newsletter

Zagreb | Smiiklasova 21 ured@ijf.hr | www.ijf.hr | tel: +385 (0)1 4886 444 Br. 64 | prosinac 2011. | issn 1333-4263

povremeno glasilo instituta za javne financije

Jesu li brodogradilita prepreka skalnoj konsolidaciji u Hrvatskoj?

anto bajo Institut za javne financije marko primorac Ekonomski fakultet Zagreb
Teze o brodogradnji kao stratekoj industrijskoj grani u Hrvatskoj jednostavno ne stoje. Dravne potpore i ukupni godinji gubici brodogradnje visoki su i u pojedinim godinama nadilaze ukupnu vrijednost isporuka. etiri velika brodogradilita ne mogu ivjeti na teret poreznih obveznika koji snose trokove visokih potpora koje ne pridonose razvoju i rastu hrvatskog gospodarstva. Visoke potpore brodogradnji potkopavaju nancijsku stabilnost drave i provedbu oekivanih skalnih konsolidacija. 1. Uvod U proteklih 20-ak godina nije se pojavio ozbiljniji znanstveni ili struni rad, niti je pokrenuta temeljitija rasprava o nanciranju i nancijskoj odrivosti brodogradilita u Hrvatskoj. Rasprave o potrebi restrukturiranja brodogradnje voene su uglavnom izmeu vlada i sindikata, ali bez konkretnih zakljuaka, podataka ili pak vizije dugoronog rjeavanja problema. Naalost, ak i najave privatizacija i restrukturiranja prati niz nepoznanica koje graanima stvaraju dodanu konfuziju pri pokuaju razumijevanja trokova i koristi od brodogradnje. Vlada je 2011. jednim potezom 11,3 mlrd. kuna potencijalnih obveza brodogradilita pretvorila u javni dug. ak ni taj potez Vlade nije bio dovoljan da nancijska odrivost brodogradilita bude prioritet ekonomskih i politikih predizbornih rasprava. Cilj je rada utvrditi nancijski poloaj est velikih hrvatskih brodogradilita (Viktor Lenac, Kraljevica, 3. Maj, Brodosplit, Brodotrogir i Uljanik) u razdoblju od 2007. do 2010., na temelju njihovih konsolidiranih i revidiranih nancijskih izvjea na razini grupe. Nastojat emo utvrditi jesu li obveze hrvatskih brodogradilita prepreka provedbi oekivanih skalnih konsolidacija? Koritene su informacije Zagrebake burze, godinja i revizorska izvjea brodogradilita i podaci Financijske agencije. 2. Neke injenice O brodogradnji u Hrvatskoj Brodogradnja je jedan od znaajnijih industrijskih sektora RH koji u ukupnoj zaposlenosti sudjeluje s 2,5%, u BDP-u s 1,2% te u ukupnom izvozu s oko 12%. Zbog njene veliine i znaaja dio hrvatske industrije, posebice mala i srednja poduzea kooperanti, izravno ovise o brodogradnji koja je i znaajan izvor zaposlenosti u Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj upaniji (CESA, 2011:43). Od est brodogradilita samo je jedno privatizirano (Viktor Lenac), a ostala su u veinskom vlasnitvu drave i dravnih institucija. Hrvatska brodogradnja Jadranbrod d. d. nacionalna je udruga velikih hrvatskih brodogradilita i korporativno tijelo koje koordinira nastup hrvatske brodogradnje na inozemnim tritima. U ime i za raun brodogradilita, njoj se odobravaju i dravna jamstva (vidi: http:/ /www.hb.hr/Uvod/tabid/41/language/hr-HR/ Default.aspx). Po broju zaposlenih izravno angairanih u gradnji, odravanju i popravcima brodova Hrvatska je na petom mjestu pomorskih europskih zemlja. Ukupan broj zaposlenih u europskoj brodogradnji smanjuje se s oko 148,8 tisua u 2007., na 114,5 tisua u 2010. odnosno za 34,3 tisue u samo etiri

newsletter | a. bajo m. primorac | Jesu li brodogradilita prepreka skalnoj konsolidaciji u Hrvatskoj? | Institut za javne financije

godine. Najvee smanjenje biljei Poljska za ak 10 tisua, V. Britanija za 5 tisua te Njemaka za 4,5 tisue (v. tabl. 1). Smanjenje je posljedica nancijske krize koja je uvjetovala restrukturiranje i smanjenje trokova brodogradilita, a posebice trokova rada. Dodatni razlog za tednju jest i rastua konkurencija azijskih brodograditelja koji preuzimaju vodeu ulogu u svjetskoj brodogradnji. U usporedbi s drugim zemljama, koje znaajno smanjuju broj zaposlenih (Poljska, Rumunjska, V. Britanija), u Hrvatskoj je broj zaposlenih jo uvijek velik, a podaci su kontradiktorni. Naime, prema informacijama iz godinjih izvjea, u est hrvatskih brodogradilita bilo je 2010. zaposleno ukupno 11.195 djelatnika. to vie, ini se da nancijska kriza nije znaajno utjecala na broj zaposlenih jer se u dvije godine smanjio tek za 317 zaposlenika (v. tabl. 1 u

Najvei dio trinog kolaa pripada brodogradilitima u Njemakoj, Italiji, Norvekoj, Nizozemskoj i panjolskoj, koje ostvaruju vie od 70% vrijednosti isporuka europske brodogradnje. Hrvatska je u kategoriji Danske i Poljske svaka sudjeluje s prosjeno oko 3,9% u ukupnoj vrijednosti isporuka. Treba primijetiti da Poljska biljei pad vrijednosti ostvarenih isporuka. Hrvatska godinje prosjeno ostvaruje oko 500 mil. eura isporuka, a veinu realizira u inozemstvu. Ukupna vrijednost isporuka hrvatske brodogradnje kree se prosjeno oko 1,3% BDP-a od kojih je oko 1% BDP-a ostvaren na inozemnom tritu (v. tabl. 3). Zanimljiva je usporedba vrijednosti isporuka i broja zaposlenih u pojedinim zemljama 2010. panjolska brodogradnja s oko 6 tisua zaposlenih ostvaruje oko 2 mlrd. eura; Finska s oko 4 tisue zaposlenih ostvari 1 mlrd. eura; Norveka s 5 tisua zaposlenih ostvari 3 mlrd. eura, a Danska s oko 2

Tablica 1. Broj zaposlenih u brodogradnji u europskim zemljama, 2007-10.

