A. PERI HADI, A. JUGOVI, S. LONAR: Primjena elektronikoga poslovanja na upravljanje morskim lukama...

EKONOMSKI PREGLED, 61 (5-6) 271-292 (2010)

271

Ana Peri Hadi* Alen Jugovi** Slavko Lonar***

UDK 656.615:338.47(497.5) JEL Classication L92, O33

Pregledni lanak

PRIMJENA ELEKTRONIKOGA POSLOVANJA NA UPRAVLJANJE MORSKIM LUKAMA REPUBLIKE HRVATSKE

Radi poveanja uinkovitosti, kvalitete i konkurentnosti prometno-luke usluge, radi vee eksibilnosti i uinkovitosti funkcioniranja lukoga sustava i ukljuenja u globalna gospodarska kretanja, primjena elektronikoga poslovanja postaje pretpostavka za postizanje rasta i razvitka lukoga sustava. Upravljanje morskim lukama u Republici Hrvatskoj stihijsko je, ne potuju se metodoloka pravila i naela sustavnoga pristupa, esto je bez teorijske i znanstvene potpore, i bez praktine primjene imbenika vanih za rast i razvitak koji utjeu na razvitak hrvatskoga lukoga sustava, pomorskoga sustava, ali i na razvitak cjelokupnoga nacionalnoga gospodarstva. Svrha je ovoga rada istraiti i analizirati utjecaje primjene elektronikoga poslovanja u morskim lukama na sve aktivne sudionike u procesu stvaranja luke usluge i istraiti indirektne uinke na razvitak okruenja i gospodarstva. Rezultati istraivanja i dobiveni zakljuci u ovome radu pokazuju da predloeni novi organizacijski pristup u povezivanju svih subjekata uz pomo elektronikoga poslovanja u e-luku zajednicu osigurava racionalno upravljanje lukim sustavom te omoguuje irenje i razvitak lukoga sustava. Kljune rijei: morske luke, upravljanje, luki sustavi, elektroniko poslovanje, racionalizacija

A. Peri Hadi, mr. sc., Pomorski fakultet u Rijeci (ana@pfri.hr) A. Jugovi, dr. sc., Pomorski fakultet u Rijeci (ajugovic@pfri.hr) S. Lonar, dr. sc., Jadrolinija d.d. (president@jadrolinija.hr)

**

***

Prvobitna verzija lanka primljena je u urednitvo 02. 11. 2009., a konana 04.05. 2010.

272

A. PERI HADI, A. JUGOVI, S. LONAR: Primjena elektronikoga poslovanja na upravljanje morskim lukama... EKONOMSKI PREGLED, 61 (5-6) 271-292 (2010)

1. Uvod Luki sustav moe se denirati kao dio svjetskoga prometnoga sustava u kojem se odvijaju promjene meu osnovnim nositeljima pomorskoga i kopnenoga prometa. Luki je sustav posebno vaan segment valoriziranja mora i pomorske orijentacije drave, a zajedno sa brodarstvom i brodogradnjom on je osnovna karika pomorskoga gospodarstva. Stvaranje jakog pomorskoga gospodarstva postie se razvijanjem svih njegovih segmenta koji su meusobno vrsto povezani i uzajamno tvore jedinstvenu cjelinu. Zbog toga je prijeko potrebno luku promatrati sa stajalita teorije sustava, uvaavajui pritom metodoloka pravila funkcioniranja sustava: cjelovitost, razgranienje sustava, neizoliranost, dinamiku, interdisciplinarnost i slino. Kao otvoreni, sloeni, dinamini i kompleksni sustavi, luki se sustavi kontinuirano moraju prilagoivati suvremenim uvjetima poslovanja da bi na globalnome tritu ostali konkurentni. Suvremene luke nisu samo mjesta za prihvat, ukrcaj ili iskrcaj tereta i putnika na brodove i na kopnena prijevozna sredstva. U svjetskome gospodarskome sustavu luke su vana karika u logistikom lancu meunarodnog transporta, omoguujui prijevoz od vrata do vrata (Zelenika, 2005.). Poveanje svjetskoga pomorskoga prometa i inovacije u brodarstvu i u pomorskim djelatnostima promijenili su sliku svjetskoga pomorskoga trita, pa su se luke, kao vaan segment odvijanja i regulacije pomorskoga prometa, morale prilagoditi novonastalim uvjetima. Zato je u cijelosti promijenjen pristup prema tome prometnome i gospodarskome segmentu, pa je to poprimilo znaajke visokoindustrijalizirane i tehniko-tehnoloki napredne gospodarske grane uz primjenu novih tehnologija i informatizacije, sa ciljem postizanja optimalnih logistikih i ekonomskih uinaka. Razvijanje informacijskoga drutva postaje jasna odrednica buduih razvojnih kretanja svakoga gospodarskoga subjekta, pa tako i lukih sustava (Sria, Muller, 2001.). Ukljuenje u globalna gospodarska kretanja, izgradnja primjerenoga proizvodnoga, poslovnoga, uslunoga i upravnoga informacijskog sustava i uvoenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija i elektronikoga oblika poslovanja postali su osnovna pretpostavka za optimalni protok tereta i putnika i za konkurentnost luke radi odravanja uinkovite, kvalitetne i konkurentne prometne usluge, sa svrhom vee eksibilnosti i uinkovitosti funkcioniranja lukoga sustava i osiguranja odrivoga rasta i razvitka lukog sustava. Promatrajui na razini Republike Hrvatske, moe se zakljuiti da upravljanje morskim lukama ne vodi rauna o metodolokim pravilima i naelu sustavnoga pristupa, esto je stihijsko, bez teorijske i znanstvene podrke i bez primjene znaajnih imbenika rasta i razvitka koji mogu utjecati, ne samo na razvitak lukih sustava, ve i na razvijanje cjelokupnoga hrvatskoga pomorskoga sustava i na razvijanje lokalnoga, regionalnoga i nacionalnoga gospodarstva. Isto su tako

A. PERI HADI, A. JUGOVI, S. LONAR: Primjena elektronikoga poslovanja na upravljanje morskim lukama... EKONOMSKI PREGLED, 61 (5-6) 271-292 (2010)

273

dosegnuta razina razvitka informacijske tehnologije kao preduvjeta za razvijanje e-poslovanja i njihove primjene u upravljanju morskim lukama, prilino skromni. Objektivnost u pristupu nalae isticanje ratnih prilika, gubitka odreenih prometno-trinih segmenata, openiti zastoj u razvitku hrvatskoga gospodarstva, obnovu razruenoga gospodarstva, ogranieni izvori dugoronoga nanciranja (zbog performansi javnih organizacija), nedostatna kapitalna sredstva iz vlastitih izvora i slino, kao uzroke openito slabijega razvitka morskih luka u Republici Hrvatskoj u usporedbi s susjednim konkurentnim lukama (pogotovo u Sloveniji i u Italiji). No, isto su tako nepoznavanje i nerazumijevanje informacija i informacijske tehnologije kao kljunih ekonomskih resursa, nedovoljna razina znanja, sposobnosti i prilagodljivosti poduzetnika i menadmenta, otpor zaposlenika nesklonih promjenama i slino uzroci nedostatnoga ulaganja u informatiku pismenost i rezultat su niskih investicija u informacijsko-komunikacijsku tehnologiju. U posljednjim godinama u Republici Hrvatskoj sazrijeva spoznaja o vanosti primjene i moguim blagodatima informacijsko-komunikacijskih tehnologija i o elektronikoga poslovanja u morskim lukama, pa se poinju stvarati osnovne pretpostavke za sustavni razvitak modela elektronikoga poslovanja i za njegovu primjenu i integraciju u luki sustav.

