelesna i zdravstvena 38079 kultura 1* 36147 Biologija stanice 36148 Opa botanika 36175 36174 37583 37584 Praktikum ope kemije 2 Analitika kemija Matematika 2 Fizika 2 Tjelesna i zdravstvena 38080 kultura 2* UKUPNO:

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. *U skladu sa Statutom Sveuilita u Zagrebu, nastava Tjelesne i zdravstvene kulture obavezna je za studente I. i II. godine preddiplomskog i integriranog preddiplomskog i diplomskog studija, ali ne ulazi u satnicu niti joj se pripisuju ECTS bodovi.

II. GODINA Nastavnici M. urkovi Perica, M. eruga Musi J. Hrenovi A. PlenkoviMoraj D. Jalovec T. Preoanin Z. Popovi Kod Obvezni predmeti

Zimski semestar

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+2+0 2+2+0 2+1+0 4+0+2 4+0+2 0+3+0 4 4 3 6 6 4 3 0+2+0 2+2+0 2+3+0 2+2+0 4+0+2 4 6 4 7

40826 Mikrobiologija 40657 Alge i gljive

40819 Anatomija ovjeka 40821 Fizikalna kemija 1 40823 Anorganska kemija Osnovni praktikum V. Vojkovi 40824 analitike kemije vidi tablicu Izborni predmet biologija K. Fukar Reichel Tjelesna i zdravstvena 40849 J. Vuli kultura 3* M. Pavlica 40837 Genetika I. Habdija 46837 Beskraljenjaci G. LackoviOsnove histologije i 63512 Venturin embriologije T. Preoanin 46838 Fizikalna kemija 2

Osnovni praktikum fizikalne kemije Psihologija uenja i T. Ljubin Golub 47032 pouavanja Terenska nastava iz A. Plenkovibioloke raznolikosti Moraj 40841 protista i invertebrata (120 I. Habdija sati/god.) K. Fukar Reichel Tjelesna i zdravstvena 40850 J. Vuli kultura 4* UKUPNO: T. Preoanin 40840

0+2+0 2+0+2

3 4 2

0+2+0 25
#

30

25

30

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. *U skladu sa Statutom Sveuilita u Zagrebu, nastava Tjelesne i zdravstvene kulture obavezna je za studente I. i II. godine preddiplomskog i integriranog preddiplomskog i diplomskog studija, ali ne ulazi u satnicu niti joj se pripisuju ECTS bodovi. # Bez satnica izbornih predmeta

IZBORNI PREDMETI BIOLOGIJA Nastavnici I. Gui K. Vlahoviek J. Lajtner M. poljar M. Mrakovi Kod Izborni predmeti P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+0+0 1+2+0 2+0+2 2+0+0 3 5 5 3 Paleontoloki aspekti 46834 evolucije 44405 Bioinformatika 40931 Nacionalni parkovi 46889 Osnove zatite prirode i okolia

III. GODINA Nastavnici P. Mustafi Z. Mihali S. TomiPisarovi Z. Popovi V. Bili B. Basrak vidi tablicu vidi tablicu* V. Benkovi D. iki Z. Liber V. PetroviPerokovi J. Rokov Plavec . Ugarkovi M. Cindri Z. Liber P. Mustafi Kod Obvezni predmeti

Zimski semestar 2+3+0 4+0+1 6 6 2 2 4 4 3 3

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS

46840 Kraljenjaci 46841 Organska kemija 1

46842 Praktikum organske kemije 0+2+0 Praktikum anorganske 46843 kemije Pedagogija teorija i 47036 praksa odgoja i obrazovanja 40855 Statistika Izborni predmet biologija Izborni predmet kemija 47051 Fiziologija ovjeka 46839 Sistematska botanika 40858 Organska kemija 2 40860 Praktikum biokemije 40859 Biokemija Didaktika pouavanje i 47040 nastava Terenska nastava iz 47044 sistematske botanike i kraljenjaka (120 sati/god.) UKUPNO: 0+2+0 2+0+2 2+2+0

2+3+0 2+3+0 4+0+1 0+2+0 5+0+2 2+0+2

5 5 5 2 7 4 2

22#

30

28

30

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. # Bez satnice izbornih predmeta

IZBORNI PREDMETI BIOLOGIJA Nastavnici I. Gui K. Vlahoviek J. Lajtner M. poljar M. Mrakovi J. Lajtner Kod Izborni predmeti P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+0+0 1+2+0 2+0+2 2+0+0 2+1+0 3 5 5 3 4 Paleontoloki aspekti 46834 evolucije 44405 Bioinformatika 40931 Nacionalni parkovi Osnove zatite prirode i okolia 46892 Malakologija 46889

IV. GODINA Nastavnici M. Kalafati B. PevalekKozlina R. otari I. Ternjej Z. Dolenec I. Radanovi V. Jurea G. Pavlekovi vidi tablicu* vidi tablicu V. Vojkovi Z. Popovi I. Ternjej V. Hrak Kod Obvezni predmeti

Zimski semestar 2+2+0 2+3+0 2+1+1 2+2+4 1+0+2 4 5 5 8 3 3 2

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS

47165 Evolucija 47167 Fiziologija bilja 63551 Biogeografija 47168 Metodika nastave biologije 47170 Zdravstveni odgoj Izborni predmeti kemija Izborni predmeti nastava 47171 Vii praktikum iz kemije 47172 Ekologija i ekoloki odgoj

0+4+0 2+3+2 2+0+2

5 8 5 2 4 6

D. Mrvo-Sermek 47173 Metodika nastave kemije 1 N. Juda I. Ternjej V. Hrak vidi tablicu vidi tablicu 47174 Terenska nastava iz ekologije Izborni predmet biologija i/ili kemija Izborni predmeti nastava 24# 30

UKUPNO:

15#

30

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. # Bez satnice izbornih predmeta

IZBORNI PREDMETI BIOLOGIJA Nastavnici N. Oroli V. Benkovi D. iki M. Krajai T. Nikoli N. Tvrtkovi M. Mrakovi M. Kuini I. Habdija M. Kuini I. Habdija B. Miti Kod Izborni predmeti P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+2+0 1+2+1 2+0+2 2+2+0 2+0+2 2+2+0 2+0+0 1+2+0 4 5 4 4 4 4 3 3

47314 Biologija tumora Fiziologija endokrinog 74434 sustava Bakterije, virusi i subviralni 63737 patogeni 47313 Flora Hrvatske 47317 Raznolikost faune Hrvatske 47311 Entomologija Filogenija i sistematika 45076 ivotinja Morfologija vaskularnih 46836 biljaka

M. poljar T. BakranPetricioli A. Alegro Z. Dolenec T. Milievi G. Rusak

63744 Limnologija 47312 Biologija mora Nomenklatura i determinacija biljaka 47315 Ekologija ptica 45072 72222 Mikologija 44411 Biljne bioaktivne tvari IZBORNI PREDMETI NASTAVA

2+2+0 2+0+2 1+2+1 1+1+1 1+1+0 2+2+0

4 4 5 4 3 6

Nastavnici A. tulhofer G. Varoaneckari

Kod

Izborni predmeti

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+0+2 2+0+2 1+0+2 4 4 3 2+2+0 1+2+0 2+2+0 2+0+2 4 3 4 4

47305 Sociologija spolnosti Govorno i pismeno 47321 izraavanje nastavnika Izvannastavne aktivnosti u Z. Dolenec 75090 biologiji V. Majeri Kogler 47318 Prva pomo Izvanuionika nastava Z. Dolenec 75101 biologije D. Laba Retorika i kultura govora 47320 nastavnika J. ego E. Pletikos 63749 Komunikacija u nastavi

*Na Agronomskom fakultetu studenti mogu upisati modul s temom kolskog vrta: Uvod u hortikulturnu terapiju, koji se odrava tijekom VIII. semestra diplomskog studija Hortikultura: Ukrasno bilje

V. GODINA Nastavnici Z. Dolenec I. Radanovi Kod 63555 Obvezni predmeti Metodika praksa nastave biologije

Zimski semestar

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 0+4+1 2+0+2 0+8+0 5 5 8 5 3 4 30 30 4

#

D. Mrvo-Sermek 63556 Metodika nastave kemije 2 N. Juda D. Mrvo-Sermek Praktikum iz metodike 63557 nastave kemije N. Juda

D. Mrvo-Sermek Metodika praksa nastave 0+3+1 63560 N. Juda kemije Izborni predmet biologija i/ili vidi tablicu kemija vidi tablicu Izborni predmet nastava Diplomski rad sa 63559 seminarom UKUPNO: 17

30

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. # Bez satnice izbornih predmeta

IZBORNI PREDMETI BIOLOGIJA Nastavnici I. Gui K. Vlahoviek J. Lajtner M. poljar M. Mrakovi J. Lajtner A. Alegro Kod 46834 Izborni predmeti P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+0+0 1+2+0 2+0+2 2+0+0 2+1+0 2+0+1 3 5 5 3 4 5 Paleontoloki aspekti evolucije 44405 Bioinformatika 40931 Nacionalni parkovi Osnove zatite prirode i 46889 okolia 46892 Malakologija 74630 Primijenjena botanika

S. Gottstein M. Mrakovi N. Oroli Z. Liber V. Besendorfer Z. atovi T. Nikoli B. Miti

Ekologija podzemnih stanita 46835 Mamalogija 46833 63774 Imunologija 63734 Filogenija i molekularna sistematika biljaka

2+0+1 2+0+1 2+2+0 2+3+1 1+2+0

3 3 4 4 4

46891 Palinologija

*Izborne predmete kemije studenti mogu upisti na III., IV. i V. godini studija ukoliko imaju poloene predmete prethodnike IZBORNI PREDMETI KEMIJA Nastavnici D. Tiblja T. Cvita Z. Popovi T. Preoanin I. Juranovi Cindri H. Vanik H. Vanik S. Ronevi V. Vojkovi D. Matkovialogovi I. Vickovi N. Kallay I. Primoi B. Kova Kod Izborni predmeti P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+1+0 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+1+0 2+0+0 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3

40865 Mineralogija 1 40864 Kemija okolia Odabrana poglavlja 40867 anorganske kemije Odabrana poglavlja 40868 fizikalne kemije Odabrana poglavlja 40869 analitike kemije 40863 Povijest i filozofija kemije 40866 Odabrana poglavlja organske kemije

47241 Instrumentna analitika 1 47249 Radioanalitike metode 47292 Kristalokemija Difrakcijske metode 47298 odreivanja kristalnih struktura 47302

Koloidna i meupovrinska 2+0+1 kemija Kemija prirodnih organskih 47304 2+0+1 spojeva 47303 Molekularna spektroskopija 2+0+1 IZBORNI PREDMETI NASTAVA

Nastavnici A. tulhofer G. Varoaneckari Z. Dolenec D. Garai T. BakranPetricioli I. Ternjej N. Hrvati

Kod

Izborni predmeti

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+0+2 2+0+2 1+0+2 2+0+2 2+1+1 2+0+2 4 4 3 4 4 4

47305 Sociologija spolnosti Govorno i pismeno 47321 izraavanje nastavnika Izvannastavne aktivnosti u 75090 biologiji Odrivi razvoj u nastavi 47308 prirodoslovlja 47309 kolski vivarij 47306 Metodika rada s uenicima s posebnim potrebama

*Na Agronomskom fakultetu studenti mogu upisati modul s temom kolskog vrta: Uvod u hortikulturnu terapiju, koji se odrava tijekom VIII. semestra diplomskog studija Hortikultura: Ukrasno bilje

PREDDIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJI Preddiplomski sveuilini studij BIOLOGIJA

U svakom semestru potrebno je upisati najmanje 30 bodova (ECTS), odnosno godinje 60 bodova (ECTS) iz skupine obaveznih i izbornih predmeta. U okviru izbornih sadraja studenti mogu izabrati i one koji su ponueni u svim studijskim programima Biolokog odsjeka te predmete iz drugih sveuilinih studijskih programa.

I. GODINA Nastavnici B. Prugoveki B. Balen V. Besendorfer R. Erben J. Tambaa K. Fukar Reichel J. Vuli B. Miti G. Rusak M. Krajai J. Hrenovi H. Vanik D. Paar K. Fukar Reichel J. Vuli Kod Obvezni predmeti

Zimski semestar 3+3+1 3+3+2 2+3+0 2+3+0 0+2+0 9 9 6 6

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS

35776 Opa i anorganska kemija Stanina i molekularna 35772 biologija 60221 Opa zoologija 35779 Matematika Tjelesna i zdravstvena 38079 kultura 1* Morfologija i anatomija 35774 biljaka 35775 Mikrobiologija 73779 Organska kemija 35780 Fizika Tjelesna i zdravstvena 38080 kultura 2* UKUPNO:

2+3+0 4+3+0 2+2+1 2+2+0 0+2+0 25 30 21

7 9 7 7

30

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. *U skladu sa Statutom Sveuilita u Zagrebu, nastava Tjelesne i zdravstvene kulture obavezna je za studente I. i II. godine preddiplomskog i integriranog preddiplomskog i diplomskog studija, ali ne ulazi u satnicu niti joj se pripisuju ECTS bodovi.

II. GODINA Nastavnici V. Zoldo M. Pavlica B. Basrak Z. Ljubei R. Matonikin Kepija Z. Mihaljevi K. Fukar Reichel J. Vuli B. Primc-Habdija B. Mildner D. Vilii P. Krui D. Vilii B. Primc-Habdija vidi tablicu K. Fukar Reichel J. Vuli Kod Obvezni predmeti

Zimski semestar

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+3+1 2+2+0 2+4+1 2+2+0 0+2+0 2+4+1 3+2+2 1+2+1 8 8 7 2 5 0+2+0 21# 30 18# 30 5 7 5 8 5

40327 Genetika 40328 Statistika 40330 Protista 52345 Opa ekologija Tjelesna i zdravstvena 40849 kultura 3* 40336 Beskraljenjaci 73828 Osnove biokemije 45002 Bioloka oceanografija Terenska nastava (120 sati/ god.) Izborni predmeti Tjelesna i zdravstvena 40850 kultura 4* UKUPNO: 40341

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. *U skladu sa Statutom Sveuilita u Zagrebu, nastava Tjelesne i zdravstvene kulture obavezna je za studente I. i II. godine preddiplomskog i integriranog preddiplomskog i diplomskog studija, ali ne ulazi u satnicu niti joj se pripisuju ECTS bodovi. # Bez satnice izbornih predmeta

S. Ronevi D. Jalovec D. Vilii Z. Bajraktarevi M. Mrakovi N. Kallay G. LackoviVenturin A. Alegro

Izborni predmeti Osnove analitike kemije Anatomija ovjeka Mikrobiologija ekosustava Geologija s paleontologijom Osnove zatite prirode Osnove fizikalne kemije Histologija i embriologija 40351 ivotinja Nomenklatura i 45072 determinacija biljaka Izbor iz drugih studijskih programa 40343 40819 40346 40347 40349 40642

2+3+1 2+1+0 2+2+0 2+2+0

5 3 5 5 2+1+0 2+2+0 2+2+0 1+2+1 5 5 5 5

III. GODINA Nastavnici Z. Tadi D. Hranilovi M. Kalafati M. Mrakovi M. Tkalec T. Nikoli R. otari I. Ternjej T. Nikoli M. Mrakovi vidi tablicu Kod Obvezni predmeti

Zimski semestar

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+4+1 2+2+1 3+3+1 9 6 9 3+3+0 2+4+0 2+1+1 7 7 5 2 0+0+4 19# 6 30 20# 5 4 30

40871 Animalna fiziologija 60222 40873 40874 40340 Bioloka evolucija Kraljenjaci Fiziologija bilja Sistematska botanika

53502 Biogeografija Terenska nastava (90 sati/god.) 57445 Seminarski rad Izborni predmeti UKUPNO: 40876

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. # Bez satnice izbornih predmeta

Izborni predmeti V. Benkovi N. Oroli D. Hranilovi P. Rudan Z. Lorkovi N. Bauer M. Matuli Z. Zgaga S. Gajovi M. Matuli T. Milievi Laboratorijske ivotinje u 40368 biolokim istraivanjima 40870 Bioloka antropologija Osnove genetikog 40879 inenjerstva Kultura animalnih i biljnih 40880 stanica 40881 Modelni organizmi u molekularnoj biologiji 2+1+1 2+1+1 4 6 2+0+2 2+2+0 2+0+1 1+1+0 4 4 4 3

72222 Mikologija Izbor iz drugih studijskih programa

Preddiplomski sveuilini studij MOLEKULARNA BIOLOGIJA

U svakom semestru potrebno je upisati najmanje 30 bodova (ECTS), odnosno godinje 60 bodova (ECTS) iz skupine obaveznih i izbornih predmeta. U okviru izbornih sadraja studenti mogu izabrati i one koji su ponueni u svim studijskim programima Biolokog odsjeka te predmete iz drugih sveuilinih studijskih programa. Zimski semestar 4+4+2 3+3+1 4+4+0 0+2+0 4+4+0 3+3+1 3+2+0 2+2+1 0+2+0 25 30 25 30 10 8 6 6 12 8 10 Ljetni semestar

I. GODINA Nastavnici B. Kaitner M. Krsnik-Rasol V. Besendorfer M. Kuini K. Fukar Reichel J. Vuli A. Alegro M. Gligora S. TomiPisarovi D. Baki I. Kokanovi K. Fukar Reichel J. Vuli Kod Obvezni predmeti

P+V+S ECTS P+V+S ECTS

35805 Opa i anorganska kemija 35802 Biologija stanice 35803 Zoologija Tjelesna i zdravstvena 38079 kultura 1* 35804 Botanika 35806 Organska kemija 36097 Matematika 36098 Fizika Tjelesna i zdravstvena 38080 kultura 2* UKUPNO:

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. *U skladu sa Statutom Sveuilita u Zagrebu, nastava Tjelesne i zdravstvene kulture obavezna je za studente I. i II. godine preddiplomskog i integriranog preddiplomskog i diplomskog studija, ali ne ulazi u satnicu niti joj se pripisuju ECTS bodovi.

II. GODINA Nastavnici M. Krajai D. kori J. Hrenovi D. Kovaevi P. Goldstein K.Fukar Rechel J. Vuli V. Besendorfer . VidakoviCifrek I. Grui Sovulj vidi tablicu K.Fukar Reichel J. Vuli Kod Obvezni predmeti

Zimski semestar

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 4+4+0 4+4+2 2+2+0 0+2+0 4+3+1 3+3+0 4+2+2 4 0+2+0 22
#

40360 Bakteriologija i virologija 40361 Osnove fizikalne kemije 40362 Statistika Tjelesna i zdravstvena 40849 kultura 3* 40364 Genetika 40365 Fiziologija bilja 40367 Biokemija 1 Izborni predmeti Tjelesna i zdravstvena 40850 kultura 4* UKUPNO:

9 12 5

9 7 9 5

30

22#

30

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. *U skladu sa Statutom Sveuilita u Zagrebu, nastava Tjelesne i zdravstvene kulture obavezna je za studente I. i II. godine preddiplomskog i integriranog preddiplomskog i diplomskog studija, ali ne ulazi u satnicu niti joj se pripisuju ECTS bodovi. # Bez satnice izbornih predmeta

Izborni predmeti V. Benkovi D. Hranilovi N. Oroli Z. Bajraktarevi D. Jalovec 40368 Laboratorijske ivotinje u biolokim istraivanjima 2+1+1 4 5 3

40347 Geologija s paleontologijom 2+2+0 40819 Anatomija ovjeka 2+1+0

B. Primc Habdija T. BakranPetricioli D. Vilii Z. Zgaga S. Gajovi M. Matuli J. Sremac T. Prebeg G. LackoviVenturin I. Primoi N. Gali B. Miti M. Kuini

44274 Zoologija 2 (beskraljenjaci) 2+3+0 40648 Biologija mora 40346 Mikrobiologija ekosustava 40881 Modelni organizmi u molekularnoj biologiji 2+1+0 2+2+0

4 4 5 2+0+1 1+1+0 1+2+0 2+2+0 2+0+1 3+2+1 6 4 3 5 5 5 6 3

63505 Principi paleontologije Uvod u elektronsku 40668 mikroskopiju 40671 Histologija i histokemija Osnove kemije prirodnih organskih spojeva 40675 Analitika kemija Terenska nastava iz 40676 botanike i zoologije (120 sati/god.) 73833 III. GODINA Zimski semestar

Ljetni semestar

Nastavnici V. Benkovi D. iki N. Oroli G. LackoviVenturin D. Leljak-Levani I. Weyganduraevi I. Ivani Bae M. Kalafati D. Franjevi M. Matuli D. Leljak-Levani vidi tablicu

Kod

Obvezni predmeti

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 3+4+0 3+2+1 2+2+1 8 7 7 3+3+0 2+2+1 1+2+0 0+0+4 18# 8 30 18# 8 7 5 5 5 30

40882 Animalna fiziologija 40883 Biologija razvoja 40884 Biokemija 2 40885 Molekularna genetika 40886 Evolucijska biologija Kultura animalnih i biljnih 40887 stanica 57446 Seminarski rad Izborni predmeti UKUPNO:

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. # Bez satnice izbornih predmeta

Izborni predmeti M. Pavlica G. Klobuar . VidakoviCifrek V. Garaj-Vrhovac N. Oroli . VidakoviCifrek M. Tkalec Z. Mihaljevi M. urkoviPerica B. Balen M. Mrakovi G. Igaly 40889 Biotestovi 1+2+0 4 4 4 5 2+2+0 1+2+0 1+2+0 2+1+0 2+3+0 1+2+0 0+3+1 5 5 5 5 5 5 5

40890 Radiobiologija 2+1+0 63963 Imunologija i imunogenetika 2+2+0 44262 Metabolizam biljaka u stresnim uvjetima 1+2+0

40892 Ekologija Metode istraivanja 40893 nukleinskih kiselina Metode istraivanja 40894 proteina 40895 Genomi 40896 Zoologija 3 (kraljenjaci) 40897 Raunarski praktikum Laboratorijska struna 40898 praksa* Izbor iz drugih studijskih programa

* Laboratorijska struna praksa moe se stei u laboratorijima Biolokog odsjeka ili drugih znanstvenoistraivakih ustanova.

Preddiplomski sveuilini studij

ZNANOSTI O OKOLIU

U svakom semestru potrebno je upisati najmanje 30 bodova (ECTS), odnosno godinje 60 bodova (ECTS) iz skupine obaveznih i izbornih sadraja. U okviru izbornih sadraja studenti mogu izabrati i one koji su ponueni u svim studijskim programima Biolokog odsjeka te predmete iz drugih sveuilinih studijskih programa. I. GODINA Nastavnici N. Juda B. Primc Habdija A. Moro Z. Franui D. Orei K. Fukar Reichel J. Vuli N. Juda D. Tiblja M. Gligora R. Matonikin Kepija M urkoviPerica J. Hrenovi vidi tablicu K. Fukar Reichel J. Vuli Kod 37623 37609 37624 37625 37626 Obvezni predmeti Zimski semestar 6 5 5 4 4 Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS

Opa kemija 2+2+1 Osnove biologije 2+3+0 Opa geologija 2+2+0 Matematika 1 2+1+0 Hidrogeografija 2+0+1 Tjelesna i zdravstvena 38079 0+2+0 kultura 1* 37627 Uvod u anorgansku kemiju 37628 Mineralogija 37612 Protista 37613 Opa mikrobiologija Izborni predmeti Tjelesna i zdravstvena 38080 kultura 2* UKUPNO:

2+3+1 3+1+0 2+3+1 2+2+0 6 0+2+0

5 5 7 5 8

20

30

20#

30

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. *U skladu sa Statutom Sveuilita u Zagrebu, nastava Tjelesne i zdravstvene kulture obavezna je za studente I. i II. godine preddiplomskog i integriranog preddiplomskog i diplomskog studija, ali ne ulazi u satnicu niti joj se pripisuju ECTS bodovi. # Bez satnice izbornih predmeta

Izborni predmeti Z. Benceti Klai, Oneienje atmosfere i 37629 G. Meduni globalno zagrijavanje D. Belui 37630 Uvod u meteorologiju G. Meduni 37635 Legislativa u zatiti prirode Geografske osnove Z. Stiperski 37636 globalizacije B. Frst-Bjeli 37631 Sredozemlje I. Kokanovi 37632 Fizika D. Ilievi 37633 Matematika 2 A. Moro 37634 Opa paleontologija II. GODINA Nastavnici H. Vanik B. Primc-Habdija D. Balen M. Kovai Z. Mihaljevi A. Filipi K. Fukar Reichel J. Vuli Kod Obvezni predmeti

2+0+0 2+0+0 2+0+0 2+0+1

3 3 2 4 2+0+1 4 2+1+0 4 2+1+0 4 2+1+0 4 Ljetni semestar

Zimski semestar 2+2+0 2+3+0 3+1+0 2+2+0 2+1+0 0+2+0 5 6 5 5 4

P+V+S ECTS P+V+S ECTS

40918 Temelji organske kemije 40919 Invertebrata 40920 Petrologija 52337 Opa ekologija 52342 Klimatologija Tjelesna i zdravstvena 40849 kultura 3*

N. Kallay D. Zanella Z. Liber M. Orli M. Teliman Prtenjak S. Faivre D. Balen vidi tablicu K. Fukar Reichel, J. Vuli

40921 Osnove fizikalne kemije 40923 Vertebrata 40924 Sistematska botanika 40926 Dinamika atmosfere i mora 40927 Geomorfologija Terenska nastava 40928 (120 sati/god.) Izborni predmeti Tjelesna i zdravstvena 40850 kultura 4* UKUPNO:

2+2+0 2+3+0 2+2+0 2+0+2 2+1+1

4 5 4 4 5 2

5 0+2+0 20
#

30

21#

30

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. *U skladu sa Statutom Sveuilita u Zagrebu, nastava Tjelesne i zdravstvene kulture obavezna je za studente I. i II. godine preddiplomskog i integriranog preddiplomskog i diplomskog studija, ali ne ulazi u satnicu niti joj se pripisuju ECTS bodovi. # Bez satnice izbornih predmeta

B. Balen V. Besendorfer J. Lajtner M. poljar L. Sipos A. Horvat K. mit D. Orei M. Jakovi L. akaja

Izborni predmeti Stanina i molekularna 40929 biologija 40931 Nacionalni parkovi 40933 Kemijska analiza okolia 73834 52343 45109 52344 Osnove ureenja prostora Geografija mora Prometna geografija Kulturna geografija Izbor iz drugih studijskih programa

2+3+0 2+0+2 1+3+0

5 5 5 1+1+0 3+0+0 2+0+1 2+0+1 3 3 3 3

III. GODINA Nastavnici I. Katavi P. Krui M. Mrakovi P. Goldstein M. Pavlica V. Zoldo M. Jurai G. Kovaevi B. Cvetko-Teovi A. Toski vidi tablicu N. Buzjak Kod Obvezni predmeti

Zimski semestar

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 3+0+0 2+0+1 2+2+0 2+2+0 4 4 5 5 4 2+2+0 2+1+0 2+2+0 0+0+4 8 4 30 17# 30 5 4 6 5

Gospodarenje morem i 40935 zatita 45110 Zatita prirode 40996 Statistika 40937 Genetika 40939 40938 40940 73835 57447

Geologija zatite okolia 2+1+0 Evolucija Primijenjena geologija Kartografske osnove GIS-a Seminarski rad Izborni predmeti Terenska nastava iz bioloke, geografske i 73836 geoloke zatite okolia (120 sati/god.) UKUPNO: 17#

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. # Bez satnice izbornih predmeta

D. Buckovi N. Buzjak

Izborni predmeti Osnove historijske 46831 geologije Geoekologija i zatita 40946 okolia

2+2+0 2+0+2

4 4

B. Miti L. Palinka I. Nejami D. Njega A. Filipi D. Balen N. Tomai L. Palinka J. Sremac T. Milievi

46891 40945 44537 45113 45114

Palinologija 1+2+0 Geologija mineralnih leita Demogeografija Geografija Hrvatske Regionalna klimatologija Mikroskopska istraivanja 40951 minerala i stijena Rudna leita, utjecaj na 46825 okoli 46830 Primijenjena paleontologija 72222 Mikologija

4 3+1+0 2+0+1 3+0+2 1+0+2 2+3+0 2+1+0 2+1+2 1+1+0 4 4 6 3 5 3 6 3

Diplomski sveuilini studij EKSPERIMENTALNA BIOLOGIJA

U svakom semestru potrebno je upisati najmanje 30 bodova (ECTS), odnosno godinje 60 bodova (ECTS) iz skupine obaveznih i izbornih sadraja jednog od tri ponuena modula. U okviru izbornih sadraja studenti mogu izabrati i one koji su ponueni u svim studijskim programima Biolokog odsjeka te predmete iz drugih sveuilinih studijskih programa. Zimski semestar Ljetni semestar

I. GODINA Nastavnici Kod Predmeti

P+V+S ECTS P+V+S ECTS

N. Oroli A. Galov A. Marinculi D. Hranilovi vidi tablicu

MODUL: FIZIOLOGIJA I IMUNOBIOLOGIJA Obvezni predmeti 45045 Imunologija i imunogenetika 2+2+0 6 74435 Metode u imunologiji 2+2+1 7 45053 Parazitologija Neurofiziologija i 45054 endokrinologija Izborni predmeti 17 UKUPNO: 4# 30

1+2+1 2+1+1 8#

6 6 18 30

Izborni predmeti N. Oroli B. Malenica Z. Tadi K. Vlahoviek B. Malenica Z. Grubi N. Oroli N. Oroli Z. Tadi D. iki V. Benkovi F. Kneevi D. iki V. Benkovi N. Oroli 44409 Opa onkologija 45055 Ekofiziologija ivotinja 44405 Bioinformatika 45056 Molekularna onkologija Transplantacijska imunologija Imunologija tumora i 45058 metastaza 45057 45059 Komparativna imunologija 74650 Osnove patofiziologije 74651 45060 Fiziologija oksidativnog stresa u ljudi i ivotinja Laboratorijska struna praksa (120 sati/god.) Izbor iz drugih studijskih programa 2+0+2 2+2+2 1+2+0 2+2+0 6 9 5 6 2+3+1 2+1+1 2+1+0 1+1+1 2+2+1 9 6 5 5 6 3