2007. Njemaka Francuska Nizozemska Italija Hrvatska Rumunjska Poljska panjolska Norveka Bugarska Finska Latvija V. Britanija Grka Danska Portugal Ukupno Izvor: CESA, 2011. 22.500 17.200 14.272 12.245 9.811 10.800 17.000 7.678 6.000 5.400 4.700 5.100 8.500 2.434 3.500 1.652 148.792 2008. 23.600 17.100 14.400 12.142 9.553 10.100 15.000 6.490 5.000 4.977 4.630 4.800 8.300 2.324 3.700 1.592 143.708 2009. 19.200 16.400 13.500 11.790 8.851 8.160 7.300 5.666 5.000 4.968 4.500 4.200 8.300 2.487 3.000 1.572 124.894 2010. 18.000 16.400 13.219 11.640 8.792 8.075 7.000 6.180 5.000 4.250 3.800 3.682 3.000 2.319 1.830 1.304 114.491

prilogu). Podaci godinjeg izvjea CESA-e i nancijskih izvjea brodogradilita razlikuju se za oko 2,4 tisue djelatnika. CESA je evidentirala samo izravno zaposlene na poslovima gradnje ili popravaka brodova, a podaci brodogradilita sadre i zaposlenike koji obavljaju administrativne i pomone poslove. Vrijednost isporuka europskih brodogradilita narasla je s 10,3 mlrd. eura u 2004. na 17 mlrd. u 2008. Samo 2009. dolazi do pada vrijednosti isporuka za 2 mlrd. eura. Meutim, ve se 2010. europska brodogradnja oporavlja i vrijednost isporuka raste na rekordnih 19,4 mlrd. eura. (v. tabl. 2).

tisue zaposlenih ostvari isporuke u istoj vrijednosti kao i Hrvatska s 8,8 tisua zaposlenih. Osim toga veina spomenutih zemlja ima manji broj narudbi ali sa znatno veim vrijednostima nego to je sluaj s brodogradnjom u Hrvatskoj. Sudei po podacima iz knjige narudbi (Hrvatska brodogradnja Jadranbrod, 2011), hrvatska brodogradnja bi trebala 2012. i 2013. obaviti 24 isporuke u vrijednosti oko 1,2 mlrd. amerikih dolara (v. tabl. 3). Kao i druge zemlje zbog nancijske krize i rastue konkurencije azijskih brodograditelja Hrvatska se 2009. suoila s problemom pada narudbi, koje od 2010. ponovno rastu.

newsletter | a. bajo m. primorac | Jesu li brodogradilita prepreka skalnoj konsolidaciji u Hrvatskoj? | Institut za javne financije

Tablica 2. Vrijednosti godinjih isporuka brodogradnje u Europi, 2004-10. (u mil. eura)

2004. Njemaka Italija Norveka Nizozemska panjolska Finska Francuska Danska Hrvatska Poljska Rumunjska Portugal Latvija Bugarska Grka V. Britanija Ukupno Izvor: CESA, 2011. 10.282 49 49 20 9.041 0 20 12.968 0 14 15.213 2.306 2.212 501 1.050 1.248 975 370 479 466 607 134 54 2005. 2.581 1.310 991 1.150 444 65 270 550 460 751 331 69 2006. 2.919 1.761 1.764 1.574 665 935 900 522 500 765 580 63 2007. 3.126 2.566 2.159 2.152 1.050 1.165 650 700 547 584 410 90 2008. 4.449 2.374 1.749 3.400 1.022 1.145 1.051 600 629 511 550 41 54 48 0 13 17.636 2009. 2.618 2.391 2.932 1.786 1.825 1.190 750 500 559 432 482 90 63 30 11 9 15.669 2010. 4.657 2.926 3.125 2.032 2.157 1.000 1.400 550 682 170 397 9 129 109 0 23 19.366 ukupno 22.656 15.540 13.221 13.144 8.411 6.475 5.391 3.901 3.843 3.820 2.884 416 246 187 109 99 100.175

Tablica 3. Vrijednost ostvarenih isporuka brodogradnje u Hrvatskoj, 2004-10. (u mil. eura i u %)

2004. Ukupna vrijednost isporuka, u mil. eura Izvoz, u mil . eura Izvoz, u % ukupnih isporuka Ukupna vrijednost isporuka, u % BDP-a Izvoz, u % BDP-a 466 432 93 1,4 1,3 2005. 460 376 82 1,3 1,0 2006. 500 464 93 1,3 1,2 2007. 547 356 65 1,3 0,8 2008. 629 582 93 1,3 1,2 2009. 559 464 83 1,2 1,0 2010. 682 565 83 1,5 1,2

Izvor: Izraun autora na temelju podataka CESA-e i Dravnog zavoda za statistiku, 2011.

Najveu vrijednost i broj narudbi ima Uljanik (422 mil. dolara), Brodosplit (287 mil. dolara), 3. Maj (263 mil. dolara), Brodotrogir (110,7 mil dolara) te Kraljevica (88,8 mil. dolara). Knjiga narudbi brodogradilita Viktor Lenac prazna je za 2012. i 2013. (stanje u rujnu 2011). 3. Financijsko stanje Financijska analiza poslovanja brodogradilita je nezahvalna i sloena iz nekoliko razloga. Prije svega, podaci o nancijskom poslovanju brodogradilita prilino su netransparentni, neujednaeni i konfuzni. Tome pridonosi i specino poslovanje brodogradilita koja ve godinama ostvaruju negativne poslovne rezultate. Evidentiranje gubitka (osobito ukoliko je vei od kapitala poduzea) tijekom vremena je oteano zbog promjena u knjigovodstvenom iskazivanju gubitka iznad visine kapitala.