2. Razvitak elektronikoga poslovanja u sustavu morskih luka Globalizacija lukoga poslovanja odnosi se ponajprije na uvoenje suvremenih informacijskih sustava u luko poslovanje, koji omoguuju visoki stupanj otvorenosti i liberalizaciju lukih usluga, a samim time i otvorenosti luke prema svojim korisnicima (Zelenika, Jugovi, 2002.). U svome razvojnome kontinuitetu luke sve vie postaju kapitalno, i sve manje radno intenzivne, pa se tome prilagouju i osnovna naela organizacije rada. Konkurencija se meu lukama poveava, pa tradicionalni naini kao to su: prekrcajne norme, proizvodnost, brzina okretaja, propusnost, zalee, proelje luke i slino nisu dovoljni za poveanje konkurentnosti i za uspjenost poslovanja. Javlja se potreba za prikazivanjem njihove uinkovitosti i uspjenosti upravljanjem visokokvalitetnom mreom kopnenih putova, informatikom obradom podataka za cijeli sustav i za njegove podsustave, i to modernim komunikacijama i elektronikim poslovanjem. Zbog navedenoga i zbog pokuaja isticanja ideje o vanosti prijelaza na elektroniki oblik poslovanja i uope na primjenu u svakodnevnome praenju razvijanja informacijskokomunikacijske tehnologije, mogue je izdvojiti dva osnovna razloga za primjenu elektronikoga poslovanja u morskim lukama.

274

A. PERI HADI, A. JUGOVI, S. LONAR: Primjena elektronikoga poslovanja na upravljanje morskim lukama... EKONOMSKI PREGLED, 61 (5-6) 271-292 (2010)

Prvi je razlog snano irenje svjetske pomorske trgovine koje je pretvorilo luke u vorita svjetske trgovine, to uvjetuje jaku i vrstu povezanost s ostalim granama prometa: cestovnim, eljeznikim i zranim transportom i stvaranje integriranoga opskrbnoga lanca (Kesi, Jugovi, 2006.). Javlja se snani politiki pritisak na luku javnu vlast da pobolja operativnu uinkovitost, da smanji luke pristojbe i povea usluni kapacitet, a sve to zato da bi luke odrale visoku razinu konkurentnosti na svjetskom tritu i bile vana karika u transportnim mreama svijeta. Prijelaz na elektroniki oblik poslovanja nudi se kao rjeenje za navedene probleme, a to vodi poveanoj uinkovitosti u obavljanju lukih usluga, poveanoj proizvodnosti rada u luci, poboljanoj integraciji s kopnenim i inim operaterima, i slino. Drugi je razlog da se zbog poveanja konkurentnosti i zbog pojave kontejnerizacije kao suvremene transportne tehnologije, javlja problem ekonominosti u otpremanju tereta, to morsku luku prisiljava na modernizaciju i unapreenje razine pruanja lukih usluga, a da bi se na taj nain udovoljilo zahtjevima irokih transportnih prekrcajnih lanaca. Uvoenjem sosticiranih informacijskih sustava, kontrolom i sustavnim praenjem kretanja tereta, poboljanom suprastrukturom i infrastrukturom i primjenom elektronikoga poslovanja odrava se konkurentna pozicija na svjetskome tritu. Pravodobna je informacija vaan dio u meunarodnome transportu, ali se i dalje dogaa da teret stigne na konano odredite, a potrebna papirologija nije zadovoljena, pa luki operater ne moe odmah obaviti svoj posao. Problemi koji se javljaju s dokumentima u pomorskom prometu, dijele se u dvije kategorije, i to (Kesi i Jugovi, 2003.): - dobava informacija i - raznolikost u obradi i procesuiranju informacija. Ako nisu poduzete sve potrebne radnje koje minimiziraju koliinu informacija potrebnu za obavljanje luke usluge, dolazi do smanjene uinkovitosti. Sudionici u lukom poslovanju koji su izravno ili neizravno povezani u transportni lanac, moraju primiti ili isporuivati teret i informacije uz minimalne potekoe, tonije trokove. Primjerice, za realizaciju samo jedne meunarodne pomorskotrgovinske usluge biljei se vie od osamdesetak dokumenata koji se razmjenjuju meu tridesetak sudionika koji aktivno sudjeluju u procesu pruanja navedene usluge (Van Oosterhout, Zielinski, Tan, 2000.). Dokumenti kolaju meu tijelima uprave - luka kapetanija, carinarnica, postaja policije za granine poslove i poslove na moru, sanitarni inspektorat, pogranina stanica za zatitu bilja (tosanitetska stanica), pogranina veterinarska stanica (veterinarska stanica) i inspekcija rada i meu privrednim subjekatima, primjerice: luko-prekrcajno poduzee, brodar, pilotske slube i slube tegljenja, brodski agent, pediter, kontrolne organizacije, eljezniki i cestovni prijevoznici, piloti, brodari lukih tegljaa i uslunih

A. PERI HADI, A. JUGOVI, S. LONAR: Primjena elektronikoga poslovanja na upravljanje morskim lukama... EKONOMSKI PREGLED, 61 (5-6) 271-292 (2010)

275

plovnih objekata, servisne organizacije za odravanje lukih postrojenja, nancijske organizacije i osiguravajua drutva i ostala usluna poduzea za pruanje usluga robi, putnicima i brodovima. U procesu stvaranja luke usluge svaki sudionik ima jasno denirane zadatke i poslove. Kvalitetna se luka usluga moe ponuditi i proizvesti jedino ako svi sudionici sinkronizirano obavljaju postavljene zadatke (Poletan, Peri, Jugovi, 2004.). Iz toga se jasno vidi da je prijeko potrebna obrada podataka koja pojednostavnjuje postupak i pridonosi brzini i kvaliteti pomorsko-prijevozne i luke usluge. Primjerice, zamjena papirnatih dokumenata elektronikom razmjenom podataka (Electronic Data Interchange) s el. porukama ne mijenja osnovne korake u poslovanju i potrebnu dravnu regulativu za meunarodne trgovake transakcije (Komadina, ii, Kesi, 1996.). Primjenjuju se isti obrasci s istim sadrajem i sudionici u poslovanju upotrebom EDI-sustava, elektronike pote ili kojega slinoga sustava, mogu slati i primati teretnicu, generalnu dispoziciju, skladini list, popis posade i putnika i sline dokumente (Zelenika, R., et al., 2000.), ime se ubrzava transmisijski proces, poveava se kvaliteta poslovanja i pristupanost informacijama (Poletan Jugovi, Peri Hadi, Ogrizovi, 2009.). Uvoenje komunikacijsko-informacijskih tehnologija i elektronikoga oblika poslovanja ostvareno je u veim svjetskim lukama - kao to su Rotterdam, Hamburg, i Singapur i u nekim manjim regionalnim lukama - kao to su Venecija i Kopar. Navedene tehnologije uspostavljaju novi odnos luke i njezinih korisnika, ostvarujui utede za sve sudionike i omoguujui da informacije cirkuliraju bre od robe na koju se one odnose. Primjerice, dokumenti koji se prenose elektronikom razmjenom podataka jesu (Boertien, et al., 2002.): - najava dolaska praznih/punih kontejnera (COPARN), - dolazak praznih i punih kontejnera (COPINO), - deklaracija punoga brodskoga tereta B20 (CUSCAR), - carina vezana uz kontejnerski transport (IFTMBC), - primitak kontejnera (CODECO), - notikacija opasnoga tereta (IFTDGN), - naredba ukrcaja (COPRAR) itd. Aplikacije informacijsko-komunikacijskih tehnologija u navedenim lukama ostvarile su spregu svih entiteta koji postoji u lukom sustavu davatelje usluga i potencijalne korisnike i pridonijele su razvitku automatizacije lukoga sustava, podrazumijevajui usklaenost djelovanja mree lukih aktivnosti i njezine integracije s okolinom uvoenjem elektronike razmjene podataka.