G. Rusak S. Jelaska T. Nikoli T. Nikoli S. Jelaska vidi tablicu

MODUL BOTANIKA Obvezni predmeti Molekularna biologija 45063 2+1+1 biljaka 45064 Ekologija bilja 1+2+1 45065 Flora Hrvatske Terenska nastava iz 45066 botanike 120 sati Izborni predmeti UKUPNO: 8#

4 6 2+3+1 9 3 20 30 6# 18 30

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno.
#

Bez satnice izbornih predmeta

T. Prebeg A. Alegro G. Rusak D. Leljak-Levani A. PlenkoviMoraj S. Jelaska R. otari

45068 74630 44411 44407

Izborni predmeti Elektronska mikroskopija Primijenjena botanika Biljne bioaktivne tvari Mehanizmi biljnog razvitka

1+2+0 2+0+1

5 5 2+2+0 2+1+1 1+2+1 2+2+0 2+2+0 6 5 6 5 5

60234 Primjenjena algologija 44541 Primjena GIS-a u biologiji 40352 Hortikultura Izbor iz drugih studijskih programa MODUL ZOOLOGIJA Obvezni predmeti 45075 Molekularna evolucija 2+2+1 Filogenija i sistematika 2+0+0 45076 ivotinja Principi i naela 45074 sistematske zoologije 45077 Ekologija ivotinja

D. Franjevi I. Habdija M. Kuini M. Kerovec I. Ternjej Z. Mihaljevi S. Gottstein N. Tvrtkovi M. Mrakovi M. Kuini I. Habdija M. Mrakovi vidi tablicu

5 3 2+0+0 1+2+1 3 6

45078 Raznolikost faune Hrvatske 45079 Terenska nastava iz zoologije (120 sati/god.) Izborni predmeti UKUPNO:

2+2+2

9 3

7#

22 30

12#

9 30

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. # Bez satnice izbornih predmeta

K. Bri-Kosti I. Gui A. Marinculi Z. Tadi G. LackoviVenturin Z. Tadi M. Kuini G. Klobuar I. Ternjej

Izborni predmeti 45080 Populacijska genetika Paleontoloki aspekti 45081 evolucije 45053 Parazitologija 45055 Ekofiziologija ivotinja

2+1+1 2+0+1 1+2+1 2+2+2

6 5 6 9 6 2+2+0 1+2+1 2+1+0 6 6 5

60235 Razvojna biologija ivotinja 2+1+1 44559 Ponaanje ivotinja Evolucija organskih sustava 74649 u ivotinja 45085 Zoogeografija

J. Sremac

45086 Paleoekologija Izbor iz drugih studijskih programa II. GODINA Zimski semestar

2+1+0

Ljetni semestar

Nastavnici

Kod

Naziv predmeta

P+V+S ECTS P+V+S ECTS

MODUL FIZIOLOGIJA I IMUNOBIOLOGIJA Izborni predmeti D. iki J. Erhardt M. laus F. Kneevi M. Krajai I. Kosalec D. Leljak-Levani M. Joki D. iki 75088 Neuroimunologija 60238 60239 60240 60241 63809 64876 Forenzika antropologija Molekularna patologija Virusi i subvirusni patogeni Mikrobiologija patogena Metodologija znanstvenoistraivakog rada Fiziologija metabolizma i bioenergetika Izbor iz drugih studijskih programa Diplomski rad Diplomski ispit MODUL BOTANIKA Izborni predmeti Z. Liber, V. Besendorfer Z. atovi T. Nikoli V. Hrak B. Miti B. PevalekKozlina . VidakoviCifrek I. Habdija R. otari 60203 Filogenija i molekularna sistematika biljaka 2+3+1 2+2+0 1+2+0 2+2+0 1+0+1 1+2+0 6 6 4 6 3 4 2+0+1 2+1+0 1+1+0 2+0+1 2+1+1 1+1+0 2+1+0 5 5 3 5 6 4 5

63900 63901

24 6

60244 Geobotanika 46891 Palinologija Fiziologija stresa i 60245 obrambeni mehanizmi biljaka Naela metodologije znanstvenog rada 74639 Arheobotanika Izbor iz drugih studijskih programa 63900 Diplomski rad 63901 Diplomski ispit 60246 MODUL ZOOLOGIJA Izborni predmeti Elektronska mikroskopija Entomologija Ihtiologija i ribarstvo slatkih voda Ornitologija Mamalogija

24 6

T. Prebeg M. Kuini M. Mrakovi Z. Dolenec M. Mrakovi S. Gottstein I. Maguire J. Lajtner S. Gottstein T. Bakran Petricioli

45068 63801 60228 60247 63804

1+2+0 2+2+0 2+1+1 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+0+2

5 6 6 5 5 5 4 5 6

60248 Biologija rakova 46892 Malakologija Biologija podzemnih 60249 stanita 74648 Biologija mora

V. Hrak M. Mrakovi M. Kuini N. Tvrtkovi I. Habdija

60251

Zatiene vrste i podruja RH

2+2+1 2+1+1 1+0+1

8 6 3

60252 Konzervacijska biologija Naela metodologije 60246 znanstvenog rada Izbor iz drugih studijskih programa 63900 Diplomski rad 63901 Diplomski ispit

24 6

Diplomski sveuilini studij - EKOLOGIJA I ZATITA PRIRODE

U svakom semestru potrebno je upisati najmanje 30 bodova (ECTS), odnosno godinje 60 bodova (ECTS) iz skupine obaveznih i izbornih sadraja. U okviru izbornih sadraja studenti mogu izabrati i one koji su ponueni u svim studijskim programima Biolokog odsjeka te predmete iz drugih sveuilinih studijskih programa.

I. GODINA
Nastavnici V. Hrak M. Mrakovi M. Kuini G. Klobuar M. Mrakovi S. Jelaska T. Bakran Petricioli M. Kerovec Z. Mihaljevi S. Jelaska vidi tablicu Kod 44538 Obvezni predmeti

Zimski semestar

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 6 6

Zatiene vrste i podruja u 2+1+1 RH 2+1+1

44539 Ekotoksikologija Terenska nastava (120 sat/god.)i

44540

44541 Primjena GIS-a u biologiji Izborni modul Izborni predmeti Izbor iz drugih studijskih programa UKUPNO:

2+2+0 13 5

5 13 9

8#

30

4#

30

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno.
#

Bez satnice izbornih predmeta

IZBORNI MODUL KOPNO

S. Jelaska M. Kuini V. Hrak M. Mrakovi Z. Dolenec M. Kerovec I. Ternjej Z. Mihaljevi S. Gottstein I. Habdija M. Kerovec I. Ternjej Z. Mihaljevi Z. Ljubei R. Matonikin Kepija T. Bakran 44542 Ekologija bilja 44543 Ekologija kukaca 74436 Vegetacijska ekologija Ekologija kopnenih 44545 kraljenjaka 2+3+1 2+2+0 7 6 4+1+0 3+2+0 6 7

IZBORNI MODUL KOPNENE VODE

44546 Ekologija kopnenih voda 44547 Energetika ekosustava 44548 Biologija oneienih voda 44549 Ekologija protista 2+2+1 2+2+0 7 6 2+2+1 2+2+0 7 6

IZBORNI MODUL MORE

74437 Metode istraivanja mora 2+1+2 7

Petricioli I. Katavi T. Bakran Petricioli D. Vilii Marikultura i utjecaj na 2+0+2 okoli Ekologija obalnog podruja 44552 mora 44553 Mikrobiologija pelagijala 44551 6 2+0+3 2+2+0 7 6

T. Legovi M. Bogunovi D. Orei T. Marjanac M. Jurai P. Krui M. poljar Z. Tadi S. Gottstein

J. Sremac B. Primc-Habdija A. Plenkovi44562 Plankton slatkih voda Moraj Bakteriologija oneienih J. Hrenovi 44563 voda B. Pevalek44564 Ekofiziologija bilja Kozlina M. urkovi Perica 44565 Ekologija bakterija i virusa J. Hrenovi J. Lajtner 44566 Invazivne vrste R. Erben B. Miti Ugroenost i zatita S. Jelaska 44567 kopnenih stanita u Hrvatskoj Izbor iz drugih studijskih programa

Izborni predmeti 44554 Modeliranje u ekologiji 44555 Pedologija 44556 Hidrogeografija Geologija i hidrogeologija 44557 kra 44558 Geologija mora 74603 Bioraznolikost mora 60233 Limnologija 44559 Ponaanje ivotinja Ekologija podzemnih 44560 stanita 44561 Paleoekologija

2+2+0 2+2+0 2+0+1 2+2+0 2+2+0 2+1+1

5 5 5 5 5 5 2+2+0 2+2+0 2+1+0 2+2+0 2+2+0 2+2+0 1+2+0 2+2+0 2+1+1 2+0+2 6 6 4 5 5 5 4 5 5 5

II. GODINA Nastavnici G. Meduni I. Katavi P. Krui vidi tablicu Kod Obvezni predmeti

Zimski semestar 2+0+1 2+0+2 4 6

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS

60224 Legislativa u zatiti prirode Gospodarenje morem i 60225 zatita Izborni predmeti 63902 Diplomski rad 63903 Diplomski ispit UKUPNO:

7#

10#

24 6 30

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. # Bez satnice izbornih predmeta i ECTS bodova

M. Mrakovi I. Tikvi B. Miti M. Mrakovi

Izborni predmeti Upravljanje prirodnim populacijama 60227 Ekologija uma 46891 Palinologija Ihtiologija i ribarstvo slatkih 60228 voda 60226

2+2+0 2+0+2 1+2+0 2+1+1

6 6 4 6

J. Hrenovi S. Butula S. Mieti

60229 Bioremedijacija 1+2+0 Teorija zatitnog planiranja 60230 2+0+2 krajobraza 60232 Akvakultura 2+0+1 Izbor iz drugih studijskih programa

4 6 4

Diplomski sveuilini studij

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

U svakom semestru potrebno je upisati najmanje 30 bodova (ECTS), odnosno godinje 60 bodova (ECTS) iz skupine obaveznih i izbornih sadraja. U okviru izbornih sadraja studenti mogu izabrati i one koji su ponueni u svim studijskim programima Biolokog odsjeka te predmete iz drugih sveuilinih studijskih programa.

I. GODINA Nastavnici Kod 44400 M. Matuli 44401 I. Rubelj . D. Leljak-Levani 44402 M. Joki Z. Lorkovi 44403 44404 vidi tablicu Obvezni predmeti

Zimski semestar

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 3 8 3 2+2+0 2+3+2 16 30 11# 14 6 10

Mutageneza i 2+2+0 karcinogeneza Molekularna biologija 3+3+1 stanice Metodologija znanstveno1+1+0 istraivakog rada Genetiko inenjerstvo u biotehnologiji Metode istraivanja u molekularnoj biologiji Izborni predmeti 13
#

UKUPNO:

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. # Bez satnice izbornih predmeta

Izborni predmeti K. Vlahoviek B. Bertoa 44405 Bioinformatika 44406 Molekularna biofizika 1+2+0 3+2+1 2+1+1 2+1+1 2+0+2 5 7 5 4 6 1+2+1 2+1+1 2+2+0 2+0+1 0+0+4 2+0+1 1+2+1 5 5 6 5 5 5 5

D. Leljak-Levani 44407 Mehanizmi biljnog razvitka Molekularna biologija G. Rusak 44412 biljaka N. Oroli 44409 Opa onkologija B. Malenica B. Balen 44410 Uvod u proteomiku M. Cindri D. kori 44408 Molekularna virologija G. Rusak N. Gali I. Grui Sovulj N. Bauer V. Benkovi D. iki 44411 Biljne bioaktivne tvari Instrumentne analitike 44414 metode II 44415 Vii praktikum iz biokemije 44413 Osnove biotehnologije Fiziologija endokrinog 74434 sustava Izbor iz drugih studijskih programa

II. GODINA Nastavnici vidi tablicu Kod Obvezni predmeti

Zimski semestar 30

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS

Izborni predmeti Diplomski rad sa 63896 seminarom UKUPNO:

30 30 30

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. # Bez satnice izbornih predmeta

K. Bri-Kosti V. Zoldo D. kori Z. Liber V. Besendorfer T. Nikoli Z. atovi V. Zoldo J. Paveli

Genetika Izborni predmeti 45080 Populacijska genetika 60201 Molekularna citogenetika Subvirusne infektivne 60202 molekule 60203 Filogenija i molekularna sistematika biljaka

2+1+1 1+2+1 2+1+0 2+3+1 1+2+1 2+1+1

6 6 4 6 5 6

60204 Epigenetika 60205 Medicinska genetika Stanina biologija Izborni predmeti

M. Ilakovac Kveder Z. Lorkovi I. Weber M. Antica . VidakoviCifrek H. Fulgosi H. Lepedu T. Prebeg

60206 Biomembrane 60207 Biologija RNA

1+2+0 1+2+1

5 5 5 5 5 5

74431 Citoskelet i stanina gibanja 2+0+1 Mehanizmi stanine 1+1+1 60209 diferencijacije 60210 Struktura i funkcija fotosintetskih membrana 1+2+0 1+3+0

63810 Elektronska mikroskopija Biologija ovjeka Izborni predmeti

P. Rudan G. Kovaevi S. Kapitanovi D. Hranilovi

63811 Bioloka antropologija 74433 Evolucija ovjeka 60212 Genom ovjeka 60213 Molekularna dijagnostika 74432 Neurofiziologija Raunalna biologija Izborni predmeti

2+1+0 2+0+1 1+2+0 2+2+0 2+1+1

4 3 4 6 6

K. Vlahoviek B. Lenhard K. Vlahoviek B. agrovi B. agrovi T. Hrenar

60214 Algoritmi i programiranje 60215 Raunalna genomika 60216 Strojno uenje i statistika Strukturna raunalna 60217 biofizika Matematike osnove 60218 raunalne biologije

1+2+0 2+2+0 1+2+0 1+2+0 2+2+0

6 6 6 6 8

Strukturna biologija Izborni predmeti B. Kova D. Matkovi alogovi I. Vickovi D. Matkovi alogovi 69313 Molekulska spektroskopija 69312 Kristalokemija 60219 Proteinska kristalografija 60220 Bioanorganska kemija Izbor iz drugih studijskih programa
P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno.

2+0+1 2+0+1 2+1+1 2+1+0

6 6 6 5

Diplomski sveuilini studij ZNANOSTI O OKOLIU

U svakom semestru potrebno je upisati najmanje 30 bodova (ECTS), odnosno godinje 60 bodova (ECTS) iz skupine obaveznih i izbornih predmeta jednog od tri ponuena modula: Bioloka zatita okolia, Geografska zatita okolia i Geoloka zatita okolia. U okviru izbornih predmeta studenti mogu izabrati i one koji su ponueni u studijskim programima Biolokog, Geografskog ili Geolokog odsjeka te drugih sveuilinih studijskih programa. Zimski semestar Ljetni semestar

I. GODINA Nastavnici I. Habdija Kod Obvezni predmeti

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+0+0 2 6 2 4

Naela i metodologija 53438 znanstvenog rada u znanostima o okoliu

S. Radi Brkanac 60260 Osnove fiziologije bilja 2+3+0 G. Kniewald Instrumentalne metode 2+0+0 53440 V. Bermanec analize kakvoe okolia Geoloki aspekti 2+1+0 L. Palinka 53441 zbrinjavanja otpada Z. Tadi D. Hranilovi 60267 Temelji animalne fiziologije A. Galov Geografski informacijski A. Toski 45112 sustavi V. Tomi 53496 Geoloke karte Terenska nastava iz bioloke, geografske i Z. Mihaljevi 53445 geoloke zatite prirode 120 sati/god. vidi tablicu Izborni predmeti UKUPNO: 12
#

3+3+0 3+3+0 1+1+0

6 7 3 5

16 30 14
#

9 30

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. # Bez satnice izbornih predmeta

II. GODINA Nastavnici M. Kerovec Z. Mihaljevi I. Ternjej Kod Obvezni predmeti

Zimski semestar

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+2+0 6

74438 Ekologija ivotinja

S. Gottstein S. Jelaska M. poljar N. Buzjak 60283 Ekologija bilja 45115 Primijenjena limnologija 59975 Primijenjena geoekologija Diplomski rad sa 63897 seminarom vidi tablicu Izborni predmeti UKUPNO: 18# 5 30 30 2+3+1 1+1+0 3+2+1 8 2 9 30

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. # Bez satnice izbornih predmeta

MODUL: BIOLOKA ZATITA OKOLIA Izborni predmeti T. Legovi Z. Lorkovi S. Gottstein D. iki V. Benkovi S. Mieti A. PlenkoviMoraj R. Matonikin Kepija I. Habdija L. Sipos M. Mrakovi V. Hrak M. Kuini T. Legovi G. Klobuar M. Pavlica Ekoloki modeli u zatiti 2+1+2 okolia Genetiko inenjerstvo u 2+2+0 44403 biotehnologiji Zatita bioloke i 2+1+1 53448 krajobrazne raznolikosti 53447 60274 Toksikologija okolia 53450 Akvakultura i ribarstvo 2+2+0 2+2+0 2+1+0 6 6 5 5 5 4 2+2+0 2+2+0 2+2+0 4+0+0 2+2+0 2+1+1 1+2+1 5 6 5 5 5 5 4

V. Garaj Vrhovec 40890 Radiobiologija 54601 Ekologija protista 44547 Energetika ekosustava Tehnologija obrade 53454 otpadnih voda Bioloka raznolikost 53455 hrvatske flore i faune i ugroene vrste Informatiki sustavi u 53456 znanostima o okoliu 53457 Biomonitoring

S. Radi Brkanac 72361 Ekotoksikologija bilja MODUL: GEOGRAFSKA ZATITA OKOLIA Izborni predmeti A. Toski S. Faivre S. Faivre D. Orei B. Frst-Bjeli M. Bogunovi A. Bensa S. Faivre D. Orei D. Pejnovi D. Orei 53482 Analize u GIS-u 1+2+0 Geomorfologija i 53483 2+0+1 hidrografija kra 53484 Primijenjena geomorfologija 2+0+1 53485 Prirodni resursi 53486 Povijest okolia 53492 Pedogeografija 53487 Osnove speleologije 53488 Prirodni rizici Restrukturiranje i problemi 53489 odrivog razvoja ruralnih podruja 60281 Upravljanje priobaljem 2+0+1 1+1+2 2+1+0 5 5 5 5 5 5

2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1

5 5 5 5

D. Pejnovi A. Filipi D. Orei

60282 Geografija kra 53443 Primjenjena klimatologija 74596 Primjenjena hidrogeografija

2+0+1 2+0+2 2+2+0

5 5 5

MODUL: GEOLOKA ZATITA OKOLIA Izborni predmeti V. Bermanec G. Kniewald S. Kapelj G. Meduni M. Bogunovi M. Ahel G. Meduni D. Tiblja V. osovi 53493 Mineralogija okolia Hidrogeokemija i zatita podzemnih voda 53495 Geokemija okolia 53494 53498 Osnove tloznanstva Organska geokemija 53497 zagaivala 53499 Geokemijski procesi u sedimentnim stijenama 2+0+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 3 4 4 5 2+1+0 2+1+0 1+2+0 2+1+0 5 5 5 4

53500 Mineralogija glina 60280 Mikrofosili, okolii i vrijeme

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno.

UVJETI PRIJELAZA U VIU GODINU STUDIJA Za upis svih predmeta sljedee godine studija potrebno je poloiti sve ispite prethodne godine. Ukoliko student nije poloio sve propisane predmete iz neke godine studija, moe upisati pojedine predmete iz viih godina studija u odgovarajuem broju ECTS bodova, uz uvjet da ima poloene propisane preduvjete. Za upis kolegija sljedbenika iji je prethodnik odsluan u prethodnom semestru tekue kolske godine potrebno je samo odsluati prethodnik. Prethodnik treba poloiti prije sljedbenika. PREDUVJETI ZA UPIS POJEDINIH PREDMETA VIE GODINE STUDIJA Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij BIOLOGIJA I KEMIJA I. godina Predmet koji se upisuje Kd Predmet 37584 Fizika 2 36175 Praktikum ope kemije 2 36174 Analitika kemija Kd 36179 36170, 36172 36170 Predmet prethodnik Predmet Fizika 1 Opa kemija, Praktikum ope kemije 1 Opa kemija Status Odsluan Odsluani Odsluan

II. godina Predmet koji se upisuje Kd Predmet 40826 40657 Mikrobiologija Alge i gljive Kd 37582 36147 36147 36148 36170 36177 36179 37583 37584 36710 37174 Predmet prethodnik Predmet Osnove molekularne biologije Biologija stanice Biologija stanice Opa botanika Opa kemija Matematika 1 Fizika 1 Matematika 2 Fizika 2 Opa kemija Analitika kemija Status Poloen Odsluan Odsluan Odsluan Poloen Poloen Poloen Odsluan Odsluan Poloen Odsluan

40821 40823 40824

Fizikalna kemija 1 Anorganska kemija Osnovni praktikum analitike kemije

36172 36175 40837 46837 63512 46838 Genetika Beskraljenjaci Osnove histologije i embriologije Fizikalna kemija 2 37582 36147 36141 36147 40819 37583 37584 40821 40821 36174 36172 36175 40657 36141

40840

Osnovni praktikum fizikalne kemije Terenska nastava iz bioloke raznolikosti protista i invertebrata (120 sati/god.)

Praktikum ope kemije 1 Praktikum ope kemije 2 Osnove molekularne biologije Biologija stanice Opa zoologija Biologija stanice Anatomija ovjeka Matematika 2 Fizika 2 Fizikalna kemija 1 Fizikalna kemija 1 Analitika kemija Praktikum ope kemije 1 Praktikum ope kemije 2 Alge i gljive Opa zoologija

Poloen Poloen Poloen Poloen Poloen Poloen Odsluan Poloen Poloen Odsluan Odsluan Poloen Poloen Poloen Odsluan Poloen

40841

Predmet koji se upisuje Kd Predmet 46940 Kraljenjaci 46841 46843 40855 47051 Organska kemija 1 Praktikum anorganske kemije Statistika Fiziologija ovjeka

III. godina Predmet prethodnik Kd Predmet 46837 Beskraljenjaci 36710 40823 37583 40819 63512 46841 36148 40841 46841 46841 46838 40840 46841 46841 47032 Opa kemija Anorganska kemija Matematika 2 Anatomija ovjeka Osnove histologije i embriologije Organska kemija 1 Opa botanika Terenska nastava iz bioloke raznolikosti protista i invertebrata Organska kemija 1 Organska kemija 1 Fizikalna kemija 2 Osnovni praktikum fizikalne kemije Organska kemija 1 Organska kemija 1

Status Odsluan Poloen Poloen Poloen Poloen Odsluan Odsluan Poloen Odsluan Odsluan Upisan Odsluan Odsluan Odsluan Odsluan Poloen Odsluan Odsluan Poloen Odsluan

46839 40858 46842 40859 40860

Sistematska botanika Organska kemija 2 Praktikum organske kemije Biokemija Praktikum biokemije Didaktika pouavanje i nastava Terenska nastava iz sistematske botanike i kraljenjaka (120 sati/god.)

47040

47044

Predmet koji se upisuje Kd Predmet 47172 Ekologija i ekoloki odgoj

Psihologija uenja i pouavanja Pedagogija teorija i praksa 47036 odgoja i obrazovanja 46940 Kraljenjaci 36148 Opa botanika Terenska nastava iz 40841 bioloke raznolikosti protista i invertebrata IV. godina Predmet prethodnik Kd Predmet 40826 Mikrobiologija 40657 Alge i gljive 46837 Beskraljenjaci 46840 Kraljenjaci

Status Poloen Poloen Poloen Odsluan

46839 47044 47167 Fiziologija bilja 40859 40837 46840 46839 40859 47051 47036 47040 47170 47171 47165 63551 Zdravstveni odgoj Vii praktikum iz kemije Evolucija Biogeografija 47051 40824 40762 40837 40859 46840 46839 40859 40858 47040 47032 47036 Terenska nastava iz ekologije (120 sati/god.) 40657 40826 63551 47044

47168

Metodika nastave biologije

47173

Metodika nastave kemije 1

47174

Sistematska botanika Terenska nastava iz sistematske botanike i kraljenjaka Biokemija Genetika Kraljenjaci Sistematska botanika Biokemija Fiziologija ovjeka Pedagogija teorija i praksa odgoja i obrazovanja Didaktika pouavanje i nastava Fiziologija ovjeka Osnovni praktikum analitike kemije Praktikum anorganske kemije Genetika Biokemija Kraljenjaci Sistematska botanika Biokemija Organska kemija 2 Didaktika pouavanje i nastava Psihologija uenja i pouavanja Pedagogija-teorija i praksa odgoja i obrazovanja Alge i gljive Mikrobiologija Biogeografija Terenska nastava iz sistematske botanike i kraljenjaka V. godina Predmet prethodnik Predmet Genetika Ekologija i ekoloki odgoj Zdravstveni odgoj Metodika nastave biologije Terenska nastava iz ekologije (120 sati/god.) Metodika nastave kemije 1 Metodika nastave kemije 1 Metodika nastave kemije 1

Odsluan Odsluan Odsluan Poloen Poloen Odsluan Odsluan Odsluan Poloen Odsluan Odsluan Poloen Poloen Poloen Odsluan Poloen Odsluan Odsluan Odsluan Odsluan Odsluan Odsluan Poloen Poloen Odsluan Odsluan

Predmet koji se upisuje Kd Predmet

63555

Metodika praksa nastave biologije

Kd 40837 47172 47170 47168 47174

Status Poloen Poloen Poloen Poloen Poloen Odsluan Odsluan Odsluan

63556 63557 63560

Metodika nastave kemije 2 Praktikum iz metodike nastave kemije Metodika praksa nastave kemije

47173 47173 47173

Predmet koji se upisuje Kd Predmet 40864 40867 Kemija okolia Odabrana poglavlja anorganske kemije

IZBORNI PREDMETI KEMIJA Predmet prethodnik Kd Predmet 40823 40823 Anorganska kemija Anorganska kemija

Status Poloen Poloen

40868

Odabrana poglavlja fizikalne kemije Povijest i filozofija kemije Odabrana poglavlja organske kemije Instrumentna analitika 1 Radioanalitike metode Difrakcijske metode odreivanja kristalne strukture Koloidna i meupovrinska kemija Molekularna spektroskopija Kemija prirodnih organskih spojeva

40821 46838 36170 46838 46841 40858 36174 36170 37583 37584 46838 40821 46838 40821 40858

Fizikalna kemija 1 Fizikalna kemija 2 Opa kemija Fizikalna kemija 2 Organska kemija 1 Organska kemija 2 Analitika kemija Opa kemija Matematika 2, Fizika 2 Fizikalna kemija 2 Fizikalna kemija 1 Fizikalna kemija 2 Fizikalna kemija 1 Organska kemija 2

Poloen Odsluan Poloen Odsluan Poloen Poloen Poloen Poloen Poloeni Odsluan Poloen Odsluan Poloen Odsluan

40863 40866 47241 47249 47298

47302 47303 47304

Preddiplomski sveuilini studij BIOLOGIJA Obvezni predmeti Kd Predmet 40327 40328 40330 52345 40336 73828 Genetika Statistika Protista Opa ekologija Beskraljenjaci Osnove biokemije Terenska nastava (120 sati/god.) II. godina Predmet prethodnik Predmet Stanina i molekularna biologija Matematika Stanina i molekularna biologija Opa zoologija Morfologija i anatomija biljaka Mikrobiologija Opa zoologija Stanina i molekularna biologija Organska kemija Protista Opa zoologija III. godina Obvezni predmeti Kd Predmet 40871 Animalna fiziologija 60222 Bioloka evolucija 40873 40874 40340 53502 Kraljenjaci Fiziologija bilja Sistematska botanika Biogeografija Terenska nastava (90 sati/god.) Kd 73828 40327 60221 40336 73828 35774 40330 40336 40873 40873 35774 Predmet prethodnik Predmet Osnove biokemije Genetika Opa zoologija Beskraljenjaci Osnove biokemije Morfologija i anatomija biljaka Protista Beskraljenjaci Kraljenjaci Kraljenjaci Morfologija i anatomija biljaka Status Odsluan Poloen Poloen Odsluan Poloen Poloen Poloen Poloen Odsluan Odsluan Poloen

Kd 35772 35779 35772 60221 35774 35775 60221 35772 73779 40330 60221

Status Poloen Poloen Poloen Poloen Odsluan Odsluan Poloen Poloen Poloen Odsluan Poloen

40341

40876

Preddiplomski sveuilini studij MOLEKULARNA BIOLOGIJA II. godina Obvezni predmeti Kd Predmet Bakteriologija i 40360 virologija 40361 40362 40364 40365 Osnove fizikalne kemije Statistika Genetika Fiziologija bilja Kd 35802 35805 Predmet prethodnik Predmet Status Biologija stanice Poloen

40367

Biokemija 1

Kd 40882 40883 40884 40885 40886 40887

Obvezni predmeti Predmet Animalna fiziologija Biologija razvoja Biokemija 2 Molekularna genetika Evolucijska biologija Kultura animalnih i biljnih stanica

Opa i anorganska Poloen kemija 63097 Matematika Odsluan 36098 Fizika Odsluan 63097 Matematika Odsluan 35802 Biologija stanice Poloen 35804 Botanika Poloen Biologija stanice Poloen Opa i anorganska 35802 Poloen kemija Organska kemija Poloen Opa i anorganska Poloen 35805 kemija 35806 Organska kemija Poloen 35802 Biologija stanice Poloen III. godina Predmet prethodnik Kd Predmet Status 40367 Biokemija 1 Odsluan 40364 Genetika Odsluan 40367 Biokemija 1 Odsluan 4021 Genetika Poloen 40367 Biokemija 1 Poloen 40884 Biokemija 2 Odsluan 40367 Biokemija 1 Poloen 40884 Biokemija 2 Odsluan 40364 Genetika Poloen 40364 Genetika Poloen 40367 Biokemija 1 Poloen 40884 Biokemija 2 Odsluan

