Posebnosti upravljanja velikim zdravstvenim sustavima

Sinia Varga

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA
Ministarstvo zdravstva RH je tijelo sredinje dravne uprave, ija je osnovna zadaa Vladi i Hrvatskom saboru predlagati zdravstvenu politiku, tj. najbolje mjere za smanjenje tereta bolesti i unapreenje zdravlja stanovnitva.

 Sjedite Ministarstva zdravstva je u Zagrebu, Ksaver 200a, gdje se nalazi kabinet ministra. Ministarstvo zdravstva putem dravnih bolnica i svoje razgranate mree dravnih zavoda djeluje na cjelokupnom prostoru Republike Hrvatske.

Glavne zadae Ministarstva su:

Oblikovanje zdravstvene politike koja osigurava zdravlje pojedinca i populacije, Priprema zakona i podzakonskih akata u cilju provoenja zdravstvene zatite, Praenje stanja zdravlja i predlaganje mjera za njegovo poboljanje, Donoenje programa investicija u zdravstvu, temeljeno na znanstvenim dokazima, Poticanje razvoja i primjene novih tehnologija i znanstvenih dostignua iz podruja medicine i zdravstva.
Ministarstvo zdravstva provodi navedene zadae u sklopu svojih ustrojbenih jedinica. Dio poslova provodi se putem dravnih bolnica i mree dravnih zavoda.

funkcija zajednikih za sve nacionalne zdravstvene sustave

1. produkciju zdravstvenih resursa (zdravstveno osoblje, zdravstvene institucije, farmaceutska proizvodnja, nabava i distribucija lijekova, proizvodnja medicinske opreme, medicinsko istraivanje i tehnologija); pruanje zdravstvene zatite (slube zdravlja okolice; slube prevencije bolesti i unapreivanje zdravlja za pojedince; primarna, sekundarna, i tercijarna zdravstvena zatita, zatita za pojedince unutar specijalnih grupa populacije, zdravstvena zatita za pojedince sa specijalnim oboljenjima, organizirana samo-pomo); mehanizmi ekonomske pomoi (mobilizacija financijskih sredstava, alokacija zdravstvenih fondova).

2.

3.

 Da bi obavljala navedene funkcije, ministarstva zdravstva moraju biti ovlatena, dobro organizirana, te moraju imati instrumente za koordinaciju i kontrolu slijedeih 13 upravljakih funkcija:

INSTRUMENTE ZA KOORDINACIJU I KONTROLU

1. 2. 3. 4. 5. 6. upravljanje zdravstvenim poslovima, planiranje i formulacija zdravstvene politike, protok informacija, koordinacija unutar zdravstvenog sustava, koordinacija sa socijalnim i ekonomskim sektorom, obuhvaanje itave zajednice, 7. 8. 9. 10. zdravstveni propisi, regulacija ljudskih resursa, regulacija fizikih resursa, regulacija slubi koje pruaju zdravstvenu zatitu pojedincima, 11. regulacija vezana za okolicu, 12. evaluacija zdravstvenih slubi, 13. meunarodna suradnja.

PREDUVJETI
METODE FINANCIRANJA
Metode alokacije i mobilizacije zdravstvenih rashoda; prioriteti i namjena zdravstvenih sredstava; uspostavljeni kriteriji socijalne pravde i jednakosti (posebno za osnovne pakete besplatne zdravstvene zatite);

STIMULACIJE I MATERIJALNO NAGRAIVANJE DAVATELJA ZDRAVSTVENIH USLUGA

sustav materijalnog nagraivanja da bi se (a) regulirala ponuda i potranja zdravstvenih usluga, (b) osiguravanje kvalitete zdravstvene zatite, (c) stimulacija ekonomske uinkovitosti zdravstvenih slubi;

PREDUVJETI (2)
STANDARDI I PROPISI
ukljuujui akreditaciju zdravstvenih institucija, registraciju i licenciranje zdravstvenih radnika;

JASNA PODJELA ODGOVORNOSTI

Podjela odgovornosti i prava izmeu ministarstava zdravstva i privatnih zdravstvenih agencija, i ostalih sektora; regulacija, koordinacija i kontrola ponaanja sudionika u zdravstvenom sustavu;

PREDUVJETI (3)
NADZOR I INFORMACIJE
Zdravstveni status populacije, rad zdravstvenog sustava i njegovog okruenja, sakupljanje i pruanje podataka, evaluacija i analiza;

STIL UPRAVLJANJA
Upravljanje prema naprijed; planiranje ciljeva i strategija zdravstvene politike, zdravstveni programi i upravljanje prema ciljevima.