U Hrvatskoj se (prema propisanoj strukturi bilance) kapital ne moe iskazivati kao negativna stavka, pa se gubitak iznad visine kapitala (iznos za koji poslovni gubitak premauje iznos ukupnog kapitala) prikazivao tako da se gubitak do visine ukupnog kapitala evidentira u pasivi (vrijednost kapitala tada je nula), a gubitak iznad visine kapitala u aktivi (premda nije rije o imovinskoj stavci) s ciljem uravnoteenja bilance. Prema novom Pravilniku o strukturi i sadraju godinjih nancijskih izvjetaja (NN, 130/10), gubitak iznad visine kapitala vie se ne iskazuje u aktivi bilance, ve se u punom iznosu iskazuje u pasivi i to na poziciji prenesenoga gubitka (ako je iz prethodnih razdoblja), ili na poziciji gubitka razdoblja (ako je ostvaren u tekuem razdoblju). Gubitak iznad visine kapitala de facto prikazuje nedostatak imovine za pokrie obveza.

newsletter | a. bajo m. primorac | Jesu li brodogradilita prepreka skalnoj konsolidaciji u Hrvatskoj? | Institut za javne financije

Iako ak i revizorska miljenja za pojedina brodogradilita nerijetko istiu kako je nastavak poslovanja drutava upitan (bez pomoi vlasnika-drave), odravanje na ivotu brodogradilita politiko je opredjeljenje svih dosadanjih vlada. U nastavku rada analizira se nancijsko poslovanje brodogradilita na temelju osnovnih nancijskih pokazatelja. Brodogradnja u Hrvatskoj izravno ovisi o nancijskoj potpori drave odobrenim jamstvima i subvencijama. Bez dravnih jamstava brodogradilita bi se teko zaduivala. Od 2007. do 2010. brodogradilita su ostvarila 4 mlrd. kuna gubitaka ili prosjeno godinje po 1 mlrd. kuna to je oko 0,3% godinjeg BDP-a (v. tabl. 4). Poslovni prihodi nisu dostatni za nanciranje poslovnih rashoda, a nancijski prihodi manji su od nancijskih rashoda uglavnom zbog visokih rashoda za kamate na zaduivanja brodogradilita. Tablica 4. Dobit/gubitak brodogradilita, 2007-10. (u mil. kuna i u % BDP-a)
2007. Brodosplit Brodotrogir Kraljevica 3. Maj Uljanik Viktor Lenac Ukupno dobit/gubitak Dobit/gubitak u % BDP-a -482,0 -106.6 -76.7 -144.6 -232.0 -53.7 -1.095,7 -0,34 2008. -547.1 -331.9 -101.2 -322.7 45.2 103.6 -1.154.1 -0,33 2009. -129.0 -171.2 -125.2 -454.5 23.4 7.2 -849.4 -0,25 2010. -427.2 -250.1 -251.4 -243.4 76.1 8.0 -1.088 -0,33

rasle za nevjerojatnih 3,8 mlrd. kuna (v. tabl. 6). Obveze brodogradilita su bez ikakve dileme ve odavno prele toku ekonomske pa i drutvene opravdanosti poslovanja zbog ega vie ne mogu ostati na dravnoj skrbi. Daljnje nanciranje brodogradnje potkopava stabilnost ne samo dravnih nancija nego i poslovnih banaka koje bi se mogle nai u neprilici ukoliko drava ne podmiri jamene obveze brodogradnje. Tablica 5. Rashodi za kamate od 2007-10. (u mil. kuna i u % BDP-a)
2007. Brodosplit Uljanik 3. Maj Brodotrogir Kraljevica Viktor Lenac Ukupno Rashodi u % BDP-a 213 144 135 95 52 0 639 0,2 2008. 392 301 226 241 90 0 1.250 0,4 2009. 262 252 213 121 101 4 953 0,3 2010. 417 265 281 142 114 6 1.224 0,4 2007-2010. 1.283 962 855 599 357 10 4.066 -

Izvor: Izraun autora na temelju nancijskih izvjea brodogradilita, 2011.

Tablica 6. Ukupne obveze brodogradilita, 2007-10. (u mlrd. kuna i u % BDP-a)

2007. Brodosplit 3. Maj Brodotrogir Uljanik Kraljevica Viktor Lenac Ukupne obveze 3,8 2,6 1,5 1,4 0,7 1,1 11,1 3,2 2008. 4,4 3,1 1,7 2,2 0,8 0,1 12,3 3,7 2009. 4,9 3,5 1,8 2,0 1,0 0,1 13,3 4,0 2010. 5,5 4,4 2,2 1,6 1,1 0,1 14,8 4,4

Izvor: Izraun autora na temelju nancijskih izvjea brodogradilita, 2011.

Gubitai su Brodosplit, Brodotrogir, Kraljevica i 3. Maj, dok Uljanik i Viktor Lenac od 2008. ostvaruju pozitivan poslovni rezultat. Jedan od kljunih razloga nastanka visokih gubitaka su visoki rashodi za otplate dugova. Samo u etiri promatrane godine brodogradilita imaju ukupne rashode za kamate u iznosu od 4 mlrd. kuna, odnosno prosjeno godinje oko 1 mlrd. kuna. Najvee rashode za kamate biljee Brodosplit i Uljanik (zajedno oko 2 mlrd. kuna), a zatim Brodotrogir i Kraljevica. Najmanji su rashodi za kamate u brodogradilitu V. Lenac. Ukratko, prosjeni godinji rashodi brodogradnje za kamate su oko 0,3% BDP-a (v. tabl. 5). Visoki rashodi za kamate dobar su razlog da se ispita visina i struktura obveza hrvatskih brodogradilita koje rastu s 11,1 mlrd. (3,2% BDP-a) 2007. na ak 14,8 mlrd. kuna (4,4% BDP-a) 2010. Dakle, u samo etiri promatrane godine obveze su po-

Obveze u % BDP-a

Izvor: Izraun autora na temelju podataka iz nancijskih izvjea brodogradilita, 2011.