Preddiplomski sveuilini studij ZNANOSTI O OKOLIU I. godina Kd 37633 Izborni predmeti Predmet Matematika 2 Kd 37625 Predmet prethodnik Predmet Status Matematika 1 odsluan

II. godina Kd 40918 40919 40920 52337 40921 40923 40924 40926 Obvezni predmeti Predmet Temelji organske kemije Invertebrata Petrologija Opa ekologija Osnove fizikalne kemije Vertebrata Sistematska botanika Dinamika atmosphere i mora Kd 37623 37627 37609 37612 37624 37628 37609 37613 37623 37627 37625 37609 40919 37609 37626 52342 Predmet prethodnik Predmet Opa kemija Uvod u anorgansku kemiju Osnove biologije Protista Opa geologija Mineralogija Osnove biologije Opa mikrobiologija Opa kemija Uvod u anorgansku kemiju Matematika 1 Osnove biologije Invertebrata Osnove biologije Hidrogeografija Klimatologija Status Poloen odsluan Poloen odsluan Poloen odsluan Poloen odsluan Poloen Poloen Poloen Poloen odsluan Poloen Poloen odsluan

40927

Geomorfologija

37624

Opa geologija

Poloen

III. godina Obvezni predmeti Kd Predmet Gospodarenje morem i 40935 zatita 40996 Statistika 45110 40938 Zatita prirode Evolucija Izborni predmeti Predmet Regionalna klimatologija Kd 52337 37625 52337 40923 40937 Predmet prethodnik Predmet Status Opa ekologija Matematika 1 Opa ekologija Vertebrata Genetika Poloen Pooen Poloen odsluan odsluan

III. godina Kd 45114 Kd 52342 Predmet prethodnik Predmet Status Klimatologija odsluan

UVJETI PRIJELAZA NA DIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ Za upis na diplomski studij student treba zavriti preddiplomski studij. 1. UVJETI UPISA NA DIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ MOLEKULARNE BIOLOGIJE ZA STUDENTE KOJI SU ZAVRILI DRUGE STUDIJSKE PROGRAME: Stanina i molekularna biologija Genetika Biokemija 1 i 2 Molekularna genetika Mikrobiologija 2. UVJETI UPISA NA DIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ EKSPERIMENTALNE BIOLOGIJE ZA: a) STUDENTE KOJI SU ZAVRILI DODIPLOMSKI STUDIJ MOLEKULARNA BIOLOGIJA AKO UPISUJU MODUL FIZIOLOGIJA I IMUNOBIOLOGIJA nema razlikovnih kolegija MODUL BOTANIKA Morfologija i anatomija biljaka Sistematska botanika Terenska nastava (ne trebaju upisati studenti koji su terensku nastavu upisali i odradili kao izborni kolegij na 2. godini) MODUL ZOOLOGIJA Beskraljenjaci (ne trebaju upisati studenti koji su odsluali kolegij Zoologija 2 kao izborni kolegij na 2. godini) Kraljenjaci (ne trebaju upisati studenti koji su odsluali kolegij Zoologija 3 kao izborni kolegij na 3. godini) Terenska nastava (ne trebaju upisati studenti koji su terensku nastavu upisali i odradili kao izborni kolegij na 2. godini) b) STUDENTE KOJI SU ZAVRILI DODIPLOMSKI STUDIJ ZNANOSTI O OKOLIU AKO UPISUJU MODUL FIZIOLOGIJA I IMUNOBIOLOGIJA Stanina i molekularna biologija (ne trebaju upisati studenti koji su odsluali kolegij Stanina i molekularna biologija kao izborni kolegij na 2. godini) Osnove biokemije Animalna fiziologija MODUL BOTANIKA Stanina i molekularna biologija (ne trebaju upisati studenti koji su odsluali kolegij Stanina i molekularna biologija kao izborni kolegij na 2. godini) Morfologija i anatomija biljaka Osnove biokemije Fiziologija bilja

MODUL ZOOLOGIJA Stanina i molekularna biologija (ne trebaju upisati studenti koji su odsluali kolegij Stanina i molekularna biologija kao izborni kolegij na 2. godini) Osnove biokemije 3. UVJETI UPISA NA DIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ EKOLOGIJE I ZATITE PRIRODE ZA: STUDENTE KOJI SU ZAVRILI DIPLOMSKI STUDIJ MOLEKULARNE BIOLOGIJE Opa ekologija (ne trebaju upisati studenti koji su odsluali isti izborni kolegij na III godini) Biologija mora (ne trebaju upisati studenti koji su odsluali isti izborni kolegij na II godini) Biogeografija Terenska nastava (ne trebaju upisati studenti koji su odradili terensku nastavu kao izborni kolegij na II godini) STUDENTE KOJI SU ZAVRILI PREDIPLOMSKI STUDIJ ZNANOSTI O OKOLIU Biologija mora Biogeografija Osnove biokemije Animalna fiziologija Fiziologija bilja STUDENTI KOJI SU ZAVRILI PREDIPLOMSKI STUDIJ BIOLOGIJE MOGU UPISATI DIPLOMSKI STUDIJ EKOLOGIJE I ZATITE PRIRODE BEZ IKAKVIH DODATNIH UVJETA 4. UVJETI UPISA NA DIPLOMSKI STUDIJ ZNANOSTI O OKOLIU Na diplomski studij Znanosti o okoliu na Prirodoslovnom fakultetu Sveuilita u Zagrebu mogu se kandidirati prvostupnici prirodoslovnih i srodnih sveuilinih studija, uz sljedei uvjet: Na upisu pristupnik mora imati 180 ECTS bodova preddiplomskog studija Ukoliko je pristupnik zavreni prvostupnik: ostalih studijskih smjerova Biolokog odsjeka (Molekularne biologije, Biologije) ili bioloki srodnih sveuilinih studija, upisuje diplomski studijski program Znanosti o okoliu kao razliku upisuje odreene obavezne kolegije Geolokog (30 ECTS) i Geografskog (30 ECTS) odsjeka studijskog smjera Geolokog odsjeka (Geologija) ili geoloki srodnih sveuilinih studija, upisuje diplomski studijski program Znanosti o okoliu kao razliku upisuje odreene obavezne kolegije Biolokog (30 ECTS) i Geografskog (30 ECTS) odsjeka studijskog smjera Geografskog odsjeka (Istraivaki studij Geografije) ili geografski srodnih sveuilinih studija, upisuje diplomski studijski program Znanosti o okoliu kao razliku upisuje odreene obavezne kolegije Biolokog (30 ECTS) i Geolokog (30 ECTS) odsjeka Razlike predmeta potrebne za upis diplomskog studija odreuju koordinatori studijskih programa i pomonici proelnika za nastavna pitanja odreenih odsjeka prema pojedinanim sluajevima. RASPORED ISPITA ZA AKADEMSKU GODINU 2010./ 2011. Satniari Biolokog odsjeka: dr. sc. Karatina Caput Mihali i dr. sc. Andreja Luci Termini odravanja ispita biti e pravovremeno oglaeni na WEB stranici i oglasnim ploama Odsjeka. D. Balen V. Bermanec M. Kovai D. Kurtanjek petkom u 1. i 3. tjednu ispitnog roka, petkom u izvanrednom ispitnom roku srijedom u 1. i 3. tjednu ispitnog roka, srijedom u izvanrednom ispitnom roku etvrtkom u 2. i 4. tjednu ispitnog roka, etvrtkom u izvanrednom ispitnom roku utorkom u 1. i 3. tjednu ispitnog roka -u izvanrednim ispitnim rokovima prema dogovoru

4. 5. GEOLOKI ODSJEK
http://www.geol.pmf.hr 10000 Zagreb, Horvatovac 102a Tel.: 01+4605960, Fax: 01+4605098 Proelnik: prof. dr. sc. Draen Balen e-mail: geol.odsjek@geol.pmf.hr USTROJSTVO ODSJEKA Geoloko-paleontoloki zavod, Horvatovac 102a Mineraloko-petrografski zavod, Horvatovac 95 KADROVI I STUDENTI 21 nastavnik 14 znanstvenih novaka 11 pomono osoblje 296 studenata

GEOLOGIJA DANAS Zemlja je dinamian sustav, podloan stalnim promjenama, to namee potrebu za kontinuiranim istraivanjima i novim tumaenjima. To geologiju ini jednom od najdinaminijih znanstvenih disciplina. Raznolikost geolokih istraivanja je doista velika, kao i njihova komplementarnost s drugim prirodnim znanostima. Prouava se graa minerala, postanak stijena, migracija elemenata, postanak leita mineralnih sirovina, graa, sistematika i nain ivota nekadanjih ivotinja i biljaka, evolucija ivota na Zemlji, procesi u dananjim i nekadanjim morima, jezerima, pustinjama i ledenjacima, na obalama i planinama, kao i promjene i nestanak pojedinih okolia. Zatim se istrauje kr i procesi u kru, podzemna i povrinska voda, promjene na povrini Zemlje, funkcioniranje dananjih okolia i utjecaj ovjeka, odnosno problemi odrivog razvitka i gospodarenja prostorom, gibanja Zemljine kore (tektonski procesi), kretanje magme i njezino hlaenje, topljenje i pretvorba stijena u dubini kore, rad vulkana te mnoge druge pojave i procesi, koji se ne mogu obuhvatiti obinim nabrajanjem. Geologija ima primjenu i u gospodarstvu, osobito u pridobivanju razliitih sirovina (kamen za upotrebu u graevinarstvu, rude, nafta, plin, ugljen), te pitke i termalne vode. Takoer, geoloka podloga je iznimno bitan imbenik u izvoenju velikih graevinskih objekata kao to su npr. autoceste. ZNANSTVENI RAD Na Geolokom odsjeku se provode znanstvena istraivanja u svim disciplinama geologije i mineralogije - u sedimentologiji i stratigrafiji, geologiji talonih bazena, geologiji okolia, geologiji i zatiti kra, potpovrinskoj geologiji, evoluciji, paleontologiji i biostratigrafiji, u geokemiji, mineralogiji i kristalografiji, petrologiji magmatskih i metamorfnih stijena, petrologiji sedimentnih stijena, geologiji mora, recentnoj sedimentaciji, itd. SVEUILINI STUDIJSKI PROGRAMI Preddiplomski sveuilini studij GEOLOGIJA, trajanje nastave: 3 godine Preddiplomski sveuilini studij ZNANOSTI O OKOLIU, trajanje nastave: 3 godine (u suradnji s Biolokim i Geografskim odsjekom) Diplomski sveuilini studij GEOLOGIJA, smjer: geologija i paleontologija, trajanje nastave: 2 godine Diplomski sveuilini studij GEOLOGIJA, smjer: mineralogija i petrologija, trajanje nastave: 2 godine Diplomski sveuilini studij GEOLOGIJA ZATITE OKOLIA, trajanje nastave: 2 godine Diplomski sveuilini studij ZNANOSTI O OKOLIU, trajanje nastave: 2 godine, (u suradnji s Biolokim i Geografskim odsjekom) DIPLOMSKI RAD Diplomski rad na geolokom odsjeku specifian je po tome to najee obuhvaa samostalno terensko istraivanje, nakon kojega se prikupljeni uzorci istrauju laboratorijski uz primjenu raznovrsnih metoda i tehnika, poevi od mikroskopskih istraivanja pa do rendgenskih i kemijskih analiza. Podruja istraivanja vrlo su razliita i obuhvaaju gotovo cijeli teritorij Hrvatske, pa i ira podruja. Ovakav rad iziskuje psihofiziku spremnost studenata i samostalnost u radu, uz nuno dobro razvijen prostorni zor.

AKADEMSKA ZVANJA Sveuilini prvostupnik/prvostupnica geologije Sveuilini prvostupnik/prvostupnica struke znanosti o okoliu Magistar/magistra geologije (prema smjerovima) Magistar/magistra struke znanosti o okoliu POSLIJEDIPLOMSKI DOKTORSKI STUDIJ Diplomirani studenti koji na diplomskom studiju pokau posebno zanimanje za struku i postignu dobre rezultate, mogu nakon zavretka studija nastaviti studirati i stjecati znanja na poslijediplomskom doktorskom studiju. Tu se njeguje znanstveno usavravanje u svim disciplinama znanstvene djelatnosti odsjeka. Studij ukljuuje svladavanje teorijskih osnova, metoda i tehnika istraivanja, te usvajanje predznanja bitnih za istraivanje i razumijevanje problematike odreenih tema. Studenti upisuju predmete koji su dobrim dijelom slobodno izabrani iz popisa od oko 40 predmeta. Najvaniji dio studija je znanstveno-istraivaki rad na vlastitoj temi pod mentorstvom iskusnog znanstvenika i nastavnika, a zavrava izradom doktorske disertacije. Geoloki odsjek vodi i koordinira i interdisciplinarni doktorski studij iz oceanologije kojeg PMF izvodi u suradnji s Institutom Ruer Bokovi u Zagrebu i Rovinju, Institutom za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, te Institutom za more i priobalje Sveuilita u Dubrovniku. Pravo upisa tog studija osim diplomiranih studenata geologije imaju i diplomirani studenti drugih smjerova PMF-a. POSLIJEDIPLOMSKA AKADEMSKA ZVANJA Doktor prirodnih znanosti, polje geologija, grane geologija, mineralogija i oceanologija Doctor scientiarum naturalium ad geoscientias geologiam, mineralogiam et oceanologiam pertinentium ZAPOLJAVANJE Geologe danas zapoljavaju geoloke istraivake i obrazovne ustanove (instituti, fakulteti, muzeji), konzultantske tvrtke, slube za ouvanje okolia i prostorno planiranje, organizacije za istraivanje, eksploataciju i preradu prirodnih sirovina, graevinska poduzea koja se bave izgradnjom prometnica, brana, energetskih objekata, odlagalita otpada i opasnih tvari, industrije cementa, stakla, keramike, abraziva, gnojiva. Oekuje se da e geologe zapoljavati i upanije i opine za praenje i nadgledanje otvaranja i rada kamenoloma, pjeara, ciglana, prilikom vodozahvatnih radova, kao i za potrebe prostornog planiranja i zatite okolia.

PREDDIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJI Preddiplomski sveuilini studij GEOLOGIJA

I. GODINA I. semestar ISVU Obvezni predmeti kod Z. Franui 36211 Matematika I . Soldin 36206 Kemija I D. Tiblja 36199 Opa mineralogija B. Cvetko Teovi 36200 Fizika geologija J. Sremac 36201 Opa paleontologija V. osovi K. Fukar Reichel 38079 Tjelesna i zdrastvena J. Vuli kultura 1* II. semestar D. Ilievi 36212 Matematika II . Soldin 36207 Kemija II A. Tonejc 36208 Fizika V. Bermanec 36213 Sistematska mineralogija B. Primc Habdija 36209 Osnove biologije Terenska nastava iz 36210 geologije I (60 sati/god.) K. Fukar Reichel 38080 Tjelesna i zdrastvena J. Vuli kultura 2* UKUPNO: Nastavnici Zimski semestar 2+1+0 2+2+0 3+3+0 3+3+0 3+3+0 0+2+0 P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+1+0 4 2+2+0 5 3+2+0 6 3+3+0 7 2+1+0 3 5 0+2+0 25 30 21 30 4 5 7 7 7 Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS

P - broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. *U skladu sa Statutom Sveuilita u Zagrebu, nastava Tjelesne i zdravstvene kulture obavezna je za studente I. i II. godine preddiplomskog studija, ali ne ulazi u satnicu niti joj se pripisuju ECTS bodovi.

II. GODINA III. semestar Nastavnici D. Buckovi N. Tomai Z. Bajraktarevi . Pezelj S. Markui G. Meduni D. Tiblja ISVU Obvezni predmeti kod 41025 Historijska geologija I 41026 Mineralna optika 41027 Sistematska paleontologija Zimski semestar 3+2+0 2+4+0 3+3+0 2+1+0 2+2+0 0+2+0 0+2+0 P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+2+0 4 3+3+0 3+3+0 1+2+0 0+1+0 7 7 3 2 7 0+2+0 6 5 7 5 5 2 Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS

41028 Geofizika Osnove elementne i fazne 41029 analize 41030 Seminar I K. Fukar Reichel 40849 Tjelesna i zdrastvena J. Vuli kultura 3* IV. semestar D. Buckovi 41031 Historijska geologija II Petrologija magmatskih i D. Balen 41032 metamorfnih stijena M. Kovai 41033 Petrologija sedimenata Z. Bajraktarevi 41035 Mikropaleontologija I 41036 Seminar II Terenska nastava iz 41037 geologije II (90 sati/god.) K. Fukar Reichel 40850 Tjelesna i zdrastvena J. Vuli kultura 4*

UKUPNO:

26

30

20

30

P - broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. *U skladu sa Statutom Sveuilita u Zagrebu, nastava Tjelesne i zdravstvene kulture obavezna je za studente I. i II. godine preddiplomskog studija, ali ne ulazi u satnicu niti joj se pripisuju ECTS bodovi.

III. GODINA V. semestar Nastavnici V. Tomi J. Halami ISVU kod Obvezni predmeti Zimski semestar Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 1+6+0 6

63318 Geoloko kartiranje I

Strukturna geologija i B. Tomljenovi 63320 5 2+2+0 tektonika V. osovi Raunalni programi u 63321 2+2+0 5 S. Strmi Palinka geologiji G. Meduni 41041 Geokemija 2+1+0 4 A. Baani 41042 Hidrogeologija 2+1+0 4 Izborni predmet 4 Terenska nastava iz 63322 2 geologije IIIA (30 sati/god.) VI. semestar P+V+S ECTS P+V+S ECTS V. Tomi 63319 Geoloko kartiranje II 1+2+0 3 J. Halami L. Palinka 41043 Geologija mineralnih leita 3+1+0 5 S. Mihali 41044 Inenjerska geologija 2+1+0 4 Analiza i interpretacija E. Mrinjek 71835 3+2+0 5 facijesa Izborni predmet 4 41046 Seminar III 0+2+0 2 Terenska nastava iz 63323 geologije IIIB (105 7 sati/god.) UKUPNO: 21# 30 17# 30 Izborni predmeti Metode paleontolokih 63324 istraivanja 63325 Gemologija 63326 63327 63328 63329 Povijest geologije Geologija mora Mikrofiziografija stijena Geologija kvartara Teodolitna odreivanja 63330 minerala

V. osovi G. Kniewald V. Bermanec I. Gui M. Jurai D. Balen V. osovo N. Tomai

#

1+2+0 2+1+0 2+0+0 2+2+0

4 4 4 4 0+3+0 2+0+0 1+2+0 4 4 4

Bez satnice izbornih predmeta

DIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJI Diplomski sveuilini studij GEOLOGIJA Diplomski sveuilini studij GEOLOGIJA ZATITE OKOLIA
Nadopuniti do 120 ECTS iz popisa izbornih predmeta za I. i II. godinu I. GODINA I. semestar Zimski semestar Ljetni semestar

Nastavnici

E. Mrinjek J. Sremac 71939 Geologija Hrvatske J. Halami L. Palinka Kvantitativna i izotopna 44008 S. Strmi Palinka geokemija Obvezni izborni predmet Izborni predmet Izborni predmet 44011 Seminar IV II. semestar G. Meduni 44013 Geostatistika Obvezni izborni predmet Izborni predmet Izborni predmet Izborni predmet Terenska nastava iz 44018 geologije IV (75 sati.god.) UKUPNO:

ISVU Obvezni predmeti kod 71938 Tektonika ploa

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+0+0 2+0+0 3+2+0 3 2 7

6 5 5 0+2+0 2 P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+1+0 4 6 5 5 5 5 9

#

30

30

P - broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. # Bez satnice izbornih predmeta

II. GODINA III. semestar Nastavnici T. Marjanac Kod Obvezni predmeti Zimski semestar 2+1+0 Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 5 5 5 0+3+0 3 0+7+0 12 P+V+S ECTS P+V+S ECTS 5 5 20 13# 30 30

44021 Elementi znanstvenog rada Izborni predmet Izborni predmet 44028 Seminar V 44031 Samostalni terenski rad IV. semestar Izborni predmet 44034 Seminar uz ocjenski rad 44037 Ocjenski rad UKUPNO:

P - broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. # Bez satnice izbornih predmeta

Napomena: od izbornih predmeta na I. i II. godini najmanje 6 predmeta mora biti iz odabranog smjera, izborni predmeti se grupiraju prema naputku studentskog voditelja ovisno o eljenom usmjerenju

Obvezni izborni predmeti (I. godina)

I. semestar Zimski semestar Nastavnici ISVU kod Ljetni semestar

Obvezni izborni predmeti P+V+S ECTS P+V+S ECTS

T. Marjanac

Obvezni za geologiju i paleontologiju 44085 Geologija kra 2+1+0 Obvezni za mineralogiju i petrologiju 44086 Petrogeneza 2+1+0

D. Balen

T. Marjanac

Obvezni za geologiju zatite okolia 44088 Geoloki hazardi 2+1+0 II. semestar

Zimski semestar Nastavnici ISVU kod

Ljetni semestar

Obvezni izborni predmeti P+V+S ECTS P+V+S ECTS

V. osovi

Obvezni za geologiju i paleontologiju 44089 Paleoekologija Obvezni za mineralogiju i petrologiju

2+1+0

D. Tiblja F. M. Brckler

44090 Kristalografija Obvezni za geologiju zatite okolia 44087 Geologija zatite okolia

1+2+0

M. Jurai

2+1+0

Izborni predmeti (I. i II. godina)

I./III. semestar Zimski semestar Nastavnici ISVU kod Naziv predmeta Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS

V. osovi I. Gui I. Gui M. Jurai A. Moro B. Safti

GEOLOGIJA I PALEONTOLOGIJA Metode paleontolokih 1+2+0 istraivanja 44099 Povijest geologije 2+0+0 Paleontoloki aspekti 44091 2+1+0 evolucije 44100 Geologija mora 2+2+0 Odabrana poglavlja iz 2+1+0 44093 paleontologije beskraljenjaka 44094 Geologija fosilnih goriva 2+1+0 44101

5 5 5 5 5 5

G. Kniewald V. Bermanec D. Tiblja G. Meduni V. Bermanec V. Bermanec G. Kniewald G. Kniewald V. Bermanec L. Palinka G. Meduni G. Meduni

44098 44125

MINERALOGIJA I PETROLOGIJA Gemologija 2+1+0 Fazna i elementna analiza 1+2+0

5 5 5 5 5 5 5 5

2+1+0 71927 Mineralne asocijacije GEOLOGIJA ZATITE OKOLIA Mineralogija okolia 44102 2+1+0 44103 44115 44104 44105 Instrumentalne analitike metode u istraivanju okolia Geoloki aspekti zbrinjavanja otpada Geokemija okolia Pravo okolia 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0

Nastavnici

II./IV semestar ISVU Izborni predmeti kod

P+V+S ECTS

P+V+S ECTS

Z. Bajraktarevi V. osovi A. Alajbeg B. Cvetko Teovi . Pezelj T. Marjanac T. Marjanac T. Marjanac J. Sremac P. Miracle

GEOLOGIJA I PALEONTOLOGIJA Odabrana poglavlja iz 44108 paleontologije kraljenjaka 44106 Geologija i geokemija nafte 44107 Mikropaleontologija II 71928 Glaciologija 71937 Terenska nastava iz glaciologije 71940 Metode daljinskih istraivanja u geologiji 44109 Paleobotanika 71941 Zooarheologija Terenski projekt 44123 Primijenjena geofizika MINERALOGIJA I PETROLOGIJA 41052 Mikrofiziografija stijena 44110 Mikrotektonika 44111 Mineralogija silikata 44112 Mineralogija nesilikata Interpretacija geokemijskih 44113 podataka Teodolitna odreivanja 41054 minerala 44114 Geokemija sedimenata 44126 Terenski praktikum MP GEOLOGIJA ZATITE OKOLIA Hidrogeokemija i zatita 44117 podzemnih voda Metode geokemijskih 44116 istraivanja okolia 44119 Mineralogija glina 71940 Metode daljinskih istraivanja u geologiji 71941 Zooarheologija Organska geokemija zagaivala 44121 Osnove tloznanstva 44120 44118 Uvod u geotehnologiju 44122 Biogeokemija

2+1+0 2+1+0 1+2+0 3+0+0 3+0+0 2+1+0

5 5 5 5 5 5

2+1+0 5 2+0+0 5 5-12+0 5-12 2+1+0 5

D. Balen D. Balen V. Bermanec V. Bermanec L. Palinka N. Tomai G. Meduni

0+3+0 1+2+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 1+2+0 2+1+0 0+3+0

5 5 5 5 5 5 5 5

S. Kapelj S. Strmi Palinka D. Tiblja T. Marjanac P. Miracle M. Ahel M. Bogunovi I. Jttner J. Nui M. Romi

2+1+0 2+1+0 1+2+0 2+1+0 2+0+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0 2+1+0

5 5 5 5 5 5 5 5 5

Preporuuje se upis odreenog broja predmeta iz drugih studija PMF-a i drugih studija Sveuilita prema savjetu studentskog voditelja.

PREDMETI PREDUVJETI
Preddiplomski sveuilini studij GEOLOGIJA II. semestar
Predmet koji se upisuje ISVU kod 36212 36207 36208 36213 36210 Predmet Matematika II Kemija II Fizika Sistematska mineralogija Terenska nastava iz geologije I ISVU kod 36211 36206 36211 36199 36206 36200 Predmeti preduvjeti Predmet Matematika I Kemija I Matematika I Opa mineralogija Kemija I Fizika geologija Status odsluan odsluan odsluan odsluan odsluan odsluan

III. semestar
Predmet koji se upisuje ISVU kod 41025 Predmet ISVU kod 36200 36201 36199 41026 Mineralna optika 36213 36200 36201 36199 41029 Osnove elementne i fazne analize 36206 36207 Predmeti preduvjeti Predmet Fizika geologija Opa paleontologija Opa mineralogija Sistematska mineralogija Fizika geologija Opa paleontologija Opa mineralogija Kemija I Kemija II Status poloen poloen poloen poloen poloen poloen poloen poloen poloen

Historijska geologija I

41027

Sistematska paleontologija

IV. semestar
Predmet koji se upisuje ISVU kod 41031 Predmet Kd 36200 36201 36199 41032 Petrologija magmatskih i metamorfnih stijena 36200 36213 36201 36213 Predmeti preduvjeti Predmet Fizika geologija Opa paleontologija Opa mineralogija Fizika geologija Sistematska mineralogija Opa paleontologija Sistematska Status poloen poloen poloen poloen poloen poloen poloen

Historijska geologija II

41033

Petrologija sedimenata

mineralogija 41026 41035 Mikropaleontologija I 36200 36201 36200 36201 41037 Terenska nastava iz geologije II 36199 36213 41026 Mineralna optika Fizika geologija Opa paleontologija Fizika geologija Opa paleontologija Opa mineralogija Sistematska mineralogija Mineralna optika odsluan poloen poloen poloen poloen poloen poloen odsluan

V. semestar
Predmet koji se upisuje ISVU kod 63318 63320 41041 Predmet ISVU kod Predmeti preduvjeti Predmet svi geoloki predmeti iz I.-IV. semestra 36200 36206 36207 36200 41042 Hidrogeologija 36211 36212 36208 63318 63322 Terenska nastava iz geologije IIIA 63320 41042 Fizika geologija Kemija I Kemija II Fizika geologija Matematika I Matematika II Fizika Geoloko kartiranje I Strukturna geologija i tektonika Hidrogeologija Status poloen poloen poloen poloen poloen poloen poloen poloen upisan upisan upisan

Geoloko kartiranje I Strukturna geologija i tektonika Geokemija

VI. semestar
Predmet koji se upisuje ISVU kod 63319 Predmet ISVU kod Predmeti preduvjeti Predmet svi geoloki predmeti iz I.-IV. semestra 63318 36199 36213 41043 Geologija mineralnih leita 41032 41041 41045 Analiza i interpretacija facijesa 36200 41033 Geoloko kartiranje I Opa mineralogija Sistematska mineralogija Petrologija magm. i met. stijena Geokemija Fizika geologija Petrologija Status poloen odsluan poloen poloen poloen odsluan poloen poloen

Geoloko kartiranje II

sedimenata 41037 63319 63323 Terenska nastava iz geologije IIIB 41043 71835 41046 Seminar III Terenska nastava iz geologije II Geoloko kartiranje II Geologija mineralnih leita Analiza i interpretacija facijesa obavljena upisan upisan upisan

Poloeni svi predmeti iz 1. i 2. godine studija, te odsluani svi kolegiji iz zimskog semestra 3. godine studija

Napomena: Predmeti koji se redovno upisuju prema nastavnom planu i programu Preddiplomskog studija geologije, a koji nisu navedeni u tablici, nemaju predmete preduvjete.

UVJETI PRIJELAZA U VIU GODINU STUDIJA

PREDDIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ GEOLOGIJA
ZA UPIS SVIH PREDMETA II. GODINE potrebno je sakupiti 60 ECTS bodova. ZA UPIS SVIH PREDMETA III. GODINE potrebno je sakupiti 120 ECTS bodova. Omogueno sluanje predmeta na vioj godini uz poloene predmete preduvjete.

RASPORED ISPITA za akademsku godinu 2010./2011.

satniar Geolokog odsjeka: imun Ai, prof. geol. i geogr. Za informacije o ispitima nastavnika drugih odsjeka, pogledati u knjiici na stranicama matinih odsjeka.