276

A. PERI HADI, A. JUGOVI, S. LONAR: Primjena elektronikoga poslovanja na upravljanje morskim lukama... EKONOMSKI PREGLED, 61 (5-6) 271-292 (2010)

3. Mogunosti primjene elektronikoga poslovanja u morskim lukama Republike Hrvatske Informacijska se tehnologija kao tehnoloka osnova informacijskih sustava upravljanja organizacijama razvijala veoma brzo pokrivajui sve ire polje mogunosti i potreba (Vukmirovi, Zelenika, Pupovac, 2002). Istodobno su dosegnuta razina, obujam razvitka i primjena u upravljanju morskim lukama, prilino skromni. Uzroci su tome stanju: ratna razaranja u ranim devedesetim godinama prologa stoljea utjecala su na znaajan zastoj u razvitku hrvatskog gospodarstva i preusmjerivanja novanih fondova na obnovu ratom unitenih podruja odreeni su prometno-trini segmenti naglo izgubljeni, a to su uvelike iskoristile konkurentne regionalne luke (Kopar, Trst, Bari), ogranieni izvori dugoronoga nanciranja, nedostatna kapitalna sredstva iz vlastitih izvora nanciranja (ponajprije se misli na luke uprave kao inicijalne pokretae razvijanja informacijsko-komunikacijske tehnologije) nepoznavanje i nerazumijevanje informacija i informacijske tehnologije kao kljunih ekonomskih resursa, ope zaostajanje brzine u primjeni informacijske tehnologije u odnosu na brzinu njezina razvitka, nedovoljna razina znanja, sposobnosti i prilagodljivosti poduzetnika i menadmenta i otpor zaposlenika nesklonih promjenama izazvanim znanstveno-tehnolokim razvojem, projektanti nedovoljno poznaju funkcije upravljanja i informacijske sustave, a to izaziva probleme u kreiranju upravljakoga informacijskog sustava, nedostatno ulaganje u informatiku pismenost i niske investicije u informacijsko-komunikacijsku tehnologiju. Ipak, u posljednjih se nekoliko godina u morskim lukama Republike Hrvatske kree u obnovu i u modernizaciju infrastrukture i suprastrukture, pa tako i njima pripadajue informacijsko-komunikacijske podloge. Zasigurno je najbolji takav primjer morske luke u Republici Hrvatskoj luka Rijeka1, ona je nesumnjivo najdalje otila u razvijanju informacijsko-komunikacijskih tehnologija i u razvijanju istodobno povezanih i uzajamno ovisnih strukturiranih informacijskih sustava. Takvi su sustavi dugorono osnovna infrastruktura za primjenu elektronikoga poslovanja u hrvatski luki sustav, a to su:
1 Luka Rijeka najvea je i najvanija luka meunarodnoga znaenja u Republici Hrvatskoj s prometom tereta veim od 11 milijuna tona u godini 2009.

A. PERI HADI, A. JUGOVI, S. LONAR: Primjena elektronikoga poslovanja na upravljanje morskim lukama... EKONOMSKI PREGLED, 61 (5-6) 271-292 (2010)

277

Sustav nadzora i upravljanja pomorskom plovidbom (VTS) tj. sluba koju uspostavlja nadlena vlast u svrhu unapreivanja sigurnosti i uinkovitosti pomorskoga prometa i zatite morskoga okolia, 2. Menadment informacijskog sustava za prikupljanje, pohranu i obradu relevantnih podataka u pomorskom prometu (VTMIS) koji mora karakterizirati elektronika izmjena podataka u neposrednoj okolini, regiji ili izmeu udaljenih subjekata (horizontalna zamjena podataka) i elektronika zamjena podataka s ostalim slubama u pomorstvu slubenim ili komercijalnim, logistika usluga (vertikalna zamjena podataka), 3. Menadment informacijskog sustava (MIS) kao specian informacijski sustav koji menadmentu ili upravljakoj razini prua informacije, znanje, metode i tehnoloku potrebu za obavljanje upravljakih funkcija. Svi su navedeni sustavi u funkciji davanja pravovremenih informacija za upravljanje poslovnim procesima radi ostvarenja poslovnih ciljeva. Oni osiguravaju pravovremenost, tonost i raspoloivost informacije u svakoj situaciji, eksibilnost i povezanost unutar sustava i mogunost ekasne razmjene informacija s potencijalnim korisnicima te omoguuju bolju uinkovitost u procesu odluivanja unutar rijekoga lukoga sustava. Uzevi u obzir navedeno, a na osnovi provedenoga istraivanja, moe se zakljuiti da se sadanji nain poslovanja u hrvatskim lukama nedovoljno koristi informacijsko-komunikacijskom tehnologijom, a to se oituje u runoj pripremi dokumenata, u slanju dokumenata faksom ili kurirom i runim unosom podataka. Ukratko, takav se nain poslovanja moe opisati kao spor, nesuvremeni sustav poslovanja koji ima za posljedicu manju tonost podataka, neuinkovitost i visoke trokove. U usporedbi s time, suvremeni nain poslovanja (e-poslovanje) ukljuuje aplikacije informacijsko-komunikacijskih tehnologija, a sastoji se u kompjutorskoj pripremi podataka s provjerom, u brzoj raunalnoj razmjeni podataka, u automatskom auriranju baze podataka i pohrani podataka. Tako formiran sustav imao obiljeja brzog, tonog i pravovremenog sustava poslovanja koji bi kao rezultat imao i veu uinkovitost poslovanja. Elektroniko poslovanje podrazumijeva aktivnu upotrebu suvremenih internetskih tehnologija u svome radu i, to: intranet za unutarnju komunikaciju i potporu u procesu odluivanja i upravljanja ekstranet za komunikaciju sa stalnim klijentima (brodari, otpremnici, agenti) i administracijom (luka uprava, carina) i elektroniku luku koordinaciju Internet za predstavljanje, stvaranje prepoznatljive trine marke, uspostavljanje i odravanje kontakta s potencijalnim klijentima.

1.

278

A. PERI HADI, A. JUGOVI, S. LONAR: Primjena elektronikoga poslovanja na upravljanje morskim lukama... EKONOMSKI PREGLED, 61 (5-6) 271-292 (2010)

Elektroniko poslovanje u luci zahtijeva stvaranje baze podataka koja bi uz unoenje odgovarajuih ifri ovlatenim korisnicima omoguila itanje, unos ili korekciju podataka. Ovisno o vrsti podataka formiraju se odgovarajue skupine podataka (brodovi, nalogodavci, pokreti broda, operacije, opasan teret, resursi, aktivnosti,..), standardni ifrarnici (luke, zastave, luki bazeni, pristani, vrsta broda, IMO klase) i tehnoloki ifrarnici (vrste nalogodavca, vrste pokreta broda, vrste operacija, uvjeti, vrste resursa, jedinice mjere...). Baze podataka valja koncipirati tako da primjena bude mogua: prema prolu korisnika (djelomino ili potpuno pretraivanje baze) i prema sadraju podataka (mogunost pregleda, unosa, ispravka i dopune podataka, bez mogunosti brisanja podataka). Takoer bi bilo potrebno denirati pristup podacima, i to tako da se deniraju (Dundovi, Poletan, Kolanovi, 2005).: standardni korisnici (otpremnici, agenti...) koji pristupaju u cijelosti svojim podacima i djelomino zajednikim podacima; posebni korisnici (luka uprava, luka, eljeznica...) koji pristupaju podacima djelomino s mogunou auriranja; privilegirani korisnici (luka kapetanija, carina, policija...) koji imaju pristup podacima s mogunou auriranja samo nekih specinih podataka). Posebno bi bila znaajna u lukom poslovanju i funkcionalnost elektronikoga poslovanja kada se radi o podacima o najavama i pokretima brodova koji bi svima bili na raspolaganju. Ti bi se podaci odnosili na slijedee sadraje: teretnica, carina, prednajava uplovljenja, najava uplovljenja, uplovljenje, premjetaj, najava isplovljenja, isplovljenje, najava operacija ukrcaja/iskrcaja broda, najava kopnene operacije, ukrcaj/iskrcaj broda, izvrenje kopnene operacije, opasan teret i slino. Funkcionalnost i prednost elektronikog poslovanja u lukama ogledala bi se u neprekidnom auriranju podataka, u pravovremenim podacima o najavama i pokretima broda, u brzom postupanju u izvanrednim situacijama, u pravovremenoj izradi operativnih planova i slino. Da bi se elektroniko poslovanje moglo razvijati, potrebno je ispuniti odreene tehnoloke pretpostavke. Prije svega je potrebno raspolagati informacijskom prometnicom zadovoljavajueg kapaciteta i rairenosti i davateljima usluga transporta informacija raznim oblicima komunikacijskih sustava. Informacijskokomunikacijski sustavi moraju podrati sve luke procese, ali su za to potrebna veoma visoka ulaganja u informacijskokomunikacijsku infrastrukturu. Osim takve osnovne infrastrukture koja omoguuje razvitak informacijskih sustava tu su i ulaganja koja se odnose na raunalno ovrsje, aplikacije i kadrove za uinkovitu primjenu i odravanje takvih novih naprednih sustava za odgovarajue pridruivanje digitalnom logistikom lancu. Ulaganja u raunalno ovrsje i aplikacije moe se ostvariti troslojnom arhitekturom koju ine posluitelji baza podataka, aplikacijski i web posluitelji jednako kao i korisnike radne stanice razliitih vrsta s pripadajuim aplikacijama.