Ukupne obveze u 2010. jednake su zbroju vrijednosti isporuka brodogradnje ostvarenih u posljednje etiri godine, a dominiraju obveze prema bankama i drugim nancijskim institucijama. Slijede ostale kratkorone i dugorone obveze (posebice su velike u Brodosplitu i Uljaniku, svaki vie od 1 mlrd. kuna). Tu su i obveze prema dobavljaima u kojima prednjae Uljanik i 3. Maj. Struktura obveza prema ronosti otkriva dubinu nancijske tragedije ije se rjeavanje odgaa ve desetljeima. Naime, kratkorone obveze dominiraju i 2010. iznose 9,9 mlrd. kuna to je vie od 65% ukupnih obveza brodogradilita. Situacija se poboljala 2010. uglavnom kao rezultat straha banaka koje su pristale supstituirati dio kratkoronih s dugoronim obvezama brodogradnje.

newsletter | a. bajo m. primorac | Jesu li brodogradilita prepreka skalnoj konsolidaciji u Hrvatskoj? | Institut za javne financije

Nekontrolirano bujanje (posebice kratkoronih) obveza brodogradilita i njihova nepovoljna struktura ne bi bili mogui bez obilne i bezuvjetne dravne potpore. Naime, drava je bezuvjetno i u cijelosti jamila kod poslovnih banaka obveze brodogradilita, odnosno njihove kredite. Nije poznato postoje li i kolika su dana dravna jamstva s podijeljenim rizikom izmeu vjerovnika (banaka) i drave kao jamca. Potpuno je nelogino i neobino da banke ne snose ni dio rizika za svoje kreditne plasmane. Sudei po visinama kamata, banke (domae i inozemne) moraju biti prezadovoljne klijentima poput hrvatskih brodogradilita. Drava ve dugo podupire zaduivanje brodogradnje nancijskim i inidbenim jamstvima. Od 1997. do 2011. brodogradilitima je odobrila 35 mlrd. kuna jamstava od toga 18,3 mlrd. nancijskih i 16,8 mlrd. kuna inidbenih. Dravna jamstva brodogradnji prosjeno godinje ine oko 0,9% BDP-a (v. tabl. 7). Tablica 7. Izdana nancijska i inidbena jamstva, 1997-11. (u mlrd. kuna i u % BDP-a)
Jamstva (u mlrd. kuna) nancijska 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. I-VI 2011. Ukupno 1,3 0,0 0,0 0,0 0,0 0,2 0,6 0,2 0,6 2,9 5,5 2,4 3,0 1,4 0,3 18,3 inidbena 0,0 1,6 1,6 3,9 0,0 0,0 0,0 4,7 3,5 1,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 16,8 ukupno 1,3 1,6 1,6 3,9 0,0 0,2 0,6 4,9 4,1 4,4 5,5 2,4 3,0 1,4 0,3 335,1 2,2 0,0 0,1 0,3 2,0 1,5 1,5 1,7 0,7 0,9 0,4 0,1 % BDP

na. Meutim, od 2006. (kada je Vlada najavila restrukturiranje i privatizacije brodogradilita) prosjena dospijea nancijskih jamstava smanjena su na 1,5 godina. U valutnoj strukturi dominiraju jamstva izdana u dolarima i eurima, a najmanje je odobrenih u kunama (v. tabl. 8). Obveze brodogradilita izloene su valutnom riziku promjene teaja dolara i eura. Tablica 8. Struktura izdanih nancijskih jamstava pojedinim brodogradilitima, 1997-11. (u mlrd. kuna)
Euro 3. Maj Brodosplit Brodotrogir Uljanik Kraljevica Viktor Lenac 1,7 2,6 0,5 0,6 0,9 0,0 USD 3,7 2,8 0,7 1,0 0,0 0,0 HRK 1,3 1,2 0,6 0,1 0,3 0,3 Ukupno 6,7 6,6 1,9 1,7 1,2 0,3

Izvor: Izraun autora na temelju podataka iz registra dravnih jamstava

Vei dio hrvatskih brodogradilita nije kreditno sposoban i ne moe podmirivati obveze po dospjelim anuitetima i glavnicama kredita. Naime, banke su od 1998. do 2011. dravi protestirale 4,2 mlrd. kuna jamstava danih brodogradnji to je oko 43% ukupno protestiranih jamstava u tom razdoblju. Najvie protestiranih jamstava brodogradnje bilo je od 2008. do 2011., kada od ukupnog iznosa protestiranih jamstava na brodogradnju prosjeno otpada oko 80% (v. tabl. 9). Tablica 9. Protestirana jamstva u brodogradnji u mlrd. kuna i % ukupno protestiranih jamstava, 1998-11.
Jamstva brodogradnji 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 0 12 232 36 254 11 170 0 0 0 290 1.899 772 527 4.202 Ukupno 208 540 794 648 755 695 622 411 463 326 447 2.113 1.099 667 9.790 % 0 2 29 6 34 2 27 0 0 0 65 90 70 79 43

Izvor: Izraun autora na temelju podataka iz registra dravnih jamstava

Najvie nancijskih jamstava odobreno je brodogradilitima 3. Maj i Brodosplitu (vie od 6 mlrd. kuna), a slijede Brodotrogir, Uljanik i Kraljevica. Najmanje jamstava odobreno je Viktoru Lencu. Prosjena su dospijea nancijskih jamstava izdanih do 2000. oko 1,5 godina. U 2000. i 2001. Vlada nije odobravala nancijska jamstva. Rokovi dospijea produljuju se za jamstva izdana od 2002. do 2006. prosjeno na oko 7 godi-

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. I-VI 2011. Ukupno

Izvor: Izraun autora na temelju podataka iz registra dravnih jamstava

newsletter | a. bajo m. primorac | Jesu li brodogradilita prepreka skalnoj konsolidaciji u Hrvatskoj? | Institut za javne financije