MINERALOKO-PETROGRAFSKI ZAVOD
D. Balen V. Bermanec M. Kovai D. Kurtanjek G. Meduni L. Palinka E. Prohi S. avniar D. Tiblja N. Tomai petkom u 1. i 3. tjednu ispitnog roka, petkom u izvanrednom ispitnom roku srijedom u 1. i 3. tjednu ispitnog roka, srijedom u izvanrednom ispitnom roku etvrtkom u 2. i 4. tjednu ispitnog roka, etvrtkom u izvanrednom ispitnom roku utorkom u 1. i 3. tjednu ispitnog roka -u izvanrednim ispitnim rokovima prema dogovoru utorkom 2. i 4. tjedan u ispitnom roku, utorkom u izvanrednom ispitnom roku petkom u 2. i 4. tjednu ispitnog roka, petkom u izvanrednom ispitnom roku etvrtkom u 1. i 3. tjednu zimskog i ljetnog ispitnog roka, te etvrtkom u 2. i 4. tjednu jesenskog ispitnog roka prema dogovoru srijedom u 1. i 3. tjednu zimskog i ljetnog ispitnog roka, te srijedom u 2. i 4. tjednu jesenskog ispitnog roka u izvanrednim ispitnim rokovima srijedom utorkom u 1. i 3. tjednu ispitnog roka, utorkom u izvanrednom ispitnom roku

GEOLOKO-PALEONTOLOKI ZAVOD
Z. Bajraktarevi Sistematska paleontologija; Paleontologija I; Paleontologija kraljenjaka;

srijedom u 2. i 4. tjednu zimskog i ljetnog redovitog ispitnog roka; a srijedom u izvanrednom ispitnom roku. Mikropaleontologija I; Mikropaleontologija II etvrtkom u 2. i 4. tjednu zimskog i ljetnog redovitog ispitnog roka; a etvrtkom u izvanrednom ispitnom roku. Geologija s paleontologijom (za biologe) utorkom u 1. i 3. tjednu zimskog i ljetnog redovitog ispitnog roka; a utorkom u izvanrednom ispitnom roku. D. Buckovi B. Cvetko Teovi V. osovi I. Gui M. Jurai T. Marjanac A. Moro E. Mrinjek . Pezelj J. Sremac V. Tomi 2. i 4. srijeda u redovnim ispitnim rokovima srijedom u izvanrednim ispitnim rokovima 2. i 4. utorka u redovnim ispitnim rokovima, u izvanrednim ispitnim rokovima prema dogovoru 1. i 3. utorka u redovitim ispitnim rokovima u izvanrednim ispitnim rokovima prema dogovoru 2. i 4. etvrtka u redovnim ispitnim rokovima etvrtkom u izvanrednom ispitnom roku 1. i 3. etvrtka u redovnim ispitnim rokovima, etvrtkom u izvanrednom ispitnom roku. prema dogovoru 1. i 3. etvrtak u redovnom ispitnom roku, etvrtkom u izvanrednom ispitnom roku. 2. i 4. ponedjeljak u redovnim ispitnim rokovima ponedjeljkom u izvanrednim ispitnim rokovima 1. i 3. etvrtak u redovnom ispitnom roku, etvrtkom u izvanrednom ispitnom roku. 2. i 4. srijeda u redovnim ispitnim rokovima u izvanrednim ispitnim rokovima po dogovoru u izvanrednim ispitnim rokovima po dogovoru

4. 6. GEOGRAFSKI ODSJEK
http://www.geog.pmf.hr 10 000 Zagreb, Maruliev trg 19/II Tel.: 01+4895400, Tel/Fax: 01+4895440 Proelnik: prof. dr. sc. Ivo Nejami e-mail: nejasmic@geog.pmf.hr USTROJSTVO ODSJEKA Zavod za fiziku geografiju, Maruliev trg 19/II Zavod za socijalnu geografiju, Maruliev trg 19/II Zavod za regionalnu geografiju i metodiku, Maruliev trg 19/II U sastavu Odsjeka djeluje: Sredinja geografska knjinica, Maruliev trg 19/II Kartografsko-tehniki odsjek, Maruliev trg 19/II KADROVI I STUDENTI 19 nastavnika 1 asistent u suradnikom zvanju 10 asistenata-znanstvenih novaka 2 struna suradnika 1 struni suradnik-sistem inenjer 1 vii tehniki suradnik 1 voditelj(ica) kninice 4 administratora 3 zaposlenika na ostalim poslovima oko 450 studenata GEOGRAFIJA DANAS U doba globalizacije, na pragu poslijeindustrijskog drutva, informacije postaju jedan od kljunih resursa razvoja. Istraivanja su pokazala da oko 80% informacija ima svoju prostornu dimenziju. Suvremena geografija znanost je koja opisuje i tumai geoprostorni kompleks, a cilj joj je objasniti zakonitosti u prostornim odnosima. U prvom planu njezina interesa objanjenje je nastanka, izgleda i znaenja dvaju temeljnih prostornih sustava: ekolokog, koji povezuje ovjeka i okoli, i prostornoga, koji povezuje regiju s drugim regijama, preko interakcije i procesa izmeu njih. S obzirom na tako irok i raznovrstan objekt prouavanja, geografija je iznimno kompleksna znanost. Posljednjih pedesetak godina razdoblje je snanog razvoja geografskih disciplina u okviru drutvene (socijalne), prirodne (fizike), regionalne i primijenjene geografije. ZNANSTVENI RAD Znanstveni rad Geografskog odsjeka prvenstveno se odvija kroz projekte koje financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta. To su istraivake teme: utjecaj klimatskih promjena na socijalno-geografske elemente u Hrvatskoj, geografsko istraivanje prigraninih podruja Hrvatske, geomorfoloko i geoekoloko istraivanje kra Hrvatske, geografsko vrednovanje prostornih resursa ruralnih i krkih podruja Hrvatske, prostorne znaajke demografskih resursa Hrvatske, promjene okolia i kulturni pejza kao razvojni resursi, utjecaj globalizacije i tranzicije na regionalni razvoj Hrvatske, geografsko istraivanje urbanih sistema Hrvatske te prostor kao resurs turistikoga razvoja Hrvatske. Glavnina rezultata znanstvenih i strunih istraivanja objavljuju se u glasilima Geografskog odsjeka (Acta Geographica Croatica) i Hrvatskoga geografskog drutva (Hrvatski geografski glasnik, Geografski horizont). SVEUILINI STUDIJSKI PROGRAMI Preddiplomski sveuilini studij geografije, smjer istraivaki, trajanje nastave: 3 godine. Diplomski sveuilini studij geografije: smjer Fizika geografija s geoekologijom, trajanje nastave: 2 godine, Diplomski sveuilini studij geografije: smjer Prostorno planiranje i regionalni razvoj, trajanje nastave: 2 godine Diplomski sveuilini studij geografije: smjer Batina i turizam, trajanje nastave: 2 godine Diplomski sveuilini studij geografije: smjer Geografski informacijski sustavi, trajanje nastave: 2 godine Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij Geografije i povijesti, smjer nastavniki, trajanje nastave: 5 godina (u suradnji s Hrvatskim studijima)

Diplomski sveuilini studij geografije, smjer nastavniki, trajanje nastave: 2 godine Preddiplomski sveuilini studij znanosti o okoliu (zajedniki studij biolokog, geografskog i geolokog odsjeka PMF-a) - vidi pod biologija Diplomski sveuilini studij znanosti o okoliu (zajedniki studij biolokog, geografskog i geolokog odsjeka PMF-a) - vidi pod biologija

ORGANIZACIJA STUDIJA Studij se organizira prema modelu 3 + 2. Preddiplomski studij traje 3 godine, a diplomski studij traje 2 godine. Preddiplomski istraivaki studijski program geografije nudi integriran temeljni studij sistematske geografije, dakle uravnoteen studij prirodne i drutvene geografije, poglavito u prvom dijelu preddiplomskog studija. U drugom dijelu preddiplomskog studija izborni predmeti pruaju mogunost ostvarivanja teita na prirodnoj ili drutvenoj geografiji, kao i proirenje iz podruja geologije. Istraivaki usmjereno produbljivanje i daljnja specijalizacija ostvaruje se u viim ciklusima kolovanja (diplomski i poslijediplomski). Uz sistematsku geografiju obrauju se teorijske postavke geografije. Praktina znanja usvajaju se ponajprije u sklopu sadraja iz kartografije, geoinformatike, metoda i teorija u geografiji te putem terenske nastave i obvezne izvaninstitucionalne radne prakse. Preddiplomski studij zavrava polaganjem svih ispita ukljuujui Zavrni ispit s prvostupnikim radom, ime se ukupno stjee najmanje 180 ECTS bodova.. Diplomski istraivaki studij geografije, u trajanju od 2 godine, nastavak je temeljnog studija. Na ovom stupnju predviena je odreena specijalizacija na vie studijskih programa. Naglasak u diplomskom studiju stoga je na izbornim predmetima koji se izvode na matinoj ustanovi, ali i izvan nje. Zbog naglaenog primijenjenog karaktera studijskih programa predviena je i radna praksa u partnerskim institucijama. Diplomski israivaki studij zavrava polaganjem svih ispita ukljuujui Diplomski ispit s obranom diplomskoga rada, ime se ukupno stjee najmanje 120 ECTS bodova. Objedinjeni nastavniki studij traje 5 godina te predstavlja nastavak dosadanje tradicije osposobljavanja nastavnika na Geografskom odsjeku. Uz znatno poveanje metodike prakse studenti se tijekom studija osposobljavaju za rad u nastavi. U objedinjenom studiju nema prekida i prvostupnikoga rada, ve se odvija kontinuirano do polaganja Diplomskoga ispita s obranom diplomskoga rada te se moe ukupno stjei najmanje 300 ECTS bodova. Diplomski nastavniki studij nudi se iskljuivo prvostupnicima geografije koji ne kane nastaviti diplomski istraivaki studij. Preddiplomski i diplomski studij znanosti o okoliu organizirani su kao zajedniki studiji triju odsjeka PMF-a biologije, geografije i geologije. Poslove studentske administracije vodi Bioloki odsjek. AKADEMSKA ZVANJA Sveuilini prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) geografije Magistar/magistra geografije Magistar/magistra edukacije geografije Magistar/magistra edukacije geografije i povijesti POSLIJEDIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ ZA STJECANJE AKAD. STUPNJA DOKTORA ZNANOSTI Na Odsjeku je organiziran poslijediplomski doktorski studij geografije. POSLIJEDIPLOMSKA AKADEMSKA ZVANJA Doktor znanosti, znanstveno polje geografija (interdisciplinarno podruje) ZAPOLJAVANJE Zavretkom preddiplomskog istraivakog studija prvostupnici geografije mogu se zapoljavati na poslovima koji se tiu dokumentacije, informacija i komunikacije primjerice u arhivima (kartografska i druga graa), vladinim i nevladinim udrugama, turistikim uredima, kod turoperatora, u istraivanju trita, u politikim strankama, u nakladnitvu, novinarstvu, medijima i dr. Prvostupnik geografije osposobljen je za poslove prikupljanja i obrade prostornih podataka u znanstvenim ustanovama, prostorno-planerskim ustanovama, u kartografskim ustanovama i tvrtkama te u tijelima dravne i lokalne uprave. Zavretkom diplomskog istraivakog studija magistri geografije osposobljeni su za rad na irokom krugu poslova kao to su javne ustanove za zatitu prirode (nacionalnim parkovima i parkovima prirode), javnim tvrtkama za upravljanje i gospodarenje prostorom (Hrvatske vode, Hrvatske ume, Hrvatske ceste...), zavodima za prostorno planiranje i ureenje, katastarskim uredima, kartografskim i geoinformatikim ustanovama, zavodima

za statistiku (gradski, upanijski i dravni), Hrvatskoj vojsci, tijelima dravne uprave te lokalne uprave i samouprave, znanstvenim ustanovama, turistikim organizacijama (npr. gradske/opinske, upanijske i dravna turistika zajednica), zavodima za zatitu kulturne i povijesne batine, leksikografiji, izdavatvu i medijima ovisno o smjeru diplomskog studija i specijalizaciji. Nakon zavretka nastavnikog studija magistri edukacije geografije i magistri edukacije geografije i povijesti osposobljeni su za rad u osnovnim i srednjim kolama te poslovima vezanim uz obrazovanje.

PREDDIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ Preddiplomski sveuilini studij GEOGRAFIJA, smjer: ISTRAIVAKI

UVJETI PRIJELAZA NA VIU GODINU STUDIJA Za upis svih predmeta sljedee godine potrebno je poloiti sve ispite prethodne godine. Ako student nije poloio sve propisane predmete iz neke godine studija, nepoloene predmete mora ponovno upisati idue godine te mu se njihovi ECTS bodovi raunaju u opereenje, to znai da uz njih moe upisati pojedine predmete iz viih godina studija (uz uvjet da ima za njih poloene propisane predmete prethodnike), do ispunjenja ukupoga optereenja od najvie 35 ECTS bodova. Preduvjeti (predmeti prehodnici) za upis pojedinih predmeta (sljedbenika) navedeni su ispred odgovarajuih tablica u kojima se nalaze. Za upis predmeta sljedbenika iji je prethodnik prema programu u semestru koji neposredno prethodi potrebno je samo odsluati prethodnik, te prethodnik poloiti prije sljedbenika. I. GODINA Nastavnici S. terc K. Bai A. Toski A. Filipi D. Orei ISVU Obvezni predmeti ifra 38777 Uvod u geografiju Statistike i grafike 38778 metode u geografiji 38780 Kartografija 38782 Klimatologija 38783 Hidrogeografija Zimski semestar Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+0+0 2+2+0 2+2+0 3+2+0 3+0+2 0+2+0 2+2+0 2+2+0 2+2+0 3+0+2 3+0+1 5 5 5 6 5 4 0+2+0 20 30 23 30 4 5 7 7 7

K. Fukar Reichel Tjelesna i zdravstvena 38079 J. Vuli kultura 1* K. Bai A. Toski A. Moro . Pezelj D. Kurtanjek I. Nejami D. Orei ** 47067 Statistike i grafike metode u geografiji

38781 Kartografija 47085 Geologija 38784 Demogeografija 38785 Geografija mora Terenska nastava iz 38786 geografije I (60 sati/god.)

K. Fukar Reichel Tjelesna i zdravstvena 38080 J. Vuli kultura 2* UKUPNO:

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. * U skladu sa Statutom Sveuilita u Zagrebu, nastava Tjelesne i zdravstvene kulture obvezna je za studente I. i II. godine preddiplomskog i integriranog preddiplomskog i diplomskog studija, ali ne ulazi u satnicu niti joj se pripisuju ECTS bodovi. ** Nastavnik po izboru studenta.

Preduvjeti (predmeti prethodnici) za upis pojedinih predmeta II. godine: Predmet Urbana geografija Urbani sistemi svijeta Ruralna geografija Geomorfologija Regionalna klimatologija ISVU Predmet prethodnik ifra 59088 Demogeografija 61393 Urbana geografija 59089 Demogeografija 59070 Geologija 46594 Klimatologija ISVU Status ifra 38784 odsluan 59088 odsluan 38784 odsluan 47085 poloen 38782 poloen

II. GODINA Nastavnici M. Jakovi D. Njega D. Pejnovi Z. Stiperski Z. Curi ISVU Obvezni predmeti ifra 54840 Ekonomska geografija 59088 Urbana geografija 59089 Ruralna geografija 59090 Industrijska geografija 59091 Turistika geografija

Zimski semestar

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 3+0+2 3+0+2 3+0+2 2+0+2 3+0+1 0+2+0 3 3+2+0 2+0+2 2+0+2 2+0+1 2+0+1 0+2+0 4 3 23# 30 19# 30 6 5 5 4 3 6 6 6 5 4

K. Fukar Reichel Tjelesna i zdravstvena 40849 J. Vuli kultura 3*

vidi tablicu

Izborni predmet 1 59070 Geomorfologija 59096 Prometna geografija 59097 Kulturna geografija 59098 Geografija Europe 59099 Politika geografija

S. Faivre M. Jakovi L. akaja I. Nejami Z. Stiperski

K. Fukar Reichel Tjelesna i zdravstvena 40850 J. Vuli kultura 4* **

vidi tablicu

59116

Terenska nastava iz geografije II (60 sati/god.) Izborni predmet 2

UKUPNO:

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. * U skladu sa Statutom Sveuilita u Zagrebu, nastava Tjelesne i zdravstvene kulture obvezna je za studente I. i II. godine preddiplomskog i integriranog preddiplomskog i diplomskog studija, ali ne ulazi u satnicu niti joj se pripisuju ECTS bodovi. ** Nastavnik po izboru studenta. # Bez satnice izbornih predmeta

IZBORNI PREDMETI II. GODINE Nastavnici Z. Stiperski D. Pejnovi D. Njega L. akaja S. Faivre A. Filipi D. Kurtanjek A. Filipi D. Njega B. Frst-Bjeli L akaja Z. Stiperski Z. Stiperski R. Vuk ISVU Izborni predmeti ifra 44568 46585 Geografske osnove globalizacije Geografija Jugoistone Europe

Zimski semestar

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+0+1 3+0+0 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 3 3 3 3 3 3 2+1+0 1+0+2 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 3 3 3 3 3 3 3 3

46587 Geografija Istone Azije 46588 Geografija Angloamerike Geografija Latinske 46589 Amerike 46590 Geografija Australije i Oceanije

46593 Mineralogija i petrologija 46594 Regionalna klimatologija 61393 Urbani sistemi svijeta 44572 Sredozemlje 46597 Geografija Rusije 46598 Geografija Azije 46599 Uvod u japanske studije 46600 Geografija Afrike

Preduvjeti (predmeti prethodnici) za upis pojedinih predmeta III. godine: Predmet Regionalna klimatologija Urbani sistemi svijeta Historijska geografija Geoinformatika Zavrni ispit s prvostupnikim radom ISVU Predmet prethodnik ifra 46594 Klimatologija 61393 Urbana geografija 59102 Uvod u geografiju Demogeografija ISVU Status ifra 38782 poloen 59088 poloen 38777 poloen 38784 poloen 38781 poloen 38777 poloen

59100 Kartografija

Geografski teorijski pristup 59113 Uvod u geografiju

60669 Mora biti upisan u posljednjem semestru studiranja Zimski semestar Ljetni semestar

III. GODINA Nastavnici A. Toski S. terc B. Frst-Bjeli N. Buzjak B. Frst-Bjeli

vidi tablicu vidi tablicu

ISVU Obvezni predmeti ifra 59100 Geoinformatika 59102 Historijska geografija 61161 Geoekologija i zatita okolia Izborni predmet 3 Izborni predmet 4 59101 Geoinformatika 59069 Geografija Hrvatske 59113 Geografski teorijski pristup Izborni predmet 5 Izborni predmet 6 Terenska nastava iz 59114 geografije III (60 sati/god.) 59117 Radna praksa (40 sati/god.) Zavrni ispit s 60669 prvostupnikim radom UKUPNO:

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+2+0 2+0+2 2+0+2 1+2+0 6 6 6 6 3 3 2+2+0 3+0+2 1+0+1 6 5 3 3 3 4 2 4 15# 30 11# 30

59103 Principi regionalizacije

A. Toski D. Njega S. terc

vidi tablicu vidi tablicu

* ** ***

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. * Nastavnik po izboru studenta. ** Ustanova radne prakse prijavljuje se kod koordinatora za radnu praksu, koji ujedno daje potpis temeljem potvrde o uredno obavljenoj praksi. *** Voditelj prvostupnikog rada po izboru; vidi opis zavrnoga ispita ispod tablica. # Bez satnice izbornih predmeta

IZBORNI PREDMETI III. GODINE Nastavnici Z. Stiperski D. Pejnovi D. Njega L. akaja S. Faivre A. Filipi D. Kurtanjek ISVU Izborni predmeti ifra 44568 46585 Geografske osnove globalizacije Geografija Jugoistone Europe

Zimski semestar

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+0+1 3+0+0 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 3 3 3 3 3 3 2+1+0 3

46587 Geografija Istone Azije 46588 Geografija Angloamerike Geografija Latinske 46589 Amerike 46590 Geografija Australije i Oceanije

46593 Mineralogija i petrologija

A. Filipi D. Njega B. Frst-Bjeli L akaja Z. Stiperski Z. Stiperski R. Vuk

46594 Regionalna klimatologija 61393 Urbani sistemi svijeta 44572 Sredozemlje 46597 Geografija Rusije 46598 Geografija Azije 46599 Uvod u japanske studije 46600 Geografija Afrike

1+0+2 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1

3 3 3 3 3 3 3

ZAVRNI ISPIT NA PREDDIPLOMSKOM SVEUILINOM STUDIJU GEOGRAFIJA, SMJER: ISTRAIVAKI Zavrni ispit upisuje se u posljednjem semestru studija. Sastoji se od prvostupnikog rada i zavrnog pismenog ispita. Postupak zapoinje prijavom teme prvostupnikoga rada (na odgovarajuem obrascu Ureda za studente) u dogovoru s nastavnikom - mentorom po vlastitom izboru. Student je duan prijaviti temu prvostupnikog rada kod pomonika proelnika za nastavu. Na prvoj sjednici Vijea Geografskog odsjeka pomonik za nastavu pristigle teme stavlja na razmatranje i prihvaanje. U dogovoru s mentorom i prema opim uputama Geografskoga odsjeka pristupnik e izraditi prvostupniki rad opsega oko 25 stranica (barem jedna otisnuta i spiralno uvezana i jedna digitalna inaica, za potrebe pismohrane knjince). Glavni cilj prvostupnikoga rada jest primjena struno utemeljenog pristupa u prikupljanju, obradi i interpretaciji informacija. Prije predaje rada na ocjenu student moe traiti jednu reviziju otisnute inaice od strane mentora, ali u tom sluaju najkasnije 20 dana prije termina zavrnog pismenog ispita, a nastavnik obavlja reviziju i daje primjedbe u roku od 7 dana. Radovi se na ocjenu mentoru predaju najkasnije 10 dana prije termina zavrnoga pismenoga ispita. Mentor rad ocjenjuje i uz svoj potpis ocjenu upisuje na rad. Svojim potpisom na prijavnicu studentu potvruje da moe pristupiti pismenom ispitu. Jedan ocjenjeni primjerak prvostupnikoga rada u tiskanom i jedan u digitalnom obliku mentor predaje u Ured za studente. Pismeni ispit polae se u jednom od tri ponuena termina tijekom akademske godine, u zimskom, ljetnom i jesenskom ispitnom roku. Cilj zavrnog pismenog ispita je da se, zajedno s provstupnikim radom, ocjeni razina steenih strunih kompetencija. Na pismeni ispit mogu pristupiti samo oni studenti koji su pololi sve ispite i obavili sve druge propisane obveze na studiju. Na pismeni ispit pristupnik je duan prijaviti se najkasnije 5 radnih dana prije termina u studentskoj referadi prijavnicom potpisanom od mentora kojom dokazuje da je izradio prvostupniki rad. Zavrni pismeni ispit traje najdulje 120 minuta i sadri pitanja iz obvezne grae preddiplomskog studija. Ukupna ocjena Zavrnog ispita aritmetika je sredina ocjene prvostupnikoga rada i ocjene zavrnog pismenog ispita. Mentor upisuje konanu ocjenu u indeks i u ISVU sustav. UVJETI UPISA NA DIPLOMSKE SVEUILINE STUDIJE NA GEOGRAFSKOM ODSJEKU PMF-a Zavren preddiplomski sveuilini studij i steenih najmanje 180 ECTS bodova, a na diplomski sveuilini studij geografija, smjer nastavniki, mogu se prijaviti iskljuivo pristupnici koji su zavrili preddiplomski sveuilini studij geografije (sveuilini prvostupnici geografije). Pravo na razredbeni postupak bez dodatnih uvjeta imaju pristupnici koji su zavrili preddiplomski sveuilini studij geografije, a za studij Fizika geografija s geoekologijom to vrijedi i za pristupnike koji su zavrili preddiplomski sveuilini studij Znanosti o okoliu s PMF-a u Zagrebu. Pristupnici koji su zavrili preddiplomski sveuilini studij srodnih i drugih znanosti imaju pravo na razredbeni postupak (osim na diplomskom sveuilinom studiju geografija, smjer: nastavniki) ako im je prosjena ocjena svih predmeta na studiju bila najmanje 3,5 uz uvjet da ako temeljem razredbenog postupka steknu pravo na upis, moraju po upisu najprije upisati i poloiti sve razlikovne ispite koji im se dodjeljuju na temelju molbe Povjerenstvu za razredbeni postupak Geografskoga odsjeka PMF-a u ukupnom optereenju do najvie 60 ECTS bodova, a tek tada mogu upisivati predmete odgovarajueg diplomskog studija. Razredbeni postupak za diplomske studije temelji se na rangiranju uredno prijavljenih pristupnika prema prosjenoj ocjeni svih predmeta preddiplomskog studija. Na temelju rang liste obavlja se prozivka na kojoj pristupnici biraju eljeni diplomski studij do popunjenja kvote svakoga studija. Pristupnici koji ne dou na prozivku gube pravo upisa na diplomski studij, a to pravo stjeu prisutni pristupnici koji slijede na rang listi. Upisna kvota za svaki smjer diplomskog studija je 15 studenata uz potporu Ministarstva i 5 studenata uz plaanje. Za 5 i manje studenata nastava moe biti organizirana po mentorskom sustavu.

INTEGRIRANI PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ

Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij GEOGRAFIJA I POVIJEST, smjer: NASTAVNIKI

UVJETI PRIJELAZA NA VIU GODINU STUDIJA Za upis svih predmeta sljedee godine potrebno je poloiti sve ispite prethodne godine. Ako student nije poloio sve propisane predmete iz neke godine studija, nepoloene predmete mora ponovno upisati idue godine te mu se njihovi ECTS bodovi raunaju u opereenje, to znai da uz njih moe upisati pojedine predmete iz viih godina studija (uz uvjet da ima za njih poloene propisane predmete prethodnike), do ispunjenja ukupnoga optereenja od najvie 35 ECTS bodova. Preduvjeti (predmeti prehodnici) za upis pojedinih predmeta (sljedbenika) navedeni su ispred odgovarajuih tablica u kojima se nalaze. Za upis predmeta sljedbenika iji je prethodnik prema programu u semestru koji neposreno prethodi potrebno je samo odsluati prethodnik, te prethodnik poloiti prije sljedbenika. I. GODINA Nastavnici K. Bai A. Filipi D. Orei Z. Nikoli-Jakus B. Oluji B. Kunti-Makvi ISVU Obvezni predmeti ifra 38787 Statistike i grafike metode u geografiji Zimski semestar Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 3+1+0 2+1+0 2+0+1 2+0+2 2+0+ 2/0 3+0+ 0/2 0+2+0 2+2+0 2+0+1 5 4 3 3 2+0+0 4+0+ 2/0 4+0+ 0/2 0+2+0 21# 30 19# 30 3 7/5 5/7 7 4 4 6 4/2 5/7

38788 Klimatologija 38789 Hidrogeografija 60677 Historiografski praktikum 38799/ Povijest ranih civilizacija 38800 Povijest Grke i Rima sa 38801/ starom povijeu hrvatskih 38802 zemalja

K. Fukar Reichel Tjelesna i zdravstvena 38079 J. Vuli kultura 1* A. Toski I. Nejami

vidi tablicu geogr. izbornih

38790 Kartografija 38791 Demogeografija Izborni geografski predmet 1 44577 38807 Terenska nastava iz geografije I (60 sati/god.) Europske regije i hrvatska povijest srednjeg vijeka

** I. Prlender B. Grgin H. Graanin N. Budak Z. Nikoli-Jakus

38803/ Europska i svjetska povijest 38804 srednjeg vijeka 38806/ Hrvatska povijest srednjeg 38805 vijeka

K. Fukar Reichel Tjelesna i zdravstvena 38080 J. Vuli kultura 2* UKUPNO:

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. * U skladu sa Statutom Sveuilita u Zagrebu, nastava Tjelesne i zdravstvene kulture obavezna je za studente I. i II. godine preddiplomskog i integriranog preddiplomskog i diplomskog studija, ali ne ulazi u satnicu niti joj se pripisuju ECTS bodovi. ** Nastavnik po izboru studenta. # Bez satnice izbornih predmeta

IZBORNI GEOGRAFSKI PREDMETI I. GODINE Nastavnici ISVU Izborni predmeti ifra

Zimski semestar

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS

A. Moro . Pezelj D. Kurtanjek D. Orei Z. Stiperski L. akaja Z. Stiperski

46593 Mineralogija i petrologija 38794 Geografija mora 38795 Industrijska geografija 38796 Kulturna geografija 38797 Politika geografija

2+1+0 3+0+0 2+0+1 2+0+1 2+0+1

3 3 3 3 3

Preduvjeti (predmeti prethodnici) za upis pojedinih predmeta II. godine: Predmet Geomorfologija Urbana geografija Urbani sistemi svijeta Regionalna klimatologija ISVU Predmet prethodnik ifra 60385 Geologija 60382 Demogeografija 61213 Urbana geografija 60861 Klimatologija ISVU Status ifra 60383 odsluan 38791 odsluan 60382 odsluan 38788 poloen Zimski semestar Ljetni semestar

II. GODINA Nastavnici M. Jakovi D. Njega A. Moro . Pezelj D. Kurtanjek N. Moaanin N. tefanec Z. Blaevi D. Roksandi ISVU Obvezni predmeti ifra 60308 Ekonomska geografija 60382 Urbana geografija 60383 Geologija 60685 Hrvatska povijest ranoga novog vijeka

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 3+0+1 2+0+1 2+1+0 2+0+2 2+0 +2/0 2+0 +0/2 0+2+0 2+2+0 6 3 3 3 2+0+2 2+0 +2/0 2+0 +0/2 0+2+0 20 30 14# 30 6 6/3 3/6 5 5 5 6 6/3 3/6

60686/ Europska i svjetska povijest 60689 ranoga novog vijeka Europske regije i hrvatska 60688/ povijest ranoga novog 60691 vijeka

K. Fukar Reichel Tjelesna i zdravstvena 40849 J. Vuli kultura 3* S. Faivre vidi tablicu vidi tablicu ** I. Ivelji M. Strecha D. Agii . Holjevac 60528 60695 60385 Geomorfologija Izborni geografski predmet 2 Izborni geografski predmet 3 Terenska nastava iz geografije II(60 sati/god.) Hrvatska povijest 19. stoljea

60697/ Europska i svjetska povijest 60699 19. stoljea 60698/ Europske regije i hrvatska 60701 povijest 19. stoljea

K. Fukar Reichel Tjelesna i zdravstvena 40850 J. Vuli kultura 4* UKUPNO:

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. * U skladu sa Statutom Sveuilita u Zagrebu, nastava Tjelesne i zdravstvene kulture obavezna je za studente I. i II. godine preddiplomskog i integriranog preddiplomskog i diplomskog studija, ali ne ulazi u satnicu niti joj se pripisuju ECTS bodovi. ** Nastavnik po izboru studenta. # Bez satnice izbornih predmeta