A. PERI HADI, A. JUGOVI, S. LONAR: Primjena elektronikoga poslovanja na upravljanje morskim lukama... EKONOMSKI PREGLED, 61 (5-6) 271-292 (2010)

279

4. Mogui uinci primjene elektronikog poslovanja u morskim lukama Republike Hrvatske Sagledanjem i analiziranjem vanijih odrednica elektronikoga poslovanja i uzevi u obzir ope trendove razvitka lukih sustava mogao bi prijelaz na elektroniki nain poslovanja unutar luke zajednice donijeti mnogobrojne pozitivne uinke promatrane na razini pojedinih organizacija unutar lukoga sustava i cjelokupnoga makrosustava. Zato se u nastavku ukratko elaboriraju vaniji uinci primjene elektronikoga poslovanja u morskim lukama; racionalizacija trokova poslovanja, uinkovitije ostvarenje prometno-tehnolokih i administrativnih lukih procesa, pojava elektronike luke koordinacije, integracija lukih poslovnih jedinica u opskrbni lanac poveanje konkurentne sposobnosti sustava morskih luka, razvijanje lokalnoga, regionalnoga i nacionalnoga gospodarstva i bolja integriranost u globalno gospodarstvo.

4.1. Racionalizacija trokova poslovanja Primjena elektronikoga naina poslovanja u lukom sustavu, tonije uspostava razmjene podataka i dokumenata elektronikim putem donosi brojne prednosti u racionalizaciji trokova poslovanja, pri emu je za podrobnije deniranje mjesta racionalizacije trokova poslovanja potrebno analizirati izravne i neizravne utjecaje elektronikoga poslovanja na njih. Izravan utjecaj elektronikoga poslovanja na racionalizaciju trokova poslovanja luke i njezina sustava sasvim su sigurno utede u primjeni elektronikih dokumenata u usporedbi s klasinim (papirnim) dokumentima. Dosadanja istraivanja koja se zasnivaju na simulativnom promatranju utjecaja cijene rada, vremena i cijene obrade ukazuju na slijedee (Kesi, ii, Jakomin, 2001.) uteda pri obradi elektronikih dokumenata u procesu stvaranja luke usluge iznosi 38,79% ili 295,44 USD, cijena jednoga klasinog dokumenta iznosi 7,39 USD, a elektronikoga 4,52 USD i uteda u vremenu obrade elektronikoga dokumenta u usporedbi s klasinim iznosi 39,64%.

280

A. PERI HADI, A. JUGOVI, S. LONAR: Primjena elektronikoga poslovanja na upravljanje morskim lukama... EKONOMSKI PREGLED, 61 (5-6) 271-292 (2010)

Upotrebom elektronikih dokumenata znatno se smanjuje cijena obavljanja luke usluge i istodobno se smanjuje vrijeme potrebno za realizaciju potrebne dokumentacije. To smanjenje ovisi o utjecaju, vanosti i o broju dokumenata potrebnih za pojedine sudionike. Osim navedenih uinaka koji izravno utjeu na trokove poslovanja, mogue je navesti niz drugih neizravnih uinaka koji svojim djelovanjem utjeu na racionalizaciju trokova poslovanja. Primjerice, upotreba elektronikih dokumenata: smanjuje cijenu tiskane (papirne) dokumentacije, koja ponekad iznosi i 8% ukupnih transportnih trokova (ii, 1999.) i skrauje vrijeme formalne dokumentacije koja usporava ziki transport robe, administrativni se procesi obavljaju bre zahvaljujui smanjenju papirologije u kreiranju i arhiviranju, poboljava se preciznost zbog smanjenja rune obrade, poveavaju se brzina i tonost prijenosa podataka, smanjuju se administrativni napori za voenje podataka zahvaljujui kreiranju razliitih baza podataka, smanjuje utroak sredstava i infrastrukture upotrebom tehnologije pretvara upravo na vrijeme (engl. Just In Time) i smanjuje prazni hod prometnih sredstava, optimizira proces transporta poveanom korisnou informacija, dostupnost boljih informacija o poziciji tereta u procesu transporta i smanjuje broj pogreaka i netonih interpretacija, poboljava upravljanje i ubrzava informacijske tijekove, stvarajui veliki broj informacija uz istodobno smanjenje informacijske asimetrije, smanjuje vrijeme skladitenja i trokova, cijenu davanja narudbi, obrade i rukovanja, smanjuje inventar poboljanjem tonosti i vremenski ciklus narudbe, osigurava uvanje informacija, dokumenata i softvera i prijenos informacija na globalno trite i interakciju s globalnim tritem.

U analizi utjecaja elektronikoga poslovanja na racionalizaciju trokova poslovanja morske luke posebno se namee pitanje transakcijskih trokova. Openito gledajui, sniavanje transakcijskih trokova jedna je od glavnih prednosti internetskih tehnologija i poslovnih modela (Novotny, 2006.). Elektronikim je poslovanjem mogue smanjiti transakcijske trokove kojima su izloeni krajnji korisnici ili naruioci luke usluge poboljanim protokom informacija i brom koordinacijom aktivnosti u procesu stvaranja luke usluge. Ubrzanjem informacijskih tijekova upotrebom elektronikih dokumenata meu sudionicima u procesu stvaranja luke usluge, smanjuje se informacijska asimetrija, a transakcijski se trokovi smanjuju upotrebom unaprijed dogovorenih, normiziranih ili standardiziranih procesa.

A. PERI HADI, A. JUGOVI, S. LONAR: Primjena elektronikoga poslovanja na upravljanje morskim lukama... EKONOMSKI PREGLED, 61 (5-6) 271-292 (2010)

281

4.2. Uinkovitije ostvarenje prometno-tehnolokih i administrativnih lukih procesa Odvijanje procesa obavljanja lukih usluga mogue je samo uz uvjet da luki sustav ima organiziran odgovarajui prometno-tehnoloki proces i sukladno s njime administrativne procese potpore koji e zajedno omoguiti ostvarivanje optimalnih proizvodnih i ekonomskih uinaka. Uvoenje elektronikoga oblika poslovanja u lukom sustavu ne utjee na prometno-tehnoloki proces izravno, nego se taj utjecaj moe promatrati neizravno preko utjecaja na administrativne procese. Ubrzanje administrativnih procesa utjee na uinkovitije odvijanje prometno-tehnolokoga procesa, jer je mogue rabiti tehnologiju pretovara upravo na vrijeme (engl. Just in Time). Dalje, obrt brodova u luci kao izravni pokazatelj uspjenosti odvijanja prometno-tehnolokoga procesa poveava se zato to se smanjuje vrijeme koje brod provodi u luci. Ako se administrativni procesi, tj. sva potrebna dokumentacija za uplovljenje broda u luku unaprijed rijei i pripremi, vrijeme ekanja (vrijeme od trenutka dolaska broda na sidrite do priveza uz obalu) i vrijeme opsluivanja (ukupno vrijeme to ga brod provede na vezu za obavljanje prekrcajnih operacija) tada se skrauje. Potreba za poveanjem prometa i prota u luci, uinkovitosti i proizvodnosti obavljanja lukih operacija, poveanja konkurentnosti na sjevernojadranskom i mediteranskom tritu, uz isticanje komparativnih prednosti hrvatskoga lukoga sustava, postavljena je kao cilj pred svakog privatnog partnera koji eli biti dio lukoga sustava. Primjena elektronikoga poslovanja mora osigurati ostvarenje triju kljunih uvjeta; 1. da se uinkovitost (ekonominost, protabilnost) lukih operacija povea na razinu koja je primjerena svjetskoj razini, tj. da bude mjerena prema objektivno utvrenom kriteriju: povrat na uloeni kapital, prihod, dobit, zaposlenost i slino, 2. da cijena lukih usluga bude konkurentna cijenama sjevernojadranskih, a po mogunosti u specinim djelatnostima i mediteranskih lukih sustava, 3. da razina kvalitete (kao jedini kvalitativni faktor) luke usluge bude na svjetskoj razini. Na osnovi izloenoga u ovom radu, elektroniko bi poslovanje i njegova primjena morali optimizirati navedena tri uvjeta. Provedbom i uvoenjem elektronikoga poslovanja morale bi biti zadovoljene ove tri ciljne funkcije: uinkovitost, ekonominost, u odnosu na utvreni kriterij rentabilnost, vrednovanja uinka cijena usluge cijenama konkurenata kvaliteta usluge kvaliteta u razvijenim zemljama