Najvie je protestiranih jamstava Brodosplita i 3. Maj. Od 2008. do 2011. samo za ta dva brodogradilita drava je iz prorauna morala podmiriti kreditne obveze u iznosu od 2,7 mlrd. kuna. Protestirana jamstva Brodotrogira iznose oko pola milijarde kuna, a Kraljevice 223 mil. kuna. Za Viktor Lenac nije protestirano ni jedno jamstvo u promatranom razdoblju (v. tabl. 10). Tablica 10. Protestirana jamstava, 2008-10. (u mlrd. kuna)
2008. Brodosplit Brodotrogir Uljanik 3. Maj Kraljevica Viktor Lenac Ukupno 290 1.899 772 526 290 2009. 895 303 0 581 120 2010. 375 147 0 181 69 2011. 316 47 24 105 34 Ukupno 1.587 497 23 1.158 223 0 3.487

reeno stabilno je loe. Konsolidirani godinji gubitak brodogradilita u promatrane etiri godine iznosi oko milijardu kuna. Od est brodogradilita, pozitivan poslovni rezultat (od 2008) ostvaruju samo dva Viktor Lenac i Uljanik. Brodogradnja je tradicionalni gubita ije razmjere negativnog utjecaja na hrvatsko gospodarstvo ve due vremena nitko ne uzima u obzir, a dosadanje javne politike zbog istog populizma i dodvoravanja izbornom tijelu (posebice u regijama), nisu ni pokuale rijeiti nancijske probleme brodogradnje. Valja jasno i otvoreno rei da brodogradnja ne moe vjeno ivjeti na teret poreznih obveznika koji snose trokove visokih potpora koje ne pridonose razvoju i rastu hrvatskog gospodarstva. Ukupni gubici i dodijeljene dravne potpore brodogradnji umanjuju vrijednost ukupnih godinjih isporuka. Naime, samo u 2007. ukupni gubici i potpore vee su od ostvarene vrijednosti isporuka, u 2008. ine 67%, a u 2009. su 49% vrijednosti isporuka (v. tabl. 11). Naalost, podaci o dravnim potporama brodogradnji za 2010. nisu dostupni. Takoer, analiza bi bila cjelovitija kada bi postojali podaci o visini uvezenih inputa koji se koriste u brodogradnji. Vrijednost uvezenih inputa vjerojatno bi samo dodatno potvrdila injenicu da vei broj brodogradilita ne stvara znaajnu dodanu vrijednost i ne pridonosi rastu BDP-a. Hrvatska je u ugovoru o pristupanju EU pristala restrukturirati i privatizirati etiri najvea gubitaa (Brodosplit, 3. Maj, Kraljevicu i Brodotrogir). Planovi restrukturiranja navodno postoje u Vladi i u Agenciji za zatitu trinog natjecanja, ali nije jasno zbog ega nisu javno dostupni. U postupku restrukturiranja proizvodni se kapaciteti u iduih deset godina moraju smanjiti s postojeih 510.607 na 323.600 kompenziranih registarskih tona izgraenog broda,1 poevi od 2011. Kapaciteti e se smanjivati trajnim zatvaranjem navoza, odreivanjem navoza za vojnu proizvodnju, te smanjenjem povrine brodogradilita. Ta
1 Kompenzirane registarske tone izgraenog broda (engl. Compensated gross tonnage - CGT) pokazatelj su koliine rada potrebne za gradnju broda. Izraunava se mnoenjem tona broda s koeficijentom koji se odreuje ovisno o vrsti i veliini broda (OECD, 2007).

Izvor: Izraun autora na temelju podataka iz registra dravnih jamstava

Sva protestirana jamstva poveavaju javni dug. Donoenjem Zakona o ureenju prava i obveza brodogradilita u postupku restrukturiranja (NN, 61/11) drava je preuzela obveze brodogradilita i pretvorila ih u javni dug, koji je time porastao za 11.3 mlrd. kuna. Vlada i Sabor bi konano mogli denirati javni dug kao dug ope drave uvean za dug drutava u kojima drava ima veinske udjele i kojima odobrava jamstva za zaduivanja. U statistici Ministarstva nancija i HNB-a nema duga brodogradilita nego se on i dalje vodi u jamstvima. Kada Vlada potpie ugovor o privatizaciji brodogradilita i poslovne banke proknjie potraivanja s brodogradilita na dravu, tek tada e obveze brodogradilita i formalno postati dug drave. Naalost, Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja koja nema jasno deniran pojam i obuhvat javnog duga. U Zakonu o proraunu postoji kategorija dravnog duga i duga ope drave, a javni dug slubeno ne postoji, kao to nije ni ograniena njegova veliina. 4. Financijske perspektive Financijsko poslovanje etiri brodogradilita (Brodosplit, Brodotrogir, 3. Maj i Kraljevica) od 2007. do 2010. blago

Tablica 11. Vrijednost isporuka i visina dravnih potpora brodogradnji, 2007-10.

2007. Ukupna vrijednost isporuka, u mil. eura Dravne potpore, u mil. eura Gubitak, u mil. eura Ukupno gubitak i potpore u % isporuka 547 426 149 105 2008. 629 262 160 67 2009. 559 157 116 49 149 2010. 682

Izvor: Izraun autora na temelju podataka CESA-e, AZTN i nancijskih izvjea brodogradilita

newsletter | a. bajo m. primorac | Jesu li brodogradilita prepreka skalnoj konsolidaciji u Hrvatskoj? | Institut za javne financije

dionika drutva nee primati nove potpore za restrukturiranje i sanaciju dok ne protekne 10 godina od potpisivanja ugovora o privatizaciji. Hrvatska se obvezala da e Komisiji EU-a dostavljati estomjesena izvjea o restrukturiranju poduzetnika koji primaju potporu. Razlozi za restrukturiranja i privatizacije dodatno se mogu pojasniti temeljem izrauna trinaest pokazatelja nancijskog poslovanja brodogradnje kojima se detaljnije ukazuje na njene strukturne probleme (v. tabl. 12).

Ekonominost poslovanja prodaje omjer prihoda od poslovanja i rashoda od poslovanja. Ekonominosti nanciranja omjer nancijskih prihoda i nancijskih rashoda. Bruto mara dobiti udio dobiti (prije kamata i poreza) u ukupnim prihodima.