IZBORNI GEOGRAFSKI PREDMETI II. GODINE Nastavnik D. Kurtanjek A. Filipi D. Orei D. Njega M. Jakovi Z. Stiperski L. akaja Z. Stiperski ISVU Izborni predmeti ifra 46593 Mineralogija i petrologija 60861 Regionana klimatologija 38794 Geografija mora 61213 Urbani sistemi svijeta 60398 Prometna geografija 38795 Industrijska geografija 38796 Kulturna geografija 38797 Politika geografija

Zimski semestar

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+1+0 1+0+2 3+0+0 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 3 3 3 3 3 3 3 3

Preduvjeti (predmeti prethodnici) za upis pojedinih predmeta III. godine: Predmet Ruralna geografija Historijska geografija Hrvatske ISVU Predmet prethodnik ifra 59089 Demogeografija 60526 Demogeografija ISVU Status ifra 38791 poloen 38791 poloen Zimski semestar Ljetni semestar

III. GODINA Nastavnici D. Pejnovi S. terc vidi tablicu B. Vranje-oljan 60706 I. Goldstein I.ute D. Agii ** D. Njega vidi tablicu ** T. Jakovina I. Goldstein I. ute Z. Blaevi ** 60445 60714 60715 60716 60707 ISVU Obvezni predmeti ifra 59089 Ruralna geografija 60526 Historijska geografija Hrvatske Izborni geografski predmet 4

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+0+1 1+0+2 5 5 3 6 6 3 2 3+0+2 6 3 3 2+0+2 2+0+2 2+0+0 16# 15# 6 6 3 3 30 30

Europska i svjetska povijest 2+0+2 1918. - 1945. Hrvatska povijest 1918. 1945. Izborni povijesni predmet I 2+0+2 2+0+0

60709 Povijest historiografije 60441 Geografija Hrvatske Izborni geografski predmet 5 Terenska nastava iz geografije III (60 sati/god.) Europska i svjetska povijest nakon 1945. godine Hrvatska povijest nakon 1945. godine Suvremena historiografija teorije i metode Izborni povijesni predmet II UKUPNO:

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. ** Nastavnik po izboru studenta. # Bez satnice izbornih predmeta

IZBORNI GEOGRAFSKI PREDMETI III. GODINE Nastavnici D. Pejnovi D. Njega L. akaja S. Faivre A. Filipi K. Pavlovski B. Frst-Bjeli L. akaja Z. Stiperski Z. Stiperski R. Vuk ISVU Izborni predmeti ifra 46585 Geografija Jugoistone Europe

Zimski semestar

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 3+0+0 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 3 3 3 3 3 3 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 Zimski semestar 3 3 3 3 3

46587 Geografija Istone Azije 46588 Geografija Angloamerike Geografija Latinske 46589 Amerike 46590 Geografija Australije i Oceanije

60494 Uvod u astronomiju 44572 Sredozemlje 46597 Geografija Rusije 46598 Geografija Azije 46599 Uvod u japanske studije 46600 Geografija Afrike IV. GODINA

Ljetni semestar

Nastavnici N. Buzjak Z. Curi

ISVU Obvezni predmeti ifra 44575 Geoekologija i zatita okolia

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+0+1 2+0+1 2+0+0 2+1+2 4 5 3 8 3 2+0+1 2+0+0 4 3 2+0+1 3 3 2+0+0 2+1+2 3 7 6 3+0+0 18# 13# 4 4 30 30

60466 Turistika geografija

Pomone povijesne M. Matijevi-Sokol 60717 znanosti I D. Modri-Blivajs S. Koren ** V. Bili N. Karaji A. Vukeli I. Nejami ** 60718 Didaktika povijesti I Izborni povijesni predmet III 60720 Pedagogija 60719 Sociologija 60723 Geografija Europe Terenska nastava iz 60480 geografije IV (60 sati/god.) Pomone povijesne znanosti II

M. Matijevi Sokol 60721 D. Modri-Blivajs S. Koren ** M. Cindri D. Miljkovi **

60722 Didaktika povijesti II Izborni povijesni predmet IV 46533 Didaktika Izborni pedagoki predmet I UKUPNO:

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. ** Nastavnik po izboru studenta. # Bez satnice izbornih predmeta

Preduvjeti (predmeti prethodnici) za upis pojedinih predmeta V. godine: Predmet Metodika nastave geografije I ISVU Predmet prethodnik ifra 60484 Didaktika ISVU Status ifra 46533 odsluan

Metodika nastave geografije II Metodika praksa iz geografije Diplomski seminar II s diplomskim ispitom

60497

Metodika nastave geografije I

60484 odsluan 60484 odsluan 60720 odsluan

Metodika nastave 60499 geografije I Pedagogija

Mora biti upisan u posljednjem semestru studiranja Zimski semestar Ljetni semestar

V. GODINA Nastavnici Z. Stiperski Z. Curi vidi tablicu T. Ljubin-Golub D. Modri-Blivajs S. Koren ** R. Vuk R. Vuk ** D. Miljkovi ISVU Obvezni predmeti ifra 44568 60484 Geografske osnove globalizacije Metodika nastave geografije I Izborni geografski predmet 6 60724 Psihologija Praksa iz nastave povijesti 60725 u koli Diplomski seminar I 60726/ (geografija) ili Magistarska 60727 radionica I (povijest) 60497 60499 Metodika nastave geografije II Metodika praksa iz geografije (90 sati/god.) Izborni povijesni predmet V Komunikacija u odgoju i 60729 obrazovanju Diplomski seminar II 60730/ (geografija) ili Magistarska 60731 radionica II (povijest) s obranom rada UKUPNO:

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+0+1 4+0+0 3 2+0+2 0+0+2 0+0+2 3 5 3 8 5 6 1+0+3 5 6 3 2+0+2 5

**

0+0+2 18 30 10#

11 30

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. ** Nastavnik po izboru studenta. # Bez satnice izbornih predmeta

IZBORNI GEOGRAFSKI PREDMETI V. GODINE Nastavnik D. Pejnovi D. Njega L. akaja S. Faivre A. Filipi A. Toski R. Vuk S. Faivre K. Pavlovski ISVU Izborni predmeti ifra 46585 Geografija Jugoistone Europe

Zimski semestar

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 3+0+0 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 3 3 3 3 3 3 3 3

46587 Geografija Istone Azije 46588 Geografija Angloamerike Geografija Latinske 46589 Amerike 46590 60728 Geografija Australije i Oceanije

Primjena raunala u nastavi 1+2+0 geografije*** 0+0+3 2+0+1

46592 E-kola geografije*** 60494 Uvod u astronomiju

*** prima se najvie 10 studenata.

DIPLOMSKI ISPIT NA INTEGRIRANOM PREDDIPLOMSKOM I DIPLOMSKOM SVEUILINOM STUDIJU GEOGRAFIJA I POVIJEST, SMJER: NASTAVNIKI (ako je izbor teme i obrana na Geografskom odsjeku) Postupak zapoinje prijavom teme diplomskoga rada (na odgovarajuem obrascu ureda za studente) u dogovoru s nastavnikom - mentorom po vlastitom izboru. Student je duan prijaviti temu diplomskoga rada kod pomonika proelnika za nastavu, a najkasnije prije zadnje sjednice Vijea Geografskoga odsjeka (VGO) u onom semestru u kojem je upisao Diplomski seminar I (tj. u semestru prije onog u kojem e braniti Diplomski rad). U dogovoru s mentorom i prema opim uputama Geografskoga odsjeka pristupnik e pristupiti izraditi diplomskoga rada optimalnoga opsega od 50 stranica. Glavni cilj diplomskoga rada na nastavnikom smjeru jest transfer strunih sadraja u nastavni sadraj, ime se pokazuje razina steenih metodikih, didaktikih i pedagokih kompetencija. Nakon najvie dva revizijska pregleda Diplomskoga rada student, uz odobrenje mentora, i uz uvjet da je poloio sve ispite i obavio sve druge propisane obveze na studiju, dostavlja spiralno uvezani primjerak Uredu za studente GO najkasnije 5 radnih dana prije sjednice VGO na kojoj e se izabrati trolano povjerenstvo za obranu. Povjerenstvo za obranu moe zatraiti dodatne promjene te odobrava izradu konanoga primjerka rada i odreuje datum obrane rada. Obavijest o datumu obrane mora biti oglaena najmanje tjedan dana. Student je duan prije obrane Uredu za studente GO predati najmanje jedan konaan primjerak, koji mora biti tvrdo ukorien i popraen digitalnom inaicom, za pismohranu knjinice. Obrana rada sastoji se od kratkog izlaganja rada, ne duljeg od 20 minuta, i usmenog odgovaranja na pitanja lanova povjerenstva, koja se odnose na rad, no mogu obuhvatiti obveznu grau cjelokupnoga studija. Postupak obrane traje najdulje 60 minuta. Povjerenstvo posebno ocjenjuje diplomski rad i usmeni dio ispita, te na temelju toga (ali ne nuno aritmetikom sredinom tih dviju ocjena) donosi konanu ocjenu diplomskog ispita. Mentor upisuje konanu ocjenu u indeks i u ISVU sustav.

DIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJI Diplomski sveuilini studij GEOGRAFIJA, smjer: FIZIKA GEOGRAFIJA S GEOEKOLOGIJOM
UVJETI PRIJELAZA NA VIU GODINU STUDIJA Za upis svih predmeta sljedee godine potrebno je poloiti sve ispite prethodne godine. Ako student nije poloio sve propisane predmete iz neke godine studija, nepoloene predmete mora ponovno upisati idue godine te mu se njihovi ECTS bodovi raunaju u opereenje, to znai da uz njih moe upisati pojedine predmete iz viih godina studija do ispunjenja ukupnoga optereenja od najvie 35 ECTS bodova. I. GODINA Nastavnici S. terc N. Buzjak
vidi tablicu vidi tablicu

Zimski semestar

Ljetni semestar

ISVU Obvezni predmeti ifra 46494 Uvod u istraivaki rad 60670 Primijenjena geoekologija Izborni predmet 1 Izborni predmet 2 Izborni predmet(i) s PMF-a 46509 Primijenjena klimatologija 46511 Primijenjena hidrogeografija Izborni predmet 3 Izborni predmet 4 Izborni predmet 5 60502 Terenska nastava iz geografije IV (60 sati/god.)

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 1+0+1 3+2+1 3 9 5 5 8 2+0+2 2+2+0 5 5 5 5 5 5 8

#

* A. Filipi D. Orei
vidi tablicu vidi tablicu vidi tablicu

**

UKUPNO:

30

30

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. * Po izboru studenta jedan ili vie predmeta s preddiplomskih i diplomskih studija na Prirodoslovnomatematikom fakultetu u Zagrebu izvan Geografskog odsjeka, ukupno najmanje 8 ECTS-a. ** Nastavnik po izboru studenta.

Bez satnice izbornih predmeta

II. GODINA Nastavnici B. Frst-Bjeli N. Boi

vidi tablicu

Zimski semestar

Ljetni semestar

ISVU Obvezni predmeti ifra 46512 Povijest okolia Izborni predmet 6 61259 Radna praksa (90 sati/god.) 72701 Diplomski seminar 66812 Diplomski rad s obranom UKUPNO:

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+0+2 5 10 5 5 0+0+5 19# 5 30 30 30

72704 Primijenjena geomorfologija 3+0+3

*** ** **

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. ** Nastavnik po izboru studenta. Diplomski seminar obuhvaa odabir mentora, konzultacije s mentorom o temi diplomskog rada, izradu koncepta diplomskog rada i obveznu prijavu teme diplomskoga rada, nakon ega odabrani mentor potpisom u indeksu potvruje da su obavljene obveze. Osnovne upute za diplomski ispit vidi iza tablica svih istraivakih smjerova. ***Ustanova radne prakse prijavljuje se kod koordinatora za radnu praksu, koji ujedno daje potpis temeljem potvrde o uredno obavljenoj praksi. # Bez satnice izbornih predmeta

IZBORNI PREDMETI Nastavnici N. Boi R. otari I. Ternjej M. Bogunovi A. Bensa D. Orei A. Toski M. Pahernik A. Filipi S. Faivre M. Pahernik N. Boi D. Orei D. Pejnovi D. Orei M. Pahernik D. Pejnovi ISVU Naziv predmeta ifra 47258 Geomorfologija i hidrografija kra

Zimski semestar

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+0+1 2+0+1 2+1+0 2+0+1 1+2+0 1+2+0 5 5 5 5 5 5 2+0+1 1+2+0 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 5 5 5 5 5 5 5 5

46538 Biogeografija 46539 Pedogeografija 61033 Prirodni resursi 46541 Analize u GIS-u 46542 Digitalna analiza reljefa 72624 Klimatske promjene 46543 Geomorfoloko kartiranje 46545 Osnove speleologije 46546 Prirodni rizici Restrukturiranje ruralnih 46548 podruja 46549 Upravljanje priobaljem 60288 Vojna geografija 46550 Geografija kra

Diplomski sveuilini studij GEOGRAFIJA, smjer: PROSTORNO PLANIRANJE I REGIONALNI RAZVOJ

UVJETI PRIJELAZA NA VIU GODINU STUDIJA Za upis svih predmeta sljedee godine potrebno je poloiti sve ispite prethodne godine. Ako student nije poloio sve propisane predmete iz neke godine studija, nepoloene predmete mora ponovno upisati idue godine te mu se njihovi ECTS bodovi raunaju u opereenje, to znai da uz njih moe upisati pojedine predmete iz viih godina studija do ispunjenja ukupnoga optereenja od najvie 35 ECTS bodova.

I. GODINA Nastavnici S. terc N. Buzjak A. Filipi D. Orei A. Luki

vidi tablicu vidi tablicu vidi tablicu

Zimski semestar

Ljetni semestar

ISVU Obvezni predmeti ifra 46494 Uvod u istraivaki rad 72699 72625 Prirodna osnova u prostornom planiranju Osnove regionalnog i prostornog planiranja Izborni predmet 1 Izborni predmet 2 Izborni predmet 3 Metode i tehnike 72626 regionalnog i prostornog planiranja 46515 Restrukturiranje ruralnih podruja Izborni predmet 4 Izborni predmet 5 Izborni predmet 6 Terenska nastava iz 60506 geografije IV (60 sati/god.) UKUPNO:

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 1+1+0 3+0+3 2+0+2 3 7 5 5 5 5 2+0+2 2+0+2 5 5 5 5 5 5 12# 30 8# 30

D. Pejnovi D. Pejnovi
vidi tablicu vidi tablicu vidi tablicu

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. * Nastavnik po izboru studenta. # Bez satnice izbornih predmeta

II. GODINA Nastavnici M. Jakovi Z. Stiperski

vidi tablicu vidi tablicu

Zimski semestar

Ljetni semestar

ISVU Obvezni predmeti ifra 46517 Promet i organizacija prostora Izborni predmet 7 Izborni predmet 8 61259 Radna praksa (90 sati/god.) 72701 Diplomski seminar 66812 Diplomski rad s obranom UKUPNO:

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+0+2 2+0+2 5 5 5 5 5 5 30 14# 30 30

72700 Regionalni razvoj

** * *

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. * Nastavnik po izboru studenta. Diplomski seminar obuhvaa odabir mentora, konzultacije s mentorom o temi diplomskog rada, izradu koncepta diplomskog rada i obveznu prijavu teme diplomskoga rada, nakon ega odabrani mentor potpisom u indeksu potvruje da su obavljene obveze. Osnovne upute za diplomski ispit vidi iza tablica svih istraivakih smjerova. ** Ustanova radne prakse prijavljuje se kod koordinatora za radnu praksu, koji ujedno daje potpis temeljem potvrde o uredno obavljenoj praksi. # Bez satnice izbornih predmeta

IZBORNI PREDMETI Nastavnici N. Boi N. Boi ISVU Naziv predmeta ifra Geomorfologija i 47258 hidrografija kra

Zimski semestar

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 5 5

46551 Primijenjena geomorfologija 2+0+1 2+0+1

K. Bai D. Orei Z. Curi Z. Stiperski Z. Stiperski A. Toski I. Nejami S. Klempi Bogadi M. Roi A. Filipi D. Orei D. Njega V. Prelogovi V. Prelogovi A. Luki M. Jakovi Z. Stiperski D. Stilinovi D. Pejnovi

46553

Demogeografska analiza malih podruja

2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 1+2+0 2+0+1 2+0+1

5 5 5 5 5 5 5 5 3+1+0 2+0+1 2+0+1 3+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5

61033 Prirodni resursi Turizam i rekreacija u 46555 prostornom planiranju 46556 Faktori lokacije industrije i poslovanja

46557 Meunarodne organizacije 46541 Analize u GIS-u 46562 Stanovnitvo Hrvatske 72627 Suvremene sociogeografske teme

46526 Katastar nekretnina 46560 Primijenjena klimatologija 46546 Prirodni rizici Grad u regionalnom 46516 planiranju 46554 Gradske regije 46563 Urbano-socijalna geografija Batina i turizam u ruralnim 46564 podrujima 46565 Trgovinska geografija 46567 Prekogranina suradnja i regionalna politika EU

46550 Geografija kra

Diplomski sveuilini studij GEOGRAFIJA, smjer: BATINA I TURIZAM

UVJETI PRIJELAZA NA VIU GODINU STUDIJA Za upis svih predmeta sljedee godine potrebno je poloiti sve ispite prethodne godine. Ako student nije poloio sve propisane predmete iz neke godine studija, nepoloene predmete mora ponovno upisati idue godine te mu se njihovi ECTS bodovi raunaju u opereenje, to znai da uz njih moe upisati pojedine predmete iz viih godina studija do ispunjenja ukupnoga optereenja od najvie 35 ECTS bodova.

I. GODINA Nastavnici S. terc B. Frst-Bjeli L. akaja V. T. Opai B. Frst-Bjeli

vidi tablicu vidi tablicu

Zimski semestar

Ljetni semestar

ISVU Obvezni predmeti ifra 46494 Uvod u istraivaki rad Metode istraivanja u 72698 drutvenoj geografiji 72705 Turistika valorizacija batine Izborni predmet 1 Izborni predmet 2 46520 Prirodna osnova u turizmu Izborni predmet 3 Izborni predmet 4 Izborni predmet 5

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 1+1+0 2+0+2 3+0+2 2+0+2 3 5 7 5 5 5 2+0+2 5 5 5 5

72706 Povijest okolia

N. Buzjak A. Filipi D. Orei

vidi tablicu vidi tablicu vidi tablicu

vidi tablicu

Izborni predmet 6 Terenska nastava iz 60509 geografije IV (60 sati/god.) UKUPNO: 15

#

5 5 30 4
#

30

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. * Nastavnik po izboru studenta. # Bez satnice izbornih predmeta

II. GODINA Nastavnici L. akaja B. Frst-Bjeli V. T. Opai

vidi tablicu

Zimski semestar

Ljetni semestar

ISVU Obvezni predmeti ifra Urbana historijska 46523 geografija 72708 Oblici turizma Izborni predmet 7 61259 Radna praksa (90 sati/god.) 72701 Diplomski seminar 66812 Diplomski rad s obranom UKUPNO:

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 5 5 5 5 5 5 30 18# 30 30

72707 Geografija kulturne ponude 2+0+2 2+0+2 2+0+2

** * *

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. * Nastavnik po izboru studenta. Diplomski seminar obuhvaa odabir mentora, konzultacije s mentorom o temi diplomskog rada, izradu koncepta diplomskog rada i obveznu prijavu teme diplomskoga rada, nakon ega odabrani mentor potpisom u indeksu potvruje da su obavljene obveze. Osnovne upute za diplomski ispit vidi iza tablica svih istraivakih smjerova. ** Ustanova radne prakse prijavljuje se kod koordinatora za radnu praksu, koji ujedno daje potpis temeljem potvrde o uredno obavljenoj praksi. # Bez satnice izbornih predmeta

IZBORNI PREDMETI Nastavnici A. Filipi N. Boi Z. Curi A. Toski B. Frst-Bjeli A. Tomaevi V. Lay V. Prelogovi V. Prelogovi M. Jakovi V. T. Opai A. Luki B. Frst-Bjeli D. Orei I. Nejami D. Pejnovi ISVU Naziv predmeta ifra 46568 Klima i turizam Geomorfologija i 47258 hidrografija kra 46555 Turizam i rekreacija u prostornom planiranju

Zimski semestar

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+0+1 2+0+1 2+0+1 1+2+0 1+0+2 2+0+1 2+0+1 5 5 5 5 5 5 5 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 5 5 5 5 5 5 5 5 5

46541 Analize u GIS-u GIS analiza kulturnog 46582 pejzaa 72715 Menadment turistike destinacije

72716 Socijalna ekologija 46554 Gradske regije 46563 Urbano-socijalna geografija 46565 Trgovinska geografija Geografski aspekt 46573 rekreacije 46564 46575 Batina i turizam u ruralnim podrujima Kulturni pejzai: zatita i upravljanje

46549 Upravljanje priobaljem Hrvatsko otoje 46578 sociogeografske teme 46550 Geografija kra

Diplomski sveuilini studij GEOGRAFIJA, smjer: GEOGRAFSKI INFORMACIJSKI SUSTAVI

UVJETI PRIJELAZA NA VIU GODINU STUDIJA Za upis svih predmeta sljedee godine potrebno je poloiti sve ispite prethodne godine. Ako student nije poloio sve propisane predmete iz neke godine studija, nepoloene predmete mora ponovno upisati idue godine te mu se njihovi ECTS bodovi raunaju u opereenje, to znai da uz njih moe upisati pojedine predmete iz viih godina studija do ispunjenja ukupnoga optereenja od najvie 35 ECTS bodova. I. GODINA Nastavnici S. terc A. Toski
vidi tablicu vidi tablicu

Zimski semestar

Ljetni semestar

ISVU Obvezni predmeti ifra 46494 Uvod u istraivaki rad 46524 Analize u GIS-u Izborni predmet 1 Izborni predmet 2 Izborni izvanmatini predmet(i) 46525 Raunalne statistike analize Izborni predmet 3 Izborni predmet 4 Izborni predmet 5 Terenska nastava iz 60510 geografije IV (60 sati/god.) UKUPNO:

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 1+1+0 1+3+2 3 9 5 5 8 1+3+0 3+1+0 5 5 5 5 5 5 8

#

* D. Ljubotina M. Roi
vidi tablicu vidi tablicu vidi tablicu

46526 Katastar nekretnina

**

30

30

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. * Po izboru studenta jedan ili vie predmeta s preddiplomskih i diplomskih studija izvan Geografskog odsjeka PMF-a, UKUPNO najmanje 8 ECTS-a. ** Nastavnik po izboru studenta. # Bez satnice izbornih predmeta

II. GODINA Nastavnici A. Toski M. Pahernik

vidi tablicu

Zimski semestar

Ljetni semestar

ISVU Obvezni predmeti ifra 72718 Vizualizacija prostornih podataka u GIS-u Izborni predmet 6 61259 Radna praksa (90 sati/god.) 72701 Diplomski seminar 66812 Diplomski rad s obranom UKUPNO:

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 1+3+0 2+2+0 7 8 5 5 5 30 14# 30 30

72719 Digitalna analiza reljefa

*** ** **

P - broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. ** Nastavnik po izboru studenta. Diplomski seminar obuhvaa odabir mentora, konzultacije s mentorom o temi diplomskog rada, izradu koncepta diplomskog rada i obveznu prijavu teme diplomskoga rada, nakon ega odabrani mentor potpisom u indeksu potvruje da su obavljene obveze. Osnovne upute za diplomski ispit vidi iza tablica svih istraivakih smjerova. *** Ustanova radne prakse prijavljuje se kod koordinatora za radnu praksu, koji ujedno daje potpis temeljem potvrde o uredno obavljenoj praksi. # Bez satnice izbornih predmeta

IZBORNI PREDMETI Nastavnici N. Boi ISVU Naziv predmeta ifra

Zimski semestar

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 5

46551 Primijenjena geomorfologija 2+0+1

N. Boi K. Bai Z. Stiperski B. Frst-Bjeli I. Nejami S. Klempi Bogadi V. Prelogovi V. Prelogovi M. Pahernik A. Toski M. Baji

47258 46553 46556 46582

Geomorfologija i hidrografija kra Demogeografska analiza malih podruja Faktori lokacije industrije i poslovanja GIS analiza kulturnog pejzaa

2+0+1 2+1+0 2+0+1 1+0+2 2+0+1 2+0+1

5 5 5 5 5 5 2+0+1 2+0+1 2+0+1 1+2+0 2+1+0 5 5 5 5 5

46562 Stanovnitvo Hrvatske Suvremene 72627 sociogeografske teme 46554 Gradske regije 46563 Urbano-socijalna geografija 60288 Vojna geografija Primjena GIS-a u analizi 46583 popisnih podataka 46584 Daljinska istraivanja****

**** Prima se najvie 15 studenata

DIPLOMSKI ISPIT NA DIPLOMSKOM SVEUILINOM STUDIJU GEOGRAFIJE, SMJEROVI: FIZIKA GEOGRAFIJA S GEOEKOLOGIJOM PROSTORNO PLANIRANJE I REGIONALNI RAZVOJ BATINA I TURIZAM GEOGRAFSKI INFORMACIJSKI SUSTAVI Postupak zapoinje prijavom teme diplomskoga rada (na odgovarajuem obrascu ureda za studente) u dogovoru s nastavnikom - mentorom po vlastitom izboru. Student je duan prijaviti temu diplomskoga rada kod pomonika proelnika za nastavu, a najkasnije prije zadnje sjednice Vijea Geografskoga odsjeka (VGO) u onom semestru u kojem je upisao Diplomski seminar (tj. u semestru prije onog u kojem e braniti Diplomski rad). U dogovoru s mentorom i prema opim uputama Geografskoga odsjeka pristupnik e pristupiti izraditi diplomskoga rada optimalnoga opsega od 50 stranica. Glavni cilj diplomskoga rada na istraivakim smjerovima jest primjena istraivakoga pristupa u prikupljanju, obradi i interpretaciji informacija, ime se pokazuje razina steenih strunih kompetencija. Nakon najvie dva revizijska pregleda Diplomskoga rada student, uz odobrenje mentora, i uz uvjet da je poloio sve ispite i obavio sve druge propisane obveze na studiju, dostavlja spiralno uvezani primjerak Uredu za studente GO najkasnije 5 radnih dana prije sjednice VGO na kojoj e se izabrati trolano povjerenstvo za obranu. Povjerenstvo za obranu moe zatraiti dodatne pormjene te odobrava izradu konanoga primjerka rada i odreuje datum obrane rada. Obavijest o datumu obrane mora biti oglaena najmanje tjedan dana. Student je duan prije obrane Uredu za studente GO predati najmanje jedan konaan primjerak, koji mora biti tvrdo ukorien i popraen digitalnom inaicom, za pismohranu knjinice. Obrana rada sastoji se od kratkog izlaganja rada, ne duljeg od 20 minuta, i usmenog odgovaranja na pitanja lanova povjerenstva, koja se odnose na rad, no mogu obuhvatiti obveznu grau cjelokupnoga studija. Postupak obrane traje najdulje 60 minuta. Povjerenstvo posebno ocjenjuje diplomski rad i usmeni dio ispita, te na temelju toga (ali ne nuno aritmetikom sredinom tih dviju ocjena) donosi konanu ocjenu diplomskog ispita. Mentor upisuje konanu ocjenu u indeks i u ISVU sustav.

Diplomski sveuilini studij GEOGRAFIJA, smjer: NASTAVNIKI

UVJETI PRIJELAZA NA VIU GODINU STUDIJA Ako student nije poloio sve propisane predmete iz neke godine studija, nepoloene predmete mora ponovno upisati idue godine te mu se njihovi ECTS bodovi raunaju u opereenje, to znai da uz njih moe upisati pojedine predmete iz viih godina studija (uz uvjet da ima za njih poloene propisane predmete prethodnike), do ispunjenja ukupnoga optereenja od najvie 35 ECTS bodova. Preduvjeti (predmeti prehodnici) za upis pojedinih predmeta (sljedbenika) navedeni su ispred odgovarajuih tablica u kojima se nalaze. Za upis predmeta sljedbenika iji je prethodnik prema programu u prethodnom semestru potrebno je samo odsluati prethodnik, te prethodnik poloiti prije sljedbenika.