282

A. PERI HADI, A. JUGOVI, S. LONAR: Primjena elektronikoga poslovanja na upravljanje morskim lukama... EKONOMSKI PREGLED, 61 (5-6) 271-292 (2010)

Navedeni su ciljevi jasan odraz uspjenosti procesa obavljanja lukih usluga, a koja je rezultat realizacije prometno-tehnolokih procesa i organizacije administrativnih procesa. Prema tome, dobro proueni i optimalno postavljeni prometnotehnoloki i administrativni procesi rada u luci osnova su za pozitivno cjelokupno poslovanje luke.

4.3. Pojava elektronike luke koordinacije Vanost prijelaza na elektroniki oblik poslovanja ogleda se i u obavljanju luke koordinacije koja je veoma vana za svakodnevni rad luke i njezinih korisnika. Dnevno operativno planiranje obuhvaa plan preuzimanja radova, raspored radne snage i sredstava za obavljanje tih radova. Posebnost toga planiranja sastoji se u tome da se ono svakodnevno obavlja ovisno o dnevnim potrebama. Intenzitet se lukih usluga mijenja, a same su usluge raznolike, pa je potrebno svakodnevno pratiti potrebe i preuzimati poslove. Operativno planiranje i praenje obavljanja lukih usluga jedno je od najvanijih podruja organizacije rada u luci, to omoguuje da se ostvare maksimalno meusobno usklaeno koritenje obala, instalirana mehanizacija i ljudski potencijal. Svi zahtjevi korisnika lukih usluga za obavljanje poslova u luci objedinjuju se na jednome mjestu, gdje se usklauju zahtjevi komitenata s mogunostima luke i gdje se obavlja koordinacija poslova i aktivnosti svih sudionika u prometnotehnolokom procesu luke. Svakoga se dana sastaju izravni sudionici u lukome poslovanju pediteri, predstavnici brodova brodski agenti, predstavnici eljeznice ili cestovni prijevoznici i predstavnici lukoga poduzea. Kao mjesto gdje se razmjenjuje velika koliina informacija i podataka, gdje se susreu svi luki partneri i sudionici u proizvodnji prometne usluge i gdje se dogovara i koordinira dnevni operativni plan rada, luka bi koordinacija bila rutinska, jednostavnija i preciznija kao elektronika luka koordinacija. Uvoenjem elektronikoga poslovanja utjecaj na e-koordinaciju moe se pratiti u poboljanju: Interakcije. Koordinacija je u osnovi denirana interakcijama, a gustoa interakcija moe sluiti kao mjera kompleksnosti sustava. Luki je sustav kompleksan sustav s veoma gustom mreom interakcija, pa sasvim sigurno primjena elektronikoga poslovanja potie koordinaciju poveanim brojem interakcija u usporedbi s klasinim poslovanjem i brzinom prijenosa interakcija unutar sustava. Tijekovi procesa. Koordinacija ima za cilj upravljati tijekovima procesa unutar lukoga sustava. Promjena u tijekovima procesa izravno djeluje na promjene u organizaciji i na odnose u njoj.

A. PERI HADI, A. JUGOVI, S. LONAR: Primjena elektronikoga poslovanja na upravljanje morskim lukama... EKONOMSKI PREGLED, 61 (5-6) 271-292 (2010)

283

Kada se okruenje znatno mijenja, primjerice, zbog poveanja konkurencije, organizacije postaju sloenije i razliite u unutarnjoj strukturi i u procesima. U poslovnoj se mrenoj strukturi to namee i unutar koordinacijskoga djelovanja. Upotreba elektronikih, raunalnih i informatikih tehnologija veinom je i izazvana razlozima organizacijske koordinacije. Koordinacija ima velike potrebe za informacijama i zahtijeva veliki broj ulaznih informacija od svih dijelova organizacije ili od svih tvrtki unutar organizacije. Pretpostavka utjecaja elektronikoga poslovanja na koordinaciju upravo je poveanje intenziteta i gustoe interakcija unutar vrijednosnoga lanca, gdje se opseg interakcija moe denirati i koliinom dokumenata ili poruka pojedinim sudionicima u vrijednosnome lancu, i sa druge strane, poveanjem upotrebe informacijskih tehnologija. Time koordinacija utjee na uspjenost i na meuovisnost meusobnoga djelovanja i na uspjenost i racionalizaciju poslovanja lukoga sustava.

4.4. Integracija lukih poslovnih jedinica u opskrbni lanac Elektroniko se poslovanje sigurno moe denirati i kao poslovna transformacija temeljena na udruivanju poduzea (integracija), na procesu suradnje (kolaboracija), na globalnome - mrenome povezivanju i na upotrebi interneta kao medija (Novak, 2005.). Zahvaljujui informacijskoj tehnologiji, kompanije mogu traiti potencijalne partnere u cijelome svijetu, pri emu ta partnerstva mogu biti podlona prilagodbama. Luki sustav partnerstvo gradi dugorono, a najee je rije o organizacijama unutar lokalnih/regionalnih okvira. Luki je sustav novi organizacijski koncept - opskrbni lanac - sastavljen od vie poslovnih jedinica (u ovome sluaju organizacija), a glavna mu je zadaa koordinirati sve aktivnosti da bi se realizirala luka usluga u najkraem moguem vremenu i uz najnie mogue trokove. Opskrbni je lanac nov organizacijski model koji se koristi tehnologijom da bi se dinamiki vezali ljudi, sredstva i ideje, a za uspjeh koncepta potrebni su: uzajamno povjerenje, visoka tehnologija i tenja za izvrsne performanse i savreno zadovoljenje kupca/korisnika (Shapiro, 2001.). Povezivanje u opskrbni lanac prilika je za sve one koji ele iskoristiti razvitak suvremenih informatikih i komunikacijskih sustava i koji shvaaju trendove suvremenoga poslovanja i ele im se potpuno prilagoditi, uz organizacijsku strukturu koja je maksimalno eksibilna i koja se moe brzo i dinamino prilagoditi zahtjevima trita. Ona je snano orue za prilagodbu novodolazeoj internetskoj ekonomiji i zahtjevima elektronikoga poslovanja. Na taj se nain ostvaruju minimalni trokovi sustava i kvalitetniji uinci i eksibilnost cijeloga sustava.