Pokazatelji financijskog poslovanja Koecijent trenutne likvidnosti omjer novca i kratkoronih obveza poduzea. Koecijent ubrzane likvidnosti omjer kratkotrajne imovine (umanjene za zalihe) i kratkoronih obveza. Koecijent tekue likvidnosti omjer kratkotrajne imovine i kratkoronih obveza. Koecijent zaduenosti omjer ukupnih obveza i ukupne imovine. Koecijent obrtaja ukupne imovine omjer ukupnih prihoda i ukupne imovine poduzea. Koecijent obrtaja kratkotrajne imovine omjer ukupnih prihoda i kratkotrajne imovine. Koecijent obrtaja potraivanja omjer prihoda od prodaje i potraivanja. Trajanje naplate potraivanja omjer iznosa potraivanja od kupaca i prihoda od prodaje (podijeljenih s 360). Trajanje plaanja obveza omjer neto kratkoronih obveza i ukupnih rashoda (podijeljenih s 360). Ekonominost ukupnog poslovanja omjer ukupnih prihoda i ukupnih rashoda.

Pokazatelji likvidnosti (koecijent trenutne, ubrzane i tekue likvidnosti) mjere sposobnosti nanciranja kratkoronih obveza poduzea najlikvidnijom imovinom. Svi pokazatelji likvidnosti u promatranom su se razdoblju uglavnom smanjivali, dok 2010. rastu. Koecijent trenutne likvidnosti izrazito je nizak (manji od 10%), kao i koecijenti ubrzane i tekue likvidnosti. Koecijent tekue likvidnosti vei od 1 ukazivao bi na postojanje pozitivnog neto obrtnog kapitala, tj. na injenicu da se dio kratkotrajne imovine nancira iz dugoronih izvora, to je u skladu sa zlatnim pravilom nanciranja.2 Naalost, konsolidirani koecijent tekue likvidnosti hrvatskih brodogradilita manji je od 1 (kree se od 0,26 do 0,34). Koecijent zaduenosti (omjer ukupnih obveza i ukupne imovine) u normalnim poslovnim uvjetima treba biti manji od 1 jer se ukupna imovina nancira dugom, ali i kapitalom. Vrijednost tog pokazatelja vea od 1 ukazuje na injenicu da su drutva toliko zaduena da im je dug postao vei od ukupne imovine. U tom sluaju, kapital drutva praktiki poprima negativne vrijednosti. Konsolidira2 Zlatno pravilo financiranja - dugotrajna imovina treba se financirati iz dugoronih izvora, a kratkotrajna iz kratkoronih i tek djelomice dugoronih izvora (u sluaju pozitivnog radnog ili neto obrtnog kapitala).

Tablica 12. Konsolidirani nancijski pokazatelji za brodogradilita, 2007-10.

2007. Koecijent trenutne likvidnosti Koecijent ubrzane likvidnosti Koecijent tekue likvidnosti Koecijent zaduenosti Koecijent obrtaja ukupne imovine Koecijent obrtaja kratkotrajne imovine Koecijent obrtaja potraivanja Trajanje naplate potraivanja (u danima) Trajanje plaanja obveza (u danima) Ekonominost ukupnog poslovanja Ekonominost poslovanja prodaje Ekonominost nanciranja Bruto mara prota 0,08 0,21 0,32 2,54 1,56 2,91 7,17 50 336 0,86 0,85 1,00 -0,18 2008. 0,05 0,22 0,32 2,45 1,48 2,30 4,14 87 428 0,87 0,94 0,46 -0,17 2009. 0,02 0,14 0,26 2,80 1,42 2,38 4,59 78 516 0,89 0,95 0,48 -0,14 2010. 0,08 0,27 0,34 3,03 1,52 2,19 3,85 93 417 0,87 0,97 0,32 -0,15

Izvor: Izraun autora na temelju podataka iz konsolidiranih nancijskih izvjetaja brodogradilita

newsletter | a. bajo m. primorac | Jesu li brodogradilita prepreka skalnoj konsolidaciji u Hrvatskoj? | Institut za javne financije

ni koecijent zaduenosti hrvatskih brodogradilita je u porastu, a 2010. iznosi vie od 3. To znai da su ukupne (konsolidirane) obveze hrvatskih brodogradilita ak 3 puta vee od njihove ukupne imovine. Pokazatelji aktivnosti (koecijenti obrtaja ukupne imovine, kratkotrajne imovine i potraivanja) pokazuju koliko se puta u jednoj godini ukupna i kratkotrajna imovina pretvori u prihode, odnosno koliko se puta u jednoj godini potraivanja naplate (pretvore u novac). Za sva tri pokazatelja postoji negativni trend kretanja. Pokazatelji trajanja naplate potraivanja i plaanja obveza pokazuju prosjean broj dana potreban za naplatu. Oba su pokazatelja rasla, s tim da se prosjeno vrijeme naplate potraivanja produilo od 50 do 93 dana. Prosjeno vrijeme plaanja obveza kree se od 336 do 516 dana. Tako dugi rokovi plaanja brodogradnje mogu prouzroiti steaj ostalih drutava kooperanata. Zapravo, neobino je to kooperanti unato dugim rokovima naplate potraivanja uope i surauju s brodogradnjom. Jedan od razloga moe biti visok iznos dravnih potpora i subvencija brodogradilitima koje veim dijelom zavravaju na raunima kooperanata s velikim zakanjenjem ali sigurno. Pokazatelji ekonominosti sueljavaju prihode i rashode drutva i pokazuju koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda. Ekonominost poslovanja hrvatskih brodogradilita manja je od 1 to znai da su prihodi poslovanja brodogradilita manji od rashoda poslovanja. Ekonominost poslovanja ukazuje na kontinuirano poslovanje brodogradilita s gubitkom, to potvruje i negativna bruto mara dobiti. 5. Zakljuak Financijsko poslovanje hrvatskih brodogradilita je loe, a nancijska analiza ne otkriva nikakav znak oporavka. Likvidnost brodogradnje izrazito je slaba, a zaduenost iznimno visoka i u porastu. Ukupan dug konsolidiranog sektora brodogradilita 2010. bio je trostruko vei od ukupne imovine, to ukazuje da je ukupni kapital negativan i to u iznosu dvostruko veem od ukupne imovine. Poslovna aktivnost poduzea kontinuirano opada, a nancijski uinak je slab. Sektor brodogradilita u Hrvatskoj je neprotabilan, nelikvidan, prezaduen, neekonomian i neuinkovit, a bez jasnog plana restrukturiranja ne nazire se ni perspektiva promjene postojeeg stanja. Veina brodogradilita ne pridonosi gospodarskom razvoju i predstavlja prijetnju stabilnosti dravnih nancija koje e od 2012. do 2014. i dalje biti izloene veem zaduivanju radi podmirenja proraunskih obveza. Dravne nancije imaju ve dovoljno problema i bez brodogradnje. Rezultati analize nancijskog poslovanja drutava (vidi tabl. II-VII u prilogu) ukazuju da nisu sva brodogradilita u nancijskim problemima. Financijsko poslovanje brodogradilita Viktor Lenac (izalo iz steaja 2008. kada su novi vlasnici postali Uljanik i Tankerska plovidba) i Uljanika nakon 2008.