Preduvjeti (predmeti prethodnici) za upis pojedinih predmeta I. godine: Predmet Metodika nastave geografije II ISVU Predmet prethodnik ifra 46531 Metodika nastave geografije I ISVU Status ifra 46532 odsluan Zimski semestar Ljetni semestar

I. GODINA Nastavnici Z. Curi N. Hrvati T. Ljubin-Golub

vidi tablicu geogr. izbornih vidi tablicu geogr. izbornih vidi tablicu geogr. izbornih vidi tablicu pedagokih izbornih

ISVU Obvezni predmeti ifra 46532 72720

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 7 4 7 3 3 3 3 1+0+3 3+0+0 2+0+2 7 4 5 3 3 3 5 12

#

Metodika nastave geografije 4+0+0 I Metodika rada s uenicima s posebnim potrebama Izborni predmet 1 Izborni predmet 2 Izborni predmet 3 Izborni pedagoki predmet 1 2+0+2 2+0+2

72721 Psihologija

R. Vuk M. Cindri D. Miljkovi D. Miljkovi

vidi tablicu geogr. izbornih vidi tablicu geogr. izbornih vidi tablicu geogr. izbornih

46531

Metodika nastave geografije II

46533 Didaktika 60729 Komunikacija u odgoju i obrazovanju Izborni predmet 4 Izborni predmet 5 Izborni predmet 6 46536 Terenska nastava iz geografije IV (60 sati/god.) 30

UKUPNO:

11

30

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. * Nastavnik po izboru studenta. # Bez satnice izbornih predmeta

Preduvjeti (predmeti prethodnici) za upis pojedinih predmeta II. godine: Predmet Metodika praksa iz geografije ISVU ifra Predmet prethodnik ISVU ifra Status

Psihologija 60511 Metodika nastave geografije I II. GODINA

72721 odsluan 46532 odsluan Zimski semestar Ljetni semestar

Nastavnici R. Vuk S. Opi V. Bili

vidi tablicu geogr. izbornih

ISVU Obvezni predmeti ifra 60511 72722 Metodika praksa iz geografije (90 sati/god.) Metodologija istraivanja odgoja i orazovanja Izborni predmet 7

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 8 2+0+0 2+0+1 4 4 3

46530 Pedagogija

vidi tablicu geogr. izbornih vidi tablicu pedagokih izbornih

Izborni predmet 8 Izborni pedagoki predmet 2 72891 Diplomski seminar 72723 Sociologija obrazovanja Izborni pedagoki predmet 3 61258 Diplomski rad s obranom UKUPNO: 8# 0+0+4

3 3 5 2+0+0 4 3 23 30 30

* B. Baranovi
vidi tablicu pedagokih izbornih

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. * Nastavnik po izboru studenta. Diplomski seminar obuhvaa odabir mentora, konzultacije s mentorom o temi diplomskog rada, izradu koncepta diplomskog rada i obveznu prijavu teme diplomskoga rada, nakon ega odabrani mentor potpisom u indeksu potvruje da su obavljene obveze. Osnovne upute za diplomski ispit vidi iza tablica. # Bez satnice izbornih predmeta

IZBORNI GEOGRAFSKI PREDMETI Nastavnici Z. Stiperski D. Pejnovi D. Njega L. akaja S. Faivre A. Filipi A. Toski R. Vuk S. Faivre K. Pavlovski D. Kurtanjek A. Filipi B. Frst-Bjeli D. Njega L akaja Z. Stiperski Z. Stiperski R. Vuk ISVU Naziv predmeta ifra 44568 46585 Geografske osnove globalizacije Geografija Jugoistone Europe

Zimski semestar

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+0+1 3+0+0 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 3 3 3 3 3 3 3 3 3 2+1+0 1+0+2 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 2+0+1 3 3 3 3 3 3 3 3

46587 Geografija Istone Azije 46588 Geografija Angloamerike Geografija Latinske 46589 Amerike 46590 60728 Geografija Australije i Oceanije

Primjena raunala u nastavi 1+2+0 geografije*** 0+0+3 2+0+1

46592 E-kola geografije*** 60494 Uvod u astronomiju 46593 Mineralogija i petrologija 61266 Regionalna klimatologija 44572 Sredozemlje 61213 Urbani sistemi svijeta 46597 Geografija Rusije 46598 Geografija Azije 46599 Uvod u japanske studije 46600 Geografija Afrike

*** Prima se najvie 5 studenata.

IZBORNI PEDAGOKI PREDMETI Nastavnici G. Varoaneckari T. Ljubin-Golub V. Bili R. Vuk D. Laba J. ego ISVU Naziv predmeta ifra 72729 72730 72731 Govorno i pismeno izraavanje nastavnika Prevencija zlostavljanja i rizinog ponaanja Drutveno neprihvatljivo ponaanje

Zimski semestar

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+0+2 1+0+1 1+0+1 0+0+2 3 3 3 3 2+0+2 3

72733 Natjecanje iz geografije Retorika i kultura govora 72732 nastavnika

D. Miljkovi D. Miljkovi Z. Brebri

72734

Obrazovanje nastavnika u Europi

1+1+0 1+1+0

3 3

72735 Evaluacija u obrazovanju

DIPLOMSKI ISPIT NA DIPLOMSKOM SVEUILINOM STUDIJU GEOGRAFIJE, SMJER: NASTAVNIKI Postupak zapoinje prijavom teme diplomskoga rada (na odgovarajuem obrascu ureda za studente) u dogovoru s nastavnikom - mentorom po vlastitom izboru. Student je duan prijaviti temu diplomskoga rada kod pomonika proelnika za nastavu, a najkasnije prije zadnje sjednice Vijea Geografskoga odsjeka (VGO) u onom semestru u kojem je upisao Diplomski seminar (tj. u semestru prije onog u kojem e braniti Diplomski rad). U dogovoru s mentorom i prema opim uputama Geografskoga odsjeka pristupnik e pristupiti izraditi diplomskoga rada optimalnoga opsega od 50 stranica. Glavni cilj diplomskoga rada na nastavnikom smjeru jest transfer strunih sadraja u nastavni sadraj, ime se pokazuje razina steenih metodikih, didaktikih i pedagokih kompetencija. Nakon najvie dva revizijska pregleda Diplomskoga rada student, uz odobrenje mentora, i uz uvjet da je poloio sve ispite i obavio sve druge propisane obveze na studiju, dostavlja spiralno uvezani primjerak Uredu za studente GO najkasnije 5 radnih dana prije sjednice VGO na kojoj e se izabrati trolano povjerenstvo za obranu. Povjerenstvo za obranu moe zatraiti dodatne pormjene te odobrava izradu konanoga primjerka rada i odreuje datum obrane rada. Obavijest o datumu obrane mora biti oglaena najmanje tjedan dana. Student je duan prije obrane Uredu za studente GO predati najmanje jedan konaan primjerak, koji mora biti tvrdo ukorien i popraen digitalnom inaicom, za pismohranu knjinice. Obrana rada sastoji se od kratkog izlaganja rada, ne duljeg od 20 minuta, i usmenog odgovaranja na pitanja lanova povjerenstva, koja se odnose na rad, no mogu obuhvatiti obveznu grau cjelokupnoga studija. Postupak obrane traje najdulje 60 minuta. Povjerenstvo posebno ocjenjuje diplomski rad i usmeni dio ispita, te na temelju toga (ali ne nuno aritmetikom sredinom tih dviju ocjena) donosi konanu ocjenu diplomskog ispita. Mentor upisuje konanu ocjenu u indeks i u ISVU sustav. RASPORED ODRAVANJA ISPITA ZA AKADEMSKU GODINU 2010/2011. Satniar Geografskog odsjeka: doc. dr.sc. Ksenija Bai I. izvanredni 24.11. 22.11. 22.11. 24.11. 22.11. 24.11. 24.11. 24.11. 24.11. 24.11. 22.11. 24.11. 22.11. 22.11. 24.11. 24.11. 31.01. 24.01. 24.01. 31.01. 24.01. 31.01. 31.01. 31.01. 31.01. 31.01. 24.01. 31.01. 24.01. 24.01. 31.01. 31.01. II. izvanredni 16.02. 09.02. 09.02. 16.02. 09.02. 16.02. 16.02. 16.02. 16.02. 16.02. 09.02. 16.02. 09.02. 09.02. 16.02. 16.02. 13.04. 11.04. 11.04. 13.04. 11.04. 13.04. 13.04. 13.04. 13.04. 13.04. 11.04. 13.04. 11.04. 11.04. 13.04. 13.04.

Nastavnik Bai Boi Buzjak Curi Faivre Filipi Frst Bjeli Jakovi Luki Nejami Njega Opai Orei Pahernik Pejnovi Prelogovi

Z i m s k i rok 02.02. 26.01. 26.01. 02.02. 26.01. 02.02. 02.02. 02.02. 02.02. 02.02. 26.01. 02.02. 26.01. 26.01. 02.02. 02.02. 14.02. 07.02. 07.02. 14.02. 07.02. 14.02. 14.02. 14.02. 14.02. 14.02. 07.02. 14.02. 07.02. 07.02. 14.02. 14.02.

Stiperski akaja terc Toski Vuk

22.11. 24.11. 22.11. 22.11. 24.11.

24.01. 31.01. 24.01. 24.01. 31.01.

26.01. 02.02. 26.01. 26.01. 02.02.

07.02. 14.02. 07.02. 07.02. 14.02.

09.02. 16.02. 09.02. 09.02. 16.02.

11.04. 13.04. 11.04. 11.04. 13.04.

Nastavnik Bai Boi Buzjak Curi Faivre Filipi Frst Bjeli Jakovi Luki Nejami Njega Opai Orei Pahernik Pejnovi Prelogovi Stiperski akaja terc Toski Vuk 20.06. 13.06. 13.06. 20.06. 13.06. 20.06. 20.06. 20.06. 20.06. 20.06. 13.06. 20.06. 13.06. 13.06. 20.06. 20.06. 13.06. 20.06. 13.06. 13.06. 20.06.

L j e t n i rok 21.06. 15.06. 15.06. 21.06. 15.06. 21.06. 21.06. 21.06. 21.06. 21.06. 15.06. 21.06. 15.06. 15.06. 21.06. 21.06. 15.06. 21.06. 15.06. 15.06. 21.06. 04.07. 27.06. 27.06. 04.07. 27.06. 04.07. 04.07. 04.07. 04.07. 04.07. 27.06. 04.07. 27.06. 27.06. 04.07. 04.07. 27.06. 04.07. 27.06. 27.06. 04.07. 06.07. 29.06. 29.06. 06.07. 29.06. 06.07. 06.07. 06.07. 06.07. 06.07. 29.06. 06.07. 29.06. 29.06. 06.07. 06.07. 29.06. 06.07. 29.06. 29.06. 06.07. 05.09. 29.08. 29.08. 05.09. 29.08. 05.09. 05.09. 05.09. 05.09. 05.09. 29.08. 05.09. 29.08. 29.08. 05.09. 05.09. 29.08. 05.09. 29.08. 29.08. 05.09.

J e s e n s k i rok 07.09. 31.08. 31.08. 07.09. 31.08. 07.09. 07.09. 07.09. 07.09. 07.09. 31.08. 07.09. 31.08. 31.08. 07.09. 07.09. 31.08. 07.09. 31.08. 31.08. 07.09. 19.09. 12.09. 12.09. 19.09. 12.09. 19.09. 19.09. 19.09. 19.09. 19.09. 12.09. 19.09. 12.09. 12.09. 19.09. 19.09. 12.09. 19.09. 12.09. 12.09. 19.09. 21.09. 14.09. 14.09. 21.09. 14.09. 21.09. 21.09. 21.09. 21.09. 21.09. 14.09. 21.09. 14.09. 14.09. 21.09. 21.09. 14.09. 21.09. 14.09. 14.09. 21.09.

Detaljan raspored predmeta po danima i turnusima dostupan je na http://www.geog.pmf.hr i oglasnoj ploi Odsjeka. PREDDIPLOMSKI ISTRAIVAKI STUDIJ GEOGRAFIJE DATUMI ODRAVANJA ZAVRNIH ISPITA: Zimski rok: 18. veljae 2011. Ljetni rok: 08. srpnja 2011. Jesenski rok: 23. rujna 2011.

4. 7. GEOFIZIKI ODSJEK
http://www.gfz.hr/ 10000 Zagreb, Horvatovac 95 tel.: 460 59 00, fax: 468 03 31 Proelnik: prof. dr. sc. Zvjezdana Benceti Klai e-mail: klaic@irb.hr USTROJSTVO ODSJEKA Geofiziki zavod Andrija Mohorovii, Horvatovac 95 Seizmoloka sluba RH, Horvatovac 95 KADROVI I STUDENTI 10 nastavnika 1 vii predava 1 znanstveni suradnik 1 vii asistent 4 znanstvena novaka 2 struna suradnika 1 administrator 3 tehniara 1 bibliotekar 90 studenata Seizmoloka sluba Hrvatske: 7 seizmologa 1 tehniar GEOFIZIKA DANAS Geofiziar je strunjak za primjenu znanja iz fizike na zbivanja u plinovitom, tekuem i vrstom dijelu Zemlje. Geofiziari su usmjereni prema promatranju prirodnih pojava, raspolau s dovoljno znanja nunog za organiziranje mjerenja na terenu i za znanstveno tumaenje dobivenih rezultata, a takoer imaju razvijen osjeaj za praktinu primjenu strunih spoznaja u raznim granama ljudskih djelatnosti. Izmeu ostaloga, geofiziari pomau ovjeanstvu u rjeavanju triju zadaa bitnih za napredak drutva i za ouvanje njegova ivota i standarda, a to su: energija i sirovine, proizvodnja hrane i zatita okolia od prekomjernog oneienja. Ta rjeavanja iziskuju znanstveno-istraivaki rad, kao i praenje klimatskih promjena, modeliranje irenja oneiavajuih tvari kroz atmosferu i more, prouavanje potresa, istraivanje fizikalnih procesa u moru te istraivanje Zemljinog elektrinog, magnetskog i gravitacijskog polja. Tu dolaze i razliite primjene geofizike u graditeljstvu, geologiji, geodeziji, poljodjelstvu, zdravstvu, vodoprivredi, prometu, te energetici i ekologiji. ZNANSTVENI RAD Znanstvene aktivnosti Geofizikog odsjeka obuhvaaju istraivanja fizikalnih svojstava Zemljine kore, potresa, gibanja u Jadranskom moru, vremena (u meteorolokom smislu), klime, meudjelovanja fizikalnih procesa u moru i atmosferi te fiziko-kemijskih promjena u atmosferi u vezi s promjenama klime. Ta se prouavanja provode prvenstveno za podruje Hrvatske, no neki od dosadanjih rezultata znaajni su i u svjetskim razmjerima (npr. Mohoroviiev diskontinuitet - ploha izmeu Zemljine kore i plata, Mohoroviiev zakon - analitiki izraz ovisnosti brzina valova potresa u dubini, Goldbergov postupak odreivanje perioda slobodnih oscilacija u zaljevima). U okviru Geofizikog zavoda od 1985. djeluje Seizmoloka sluba RH. Na podruju Republike Hrvatske u stalnom je pogonu deset seizmografa i petnaest akcelerografa kojima se prate vibriranja tla uzrokovana potresima u nas i u svijetu. Mareografska postaja u Bakru od 1929. biljei vodostaj Jadranskog mora, a Opservatorij na Medvednici (lokacija na Puntijarki) od 1959. mjeri intenzitet Suneva zraenja. SVEUILINI STUDIJSKI PROGRAMI Preddiplomski sveuilini studij GEOFIZIKA, trajanje nastave: 1 godina, nakon dovrenja prve dvije godine na studiju magistar fizike Diplomski sveuilini studij FIZIKA-GEOFIZIKA, trajanje nastave: 2 godine, nakon zavrenog trogodinjeg preddiplomskog studija PREDDIPLOMSKI STUDIJ: Trea godina preddiplomskog studija nastavlja se na prve dvije godine studija magistar fizike, a mogue ga je upisati (uz polaganje razlikovnih ispita) i nakon zavrenih programa na drugim odsjecima PMF-a ili FER-a. Studenti koji zavre preddiplomski studij

stjeu znanja o fizikalnim osnovama geofizikih disciplina koje se njeguju na Geofizikom odsjeku PMF-a, te vjetine potrebne za struni i tehniki rad: provoenje mjerenja, odravanje i kalibraciju instrumenata, prikupljanje podataka i njihovu osnovnu interpretaciju, rutinsku analizu geofizikih nizova, arhiviranje podataka te terenski rad (npr. makroseizmika istraivanja). Nain zavretka studija: polaganjem svih ispita te prikupljanjem 180 ECTS bodova. DIPLOMSKI STUDIJSKI PROGRAM: Uz kompetencije koje se stjeu na preddiplomskoj razini, diplomski studijski program studentima nudi temeljito teorijsko i praktino upoznavanje osnovnih geofizikih struka (meteorologije, fizike oceanografije, seizmologije, geomagnetizma i aeronomije) te osposobljenost za poetak znanstveno-istraivakog rada u podruju odabrane discipline: meteorologije i fizike oceanografije ili seizmologije i fizike vrste Zemlje, kao i upis doktorskog studija. Taj je program logini nastavak preddiplomskog studija. Za upis na navedeni diplomski program dovoljni su (ili djelomino dovoljni) sljedei preddiplomski studijski programi: a) na Fizikom i Geofizikom odsjeku, b) na matematici i ostalim strukama prirodoslovlja (fizika, kemija, geografija, biologija, geologija) (uz polaganje razlikovnih ispita), c) na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva (uz polaganje razlikovnih ispita). DIPLOMSKI RAD Temu diplomskog rada student odabire u zavrnoj godini studija u dogovoru s nastavnikom i prema vlastitim sklonostima, a u izradi se slui strunom literaturom i postojeim mjernim podatcima, koristei se steenim znanjima o procesima u Zemljinoj kori, u moru i u atmosferi. Diplomski ispit ine obrana diplomskog rada i opi ispit kojim se dokazuje poznavanje struke geofizike i napose, odabranog smjera. AKADEMSKI NAZIVI Sveuilini prvostupnik geofizike Magistar fizike-geofizike POSLIJEDIPLOMSKI ZNANSTVENI STUDIJ Nakon zavrenog diplomskog studija kandidati mogu upisati poslijediplomski znanstveni studij iz podruja geofizike u trajanju 3 godine. Kolegiji i tema disertacije biraju se iz jednog od dva podruja: fizike unutranjosti Zemlje te fizike atmosfere i mora. DOKTORSKI AKADEMSKI NAZIV Doktor prirodnih znanosti znanstveno polje: fizika Doctor scientiarum naturalium ad physicam ZAPOLJAVANJE Geofiziari koji se bave fizikom vrste Zemlje zapoljavaju se u institucijama za primijenjenu geofiziku gdje se radi na istraivanju nafte i drugih rudnih leita. Oni takoer rade u Seizmolokoj slubi, gdje prouavaju potrese, a i u drugim podrujima inenjerstva. Geofiziar s meteorolokom i oceanolokom specijalizacijom moe se zaposliti u hidrometeorolokim institutima u odjelu za prognozu vremena, za zatitu od tue, za primijenjeno istraivanje u industriji, za promatranje rasprostiranja zagaivala u atmosferi i vodama, na aerodromima, i oceanografskim institutima. Geofiziari takoer nalaze mjesto i na sveuilitima i drugim znanstveno-istraivakim ustanovama. Magistri fizike geofizike posao mogu nai u znanstveno-nastavnim ustanovama, znanstvenim institutima, strunim slubama (DHMZ, Seizmoloka sluba), opservatorijima (meteorolokim, geomagnetskim...), poduzeima za primijenjenu geofiziku i sl.

Preddiplomski sveuilini studij, GEOFIZIKA

Napomena: U svakom semestru potrebno je upisati najmanje 30 bodova, odnosno godinje 60 bodova iz grupe obveznih i izbornih predmeta.

I. godina Kao na studiju MAGISTAR FIZIKE II. godina Kao na studiju MAGISTAR FIZIKE

III. GODINA Nastavnici D. Herak I. Allegretti M. Orli M. Herak I. Sovi D. Belui M Herak M. Poek D. Babi G. Jerbi-Zorc Z. Pasari Z. Pasari M. Poek D. Babi G. Jerbi-Zorc M. Herak I. Allegretti Z. Benceti Klai A. Marki Kod 45282, 66858 44422, 44423 44424, 44426 66356 Obvezni predmeti Teorija elastinosti s primjenom u geofizici Fizika oceanografija I, II Seizmologija I, II

Zimski semestar

Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+1+0 2+1+0 2+2+0 ~4 ~5 ~5 ~4 ~3 ~3 ~3 ~3 0+4+0 2+1+0 4+2+0 2+1+0 26 ~3 ~2 ~8 ~2 30 2+1+0 2+1+0 2+2+0 ~5 ~5 ~5

Uvod u geofiziku dinamiku 2+1+0 fluida 66357 Uvod u spektralnu analizu 2+1+0 45284 Napredni fiziki praktikum I 0+4+0 Raunarstvo i numerika matematika Statistike metode u 44428 geofizici 63385 45285 Napredni fiziki praktikum II 44429 Seizmometrija 44420 Dinamika meteorologija I 44430 Meteoroloka mjerenja UKUPNO: 2+1+0 2+1+0

26

30

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno.

DIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJI Diplomski sveuilini studij: FIZIKA - GEOFIZIKA STUDIJSKA GRUPA A: SEIZMOLOGIJA I FIZIKA VRSTE ZEMLJE
I. GODINA Nastavnici D. Herak M. Rogina A. Marki Kod Obvezni predmeti Zimski semestar Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+1+0 2+2+0 2+1+0 ~5 ~6 ~5 2+1+0 2+2+0 ~6 ~6

45507, Seizmologija III, IV 45546 45510, Numerike metode u fizici 45511 45508 Klimatologija I

B. Grisogono M. Herak T. Marjanac S. Markui

45509 Dinamika meteorologija II 2+2+0 45547 Inenjerska seizmologija 45513 Geologija 45514 Fizika unutranjosti Zemlje UKUPNO: 14#

~6 2+1+0 3+1+0 2+1+0 17# ~3 ~5 ~6 ~26#

~22#

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. # Bez satnice izbornih predmeta i ECTS bodova

Izborni predmeti: upisuju se DVA u zimskom semestru i JEDAN u ljetnom semestru Odabrana poglavlja M. Herak 45515 ~4 2+1+0 seizmologije G. Verbanac 45517 Planetologija 2+1+0 ~4 I. Vickovi 45516 Opa i anorganska kemija 2+1+0 ~4 D. Belui Osnove modeliranja 66352 ~4 2+1+0 M. Teliman atmosfere Prtenjak Osnove geofizikih F. umanovac 45518 ~4 2+2+0 istraivanja I I. Batisti 53595 Statistika fizika 2+2+0 ~4 II. GODINA Nastavnici G. Verbanac M. Herak D. Herak V. Kuk S. Markui D. Herak V. Kuk M. Herak G. Verbanac B. Tomljenovi Kod Obvezni predmeti Zimski semestar Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 3+1+0 0+0+1 2+1+0 0+0+1 1+1+0 2+2+0 ~4 ~2 ~3 ~2 ~2 ~3 2+1+0 ~10 15# 26# 8# ~4 ~15 26# 0+0+1 ~1 2+1+0 0+0+1 ~4 ~2

45524, Geomagnetizam i 45536 aeronomija I, II 45532, Seminar iz seizmologije 45537 45525 Tea i oblik Zemlje 45533, Geofiziki seminar 45539 53596 Raun izjednaenja 45531 Geofiziki praktikum 45540 Seizmotektonika 66715, Diplomski rad 66716 UKUPNO:

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. # Bez satnice izbornih predmeta i ECTS bodova

Izborni predmeti: upisuju se JEDAN u zimskom semestru i JEDAN u ljetnom semestru Osnove geofizikih F. umanovac 45541 2+2+0 ~4 istraivanja II Izborni kolegij po izboru s 2+2+0 ~4 2+1+0 ~4 PMF-a

STUDIJSKA GRUPA B: METEOROLOGIJA I FIZIKA OCEANOGRAFIJA

I. GODINA Nastavnici M. Rogina A. Marki B. Grisogono D. Herak Kod 45510, 45511 45508, 45521 45509, 45520 45507 Obvezni predmeti Numerike metode u fizici Klimatologija I,II Dinamika meteorologija II,III Seizmologija III Zimski semestar Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS 2+2+0 2+1+0 2+2+0 2+1+0 ~6 ~5 ~6 ~5 2+2+0 2+1+0 3+2+0 ~6 ~5 ~6

B. Grisogono D. Belui M. Orli

45522 Meteoroloki praktikum 45523 Dinamika obalnog mora UKUPNO: 14# 22#

1+2+0 2+1+0 18#

~4 ~5 26#

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. # Bez satnice izbornih predmeta i ECTS bodova

Izborni predmeti: upisuju se DVA u zimskom semestru i JEDAN u ljetnom semestru Odabrana poglavlja M. Herak 45515 2+1+0 ~4 seizmologije G. Verbanac 45517 Planetologija 2+1+0 ~4 I. Vickovi 45516 Opa i anorganska kemija 2+1+0 ~4 D. Belui Osnove modeliranja M. Teliman 66352 ~4 2+1+0 atmosfere Prtenjak D. Belui Odabrana poglavlja M. Teliman 63391 ~4 2+1+0 meteorologije Prtenjak I. Batisti 53595 Statistika fizika 2+1+0 ~4 II. GODINA Nastavnici G. Verbanac K. Pandi Z. Pasari M. Teliman Prtenjak S. Markui Kod 45524, 45536 45544, 45545 Obvezni predmeti Zimski semestar Ljetni semestar

P+V+S ECTS P+V+S ECTS ~4 ~3 ~4 ~2 ~10 12

#

Geomagnetizam i 3+1+0 aeronomija I, II Analiza i prognoza vremena 2+1+0 I, II 2+2+0 0+0+1

2+1+0 2+1+0

~4 ~4

45543 Klimatologija III 45533, Geofiziki seminar 45539 66715, Diplomski rad 66716 UKUPNO:

0+0+1

~1 ~15

23

24#

P = broj sati predavanja tjedno, V = broj sati vjebi (praktikuma) tjedno, S = broj sati seminara tjedno. # Bez satnice izbornih predmeta i ECTS bodova

Izborni seminari: upisuju se JEDAN u zimskom semestru i JEDAN u ljetnom semestru B. Grisogono 45562, Seminar iz dinamike 0+0+1 ~3 0+0+1 ~2 D. Belui 45566 meteorologije 45563, Z. Pasari Seminar iz klimatologije 0+0+1 ~3 0+0+1 ~2 45567 45564, Seminar iz analize i K. Pandi 0+0+1 ~3 0+0+1 ~2 45568 prognoze vremena 45565, Seminar iz fizike M. Orli 0+0+1 ~3 0+0+1 ~2 45569 oceanografije Izborni predmet: upisuje se JEDAN u zimskom i JEDAN u ljetnom semestru 45570, R. ugaj Hidrologija I, II 2+1+0 ~4 2+1+0 ~4 45572 45571, A. Marki Fizika meteorologija I, II 2+1+0 ~4 2+1+0 ~4 45573 :Preduvjeti (predmeti prethodnici) za upis pojedinih predmeta su sljedei: Predmet 45282 Teorija elastinosti s primjenom u geofizici 66356 Uvod u geofiziku Preduvjeti (predmet prethodnik) Opa fizika 1-4, Klasina mehanika 1 i 2 Opa fizika 1-4, Matematika STATUS odsluani poloeni

dinamiku fluida 44420 Dinamika meteorologija I 44422 Fizika oceanografija I 44423 Fizika oceanografija II 44424 Seizmologija I 44426 Seizmologija II 45284, 45285 Napredni fiziki praktikum I, II 66357 Uvod u spektralnu analizu 44428 Statistike metode u geofizici

analiza 1 i 2, Linearna algebra Uvod u geofiziku dinamiku fluida Opa fizika 1-4, Matematika analiza 1 i 2, Raunarstvo i praktikum, Numerike metode Fizika oceanografija I Opa fizika 1-4, Matematika analiza 1 i 2, Linearna algebra Uvod u spektralnu analizu Opa fizika 1-4, Poetni fiziki praktikum 1 i 2 Matematika analiza 1 i 2, Matematike metode fizike 1 i 2 Matematika analiza 1 i 2, Linearna algebra, Statistika i osnovna mjerenja Opa fizika 1-4, Poetni fiziki praktikum 1 i 2, Klasina mehanika 1 i 2, Matematike metode fizike 1 i 2 Uvod u spektralnu analizu Opa fizika 1-4, Matematika analiza 1 i 2, Poetni fiziki praktikum 2 Matematika analiza 1 i 2, Linearna algebra, Matematike metode fizike 1 i 2, Numerike metode Seizmologija III Seizmologija III Dinamika meteorologija II Numerike metode u fizici, Planetologija Geomagnetizam i aeronomija I Seizmologija III Seizmologija III Klimatologija I i II Dinamika meteorologija II, Klimatologija I Analiza i prognoza vremena I Dinamika meteorologija II, Klimatologija I Klimatologija I i II Dinamika meteorologija II, Klimatologija I Dinamika obalnog mora Klimatologija I Dinamika meteorologija II odsluan poloeni odsluan poloeni odsluan poloeni odsluani poloeni

44429 Seizmometrija

poloeni odsluan poloeni

44430 Meteoroloka mjerenja 63385 Raunarstvo i numerika matematika 45546 Seizmologija IV 45547 Inenjerska seizmologija 45520 Dinamika meteorologija III 45524 Geomagnetizam i aeronomija I 45536 Geomagnetizam i aeronomija II 45532 Seminar iz seizmologije 45531 Geofiziki praktikum 45543 Klimatologija III 45544 Analiza i prognoza vremena I 45545 Analiza i prognoza vremena II 45562 Seminar iz dinamike meteorologije 45563 Seminar iz klimatologije 45564 Seminar iz analize i prognoze vremena 45565 Seminar iz fizike oceanografije 45571 Fizika meteorologija I 45573 Fizika meteorologija II

poloeni odsluan odsluan odsluan poloeni odsluan poloen poloen poloeni poloeni odsluan poloeni poloeni poloeni poloen poloen poloen

UVJETI PRIJELAZA U VIU GODINU STUDIJA

Za upis u II. i III. godinu: Isti kao na smjeru: MAGISTAR FIZIKE

RASPORED ISPITA U AKADEMSKOJ GODINI 2010./2011.

Ponedjeljak 22.11. 24.1. 7.2. 11.4. 13.6. 27.6. 29.8. 12.9. Utorak 23.11. 25.1. 8.2. 12.4. 14.6. 28.6. 30.8. 13.9. Srijeda 24.11. 26.1. 9.2. 13.4. 15.6. 29.6. 31.8. 14.9. etvrtak 25.11. 27.1. 10.2. 14.4. 16.6. 30.6. 1.9. 15.9. Petak 26.11. 28.1. 11.2. 15.4. 17.6. 1.7. 2.9. 16.9. Rok 1. izvanredni zimski 2. izvanredni ljetni jesenski

PRVOSTUPNIK GEOFIZIKE 44420 44430 45282, 66858 44427 44428 63385 44422, 44423 44424 44426 44419 44429 Dinamika meteorologija I Meteoroloka mjerenja Teorija elastinosti s primjenom u geofizici Uvod u spektralnu analizu Statistike metode u geofizici Raunarstvo i numerika matematika Fizika oceanografija I, II Seizmologija I Seizmologija II Uvod u geofiziku dinamiku fluida Seizmometrija

III godina Utorak u 9 h. Ponedjeljak u 10 h. Utorak u 8 h. Srijeda u 10 h. etvrtak u 13 h. Petak u 9h. Srijeda u 10 h. Ponedjeljak u 12 h. etvrtak u 9 h. Petak u 10 h. Utorak u 10 h. IV godina

DIPLOMIRANI INENJER FIZIKE, usmjerenje Geofizika

Studijska grupa A: Seizmologija i fizika vrste Zemlje 7020 7022 7023 7024 7025 7026 7027 7040 7041 7042 Seizmologija II Fizika unutranjosti Zemlje Tea i oblik Zemlje Magnetizam Zemlje Odabrana poglavlja geofizike Raun izjednaenja Aeronomija I, II Inenjerska seizmologija Seizmotektonika Geofizika istraivanja s terenskim radom Ponedjeljak u 12 h. etvrtak u 9 h. Petak u 13 h. etvrtak u 12 h. Srijeda u 12 h. Petak u 13 h. Utorak u 12 h. Petak u 12 h. RGN-prema dogovoru s nastavnikom. RGN-prema dogovoru s nastavnikom.