POTRANJA za zdravstvenim uslugama moe biti smanjena strategijama koje se sastoje od:
poboljanja zdravstvenog statusa, te smanjenja incidencije i prevalencije bolesti i povreda; smanjenje potranje za specijalistima i bolnikim lijeenjem putem poboljanja (bolja obuka i motivacija lijenika ope prakse) primarne zdravstvene zatite; smanjivanjem broja besplatnih zdravstvenih usluga; manjih subvencija za lijekove i ostala medicinska pomagala.

PONUDA zdravstvenih usluga se moe smanjiti slijedeim strategijama :

smanjivanjem kapaciteta zdravstvenih ustanova i kontrolom nad novom izgradnjom i investicijama, smanjenje prosjenog trajanja lijeenja u bolnicama i poliklinikama, poveanje produktivnosti i kvalitete rada lijenika putem njihove transformacije u "privatizirane" zdravstvene radnike izloene slobodnom izboru i konkurenciji za "novac koji slijedi pacijenta", uvoenje slobode izbora lijenika u svim zdravstvenim institucijama i omoguavanje zdravstvenim radnicima da koriste zdravstvene institucije u javnom vlasnitvu za lijeenje svojih pacijenata.

Modeli financiranja
PRORAUN GLAVARINA GLOBALNI PRORAUNI BAZIRANI NA POVIJESNIM TROKOVIMA GRUPE BOLESTI VEZANE ZA DIJAGNOZU (DRG) REFUNDIRANJE PREMA SLUAJU REFUNDIRANJE VRIJEDNOVANO REZULTATIMA "BOLNO / OPSKRBNI DANI" NAPLATA PO RADNIM OPERACIJAMA PROSPEKTIVNO REFUNDIRANJE PO SLUAJU NA BAZI GRUPE USLUGA (PPS) EPIZODNE USLUGE REFUNDIRANJE PO SLUAJU KORIGIRANO PREMA REZULTATU (Oregon koncept) HIBRIDNE (MJEANE) METODE FINANCIRANJA NAGRAIVANJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA

Akreditacija i upravljanje kvalitetom

korisnici usluga i njihove potrebe moraju biti jasno identificirane; vrednovanje usluga/slubi treba biti temeljena na procesu, te orijentirana na rezultate povezane za ovim procesima; evaluacija procesa je viefunkcionalna, i ukljuuje itave timove koji sudjeluju u procesu. lanstvo u timu treba reflektirati sve razine unutar organizacije koje su ukljuene u proces; rukovodstvo organizacije igra glavnu ulogu u promociji kvalitete.

Slabosti ministarstava zdravstva

neadekvatan ili neodgovarajui opseg odgovornosti, izoliranost zdravstvenih sustava, previe centralizirana odgovornost, loe upravljanje i slabo rukovodstvo, loe veze sa ostalim socijalnim sektorima, nerazvijena suradnja sa stanovnitvom, i nedovoljna ekonomska potpora.

STRATEGIJE ZA JAANJE MINISTARSTAVA ZDRAVSTVA

odreivanje odgovarajueg opsega odgovornosti ministarstava zdravstva, koordinacija funkcija unutar zdravstvenog sustava (koordinacija unutar ministarstava i koordinacija unutar zdravstvenog sektora, decentralizacija i organizacijsko restrukturiranje (decentralizacija odgovornosti ministarstava zdravstva i organizacijsko restrukturiranje ministarstava zdravstva), unaprijeeno upravljanje i rukovoenje (funkcije upravljanja i rukovoenje), intersektorska suradnja, ukljuenje zajednice u zdravstveni program, poveanje ekonomske potpore.

Hrvatska

Irska
Acute Hospitals and Blood Policy Division Child Care and National Children's Office Continuing Care Division Eligibility, Long-Stay Charges and Services for Older People Finance Division Medical Division Personnel Management and Development Division Primary Health Care Division Strategic Policy Division

Oko 4M stanovnika, koncentracija stanovnitva u 4 grada, slabo nastanjena ruralna podruja, starenje stanovnitva, rast nezaraznih bolesti, itd.