zadovoljavajue je pa moe ostalim drutvima posluiti kao primjer dobre prakse poslovanja. Stoga u skoroj budunosti treba:

utvrditi nancijsko poslovanje kooperanata velikih

brodogradilita, osobito cijene obavljenih usluga koje naplauju brodogradilitima;

usporediti trokove i koristi od moguih privatizacija

cijele gospodarske grane;

izraditi scenarije trokova i koristi veih otputanja zaposlenika uz razraeni program socijalnog zbrinjavanja i osiguranja otpremnina;

razviti javne rasprave o nancijskoj odrivosti i opravdanosti poslovanja postojeih brodogradilita;

utvrditi stvarni neto uinak (nakon to se vrijednosti isporuka umanje za dravne potpore) brodogradnje u stvaranju dodane vrijednosti;

analizirati strukturu i prirodu trokova brodogradnje,

odnosno, koliko u trokovima sudjeluju uvezeni a koliko domai inputi. Literatura AZTN, 2010. Godinje izvjee o dravnim potporama u 2009. Zagreb: Agencija za zatitu trinog natjecanja. Brodosplit. Godinja izvjea o poslovanju od 2006. do 2010. Split: Brodosplit. Brodotrogir. Godinja izvjea o poslovanju od 2006. do 2010. Trogir: Brodotrogir. CESA, 2011. Annual Report 2010-2011. Brussels: Community of European Shipyards Associations. Hrvatska brodogradnja Jadranbrod d.d., 2011. Knjiga narudbi za 2011. [online]. Dostupno na: [http:/ /www. hb.hr/Portals/0/docs/ob-web.pdf]. Brodogradilite Kraljevica. Godinja izvjea o poslovanju od 2006. do 2010. Kraljevica: Brodogradilite Kraljevica. Brodogradilite 3. Maj. Godinja izvjea o poslovanju od 2006. do 2010. Rijeka: 3. Maj. OECD, 2007. Compensated Gross Ton (CGT) System, Council working party on Shipbuilding, Paris: OECD. Brodogradilite Uljanik. Godinja izvjea o poslovanju od 2006. do 2010. Pula: Brodogradilite Uljanik. Brodogradilite Viktor Lenac. Godinja izvjea o poslovanju od 2006. do 2010. Rijeka: Brodogradilite Viktor Lenac. Vlada RH, 2011. Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji [online]. Dostupno na: [http:/ /vlada. hr/hr/naslovnica/novosti_i_najave/2011/rujan/ ugovor_o_pristupanju_rh_eu]. Pravilnik o strukturi i sadraju godinjih nancijskih izvjetaja, NN 130/10. Zagreb: Narodne novine. Zakon o ureenju prava i obveza brodogradilita u postupku restrukturiranja, NN 61/2011. Zagreb: Narodne novine.

newsletter | a. bajo m. primorac | Jesu li brodogradilita prepreka skalnoj konsolidaciji u Hrvatskoj? | Institut za javne financije

PRILOG Tablica I. Broj zaposlenih u brodogradilitima, 2008-10.

2008. Brodosplit Uljanik 3. Maj Brodotrogir Viktor Lenac Kraljevica Ukupno Izvor: Godinja izvjea brodogradilita 3.777 2.788 2.734 1.173 598 442 11.512 2009. 3.727 2.820 2.700 1.138 594 443 11.422 2010. 3.553 2.702 2.628 1.208 590 514 11.195

Tablica II. Financijski pokazatelji poduzea Brodosplit, 2007-10.

2007. Koecijent trenutne likvidnosti Koecijent ubrzane likvidnosti Koecijent tekue likvidnosti Koecijent zaduenosti Koecijent obrtaja ukupne imovine Koecijent obrtaja kratkotrajne imovine Koecijent obrtaja potraivanja Trajanje naplate potraivanja (u danima) Trajanje plaanja obveza (u danima) Ekonominost ukupnog poslovanja Ekonominost poslovanja prodaje Ekonominost nanciranja Bruto mara prota 0,09 0,15 0,23 2,80 1,81 3,97 11,34 32 324 0,84 0,79 1,40 -0,20 2008. 0,03 0,23 0,29 3,51 1,91 2,42 2,93 123 417 0,81 0,90 0,26 -0,23 2009. 0,01 0,15 0,19 4,33 1,85 2,74 2,61 138 641 0,94 1,00 0,52 -0,06 2010. 0,06 0,22 0,26 3,78 1,18 1,54 3,39 106 727 0,80 0,96 0,15 -0,25

Izvor: Izraun autora na temelju podataka iz konsolidiranih nancijskih izvjetaja brodogradilita

Tablica III. Financijski pokazatelji poduzea Brodotrogir, 2007-10.