Studijska grupa B: Meteorologija i fizika oceanografija 7002 7006 7008 Dinamika meteorologija III, IV Sinoptika meteorologija Fizika meteorologija I, II etvrtak u 9:15. DHMZ-prema dogovoru s nastavnikom. Petak u 11 h.

7010 7013 7027 7044 7045 7046

Odabrana poglavlja meteorologije Meteoroloki praktikum II, III Aeronomija I, II Klimatologija II Dinamika obalnog mora Hidrologija

etvrtak u 12 h. Prema dogovoru s nastavnikom. Utorak u 12 h. etvrtak u 13 h. Srijeda u 10 h. RGN-prema dogovoru s nastavnikom.

MAGISTAR FIZIKE GEOFIZIKE

I godina

Studijska grupa A: Seizmologija i fizika vrste Zemlje 45507, 45546 45514 45515 45508 45509 45517 45547 45518 66352 Seizmologija III, IV Fizika unutranjosti Zemlje Odabrana poglavlja seizmologije Klimatologija I Dinamika meteorologija II Planetologija Inenjerska seizmologija Osnove geofizikih istraivanja I Osnove modeliranja atmosfere Ponedjeljak u 12 h. etvrtak u 9 h. Srijeda u 12 h. Petak u 11 h. etvrtak u 9:15. Utorak u 12 h. Petak u 12 h. RGNF-prema dogovoru s nastavnikom. etvrtak u 11h.

Studijska grupa B: Meteorologija i fizika oceanografija 45507 45515 45509, 45520 45508, 45521 45522 45517 45523 66352 63391 Seizmologija III Odabrana poglavlja seizmologije Dinamika meteorologija II, III Klimatologija I, II Meteoroloki praktikum Planetologija Dinamika obalnog mora Osnove modeliranja atmosfere Odabrana poglavlja meteorologije Ponedjeljak u 12 h. Srijeda u 12 h. etvrtak u 9:15. Petak u 11 h. Prema dogovoru s nastavnikom. Utorak u 12 h. Srijeda u 10 h. etvrtak u 11h. etvrtak u 11h. II godina

MAGISTAR FIZIKE GEOFIZIKE

Studijska grupa A: Seizmologija i fizika vrste Zemlje 45524, 45536 45525 53596 45541 45540 Geomagnetizam i aeronomija I, II Tea i oblik Zemlje Raun izjednaenja Osnove geofizikih istraivanja II Seizmotektonika Utorak u 12 h. Petak u 13h. Petak u 13h. RGNF-prema dogovoru s nastavnikom. RGNF-prema dogovoru s nastavnikom.

45531

Geofiziki praktikum

Prema dogovoru s nastavnikom.

Studijska grupa B: Meteorologija i fizika oceanografija 45524, 45536 45543 45544, 45545 45570, 45572 45571, 45573 Geomagnetizam i aeronomija I, II Klimatologija III Analiza i prognoza vremena I, II Hidrologija I, II Fizika meteorologija I, II Utorak u 12 h. etvrtak u 13 h. DHMZ prema dogovoru s nastavnikom. RGNF-prema dogovoru s nastavnikom. Petak u 11h.

PROFESOR FIZIKE III godina PROF. FIZIKE I TEHNIKE III godina PROF. FIZIKE I KEMIJE III godina PROF. FIZIKE I INFORMATIKE IV godina PROF. FIZIKE stari program IV godina PROF. MATEMATIKE I FIZIKE stari program IV godina 40807, Fizika Zemlje i atmosfere Utorak u 12 h. 40706, (I dio - dr. M. Pasari) 50861, 40773, Fizika Zemlje i atmosfere Prema dogovoru s nastavnikom. (II dio - prof. D. Herak) 7032 PROFESOR FIZIKE I INFORMATIKE PROF. FIZIKE DIPLOMSKI STUDIJ GEOGRAFIJE 40712, 40726, 57296 Osnove geofizike etvrtak u 9 h. II godina III godina I godina

PREDDIPLOMSKI STUDIJ ZNANOSTI O OKOLIU 37629 37630 Oneienje atmosfere i globalno zagrijavanje (I dio - prof. Z. Benceti Klai) Uvod u meteorologiju

I godina

Prema dogovoru s nastavnikom. Srijeda u 12 h. II godina

PREDDIPLOMSKI STUDIJ ZNANOSTI O OKOLIU 40925, 40926 Dinamika atmosfere i mora (I dio - dr. M. Teliman Prtenjak) Dinamika atmosfere i mora (II dio - prof. M. Orli) Utorak u 12 h. etvrtak u 10 h.

PREDDIPLOMSKI STUDIJ GEOLOGIJE 41028 Geofizika etvrtak u 9 h.

II godina

Zadnji rok za prijavu ispita je 7 dana, a zadnji rok za odgodu je 1 radni dan prije ispita.

KRATKI OPISI PREDMETA S OSNOVNOM LITERATUROM MOGU SE NAI NA WEB STRANICAMA PRIRODOSLOVNO MATEMATIKOG FAKULTETA (I NA WEB STRANICAMA ODSJEKA)

5. POPIS PREDMETA IJA NASTAVA E SE ODRAVATI I NA ENGLESKOM JEZIKU

NASTAVA IZ NAVEDENIH PREDMETA ODRATI E SE I NA ENGLESKOM JEZIKU UKOLIKO SE PRIJAVI 10 I VIE STUDENATA:

- Doc. dr. sc. Biljana Balen, dr. sc. Mario Cindri: Introduction to Proteomics (ISVU ifra: 44410) - Prof. dr. sc. Sven Jelaska: Basic of GIS and its Application in Biology (ISVU ifra: 44541) - Prof. dr. sc Kristian Vlahoviek: Bioinformatics (ISVU ifra: 44405) - Doc. dr. sc Damjan Franjevi: Molecular Evolution (ISVU ifra: 45075) - Doc. dr. sc. Tatjana Bakran-Petricioli: Marine Biology (ISVU ifra: 40648) - Doc. dr. sc Zoran Tadi: Animal Behaviour (ISVU ifra: 44559) - Prof. dr. sc. Anelka Plenkovi-Moraj: Applied Freshwater Phycology (ISVU ifra: 60234) - Prof. dr. sc. Dubravka Matkovi-alogovi: Crystal Chemistry (ISVU ifra: 43976) - Doc. dr. sc. Ivan Vickovi: The Methods of X-ray Crystal Structure Analysis (ISVU ifra: 43978) - Prof. dr. sc. Dubravko Klabuar: Relativistic Quantum Physics (Kod : 2441) - Doc. dr. sc. Darko Androi: Concepts of Classical and Modern Physics (ISVU ifra: 31444) - Prof. dr. sc. Branko Grisogono: Dynamic Meteorology II (Kod:45509) - Prof. dr. sc. Nils Paar: Numerical Methods and Mathematical Modeling (Kod: 2320)

6. Plan nastave, ispita i upisa i razredbenih ispita za 342. akademsku godinu (20010./2011.)
27. rujna 2010. Poetak nastave u zimskom semestru za studente koji studiraju na preddiplomskim i integriranim preddiplomskim i diplomskim sveuilinim studijima na Fizikom, Kemijskom, Biolokom, Geolokom, Geografskom i Geofizikom odsjeka; 9. rujna 2010. - Poetak nastave u zimskom semestru za studente koji studiraju na preddiplomskim i integriranim preddiplomskim i diplomskim sveuilinim studijima Matematikog odsjeka 6. i 7. listopada 2010. godine. upisi u 1. godinu diplomskih studija - Kemijski, Bioloki, Geoloki, Geografski i Geofiziki odsjek; 2., 3. i 6. rujna 2010., odnosno 29. i 30. rujna 2010. u drugom roku upisi u 1. godinu diplomskih studija-Matematiki odsjek 22. do 26. studenog 2010. Izvanredni ispitni i rok 24. prosinca 2010 do 3. sijenja 2011.- Boini i novogodinji praznici 21. sijenja 2011. Zavretak nastave u zimskom semestru od 24. sijenja do 18. veljae 2011. Redovni zimski ispitni rok 21. veljae 2011. Poetak nastave u ljetnom semestru 11. do 15. travnja 2011. - Izvanredni ispitni rok 10. lipnja 2011. - Zavretak nastave u ljetnom semestru 13. lipnja do 8. srpnja 2011. - Redovni ljetni ispitni rok 29. kolovoza do 23. rujna 2011. - Redovni jesenski ispitni rok

KALENDAR AKTIVNOSTI U AKADEMSKOJ GODINI 2010./2011.FIZIKI, KEMIJSKI, BIOLOKI, GEOLOKI, GEOGRAFSKI I GEOFIZIKI ODSJEK
RUJAN

2010. 2 9 16 23 30 P 3 10 17 24 S 4 11 18 25 N 5 12 19 26
NASTAVA U ZIMSKOM I LJETNOM SEMESTRU

P
I II III IV 1

U 7 14 21 28

S 1 8 15 22 29

REDOVNI ISPITNI ROK PRAZNICI

6 13 20 27

IZVANREDNI ISPITNI ROK

NASTAVA ZA STUDENTE FIZIKOG, KEMIJSKOG, BIOLOKOG, GEOLOKOG, GEOGRAFSKOG I GEOFIZIKOG ODSJEKA PMF-A ZAPOINJE: 27. RUJNA 2010. (ZIMSKI SEMESTAR) 21. VELJAE 2011. (LJETNI SEMESTAR)

P
2 3 4 5

U 5 12 19 26

LISTOPAD 2010. S P S 1 2 6 13 20 27 7 14 21 28 8 15 22 29 9 16 23 30

N 3 10 17 24 31
9 6 7 8

P 1 8 15 22 29

U 2 9 16 23 30

STUDENI 2010. S P 3 10 17 24 4 11 18 25 5 12 19 26

S 6 13 20 27

N 7 14 21 28
10 11 12

P 6 13 20 27

U 7 14 21 28

PROSINAC 2010 S P S 1 2 3 4 8 15 22 29 9 16 23 30 10 17 24 31 11 18 25

N 5 12 19 26

4 11 18 25

SIJEANJ

P
13 14 15 I

U 4 11 18 25

S 5 12 19 26

6 13 20 27

2011. P 7 14 21 28

VELJAA

3 10 17 24 31

S 1 8 15 22 29

N 2 9 16 23 30

P
II III IV 1

U 1

S 2 9 16 23

3 10 17 24

2011. P 4 11 18 25

OUJAK

S 5 12 19 26

N 6 13 20 27
2 3 4 5 6

U 1

S 2 9 16 23 30

2011. P 4 11 18 25

S 5 12 19 26

N 6 13 20 27

7 14 21 28

8 15 22

7 14 21 28

8 15 22 29

10 17 24 31

TRAVANJ

P
7

U 5 12 19 26

S 6 13 20 27

7 14 21 28

2011. P 1 8 15 22 29

SVIBANJ

S 2 9 16 23 30

N 3 10 17 24
10 11 12 13 14

P 2 9 16 23 30

U 3 10 17 24 31

S 4 11 18 25

5 12 19 26

2011. P 6 13 20 27

LIPANJ

S 7 14 21 28

N 1 8 15 22 29
15 I II III

P 6 13 20 27

U 7 14 21 28

S 1 8 15 22 29

2 9

2011. P 3 10 17 24

S 4 11 18 25

N 5 12 19 26

4 11 18 25

16 23 30

8 9

21. TRAVANJ DAN PMF-a

SRPANJ

P
IV

U 5 12 19 26

S 6 13 20 27

4 11 18 25

2011. P 1 7 8 15 22 29

KOLOVOZ

S 2 9 16 23 30

N 3 10 17 24 31
I

P 1 8 15 22 29

U 2 9 16 23 30

S 3 10 17 24 31

4 11 18 25

2011. P S 5 12 19 26 6 13 20 27

RUJAN

N 7 14 21 28
II III IV

P 5 12 19 26

U 6 13 20 27

S 7 14 21 28

2011. P 1 2 8 9 15 22 29 16 23 30

S 3 10 17 24

N 4 11 18 25

14 21 28

7. PRAVILNIK O STUDIRANJU NA PREDDIPLOMSKIM I

DIPLOMSKIM STUDIJIMA NA PMF-U

Vijee Prirodoslovno-matematikog fakulteta Sveuilita u Zagrebu na temelju lanka 63. stavka 6. podstavka 3. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 105/04, 174/04. i 46/07.), lanka 45. stavka 1. i lanka 143. stavka 3. Statuta Fakulteta, na prijedlog Fakultetskog kolegija od 09. 07. 2009. godine, na sjednici odranoj 16. 07. 2009. godine, donijelo je

PRAVILNIK O PREDDIPLOMSKIM I DIPLOMSKIM STUDIJIMA NA PRIRODOSLOVNO-MATEMATIKOM FAKULTETU SVEUILITA U ZAGREBU

I. OPE ODREDBE lanak 1. (1) Pravilnikom o preddiplomskim i diplomskim studijima na Prirodoslovnomatematikom fakultetu Sveuilita u Zagrebu (dalje: Pravilnik) poblie se ureuju vrste studija, status studenta, prijelaz studenata, prestanak statusa studenta, upis na studij, participacija u trokovima studiranja, uvjeti i nain studiranja, izvoenje nastave, pravila o ispitima, stjecanje i prijenos ECTS bodova, ispis sa studija, mobilnost studenata, te druga pitanja. (2) Pojmovi koji se koriste u ovom Pravilniku koji imaju rodni znaaj, bez obzira jesu li koriteni u mukom ili enskom rodu, obuhvaaju na jednak nain muki i enski rod. II. VRSTE STUDIJA lanak 2. (1) Prirodoslovno-matematiki fakultet (dalje: Fakultet) ustrojava i izvodi preddiplomske, diplomske, te integrirane preddiplomske i diplomske sveuiline studije. (2) Sveuilini studiji iz prethodnog stavka ovog lanka ustrojavaju se i izvode kao: 1. preddiplomski studiji u trajanju od tri godine tijekom kojih se stjee minimalno 180 ECTS bodova 2. diplomski studiji u trajanju od dvije godine tijekom kojih se stjee minimalno 120 ECTS bodova 3. integrirani prediplomski i diplomski studiji u trajanju od pet godina tijekom kojih se stjee minimalno 300 ECTS bodova.

III. STUDENTI III.1. Status studenta lanak 3. (1) Status studenta ostvaruje se upisom na jedan od studija iz lanka 2. ovog Pravilnika. (2) Status studenta dokazuje se studentskom ispravom (dalje: indeks) iji oblik i sadraj propisuje Senat. (3) Ako student izgubi ili oteti studentsku ispravu na njegov zahtjev izdat e se duplikat te isprave. Trokove izdavanja duplikata studentske isprave snosi student. III.2. Redoviti studenti lanak 4. (1) Redoviti su oni studenti koji studiraju prema studijskom programu koji se temelji na studiranju u punom radnom vremenu. Trokovi redovitog studija, dijelom ili u cijelosti namiruju se sredstvima iz Dravnog prorauna sukladno opem aktu Sveuilita, a iznos studentova participiranja u trokovima studija odreuje se na nain i u skladu s lankom 12. ovog Pravilnika. (2) Pravo na zdravstveno osiguranje, subvencioniranu prehranu, smjetaj u studentskom domu, te druga prava redoviti studenti stjeu sukladno posebnim propisima. lanak 5. Status redovitog studenta ima student za vrijeme propisanog trajanja studija, a najvie za vrijeme koje je dvostruko dulje od propisanog trajanja studija. U vrijeme trajanja studija ne uraunava se vrijeme mirovanja obveza studenta. III.3. Gost student lanak 6. (1) Gost student je redoviti ili izvanredni student drugog Sveuilita koji upisuje dijelove studijskog programa na Fakultetu sukladno Statutu Sveuilita. Status gosta studenta traje najdulje jednu akademsku godinu. (2) Pohaanje nastave i poloeni ispiti gosta studenta iz prethodnog stavka evidentiraju se u ispravi iz lanka 3. stavka 2. ovog Pravilnika. III. Iznimno uspjeni studenti lanak 7.

(1) Status iznimno uspjenog studenta utvruje ovlateno Vijee odsjeka posebnom odlukom. Studentu se moe priznati status iznimno uspjenog studenta pod uvjetom da kumulativno ispunjava najmanje 3 od dolje navedenih kriterija: redovito obavljanje studijskih obveza; prosjek ocjena poloenih ispita; sudjelovanje u radu na znanstvenoistraivakim projektima; sudjelovanje na natjecanjima znanja na visokokolskoj razini ili kroz aktivnost u popularizaciji struke na srednjokolskoj razini; da je dobitnik nagrade za znanstvenoistraivaki rad ili za uspjenost u studiju; da je (ili je bio) uspjean demonstrator pozitivno evaluiran od studenata i predmetnog nastavnika. (2) Status iznimno uspjenog studenta, uz uvjete utvrene u prethodnom stavku ovog lanka, stjee se na temelju pismene zamolbe studenta. Uz zamolbu student obvezno prilae i relevantnu dokumentaciju u svrhu dokaza o ispunjavanju kriterija iz prethodnog stavka ovog lanka. lanak 8. (1) Iznimno uspjenom studentu iz prethodnog lanka ovog Pravilnika, a na temelju posebne odluke ovlatenog Vijea odsjeka i pisane zamolbe studenta, moe se dopustiti upis jo jednog studijskog programa na Fakultetu. (2) Iznimno uspjenom studentu, a na temelju posebne odluke ovlatenog Vijea odsjeka i pisane zamolbe studenta, moe se odobriti zavretak studija u vremenu kraem od propisanog trajanja studija, odnosno upis i vie od 35 ECTS bodova semestralno, do maksimalno 60 ECTS bodova, pod uvjetom da je studentu do zavretka studija ostalo maksimalno 60 ECTS bodova. (3) Iznimno uspjenom studentu dodjeljuje se pohvala od strane Fakultetskog vijea. III.5. Mirovanje obveza lanak 9. (1) Pravo na mirovanje obveza moe se ostvariti u sljedeim sluajevima: za vrijeme trudnoe do godine dana starosti djeteta (majka studentica ili otac student) za vrijeme izvravanja vojne obveze za vrijeme bolesti radi koje student nije prisustvovao nastavi kontinuirano najmanje mjesec dana za vrijeme meunarodne razmjene studenata u trajanju duljem od 30 dana u tijeku odravanja nastave na Fakultetu, pod uvjetom da student kroz tu razmjenu ne stjee ECTS bodove za vrijeme sudjelovanja na dravnim reprezentacijama, ukljuujui i pripreme na meunarodnim natjecanjima i prvenstvima, u svojstvu

vrhunskog sportaa, i to u trajanju od najmanje mjesec dana kontinuirano tijekom jednog semestra (2) Mirovanje obveza studentu odobrava proelnik odsjeka na temelju rjeenja koje se unosi u studentsku ispravu iz lanka 3. stavka 2. ovog Pravilnika kroz otisak posebne tambilje. Mirovanje obveza studentu se odobrava na temelju pisanog i obrazloenog zahtjeva, te priloene vjerodostojne dokumentacije u preslici, uz obvezu predoenja originalne dokumentacije na uvid, nadlenom Uredu za studente, najkasnije u roku mjesec dana od dana nastanka razloga na temelju kojih student moe ostvariti pravo na mirovanje obveza. U protivnom, student ne moe ostvariti pravo na mirovanje obveza. (3) Mirovanje obveza, zbog sluajeva utvrenih u stavku 1. ovog lanka, studentu se moe odobriti u trajanju od jednog semestra ili jedne akademske godine. Vrijeme mirovanja ne rauna se u vrijeme trajanja studija. (4) Za vrijeme mirovanja obveza student moe polagati ispite za koje ima ispunjene uvjete, ali ne moe upisivati nove obveze. (5) Student mora sluati i polagati u meuvremenu nastale razlike u nastavnom programu, ako se za vrijeme mirovanja obveza izmijeni nastavni program i izvedbeni plan nastave. IV. UPIS NA STUDIJ lanak 10. (1) Fakultet upisuje studente u okviru upisnih kvota odobrenih od strane Senata. Upisne kvote utvruje Fakultetsko vijee na prijedlog Vijea odsjeka. (2) Pravo prijave na natjeaj za upis na preddiplomske, te integrirane preddiplomske i diplomske studije iz lanka 2. ovog Pravilnika, ima pristupnik koji ima zavrenu srednju kolu u trajanju od etiri godine, odnosno poloenu dravnu maturu. (3) Pravo prijave na natjeaj za upis na diplomske studije ima pristupnik koji je zavrio preddiplomski studij ili kojem je preostalo najvie 30 ECTS bodova do zavretka preddiplomskog studija. (4) Izbor izmeu pristupnika na natjeaj iz stavka 2. i 3. ovog Pravilnika obavlja se razredbenim postupkom. Kriterije i pravila provoenja razredbenog postupka utvruje Fakultetsko vijee na prijedlog Vijea odsjeka. (5) Pristupnik ima pravo uvida u rezultate svog razredbenog postupka, popis reda prvenstva, te ostalu natjeajnu dokumentaciju. Pristupnik ima pravo podnijeti prigovor na razredbeni postupak u roku 24 sata od dana objavljivanja rezultata razredbenog postupka. (6) O prigovoru iz prethodnog stavka ovog lanka odluuje Povjerenstvo od tri lana kojeg imenuje nadleno Vijee odsjeka prije provoenja razredbenog postupka iz redova nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju. Povjerenstvo je duno razmotriti prigovor pristupnika u roku od 24 sata nakon njegova podnoenja i donijeti konano rjeenje. lanak 11.

(1) Pravo upisa na studije iz prethodnog lanka ovog Pravilnika pristupnik stjee sukladno uvjetima i kriterijima utvrenim u natjeaju za upis studenata, i to prema rezultatima razredbenog postupka. Pristupnik koji je ostvario pravo na upis gubi to pravo ako se ne upie u prvu godinu studija u roku propisanom u natjeaju za upis studenata, i to do vremena utvrenog odlukom nadlenog Vijea odsjeka. (2) Pravo upisa u prvu godinu diplomskog studija ima pristupnik koji je zavrio preddiplomski studij ili dodiplomski studij. V. PARTICIPACIJA U TROKOVIMA STUDIJA lanak 12. (1) Iznose participacije studenata u trokovima studija na preddiplomskim, diplomskim te intergriranim preddiplomskim i diplomskim studijima, utvruje Fakultetsko vijee posebnom odlukom koju donosi na prijedlog ovlatenih Vijea odsjeka, uz potvrdu Senata Sveuilita, vodei rauna o trokovima studija, broju ECTS bodova koje student moe stei u akademskoj godini za koju plaa kolarinu, uspjehu studenta u studiju i/ili u razredbenom postupku. (2) U sluaju opravdanih razloga, a na temelju pisane i obrazloene zamolbe, te priloene dokumentacije o materijalnom i socijalnom statusu, ovlateno Vijee odsjeka moe materijalno ugroenog studenta osloboditi, u cijelosti ili djelomino, od plaanja trokova participacije u trokovima studija iz prethodnog stavka ovog lanka. VI. PRESTANAK STATUSA STUDENTA lanak 13. (1) Status redovitog studenta prestaje: 1. zavretkom studija 2. ispisom sa studija 3. ako ne upie sljedeu akademsku godinu u propisanom roku 4. ako u dvije uzastopne godine ne ostvari barem 35 ECTS bodova 5. istekom vremena dvostruko duljeg od propisanog trajanja studija 6. ako student u dva puta ne poloi ispit iz istog predmeta pred ispitnim povjerenstvom iz lanka 31. ovog Pravilnika 7. na temelju stegovne mjere iskljuenja sa studija (2) Osoba koja izgubi status redovitog studenta, iz razloga utvrenih u prethodnom stavku ovog lanka, ne moe se upisati na isti studijski program niti na istom studijskom programu nastaviti studij. Iznimno, takvoj se osobi, osim ukoliko joj je status studenta prestao iz razloga utvrenih u toki 7. prethodnog stavka, moe dozvoliti upis studija na drugom studijskom programu na Fakultetu, i to do zavretka upisnog roka propisanog za upis na taj studij, na nain i uz uvjete utvrene posebnom odlukom ovlatenog Vijea odjeka, te uz plaanje maksimalnog iznosa participacije u trokovima studija sukladno odluci o visini participacije iz lanka 12. stavka 1. ovog Pravilnika. Ukupno trajanje studiranja u takvom sluaju ne moe iznositi vie od vremena propisanog u lanku 5. ovog Pravilnika.

(3) Iznimno, osobi koja je, sukladno stavku 1. tokama 2. i 3. ovog lanka izgubila status redovitog studenta, moe se dopustiti ponovni upis na isti studij i to po vaeem nastavnom programu i Izvedbenom planu nastave, na nain i uz uvjete utvrene posebnom odlukom ovlatenog Vijea odsjeka, te uz plaanje trokova studija sukladno odluci o visini participacije iz lanka 12. stavka 1. ovog Pravilnika. Ako se za vrijeme prekida studija izmjenio nastavni program student mora sluati i polagati u meuvremenu nastale razlike u nastavnom programu. VII. STEGOVNA ODGOVORNOST STUDENATA lanak 14. U sluaju povrede sveuilinih i fakultetskih opih akata protiv studenta se pokree stegovni postupak. Stegovna odgovornost studenta, stegovna djela, stegovni postupak i stegovne sankcije detaljnije se ureuju Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti studenata kojeg donosi dekan na prijedlog Fakultetskog kolegija. VIII. ISPIS SA STUDIJA lanak 15. (1) Student ima pravo ispisati se sa studija. Student podnosi zamolbu za ispis nadlenom Uredu za studente. Prije podnoenja zamolbe student je duan podmiriti sve financijske obveze prema Fakultetu, te vratiti zaduene knjige i opremu, a dokaz o tome duan je priloiti uz zamolbu za ispis. (2) O ispisu iz prethodnog stavka ovog lanka Fakultet izdaje ispisnicu s naznakom vremena studiranja, ukupno steenim ECTS bodovima, te popisom poloenih ispita s pripadajuim ECTS bodovima i postignutim ocjenama. (3) Biljeka o ispisu sa studija unosi se u studentsku ispravu iz lanka 3. stavka 2. ovog Pravilnika. (3) U sluajevima iz lanka 13. stavka 1. podstavka 3, 4, 5, 6. i 7. studentu se izdaje ispisnica po slubenoj dunosti pod uvjetom da je student ispunio sve svoje obveze prema Fakultetu iz stavka 1. ovog lanka. IX. PRIJELAZ NA DRUGE STUDIJE lanak 16. (1) Prijelaz studenta na drugi studij unutar Fakulteta, prijelaz studenta sa drugog srodnog visokog uilita u Republici Hrvatskoj, te sa drugog srodnog visokog uilita izvan Republike Hrvatske na srodni studij na Fakultetu, mogu je do zavretka upisnog roka propisanog za upis na taj studij. Prijelaz nije mogu tijekom prve akademske godine. (2) O prijelazu studenta iz stavka 1. ovog lanka, na temelju pisane i obrazloene zamolbe, odluuje ovlateno Vijee odsjeka posebnim rjeenjem, a nakon pribavljenog miljenja ECTS koordinatora Fakulteta o priznavanju ECTS bodova.

Rjeenjem ovlatenog Vijea odsjeka odluuje se o priznavanju poloenih ispita na drugom studiju, odnosno visokom uilitu, te o njihovoj ekvivalentnosti s ispitima na studiju na koji student prelazi. Pisana zamolba za prijelaz na studij podnosi se putem Ureda za studente najkasnije sedam dana prije zavretka upisnog roka propisanog za upis na taj studij, i obvezno sadri, uz osobne podatke o studentu, i osnovne podatke o dosadanjem studiranju. (3) Zamolbi iz prethodnog stavka ovog lanka obvezno se prilae: originalni dokument s popisom poloenih ispita i postignutim ocjenama, te steenim pripadajuim ECTS bodovima nastavni plan i program drugog visokog uilita. lanak 17. (1) Student prijelaznik iz prethodnog lanka ovog Pravilnika mora se upisati do zavretka upisnog roka propisanog za upis na taj studij, odnosno najkasnije u roku od osam dana po primitku rjeenja o prijelazu iz lanka 16. stavka 2. ovog Pravilnika. (2) Zbroj studenata na pojedinom studiju na Fakultetu i studenata prijelaznika iz prethodnog lanka ovog Pravilnika mora biti u okviru kvota pojedinog studija odobrenih od strane Senata Sveuilita. (3) U sluaju veeg broja zahtjeva za prijelaz studenata, preko kapaciteta odobrenog za pojedini studij iz prethodnog stavka ovog lanka, o prijelazu na studij izrauje s posebna rang lista. Pravo prijelaza na studij iz prethodnog lanka ovog Pravilnika, a u u okviru kvota pojedinog studija odobrenih od strane Senata Sveuilita, ostvaruje se prema postignutom mjestu na rang listi primjenom slijedeih kriterija: ostvareni prosjek ocjena u dosadanjem studiranju, broj poloenih ispita postignuti broj ECTS bodova. (4) Iznimno, a u okviru kvota pojedinog studija odobrenih od strane Senata Sveuilita, ovlateno Vijee odsjeka moe odobriti prijelaz studentu koji ne zadovoljava uvjete iz prethodnog stavka ovog lanka, ako je prijelaz potreban zbog tee bolesti, preseljenja obitelji, obveze treninga vrhunskih sportaa ili nekog drugog opravdanog razloga. lanak 18. (1) Ispiti poloeni na drugom visokom uilitu i priznati rjeenjem Vijea odsjeka iz lanka 16. stavka 2. ovog Pravilnika unose se studentu prijelazniku u evidenciju poloenih ispita s izvornim nazivom poloenog predmeta, izvornim ocjenama i ECTS bodovima u skladu s studijskim programom po kojem se izvodi studij na Fakultetu na koji student prelazi. (2) Ako neki predmet poloen na drugom studijskom programu, odnosno na drugom visokom uilitu, po svom sadraju i opsegu priblino odgovara predmetu iz studijskog programa po kojem se izvodi studij na Fakultetu na koji prijelaznik eli prijei, ovlateno Vijee odsjeka moe, na temelju prethodnog

miljenja nositelja kolegija, ispit priznati u cjelini ili odrediti razlikovne obveze studentu prijelazniku.