284

A. PERI HADI, A. JUGOVI, S. LONAR: Primjena elektronikoga poslovanja na upravljanje morskim lukama... EKONOMSKI PREGLED, 61 (5-6) 271-292 (2010)

Potreban uvjet formiranja partnerstva posredstvom elektronikoga poslovanja jest interoperabilnost, tonije sposobnost informacijskih i komunikacijskih sustava i poslovnih procesa da podre protok podataka i omogue razmjenu informacija i znanja. Interoperabilnost se mora osigurati na tehnikoj (norme i standardi za povezivanje raunalnih sustava i servisa), semantikoj (znaenje podataka) i na procesnoj razini (deniranje poslovnih ciljeva, modeliranje poslovnih procesa i ostvarivanje suradnje meu razliitim upravnim jedinicama). Interoperabilnost se moe ostvarivati primjenom nacionalnih i meunarodnih tehnikih normi. Osnovni preduvjeti koje mora zadovoljiti svaki standard za elektronike transakcije meu raznim organizacijama identikacija su korisnika, standardizacija strukture podataka, autentikacija poiljatelja i primatelja, odgovornost za poslane i primljene podatke i sigurnost komunikacije. Zakljuak je da se bolja perspektiva razvitka kooperativnosti i jaega partnerstva unutar lukog sustava u aktualnom informatikom okruenju moe sagledati u: razvoj informacijskih sustava koji omoguuju pravovremenost, tonost i raspoloivost informacije u svakoj situaciji, eksibilnost i povezanost unutar sustava i mogunost uinkovite razmjene informacija s potencijalnim korisnicima i omoguuju bolji uinak u procesu odluivanja, informatizaciji cijeloga sustava od pojedinih aktivnosti, funkcija ili procesa unutar organizacija do uvoenja i primjene informatike tehnologije koja funkcionira na razini meuorganizacijskih sustava, usklaivanju i standardizaciji informatikih aplikacija te i u opem prihvaanju koritenja web-usluga u meusobnom komuniciranju unutar lukoga sustava, uvoenju organizacijskoga planiranja resursa informacijskih sustava, a time i u oblikovanju korporacijskoga portala koji e biti osnova za komuniciranje s okruenjem. Time e se luki sustav predstavljati korisnicima i partnerima svojim potrebama, standardima i specinostima, povezivanju organizacija zainteresiranih za integraciju poslovnih procesa u opskrbni lanac kojima e osnova biti ekstranet i deniranje standardnih, posebnih i privilegiranih korisnika lukoga sustava. To podrazumijeva dugorono povezivanje unutar lukoga sustava radi stvaranja lukoga proizvoda.

4.5. Poveanje konkurentne sposobnosti sustava morskih luka Suvremeni poslovni sustavi, od malih preko srednjih do velikih i multinacionalnih korporacija, svoju uinkovitost zasnivaju na primjeni informacijskokomunikacijske tehnologije i na kadrovima obrazovanima za njezino cjelovito iskoritenje. Osnova konkurentnosti suvremenih poslovnih sustava upravo

A. PERI HADI, A. JUGOVI, S. LONAR: Primjena elektronikoga poslovanja na upravljanje morskim lukama... EKONOMSKI PREGLED, 61 (5-6) 271-292 (2010)

285

proizlazi iz njihove sposobnosti da na najbolji nain iskoriste unutarnje i vanjske poslovne podatke i da ih pretvore dobro koncipiranim informacijskim sustavima u osnovu za odluivanje i upravljanje. Na isti se nain primjenom informacijskokomunikacijske tehnologije i mogunosti da je iskoriste obrazovani kadrovi koji su sposobni povezati steena znanja, morske luke stjeu strateke prednosti na nacionalnome, regionalnome i globalnome tritu. Na osnovi prije navedenoga, mogue je izdvojiti nekoliko izravnih utjecaja primjene elektronikoga poslovanja na poveanje konkurentne sposobnosti lukoga sustava: nii trokovi poslovanja i transakcijski trokovi za rezultat imaju poveanje uinkovitosti, ekonominosti, rentabilnosti u lukom sustavu, pravovremeni i toni administrativni procesi unapreuju utroak sredstava i poboljavaju prometno-tehnoloke luke procese, pravovremene informacije nastale na njihovome izvoru, poboljani i olakani pristup informacijama smanjuju informacijsku asimetriju i poboljavaju upravljanje, brzo se izvode i najsloenije poslovne analize ili se uinkovito obavljaju transakcijski procesi, jer su podaci, informacije i dokumenti lako dostupni u zajednikim bazama podataka, elektronika luka koordinacija poveava intenzitet i gustou interakcija (primjerice, broj dokumenata u protoku) unutar lukoga sustava, to mijenja i unapreuje organizaciju rada, vertikalna integracija meu partnerima u procesu stvaranja luke usluge donosi zajedniko planiranje i razmjenu postojeih funkcija, stvara stabilne odnose unutar e-zajednice i stvara partnerstva. Navedeni utjecaji nude najbolje mogunosti i poveavaju konkurentan poloaj luke kao dijela logistikoga prometnoga smjera ili dijela intermodalnoga transporta inovativnim organizacijskim oblicima pogodnima za uspostavljanje opskrbnoga lanca door to door (od vrata do vrata), unapreenjem razine usluga, optimizacijom eksibilnosti transporta, smanjenjem vremena protoka tereta na terminalu i poveanjem uinkovitosti optimizacijom lukih kapaciteta i kapaciteta svih transportnih grana.

4.6. Utjecaj na razvijanje lokalnoga, regionalnoga i nacionalnoga gospodarstva Nove su tehnologije veoma vana varijabla gospodarskoga rasta. Ulaganja u nove tehnologije, ali i u razvitak na internetu zasnovanih poslovnih modela

286

A. PERI HADI, A. JUGOVI, S. LONAR: Primjena elektronikoga poslovanja na upravljanje morskim lukama... EKONOMSKI PREGLED, 61 (5-6) 271-292 (2010)

omoguuju ukljuivanje poduzea u internetsku ekonomiju i stvaraju pretpostavke za razvitak i za irenje poslovanja izvan zikih trita (Novotny, 2006.). Luki sustav stvara velike prihode, zapoljava veliki broj ljudi, ima visoku vrijednost osnovne infrastrukture i suprastrukture, pa je zato prepoznatljiv dio lokalnoga i nacionalnoga gospodarstva. Istodobno, luka je poticatelj razvitka drugih gospodarskih djelatnosti (trgovina, proizvodnja, dorada, uslune djelatnosti u prometu) i gospodarskih grana (industrija, energetika i dr.). Kada se govori o utjecaju primjene elektronikoga poslovanja lukoga sustava na lokalno, regionalno ili nacionalno gospodarstvo, mogue je posluiti se multiplikativnim efektom. (Kesi, Komadina, Vrani, 1997.). Prema multiplikativnom efektu na 1 USD bruto prihoda luke, ostali sudionici u lukome poslovanju zarade 1015 USD, ovisno o stupnju razvijenosti. Primjena elektronikoga poslovanja, tj. upotreba elektronikih, a ne klasinih papirnih dokumenata, smanjuje trokove poslovanja za oko 39%, to utjee na poveanje prota unutar zajednice. Prema istraivanjima (ii, 1999.), uinak na nacionalno gospodarstvo moe se mjeriti ak utedom do 1% bruto nacionalnog dohotka. Makroekonomski se doprinos sigurno moe pratiti promatrajui: rast bruto nacionalnoga dohotka, unapreenje odrivoga gospodarskoga rasta i standarda, poticanje uinkovitosti u svakome dijelu poslovanja organizacija i poveanje proizvodnosti rada (smanjenje trokova proizvodnje, smanjenje trokova informacijsko-komunikacijske tehnologije) omoguuje mnogobrojne pozitivne uinke, od kojih se posebno istiu tri (Krajcar, 2006.): osnovni je nain za poveanje osobnih primanja, to bitno utjee na kupovnu mo puanstva, pa prema tome utjee i na poveanje njegova ivotnoga standarda, djeluje protuinacijski zato to smanjuje trokove proizvodnje, smanjuje cijenu kotanja po jedinici proizvoda ili usluge zbog promjena razine cijena (zbog smanjivanja informacijske asimetrije uvjetovane niim trokovima pretraivanja i unaprijeene strukture trokova elektronikih trita), elastinosti cijena (pri uinkovitim tritima potroai su osjetljiviji na male promjene u cijenama; vea elastinost moe biti rezultat temeljem niih trokova pretraivanja ili niih trokova promjene dobavljaa), pojave novih interaktivnih poslovnih kanala (B2B, B2C), umreivanja vrijednosnih lanaca itd. Time znatno utjee na konkurentsku sposobnost na domaem i stranom tritu. pojavu informacijskih trita (integracija potroaa u vrijednosne lance) i sustava znanja i inovacija na svim razinama gospodarstva (makroekonomskoj, mezoekonomskoj, mikroekonomskoj),

A. PERI HADI, A. JUGOVI, S. LONAR: Primjena elektronikoga poslovanja na upravljanje morskim lukama... EKONOMSKI PREGLED, 61 (5-6) 271-292 (2010)

287

Zakljuak je ovaj: takav nov organizacijski pristup u osmiljavanju i povezivanju svih subjekata, razvitkom modela elektronikog poslovanja, u tzv. eport zajednicu i upotreba suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije dugorono osiguravaju stvaranje novoga lukoga gospodarstva i odrivi rast i razvitak, ne samo na lokalnome, regionalnome ili nacionalnome tritu, ve i na globalnome tritu.