Uprava za pravne poslove Uprava za ekonomska pitanja Uprava za struno-medicinske poslove Uprava za sanitarnu inspekciju

UPRAVA ZA STRUCNO MEDICINSKE POSLOVE

ODJEL ZA PZZ ODJEL ZA SEKUNDARNU ZDR. ZATITU ODJEL ZA LIJEKOVE, MED. I HOMEOP. PROIZV. ODJEL ZA JAVNO ZDR. I RAZV. PROGRAME

Odsjek za HM i zdr. zat. u obit. i zaj.

Odsjek za ljudske potencijale

Odsjek za bol. zdr. zatitu

Odsjek za polikl. zdr. zatitu

Odsjek za epidem. i zdr. ekologiju

Odsjek za planiranje zdr. kapac. i razvojne progr.

Podods. za HM

Podods. za zdr. djel. (VSS)

Pod. za sustav upravlj. u boln.

Podods. za zdr. zat. u obit. i zaj.

Podods. za sestrinstvo

Podod. za transplantaciju

Podod. za akredit. zdr. ustanova

REFORMA (koja traje)

Hrvatska treba do 2007 u potpunosti reformirati javni sektor i dravnu upravu, kako bi se kvalificirala za ulazak u EU, a zdravstvo je kljuni segment javnog sektora Hrvatska treba u potpunosti konsolidirati svoj proraun i javnu potronju, gdje zdravstvo ini danas ak 10 % BDP Sve dosadanje reforme su bile samo parcijalnog karaktera, tako da kljuni problemi nisu rijeeni Zbog zaostale tehnologije upravljanja i financiranja u zdravstvu se gubi preko 30% ljudskih i financijskih resursa Nedovoljna, neplanska i nestruna ulaganja su dovela do kompletne deterioracije bolnikog sustava, zbog ega se donoenje dugoronog plana vie ne moe odgaati Ogroman tehnoloki napredak u zdravstvu trai novi pristup organizacije rada adekvatan 21 stoljeu

MJERE
Razvitak djelatnosti primarne zdravstvene zatite Poboljanje rada, kategorizacija i akreditacija bolnica Unapreenje zdravlja smanjenjem rizinih faktora Preventivne aktivnosti u primarnoj zdravstvenoj zatiti Svrhovita i racionalna farmakoterapija Praenje zdravstvenih pokazatelja s vremenskim i meudravnim usporedbama (INFORMATIKA!) Nove metode obrauna zdravstvenih usluga

EU ISKUSTVA
Nema drave u Europi koja nije bila ili nije i danas u reformi zdravstvenog sustava Nema drave u Europi iji bi se model strategije i reforme mogao preporuiti Hrvatskoj kao najbolji Europska Komisija nema kompetencije nad socijalom i zdravstvenom skrbi (health care), tako da nema niti regulacije (directives), a niti jedinstvenog stava o minimalnim kriterijima zdravstvene usluge Zdravstvena skrb je sadraj rada razliitih programa i projekata EU, najee u suradnji s SZO Bitni segmenti javnog zdravstva jesu regulirani u EU (blood safety, food safety, chemical safety, radiation protection, water quality and safety, air quality, noise, occupational safety, etc)

PRIPRAVNOST I ODGOVOR JAVNOG ZDRAVSTVA NA BIOLOKE, KEMIJSKE I RADIO-NUKLEARNE INCIDENTE

Centralna i lokalna organizacija slubi Epidemioloka sluba Specifine slube za:
prevenciju i kontrolu trovanja (PCCT) radio-nuklearnu zatitu spreavanje, dijagnostiku i tretman zaraznih bolesti

Medicinska ugrentna sluba (bolnika i vanbolnika) Vojna sluba

GLAVNI EU I WHO PROGRAMI/PROJEKTI

Health Evidence Network (HEN) Health Care Delivery (HCH):
E-health emergency medical services health for all framework renewal process hospital investment in infrastructure hospital accreditation guidelines hospital management/hospital performance Health promoting hospitals integrated care linking levels of care from hospitals to home empowerment of patients

Ne moemo to promijeniti jer nismo do sada tako radili! M.H., 2002

Hvala na panji! Pitanja? Komentari?

sinisa@varga.hr