X. MOBILNOST STUDENATA lanak 19. (1) Studenti mogu upisivati pojedine predmete drugih srodnih studijskih programa na Fakultetu ili na drugim sastavnicama Sveuilita, koji su u skladu sa studijskim programom po kojem se izvodi studij na koji su upisani (2) Upis predmeta iz prethodnog stavka ovog lanka odobrava proelnik odsjeka, uz pribavljeno miljenje ECTS koordinatora na Fakultetu, na temelju posebne potvrde u kojoj se navodi naziv predmeta i pripadajui broj ECTS bodova. (3) Broj studenata koji mogu upisati pojedini predmet ogranien je kapacitetom pojedinog studija u okviru kvote odobrene za taj studij od strane Senata Sveuilita. XI. ORGANIZACIJA NASTAVE I OPTEREENJE STUDENATA lanak 20. (1) Izvedbeni plan nastave zasniva se na radnom optereenju redovitih studenata od 40 sati tjedno u to se uraunavaju svi oblici nastave (predavanja, seminari, terenski rad, laboratorijske vjebe i drugi oblici nastave), kao i vrijeme potrebno studentima za pripremu i polaganje ispita. (2) Nastava se ustrojava po semestrima u skladu s odredbama Izvedbenog plana nastave. (3) Akademska godina ima 44 radna tjedna, od ega 30 tjedana nastave, te 14 tjedana unutar kojih se osigurava vrijeme potrebno za konzultacije, pripremu ispita i ispite i u kojima nema obveze drugih oblika nastave. (4) Ukupne tjedne obveze studenta u preddiplomskoj i diplomskoj nastavi najvie mogu iznositi: 1. u preddiplomskom studiju 26 sati nastave 2. u diplomskom studiju 20 sati nastave (5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovog lanka, obveze studenata mogu biti vee kada je prema studijskom programu i Izvedbenom planu nastave nuan povean broj sati praktine i terenske nastave. (6) Nastava iz pojedinog predmeta izvodi se u pravilu unutar jednog semestra, a ne moe trajati dulje od dva semestra. (7) Nastava pojedinih predmeta moe se organizirati i u kraem vremenu kao nastava u turnusima ili blok nastava. U tom sluaju tjedne obveze studenta mogu iznimno biti vee od onih utvrenih stavkom 4. ovog lanka. lanak 21. (1) Redoviti student u jednom semestru upisuje 25-35 ECTS bodova, sukladno studijskom programu. Jedan ECTS bod odgovara radnom optereenju studenta

od 25-30 radnih sati, ukljuujui aktivnu nastavu, ispite i sve aktivnosti potrebne za polaganje ispita. (2) Redovito obavljanje studijskih obveza podrazumijeva ostvarenje barem 50 ECTS bodova u prethodnoj akademskoj godini. (3) Na temelju pisane zamolbe studentu koji redovito ispunjava svoje obveze, a radi ireg obrazovanja i/ili breg zavretka studija, Vijee odsjeka moe odobriti upis i vie od 35 ECTS bodova semestralno. (4) Iznimno, redoviti student moe upisati i manje od 25 ECTS bodova semestralno ako nije stekao preduvjete za upis dovoljnog broja predmeta. (5) ECTS bodovi stjeu se nakon uspjenog ispunjavanja svih predvienih obveza i poloenih ispita. lanak 22. (1) Nastavu izvode nositelji predmeta. Nositelji predmeta mogu biti samo nastavnici izabrani u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje. (2) Ukoliko je nastava tijekom akademske godine, iz opravdanih razloga (odsutnost predmetnog nastavnika zbog bolesti, strunog usavravanja i sl.), a na temelju odluke ovlatenog Vijea odsjeka, povjerena drugom nastavniku, isti je obvezan provesti i ispite iz istog predmeta, ocjeniti studente, te unijeti ocjene u indeks, te u druge isprave o studentima. Ovlateno Vijee odsjeka povjerava nastavu drugom nastavniku do zavretka nastave iz dotinog predmeta sukladno Izvedbenom planu nastave. (3) Izuzetno, u sluaju opravdane potrebe i nedostatka drugih mogunosti, Vijee odsjeka moe izvoenje nastave povjeriti na odreeni krai rok (jedan ili dva semestra) suradnicima (viim asistentima) i znanstvenicima, ako su za taj posao osposobljeni. U tom sluaju nositelj predmeta mora biti osoba izabrana u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje. Nositelj predmeta ispituje studente i unosi ocjene u indeks i u druge evidencije o studentima. (2) Izvoenje nastave ukljuuje brigu oko nastavnog programa i sadraja kolegija, organiziranje nastave, pripremu predavanja, odravanje seminara, odravanje vjebi i terenske nastave, te ispitivanje i ocjenjivanje studenata. lanak 23. (1) Nastavnik na prvom predavanju upoznaje studenta s modelom izvoenja nastave, obvezama u savladavanju sadraja predmeta, te s nainom provjere znanja. (2) Pohaanje nastave je obvezatno. Student moe u tijeku jednog semestra izostati s nastave pojedinog predmeta najvie do 30% vremena s tim da mora ispuniti sve svoje studentske obveze. (3) Nastavnik moe uskratiti ovjeru izvrenja nastavnih obveza studentu koji je izostao s predavanja, seminara i/ili vjebi vie od doputenog iz prethodnog stavka ovog lanka, odnosno ako nije izvrio druge obveze propisane studijskim programom i Izvedbenim planom nastave.

(4) Student kojem je za neki od upisanih predmeta uskraena ovjera izvrenja obveza, duan je taj predmet ponovno upisati na nain i u skladu s lankom 25. stavkom 5. ovog Pravilnika.

lanak 24. (1) Nastava i izvannastavne djelatnosti studenata iz tjelesne i zdravstvene kulture izvode se izvan satnice utvrene u lanku 20. stavku 4. ovog Pravilnika, i to kroz obvezatnu nastavu tijekom prve i druge godine preddiplomskog odnosno integriranog studija, te kao neobvezatna nastava u ostalim godinama studija. Ovom obliku nastave ne pripisuju se ECTS bodovi. XII. UPIS U AKADEMSKU GODINU STUDIJA lanak 25. (1) Nastavne obveze u akademskoj godini student upisuje semestralno. Upis se provodi nakon izvrenja obveza iz prethodnog semestra, osim na prvoj godini studija. (2) Student stjee pravo upisa u vii semestar ako je ispunio sve studijske obveze utvrene u Izvedbenom planu nastave i studijskom programu, izraene u ECTS bodovima, koje je preuzeo upisom u odgovarajui semestar prethodne godine. (3) Student moe upisati samo one predmete i nastavne obveze za koje je polaganjem ispita stekao preduvjete utvrene u Izvedbenom planu nastave i studijskom programu osim na prvoj godini studija. (4) Student koji nije ispunio uvjete iz stavka 2. ovog lanka nastavlja studij ponovnim upisom predmeta koje nije poloio i upisom novih predmeta tako da zbroj ponovno upisanih i novih predmeta ne prelazi 35 ECTS bodova semestralno. (5) Ponovnim upisom predmeta student preuzima sve obveze utvrene u Izvedbenom planu nastave i studijskom programu, ali mu se moe, u dogovoru s predmetnim nastavnikom i uz suglasnost proelnika Odsjeka, priznati one obveze koje je za dotini predmet ve izvrio pri prethodnom upisu predmeta (npr. redovito pohaanje nastave, seminara, laboratorijskih vjebi, sudjelovanje u kontinuiranoj provjeri znanja i sl.). (6) Ponovnim upisom predmeta iz kojeg nije poloen ispit student stjee pravo na najvie etiri izlaska na ispit i gubi pravo na neiskoritene pokuaje polaganje ispita iz lanka. 31. ovog Pravilnika. (7) Ovlateno Vijee odsjeka moe odobriti studentu ponovni upis istog predmeta i trei puta, na temelju pisane zamolbe studenta, i to do zavretka upisnog roka propisanog za upis tog predmeta. Upis istog predmeta trei puta ne moe se odobriti studentu koji u dva puta nije uspio poloiti ispit pred ispitnim povjerenstvom na nain i u skladu s lankom 31. ovog Pravilnika.

lanak 26. (1) Upis predmeta moe se ponititi samo tijekom prva dva tjedna nastave i to iskljuivo iz opravdanih razloga (npr. kolizija u satnici). (2) Iznimno, nepoloeni izborni predmet studentu se moe ponititi i/ili zamijeniti s drugim izbornim predmetom na temelju posebnog odobrenja ovlatenog Vijea odsjeka. XIII. ISPITI I DRUGE PROVJERE ZNANJA lanak 27. (1) Znanje i vjetine studenata mogu se provjeravati i vrednovati tijekom nastave (kolokviji, praktine zadae, seminarski radovi i sl.), a konana se ocjena utvruje na ispitu sukladno Izvedbenom planu nastave. (2) Studijskim programom moe se utvrditi stjecanje ECTS bodova iz pojedinih oblika nastave i bez ocjenjivanja ili uz opisno ocjenjivanje i to na sljedei nain: 1. uspjeno apsolvirao 2. nije apsolvirao. (3) Ispitu moe pristupiti student koji je zadovoljio sve propisane obveze utvrene studijskim programom i Izvedbenim planom nastave, to student dokazuje potpisom predmetnog nastavnika u indeksu. lanak 28. (1) Ispiti mogu biti teorijski i/ili praktini, a polau se samo u pisanom obliku, samo usmeno ili pisano i usmeno. Cjelokupni ispit mora zavriti u najvie pet (5) radnih dana, osim u posebno opravdanim sluajevima kao to su odsutnost nastavnika, bolest studenta ili drugi opravdani razlozi. (2) Usmeni ispit u pravilu ne smije trajati dulje od jednog sata, a pisani dulje od tri sata. (3) Pisani dio ispita je eliminacijski osim ako se ispit odrava pred povjerenstvom u skladu s lankom 31. ovog Pravilnika. Student ima pravo dobiti na uvid ocijenjeni rad pisanog dijela ispita. (4) Pisani i usmeni dio ispita ine cjelinu i ocjenjuju se jedinstvenom ocjenom. lanak 29. (1) Usmeni dio ispita je javan. (2) U sluaju opravdanih razloga student moe traiti ogranienu pristunost javnosti. (3) Kad je to potrebno iz etikih razloga, moe se ograniiti prisutnost javnosti na ispitu. (4) Uvid u ispitnu dokumentaciju, osim studenta, moe ostvariti i druga osoba, koja dokae da za to ima pravni interes, i to na temelju odobrenja proelnik odsjeka i/ili nositelj predmeta i uz posebnu pisanu zamolbu u kojoj posebno iskazuje svoj pravni interes. lanak 30. (1) Uspjeh studenta na ispitu, koji ukljuuje razliite oblike provjere znanja, izraava se sljedeim ocjenama: 5 - izvrstan, 4 vrlo dobar, 3 dobar, 2

dovoljan, 1 nedovoljan. Predmetni nastavnici duni su voditi trajnu evidenciju o odranim ispitima. U evidenciju i indeks studenta unose se prolazne ocjene: 5, 4, 3, 2. Ocjena nedovoljan (1) neprolazna je i upisuje se u evidenciju i prijavnicu. (2) Brojani sustav ocjena usporeuje se s ECTS sustavom ocjena kako slijedi: A 5; B 4; C 3; D, E 2; FX, F 1. (3) Ukoliko uz kontinuiranu provjeru znanja i uspjenosti student polae ispit, a to je definirano u Izvedbenom planu nastave, konana ocjena ukljuuje u pravilu sljedee doprinose: 1. rezultate provjere znanja dobivene tijekom kontinuiranog praenja znanja putem i/ili kolokvija, seminara, domaih zadaa, laboratorijskih vjebi 2. ocjenjivanje dijela sadraja pojedinog kolegija lanak 31. (1) Ispit iz istog nastavnog predmeta student moe polagati najvie etiri puta. etvrti put student ispit polae pred ispitnim povjerenstvom kojeg imenuje dekan. Ispitno povjerenstvo se sastoji od predsjednika i dva lana, s time da jedan lan povjerenstva mora biti iz drugog nastavnog predmeta izvan zavoda nositelja predmeta, a nositelj predmeta ne moe biti predsjednik povjerenstva. Ispit se polae u redovitom ispitnome terminu. (2) Povjerenstvo iz prethodnog stavka ovog lanka ocjenjuje sve dijelove ispita (npr. pisani, usmeni i praktini), a odluku o konanoj ocjeni donosi veinom glasova. Na odluku o ocjeni ispitnog povjerenstva ne moe se ulagati alba. Prijavnicu potpisuju svi lanovi povjerenstva. Ako je ocjena prolazna, u indeks je unosi predmetni nastavnik. (3) Student koji etvrti put nije poloio ispit iz istog predmeta obvezan je ponovo ga upisati u prvom slijedeem upisnom roku. Ako student ni nakon ponovljenog upisa predmeta ne poloi ispit na nain utvren u stavku 1. ovog lanka, gubi pravo studiranja na tom studiju. XIV. ISPITNI ROKOVI lanak 32. (1) Redovni ispitni rokovi su: zimski, ljetni i jesenski. Ispitni rokovi traju etiri tjedna. U svakom ispitnom roku postoje za svaki predmet najmanje dva ispitna termina. Razmak izmeu izlazaka na ispit iz istog predmeta u redovitom ispitnom roku iznosi najmanje 15 dana. (2) Izvanredni ispitni rokovi odravaju se u vremenu utvrenom Izvedbenim planom nastave, a traju pet dana s jednim ispitnim terminom za svaki ispit. Tijekom jednog izvanrednog ispitnog roka po semestru aktivna nastava se ne odrava u trajanju od najdue pet radnih dana. (3) Ako se iz odreenog predmeta znanje studenata provjerava kontinuirano tijekom semestra, za taj predmet ne moraju se odravati ispiti u rokovima na nain i u skladu sa stavkom 1. ovog lanka. Broj ispitnih termina se odreuje Izvedbenim planom nastave.

lanak 33. (1) Kalendar ispita objavljuje se poetkom svake akademske godine i sastavni je dio Izvedbenog plana nastave (Reda predavanja). Kalendar ispita objavljuje se na oglasnoj ploi i slubenim internetskim stranicama Fakulteta i fakultetskih odsjeka. XV. POSTUPAK PRIJAVE, ODJAVE I PROVOENJA ISPITA lanak 34. (1) Student prijavljuje ispit iz odreenog predmeta putem Ureda za studente i/ili putem Studomata najkasnije osam (8) dana prije poetka ispitnog termina. (2) Ispit se polae pred nastavnikom koji je upisan kao nositelj predmeta u indeksu studenta. Ako se ispit, zbog sprijeenosti ili odsutnosti predmetnog nastavnika, ne bi mogao odrati u propisanom ispitnom terminu, proelnik odsjeka moe odrediti da se ispit iz istog predmeta polae pred drugim nastavnikom koji je izabran u znanstveno-nastavno zvanje iz iste grane. (3) Raspored polaganja ispita (vrijeme polaganja) prijavljenih studenata predmetni nastavnik duan je objaviti za pojedine predmete na odsjekim oglasnim ploama, te na Internetskim stranicama fakultetskih odsjeka, i to 24 sata (jedan radni dan) prije poetka ispitnog termina. (4) Student je duan odjaviti prijavljeni ispit najmanje 24 sata prije poetka ispita. Ukoliko student ne odjavi ispit u propisanom roku i ne pristupi ispitu, u prijavnicu se upisuje ocjena nedovoljan (1). (5) Ispit zapoinje uruenjem pisanog testa studentu, odnosno postavljanjem prvog pitanja na usmenom ispitu. Student koji odustane od zapoetog ispita ocjenjuje se ocjenom nedovoljan (1). (6) Nastavnik je duan priopiti studentu rezultat usmenog ispita i ocjenu postignutu na ispitu odmah po odranom ispitu. Rezultate pisanog dijela ispita, zajedno s postignutom ocjenom nastavnik je duan objaviti najkasnije u roku od pet (5) radnih dana, od dana odranog ispita (osim u opravdanim sluajevima kao to je odsutnost nastavnika zbog bolest, slubenog puta i sl.), isticanjem rezultata na slubenim intranetskim stranicama i/ili na oglasnim ploama fakultetskih odsjeka. (7) Student je duan u roku od sedam (7) radnih dana, od dana objave rezultata pismenog ispita, preuzeti ocjenu postignutu na pisanom dijelu ispita, ukoliko je to ujedno i konana ocjena iz tog predmeta. Ukoliko student, bez opravdanog razloga, nije preuzeo svoju ocjenu u utvrenom roku, duan je podnijeti zamolbu za naknadni upis ocjene. O zamolbi studenta odluuje proelnik odsjeka po pribavljenom miljenju predmetnog nastavnika. lanak 35. (1) Student koji nije zadovoljan ocjenom postignutom na ispitu moe, u roku od 24 sata od priopenja ocjene, odnosno od dana objavljivanja rezultata pisanog ispita, uloiti albu na ocjenu dekanu Fakulteta. alba mora biti obrazloena i podnosi se u pisanom obliku.

(2) Dekan, a u njegovoj odsutnosti prodekan za nastavu, duan je, najkasnije u roku od 24 sata od primitka albe iz prethodnog stavka ovog lanka, ako ocjeni da je alba osnovana, imenovati predsjednika i dva lana ispitnog povjerenstva, s time da jedan lan povjerenstva mora biti iz drugoga nastavnoga predmeta, a ispitiva s ijom ocjenom student nije zadovoljan ne moe biti predsjednik povjerenstva. (3) Dekan, a u njegovoj odsutnosti prodekan za nastavu, odreuje vrijeme polaganja ispita, a ispit se mora ponoviti u roku od tri (3) dana od dana ulaganja albe. (4) Povjerenstvo e ponovo ocijeniti pisani ispit ili e po potrebi provesti usmeni ispit, a odluku o ocjeni donosi veinom glasova. Odluka Povjerenstva o ocjeni na ispitu je konana. Ocjenu u indeks unosi predmetni nastavnik. XVI. ZAVRETAK STUDIJA lanak 36. (1) Preddiplomski studij zavrava ispunjavanjem svih studijskih obaveza, polaganjem svih ispita i stjecanjem minimalno 180 ECTS bodova u skladu sa studijskim programom te ovisno o studijskom programu, izradom zavrnog rada i/ili polaganjem zavrnog ispita. (2) Diplomski studij zavrava polaganjem svih ispita i ostvarenjem minimalno 120 ECTS bodova, te dovrenjem ostalih studijskih obveza, izradom diplomskog rada i javnim polaganjem diplomskog ispita u skladu sa studijskim programom. (3) Integrirani prediplomski i diplomski studij zavrava polaganjem svih ispita, ostvarenjem minimalno 300 ECTS bodova i dovrenjem ostalih studijskih obveza, izradom diplomskog rada i javnim polaganje diplomskog ispita u skladu sa studijskim programom. (4) ECTS bodovi ostvareni u aktivnostima izvan studijskih programa ne uraunavaju se u ukupan broj ECTS bodova potrebnih za zavretak studija. lanak 37. (1) Student prijavljuje temu ili podruje zavrnog, odnosno diplomskog rada, u petom semestru preddipolomskog studija, u treem semestru diplomskog studija, odnosno u devetom semestru na integriranom preddiplomskom i diplomskom studiju, i to u dogovoru s voditeljem studija. (2) Nadleno Vijee odsjeka odobrava temu zavrnog i/ili diplomskog rada iz prethodnog stavka ovog lanka na temelju pisane zamolbe studenta, koju student podnosi putem Ureda za studente. Ovlateno Vijee odsjeka istom odlukom imenuje i voditelja zavrnog i/ili diplomskog rada. Voditelj zavrnog i/ili diplomskog rada moe biti nastavnik Fakulteta u znanstveno-nastavnom zvanju docent, izvanredni profesor ili redoviti profesor ili u nastavnom zvanju vii predava, odnosno u istom naslovnom zvanju na Fakultetu. (3) Eksperimentalni i teorijski dio zavrnog i/ili diplomskog rada moe se izvoditi u laboratoriju neke druge ustanove izvan Fakulteta, pod uvjetom da student ima voditelja iz te ustanove u zvanju docenta (zaposlenom ili u naslovnom zvanju) ili u viem znanstveno-nastavnom zvanju, odnosno u zvanju znanstvenog

suradnika ili u viem znanstvenom zvanju. Studenti koji dio eksperimentalnog rada izvode na terenu mogu od matinog odsjeka dobiti pisanu potvrdu o upuivanju na teren. (4) Studenti ija tema zavrnog i/ili diplomskog rada iziskuje odobrenje za pristup odreenim laboratorijima, bibliotekama, zatienim podrujima ili Nacionalnim parkovima u kojima nije dozvoljen pristup, potrebno odobrenje za pristup istima zatrait e putem matinog odsjeka. (5) Zavrni, odnosno diplomski rad, mora biti napisan i opremljen prema pravilima svake struke, a pisane upute mogu se dobiti na nadlenim odsjecima, te putem njihovih web stranica. lanak 38. (1) Student zavrni, odnosno diplomski ispit polae pred Povjerenstvom od najmanje tri, a najvie pet lanova, koje imenuje ovlateno Vijee odsjeka iz redova nastavnika Fakulteta u znanstveno-nastavnom zvanju docent, izvanredni profesor ili redoviti profesor ili u nastavnom zvanju vii predava, odnosno u istom naslovnom zvanju na Fakultetu. U iznimnom i opravdanom sluaju za lana Povjerenstva za zavrni i/ili diplomski rad, ali ne i za predsjednika Povjerenstva, Vijee odsjeka moe imenovati suradnika u suradnikom zvanju vieg asistenta. (2) O zavrnom i/ili diplomskom ispitu vodi se zapisnik kojeg potpisuju svi lanovi Povjerenstva iz prethodnog stavka ovog lanka. U zapisnik se upisuju sva pitanja postavljena tijekom ispita, te ocjene o zavrnom i/ili diplomskom radu, zavrnom i/ili diplomskom ispitu, srednja ocjena poloenih ispita i ukupna ocjena studija prema podacima Ureda za studente. Nakon okonanja ispita potpisani zapisnik i prijavnica s unesenim ocjenama, te primjerak zavrnog i/ili diplomskog rada predaju se u Ured za studente. Jedan primjerak zavrnog i/ili diplomskog rada pohranjuje se u odsjekoj knjinici nadlenog odsjeka. (4) Zavrni ili diplomski ispit je javan i oglaava se na odsjekim oglasnim ploama najmanje sedam (7) dana prije pristupa ispitu. (5) Poblie odredbe o nainu prijave teme, izradi i opremanju zavrnog i/ili diplomskog rada, te druga pitanja u vezi sa zavrnim, odnosno diplomskim radom i/ili ispitom ureuju se Pravilnikom o zavrnom i/ili diplomskom ispitu kojeg donosi nadleno Vijee odsjeka. XVII. UKUPNA OCJENA USPJEHA NA STUDIJU lanak 39. (1) Ukupna ocjena uspjeha na studiju ovisi o ocjenama ispita svih predmeta tijekom studija u skladu sa studijskim programom, ukljuivo ocjenu zavrnog, odnosno diplomskog rada i/ili ispita i njima pripadajuih ECTS bodova. (2) Predmeti koji se ocjenjuju samo s uspjeno apsolvirao ne uzimaju se u obzir prilikom izrauna ocjene uspjeha na studiju.

(3) Ukupna ocjena uspjeha na studiju utvruje se tako da se zbroje pojedinane ocjene ispita svih predmeta iz stavka 1. ovog lanka pomnoene s njima pripadajuim brojem ECTS bodova, te se rezultat podijeli sa zbrojem ECTS bodova svih predmeta iz istog stavka. (4) Ukupna ocjena uspjeha u ispravama iskazuje se zaokruivanjem na drugu decimalu. lanak 40. (1) Studentima s najviim ukupnim ocjenama na kraju preddiplomskog, diplomskog i integriranog preddiplomskog i diplomskog studija na svjedodbi odnosno diplomi, naznauje se pohvala iz latinske klasifikacije pohvala i to: 1. Prvostupnik/Magistar s najveom pohvalom (SUMMA CUM LAUDE Baccalaureus/Magister) 2. Prvostupnik/Magistar s velikom pohvalom (MAGNA CUM LAUDE Baccalaureus/Magister) 3. Prvostupnik/ Magistar s pohvalom (CUM LAUDE Baccalaureus/Magister) (2) Uvjete za dobivanje pohvala, te ukupan broj pohvaljenih studenata utvruje ovlateno Vijee odsjeka uzimajui u obzir ocjene, trajanje studija i drugo. XVIII. ISPRAVE O ZAVRENOM STUDIJU lanak 41. (1) Nakon zavrenog preddiplomskog studija studentu se izdaje svjedodba, a nakon zavrenog diplomskog i integriranog prediplomskog i diplomskog studija studentu se izdaje diploma u skladu s posebnim propisima. (2) Svjedodba i/ili diploma iz prethodnog stavka ovog lanka izdaju se na hrvatskom jeziku. Na zahtjev studenta i o njegovu troku svjedodba i/ili diploma mogu se izdati na latinskom i na nekom od svjetskih jezika. (3) Diploma i/ili svjedodba se uruuju studentu na promociji. Diplomu i/ili svjedodbu uruuje dekan. (4) Uz diplomu i/ili svjedodbu iz stavka 1. ovog lanka studentu se obvezno izdaje i dopunska isprava o studiju bez naknade, na hrvatskom i engleskom jeziku, odnosno na zahtjev studenta, te o njegovom troku, i na nekom drugom svjetskom jeziku. (5) Svjedodbe, diplome, dopunske isprave i druge potvrde o studiju koje izdaje Fakultet su javne isprave. XIX. SUDJELOVANJE STUDENATA U RADU FAKULTETA lanak 42. Studenti sudjeluju u radu Fakulteta preko izabranih predstavnika studenata u skladu s posebnim zakonom, Statutom Fakulteta i Statutom Studentskog zbora. lanak 43.

(1) Iz redova uspjenih studenata biraju se studenti koji kao demonstratori pomau nastavnicima i suradnicima u izvoenju praktine nastave. (2) Demonstratore imenuje Vijee odsjeka iz redova uspjenih studenata. Demonstratori mogu sudjelovati u nastavi najvie etiri sata tjedno. Rad demonstratora podloan je kontroli od strane predmetnog nastavnika. lanak 44. (1) Studenti se mogu ukljuivati u rad na znanstvenim i strunim projektima pojedinog Odsjeka, a tu vrstu studentske aktivnosti nastavnici trebaju poticati i pomagati. (2) Znanstveni i struni rad studenti obavljaju pod vodstvom i nadzorom nastavnika i/ili suradnika Fakulteta. (3) Znanstveni i struni rad studenti obavljaju izvan svojih redovnih nastavnih obveza. XX. PRAVA I OBVEZE STUDENATA lanak 45. (1) Obveze studenata su: 1. uredno pohaati nastavu, izvravati obveze predviene studijskim programom i izvedbenim planom te opim i pojedinanim aktima Sveuilita i Fakulteta 2. sudjelovati u vrednovanju kvalitete nastave i nastavnika na nain predvien opim aktom Sveuilita 3. upisati sljedei semestar odnosno akademsku godinu studija u skladu s ispunjenim obavezama odnosno studijskim programom i Izvedbenim planom nastave 4. polagati ispite na nain i u rokovima kako je to odreeno opim i pojedinanim aktima Sveuilita i Fakulteta 5. dovriti studij prema upisanom programu u rokovima predvienim opim aktom Sveuilita 6. potivati ope akte Sveuilita i Fakulteta 7. uvati ugled i dostojanstvo Sveuilita, studenata, nastavnika i drugih pripadnika akademske zajednice 8. ponaati se sukladno etikom kodeksu pripadnika akademske zajednice lanak 46. (2) Prava studenata su pravo: 1. na kvalitetan studij i obrazovni proces prema odgovarajuem studijskom programu 2. na kvalitetu nastavnikog kadra 3. na slobodu miljenja i iskazivanja stavova

4. sudjelovanja u znanstvenim i strunim projektima sukladno svojim mogunostima i potrebama Sveuilita i Fakulteta 5. na konzultacije 6. da Vijeu odsjeka podnese molbu za zamjenu nastavnika pojedinog predmeta ukoliko za taj predmet postoji vie istih 7. na odabir voditelja u preddiplomskom i diplomskom studiju, 8. koristiti knjinicu i ostale resurse s kojima raspolae Sveuilite i odsjeci Fakulteta 9 sudjelovanje u odluivanju na Sveuilitu i na Fakultetu sukladno Statutu i . drugim opim aktima 10. sudjelovanje u radu studentskih organizacija na Sveuilitu, sukladno njihovim pravilima 11. podnoenja pritube elniku Fakulteta za sluaj povrede nekog njegovog prava. Prituba se podnosi u pisanom obliku putem Ureda za studente. XXI. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lanak 47. Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje vrijediti Pravilnik o dodiplomskom studiju od 24. travnja 1997. godine i Odluka o privremenim pravilima o studiranju za studente preddiplomskih studija na PrirodoslovnoMatematikom fakultetu (proieni tekst), klasa: 003-05/05/05-01/3, urbroj: 3804-203-08-33 od 30.05.2008. godine. lanak 48. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na oglasnoj ploi Fakulteta, a primjenjuje se od akademske godine 2009./2010. Klasa: 003-05/05-01/2 Urbroj: 251-58-204-09-86 Zagreb, 17.07.2009.

Ovaj Pravilnik objavljen je na oglasnoj ploi Fakulteta dana 17.07.2009. godine i stupa na snagu 25.07.2009. godine.

DEKAN FAKULTETA Prof. dr. sc. Mladen Jurai, v.r.