4.7. Bolja integriranost u globalno gospodarstvo Primjena informacijsko-komunikacijskih tehnologija nudi rjeenja za neke probleme dananjice, ali i radikalne promjene pojedinih drutvenih procesa. Poseban oblik njihova utjecaja danas se oituje u globalizacijskim procesima, jer su te tehnologije infrastrukturne za te procese (Zelenika, Pupovac, 2001.). Utjecaj informacijske tehnologije na strukturu i na funkcioniranje nacionalnih gospodarstava i itave svjetske ekonomije vidi se na makroplanu u stvaranju, burnom razvitku i u sve veem znaenju novih privrednih grana, to usmjerava nove ekonomske aktivnosti. Na mikroplanu dolazi do strukturnih promjena u okviru poduzea koje se odraavaju na aktivnosti poslovnih funkcija, tj. poslovnih procesa. Veoj integriranosti lukoga sustava u globalno gospodarstvo, nakon prihvaanja i uvoenja elektronikoga poslovanja i opega prihvaanja interneta kao kanala poslovne suradnje, sigurno pridonosi mogunost integriranja informacijskoga sustava jednoga sudionika (organizacije) s informacijskim sustavima drugih sudionika u procesu stvaranja luke usluge, tj. unutar opskrbnoga, proizvodnoga ili prodajnoga lanca. To vodi organizacijskome planiranju resursa tzv. ERP (engl. Enterprise Resource Planning) informacijskih sustava, koji zamjenjuje odvojene sustave pojedinih organizacijskih jedinica i zadovoljava sve potrebe upravljanja poslovanjem. Taj se sustav ostvaruje na osnovi jedinstvene baze podataka u koju se unose svi podaci koji se stvaraju u poduzeu. Istodobno javlja se Upravljanje materijalnim tijekovima u poduzeu tzv. SCM (engl. Supply Chain Management) koje otvara teorijske mogunosti povezivanja materijalnih tijekova velikoga broja poduzea i kada bi svi u lancu upotrebljavali meusobno uskladiva programska rjeenja, sve bi se narudbe, plaanja i ostali poslovni odnosi mogli obavljati elektroniki, uz znatnu utedu vremena i novca. Internetsko poslovanje na taj nain omoguuje integraciju lukoga sustava s okruenjem, i to poslovnih procesa i informacijskih tijekova. Integracija poslovnih procesa prema dobavljaima obavlja se uz pomo elektronike nabave prema dobavljaima, a to znai i svojevrsnu integraciju aplikacija. Time se stvara opskrbni lanac kojemu je osnova ekstranet. Radi se o proirenome intranetu koji predstavlja privatnu poslovnu mreu koja nastaje povezivanjem intraneta nekoliko suradnikih i partnerskih organizacija.

288

A. PERI HADI, A. JUGOVI, S. LONAR: Primjena elektronikoga poslovanja na upravljanje morskim lukama... EKONOMSKI PREGLED, 61 (5-6) 271-292 (2010)

Pozitivni su uinci takvih organizacijskih i integracijskih kretanja na luki sustav vidljive i brojne: izravno se zadovoljavaju vlastite potrebe, prisutnost je na tritu uinkovitija, neizravno se kontrolira konkurencija i osigurava se skladniji razvitak. Isto tako, takvo inovativno poslovanje unutar lukoga sustava vie i bolje zadovoljava potrebe korisnika. Svi sudionici u takvu okruenju znatan dio administrativnih i drugih poslova obavljaju lake i bre, s udaljenih lokacija, bez ekanja ili bez potrebe za osobnim kontaktom sa zaposlenicima drugih kompanija. Izravni i neizravni, mjerljivi i nemjerljivi rezultati takvoga naina poslovanja potvrda su uspjenosti novoga mrenoga gospodarstva. Jedna od najnaprednijih mogunosti integriranja lukoga sustava u globalna kretanja oblikovanje je korporacijskoga portala, kao ulazne toke u svijet informacija, gdje uz pomo Interneta luka nudi informacije o sebi i svojem poslovanju, a u suvremenom elektronikom poslovanju korporacijski je portal mjesto susreta s kupcima, dobavljaima i sa drugima iz svoga okruenja, zainteresiranima za usluge koje prua luka zajednica. Takav portal danas moe biti nov nain obavljanja poslova i upravljanja odnosa s kupcima i dobavljaima. Dugorono gledano, za bolju ukljuenost u globalizacijska kretanja, luki sustav mora aktivirati ope ciljeve stratekih aktivnosti informatizacije koji imaju odrednice: (Krajcar, 2006.) razvitkom i primjenom informacijske tehnologije ostvariti veu uinkovitost lukoga sustava i armirati standarde i trendove informacijskoga razvitka kao osnovne nositelje buduega razvitka, stvoriti poticajno ozraje za razvijanje, poveati razinu volje, motivacije i samopouzdanja kao prijeko potrebnih preduvjeta buduega uspjeha i otvarati nova radna mjesta, potaknuti razvitak poduzetnikoga kapaciteta unutar luke zajednice koji oblikuje inovativnost, proaktivnost i sposobnost prihvaanja rizika kao osnove za pretvaranje ideja u odrivo (konkurentsko) poslovanje, armirati informacijsku pismenost kao osnovu kadrovske osposobljenosti i obrazovati rukovodstvo da bi moglo shvaati prijeku potrebu primjene informacijske tehnologije. stvoriti digitalno pismenu organizaciju sposobnu za uenje i upravljanje stvaranjem i poveanjem svoga intelektualnoga kapitala, u kojoj dominiraju kultura poduzetnitva, slobode, inicijative i otvorenosti prema novim idejama.

A. PERI HADI, A. JUGOVI, S. LONAR: Primjena elektronikoga poslovanja na upravljanje morskim lukama... EKONOMSKI PREGLED, 61 (5-6) 271-292 (2010)

289

5. Zakljuak Uvoenjem raunalne obrade podataka i ulaskom u nove gospodarske tijekove poinje uklapanje u procese globalizacije i liberalizacije. Razvitak informacijsko-komunikacijske infrastrukture i razvitak Interneta, elektronike pote i automatskog obraivanja i prosljeivanja podataka omoguuju protok podataka od raunala naruitelja usluge, do raunala davatelja luke usluge s minimalnom ljudskom intervencijom, pa tako postaju neizostavni koraci u uspostavljanju globalizacije i liberalizacije cijeloga pomorskoga i lukoga sustava. Luke i luki sustavi kao otvoreni, sloeni, dinamini i kompleksni sustavi, neprekidno se moraju prilagoivati suvremenim uvjetima poslovanja da bi ostali konkurentni na svjetskome globalnome tritu. Uvoenje informacijskokomunikacijskih tehnologija i elektronikoga oblika poslovanja postali su osnovna pretpostavka za optimalni protok tereta (proizvodnje uinkovite, kvalitetne i konkurentne prometne usluge) i konkurentnosti luke (eksibilnosti i uinkovitosti funkcioniranja lukoga sustava kao vane prometne karike). Poveano koritenje elektronike komunikacije i novih informatikih sustava lukama daje mogunost za poveanje uinkovitosti njihovih operacija, poveanjem kompetentnosti i ubrzanjem isporuke robe od vrata do vrata. Vanost prijelaza na elektroniki oblik poslovanja osobito dolazi do izraaja u sustavu morske luke, gdje se javlja velik broj razliitih poslovnih subjekata koji sudjeluju u procesu stvaranja luke usluge. Sadanji nain poslovanja u hrvatskim lukama moe se opisati kao spor i nesuvremen, nedovoljno se koriste informacijsko-komunikacijske tehnologije, a sastoji se u runoj pripremi dokumenata, u slanju dokumenata faksom ili kurirom, runim unosom podataka i sl. U usporedbi s time, predloeni bi nain poslovanja primjenom elektronikoga poslovanja ukljuivao aplikacije informacijsko-komunikacijske tehnologije, a sastoji se u kompjutorskoj pripremi podataka s provjerom, brzoj raunalnoj razmjeni podataka, u automatskom auriranju baze podataka, pa bi kao takav imao obiljeja brzoga, suvremenoga sustava poslovanja koji bi kao rezultat imao i veu uinkovitost poslovanja. Predloen novi organizacijski pristup u osmiljavanju i povezivanju svih subjekata razvijanjem modela elektronikoga poslovanja u e-luku zajednicu osigurava racionalno upravljanje lukim sustavom, a posebno je uinkovit za racionalizaciju trokova poslovanja, za uinkovitiju realizaciju prometno-tehnolokih i administrativnih lukih procesa, za pojavu elektronike luke koordinacije, integraciju lukih poslovnih jedinica u opskrbni lanac, za poveanje konkurentne sposobnosti lukoga sustava, razvijanje lokalnoga, regionalnoga i nacionalnoga gospodarstva i vee integriranosti u globalno gospodarstvo.