2007. Koecijent trenutne likvidnosti Koecijent ubrzane likvidnosti Koecijent tekue likvidnosti Koecijent zaduenosti Koecijent obrtaja ukupne imovine Koecijent obrtaja kratkotrajne imovine Koecijent obrtaja potraivanja Trajanje naplate potraivanja (u danima) Trajanje plaanja obveza (u danima) Ekonominost ukupnog poslovanja Ekonominost poslovanja prodaje Ekonominost nanciranja Bruto mara prota 0,18 0,30 0,41 2,62 1,32 2,00 16,41 22 382 0,87 0,91 0,57 -0,15 2008. 0,01 0,07 0,17 4,37 1,85 3,36 26,01 14 433 0,69 0,73 0,54 -0,46 2009. 0,03 0,04 0,08 6,57 2,00 5,03 26,33 14 717 0,76 0,90 0,11 -0,31 2010. 0,08 0,18 0,27 6,49 1,26 2,31 24,38 15 362 0,63 0,79 0,07 -0,59

Izvor: Izraun autora na temelju podataka iz konsolidiranih nancijskih izvjetaja brodogradilita

newsletter | a. bajo m. primorac | Jesu li brodogradilita prepreka skalnoj konsolidaciji u Hrvatskoj? | Institut za javne financije

Tablica IV. Financijski pokazatelji poduzea Uljanik, 2007-10.

2007. Koecijent trenutne likvidnosti Koecijent ubrzane likvidnosti Koecijent tekue likvidnosti Koecijent zaduenosti Koecijent obrtaja ukupne imovine Koecijent obrtaja kratkotrajne imovine Koecijent obrtaja potraivanja Trajanje naplate potraivanja (u danima) Trajanje plaanja obveza (u danima) Ekonominost ukupnog poslovanja Ekonominost poslovanja prodaje Ekonominost nanciranja Bruto mara prota 0,04 0,30 0,51 1,12 1,30 2,80 5,64 64 223 0,88 0,87 0,95 -0,14 2008. 0,12 0,32 0,53 1,17 1,22 2,08 4,28 84 333 1,02 1,08 0,70 0,02 2009. 0,04 0,20 0,63 1,14 1,46 2,66 8,70 41 218 1,01 1,03 0,82 0,01 2010. 0,07 0,76 1,17 1,03 2,28 3,67 4,28 84 86 1,02 1,05 0,69 0,02

Izvor: Izraun autora na temelju podataka iz konsolidiranih nancijskih izvjetaja brodogradilita

Tablica V. Financijski pokazatelji poduzea 3. Maj, 2007-10.

2007. Koecijent trenutne likvidnosti Koecijent ubrzane likvidnosti Koecijent tekue likvidnosti Koecijent zaduenosti Koecijent obrtaja ukupne imovine Koecijent obrtaja kratkotrajne imovine Koecijent obrtaja potraivanja Trajanje naplate potraivanja (u danima) Trajanje plaanja obveza (u danima) Ekonominost ukupnog poslovanja Ekonominost poslovanja prodaje Ekonominost nanciranja Bruto mara prota 0,04 0,15 0,21 3,89 2,10 3,24 7,57 48 488 0,91 0,90 1,00 -0,10 2008. 0,03 0,13 0,19 3,17 1,28 2,30 4,43 81 649 0,80 0,88 0,30 -0,25 2009. 0,01 0,09 0,18 3,60 0,91 1,58 3,00 120 816 0,66 0,74 0,22 -0,52 2010. 0,13 0,25 0,28 3,92 0,99 1,27 2,41 149 818 0,82 0,95 0,33 -0,22

Izvor: Izraun autora na temelju podataka iz konsolidiranih nancijskih izvjetaja brodogradilita

10

newsletter | a. bajo m. primorac | Jesu li brodogradilita prepreka skalnoj konsolidaciji u Hrvatskoj? | Institut za javne financije

Tablica VI. Financijski pokazatelji poduzea Kraljevica, 2007-10.

2007. Koecijent trenutne likvidnosti Koecijent ubrzane likvidnosti Koecijent tekue likvidnosti Koecijent zaduenosti Koecijent obrtaja ukupne imovine Koecijent obrtaja kratkotrajne imovine Koecijent obrtaja potraivanja Trajanje naplate potraivanja (u danima) Trajanje plaanja obveza (u danima) Ekonominost ukupnog poslovanja Ekonominost poslovanja prodaje Ekonominost nanciranja Bruto mara prota 0,09 0,26 0,42 2,74 1,26 1,51 2,81 128 459 0,81 0,88 0,37 -0,24 2008. 0,07 0,31 0,42 3,01 1,32 1,55 7,31 49 427 0,78 0,85 0,51 -0,28 2009. 0,02 0,21 0,33 3,06 0,93 1,08 6,31 57 703 0,70 0,77 0,48 -0,43 2010. 0,01 0,07 0,13 6,64 1,74 2,35 6,80 53 610 0,53 0,58 0,32 -0,90

Izvor: Izraun autora na temelju podataka iz konsolidiranih nancijskih izvjetaja brodogradilita

Tablica VII. Financijski pokazatelji poduzea Viktor Lenac, 2007-10.

2007. Koecijent trenutne likvidnosti Koecijent ubrzane likvidnosti Koecijent tekue likvidnosti Koecijent zaduenosti Koecijent obrtaja ukupne imovine Koecijent obrtaja kratkotrajne imovine Koecijent obrtaja potraivanja Trajanje naplate potraivanja (u danima) Trajanje plaanja obveza (u danima) Ekonominost ukupnog poslovanja Ekonominost poslovanja prodaje Ekonominost nanciranja Bruto mara prota 0,78 2,62 2,98 4,36 0,90 1,98 4,62 78 49 0,80 0,81 0,33 -0,24 2008. 0,28 2,00 2,38 0,30 1,58 2,84 5,69 63 70 1,33 1,33 1,24 0,25 2009. 0,45 2,25 2,71 0,27 1,16 2,07 6,36 57 66 1,02 1,01 1,61 0,02 2010. 0,15 1,90 2,25 0,27 1,28 2,49 6,63 54 66 1,02 1,02 1,27 0,02

Izvor: Izraun autora na temelju podataka iz konsolidiranih nancijskih izvjetaja brodogradilita

newsletter | a. bajo m. primorac | Jesu li brodogradilita prepreka skalnoj konsolidaciji u Hrvatskoj? | Institut za javne financije

11