290

A. PERI HADI, A. JUGOVI, S. LONAR: Primjena elektronikoga poslovanja na upravljanje morskim lukama... EKONOMSKI PREGLED, 61 (5-6) 271-292 (2010)

Literatura Boertien, N. et al. (2002.) Blueprint for a virtual port, An integrated view on next generation Internet in the port of Rotterdam, Erasmus University Rotterdam, Virtuele Haven, Rotterdam, Netherlands. 2. ii, D. (1999.) Analiza upliva tehnologija elektronikoga gospodarstva na logistiku transportnih sustava, Doktorska disertacija, Sveuilite u Rijeci, Odjel za pomorstvo, Rijeka. 3. ii, D., Peri, A., Zec, D.(2001.): Facing up the Challenges of Port Operation in Digital World, Annals of Maritime Studies, Year 39, Association For the Studies and Advancement of the Croatian Maritime Affairs, Rijeka, 237-248. 4. Dundovi, ., Poletan, T., Kolanovi, I. (2005.). Implementacija informacijskokomunikacijskih tehnologija u lukama, Pomorstvo, Rijeka, Pomorski fakultet u Rijeci, (19), 115-123. 5. Kesi, B., ii, D., Jakomin, L. (2001.) Ports in digital world, European Regional Development Issues in the New Millennium and Their Impact on Economic Policy, 41st Congress of the European Regional Science Association, 29th August - 1st September 2001, Zagreb, Croatia. 6. Kesi, B., Jugovi, A. (2003.). Ekonomika luka, Sveuilite u Rijeci, Pomorski fakultet, Rijeka. 7. Kesi, B., Jugovi, A. (2006.): Menadment pomorskoputnikih luka, Sveuilini udbenik, Sveuilite u Rijeci, Liber d.o.o., Rijeka 8. Kesi, B., Komadina, P., Vrani, D. (1997.) Macrologistic approach to the organization and effectiveness of a port system, ICTS 97, Zbornik referatov, Proceedings 1. meunarodno znanstveno-strukovno posvetovanje o prometni znanosti, Fakulteta za pomorstvo in promet in Slovensko drutvo za znanost v prometu, Portoro, 147-155. 9. Komadina, P., ii, D., Kesi, B. (1996.). Uporaba elektronike razmjene podataka u pomorstvu, Nae more, Dubrovnik, (46), 3-4. 141-150. 10. Krajcar, S. (voditelj radne skupine), (2006.) Preporuke za poveanje informacijsko komunikacijsko i tehnologijske konkurentnosti Hrvatske, Nacionalno vijee za konkurentnost, Hrvatska, Fakultet elektrotehnike i raunarstva. 11. Novak, N. (2005.) Elektroniko poslovanje i mreno gospodarstvo u funkciji razvitka Hrvatske, u Zbornik radova okruglog stola; Stanje i razvojne mogunosti u aktualnom informatikom okruenju, u okviru projekta, Kontinentalni gospodarski resursi u funkciji razvitka turizma RH, http:// www.poslovniforum.hr. 1.

A. PERI HADI, A. JUGOVI, S. LONAR: Primjena elektronikoga poslovanja na upravljanje morskim lukama... EKONOMSKI PREGLED, 61 (5-6) 271-292 (2010)

291

12. Novotny, D. (2006.). Prodiranje novih i internetskih tehnologija kao pokretaa gospodarskoga rasta, Ekonomski pregled, (57), 5-6, 364-380. 13. Poletan, T., Peri A., Jugovi, A. (2004.): Quality of Transport Logistic Service as Prerequisite for Competitiveness on European Transport Market, ISEP 2004, 12th International Symposium on Electronics in Trafc, Harmonization of Transport Systems in the European Union, Zbornik Referatov, Elekrotehnika zveza Slovenije, October 7-8, Ljubljana, 35-39. 14. Poletan Jugovi, T., Peri Hadi, A., Ogrizovi D. (2009.): Importance and Effects of the Electronic Documents Implementation in the Service of Logistics-Forwarder Operator, Pomorstvo, Journal of Maritime Studies, (22), 221-242. 15. Shapiro, J.F. (2001.). Modelling the Supply Chain, USA, Duxbury Thomson Learning. 16. Sria, V., Muller, J.(2001.); Put k elektronikom poslovanju, Sinergija, Zagreb. 17. Tseng, J. et al (2001.) T2/D5 - Collaborative e-business scenarios, Part 1 of 2 (Chapters 1 to 4), Erasmus University Rotterdam, Virtuele Haven, Rotterdam, Netherlands. 18. Van Oosterhout, M.P.A. Zielinski, M., Tan, Y. (2000.) T2.D1a Inventory of Flows & Processes in the Port, Version: 1.2 (nal), Erasmus University Rotterdam, Virtuele Haven, Rotterdam, Netherlands. 19. Vukmirovi, S., Zelenika, R., Pupovac, D. (2002.). Elektroniko poslovanje - imbenik promjene marketinko-logistike paradigme, Ekonomski pregled, (53), 3-4, 292-318. 20. Zelenika, R. (2005.) Logistiki sustavi, Rijeka, Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci. 21. Zelenika, R., et al. (2000.): Elektronika brodska teretnica za 21. stoljee, Nae more, Veleuilite u Dubrovniku, Dubrovnik, (47), 3-4, 122-133. 22. Zelenika, R., Jugovi, A. (2002.): Utjecaj globalizacije na odrivi razvitak i pomorski promet, u ISEP 2002 10th International Symposium On Electronics in Trafc, Elektrotehnika Zveza Slovenije, Ljubljana. 23. Zelenika, R. i Pupovac, D. (2001.): Suvremeno promiljanje logistikih fenomena, Ekonomski pregled, (52), 3 4, 354 379.

292

A. PERI HADI, A. JUGOVI, S. LONAR: Primjena elektronikoga poslovanja na upravljanje morskim lukama... EKONOMSKI PREGLED, 61 (5-6) 271-292 (2010)

THE APPLICATION OF ELECTRONIC BUSINESS IN SEAPORT MANAGEMENT IN THE REPUBLIC OF CROATIA Summary Due to the increase in efciency, quality and competitiveness of port trafc services, greater exibility and efciency of operation in the port system and involvement in global economic trends, the use of e-business became the prerequisite for achieving growth and development of the seaport system. Management of seaports in the Republic of Croatia is somewhat rudimentary, often without theoretical and scientic support and methodological rules and principles of a systematic approach, and without practical application of the relevant factors of growth and development that affect not only the development of port systems and the entire Croatian maritime system, but also the development of the entire national economy. Therefore, the purpose of this paper is to explore and analyze the possible impacts of e-business seaports applications to all active participants in the process of creating port services and to explore and analyze other effects on the development of local area and national economy. The proposed new organizational approach in connecting all port subjects through e-business in e-port community provides a rational system of seaport management, and is particularly effective for the realization of microeconomic and macroeconomic effects. Keywords: seaports, management, e-business, rationalization