USTROJ DIVIZIJSKIH STOERA NJEMAKE KOPNENE VOJSKE U DRUGOM SVJETSKOM RATU

Mario Werhas *
UDK: 355.311.7:355.311.5(430)1939/1945 94(100)1939/1945:355.311(430)

Pregledni rad Primljeno: 3.IV.2009. Prihvaeno: 5.V.2009.

Saetak Divizije su najvie taktike postrojbe stalnog sastava i od njihove pojave sredinom 18. stoljea pa sve do sredine 20. stoljea predstavljaju okosnicu izrauna veliine oruanih snaga. Njemake oruane snage od 1935. do 1945. godine ustrojile su oko osamsto razliitih divizijskih stoera. Osnovna intencija ovoga rada je upoznavanje s ustrojem karakteristinih (i najbrojnijih) divizijskih stoera, kroz detaljan opis i objanjenje svih dunosti unutar njih. Ne manje bitan je i pokuaj autora da kroz spomenuto opisivanje i objanjavanje, te prevoenje njemake vojne terminologije, prui svoj skroman doprinos ovom, kod nas slabo poznatom i istraivanom dijelu novije vojne povijesti. Kljune rijei: divizija, divizijski stoer, odjel, stoerni asnik, doasnik, vojnik

UVOD
Divizija je najvia taktika zdruena postrojba stalnog sastava, kojom uobiajeno zapovijeda asnik generalskog ranga. Naziv divizija dolazi od francuske rijei division to u doslovnom prijevodu znai podjela, dijeljenje. Divizija se moe promatrati kao dvojaka postrojba, s jedne strane divizija u svom ustroju obuhvaa (zdruuje) sve rodove i struke vojske pod jednim zajednikim (divizijskim) stoerom, a s druge strane kroz ovaj naziv je naglaena i sama podjela unutar divizije na pojedine rodove i struke, koji su unutar divizijskog okvira svrstani prema rodovima i strukama u postrojbe, a koje su potom zdruene pod jednim stoerom i ine organski sastav divizije. Kao taktika postrojba divizija se pojavljuje sredinom 18. stoljea kada dolazi do velikog brojanog poveanja vojski, tako da zapovjednici vie nisu mogli neposredno zapovijedati velikim brojem brigada i pukovnija, pa se naziv divizija upotrebljava za
*

Mario Werhas (mario.werhas@morh.hr) vii je struni savjetnik u Institutu za istraivanje i razvoj obrambenih sustava Ministarstva obrane Republike Hrvatske. 71

Polemos 11 (2008.) 2: 71-92, ISSN 1331-5595

oznaavanje dijela bojnog reda, sastavljenog od veeg broja pukovnija ili brigada, pod zapovjednitvom privremenog zapovjednika. Ove divizije privremenog sastava prvi put se pojavljuju u francuskoj i ruskoj vojsci za vrijeme Sedmogodinjeg rata (1756.-1763.). Prve divizije stalnog sastava ustrojene su u Francuskoj 1788. godine i nisu imale isti, odnosno jednoobrazni ustroj. Uvoenjem ope vojne obveze u Francuskoj 1793. godine divizije dobivaju jednoobrazni ustroj, a tijekom Francuskih revolucionarnih ratova divizije se afirmiraju kao operativne postrojbe. Na elu ovih prvih divizija nalazio se obino general ranga generalporunika (Generalleutnant), koji je kao pomo u zapovijedanju divizijom imao dodijeljenog jednog osobnog pobonika, nekoliko teklia, te nekoliko asnika sa zadacima organizacije mara i bivka za diviziju. Zapovjednik i njemu dodijeljeni pomonici predstavljaju zametak ustroja divizijskih stoera (Tomac, 1965.). Divizije u 19., a posebno 20. stoljeu postaju osnova za operativne proraune, tako da se prema broju divizija ocjenjuje i veliina samih oruanih snaga.

1. PREMA DIVIZIJSKOM STOERU - POVIJESNA GENEZA NJEMAKIH DIVIZIJSKIH STOERA

Jedna od najvanijih pouka vojne povijesti sastoji se u tome to u cjelokupnom razvoju vojnitva (Heereskunde) postoji neprekinuti lanac razvoja. U razliitim vremenskim periodima taj neprekinuti lanac razvoja je tanak, ali nikada potpuno prekinut. S razvojem Landsknechta1 (plaenike postrojbe) dostignuta je toka koju veina vojnih povjesniara smatra poetkom modernog vojnog ustroja. Poevi od Landsknechta moemo povui neprekinutu crtu razvoja stoera, a i drugih vojnih ustanova, sve do dananjeg vremena. U stoernom ustroju Landsknechta nalazimo sve osnovne elemente modernih stoernih ustroja. Svaka postrojba Landsknechta imala je osobe zaduene za obavljanje pojedinih dunosti. Uz zapovjednika postrojbe tu je i glavni asnik postrojbe (Sergeant major), a njegove dunosti obuhvaale su administraciju i obuku. Glavni asnik je izdavao naredbe i vodio obuku postrojbe. Uz glavnog asnika postrojbe postojao je jo jedan asnik, nazvan Quartiermeister konaarski asnik - ija je dunost osiguranje bivka (konaita) i ishrane za postrojbu. Dok je postrojba bila na pohodu, Quartiermeister je iao ispred same postrojbe radi organizacije bivka, pa je uz spomenute dunosti dobio i dunost izvianja. Na taj nain su dunosti reguliranja hoda, opskrbe i izvianja postale dio poslova Quartiermeistera. Prvi stalni stoeri postrojbi osnovani su u pukovnijama vojske Kneevine Brandenburg 1635. godine, koji su kasnije preuzeti u vedsku vojsku Gustava Adolfa, a koji
1

Landsknecht (Land zemlja + Knecht sluga) plaenike postrojbe, prvi put se spominju oko 1480. godine, najvei razvoj i ekspanziju doivljavaju tijekom 16. stoljea. Osnovane na poticaj Cara Svetog Rimskog Carstva Maksimilijana I, a otac Landesknechta je Georg von Frundsberg (1473. 1528.). Plaenici su uglavnom dolazili iz vapske, Alzasa, Flandrije i Porajnja. Bili su ustrojeni u pukovnije od 4000 do ak 10 000 ljudi.

72

Mario Werhas: Ustroj divizijskih stoera Njemake kopnene vojske u Drugom svjetskom ratu

je potom preuzet kao uzor ustroja stoera. Stoeri pukovnija brandenburke vojske sastojali su se od sljedeih asnika: zapovjednik pukovnije, glavni asnik (naelnik stoera), pobonik za ope poslove (s nekoliko pomonika), Quartiermeister (organizacija pohoda, bivka i bojnog reda), pomonik Quarteiermeistera (za utvrivanje i gradnju logora), Auditor (pravna pitanja), vojni blagajnik, vojni sveenik, vojni lijenik i vojni ljekarnik. Sljedei bitan korak u ustroju stoera je proirivanje dosadanje uloge Quartiermeistera za vrijeme Fridrika Velikog (1712.-1786.) na operativne i poslove izvianja (i prikupljanja obavijesti) (von Schellendorff, 1895.). Nakon katastrofalnog poraza pruske vojske kod Jene 1806. godine, koji je oznaio prekretnicu u ustroju i filozofiji same vojne organizacije, general Gerhard von Scharnhorst (1755. 1813.) preuzima dunost predsjednika povjerenstva za preustroj pruske vojske. Scharnhorst 1808. godine poinje izdavati poznate Instrukcije iji je osnovni cilj bio tono odreivanje dunosti pojedinih asnika u stoeru za vrijeme rata, tako da svaki stoerni asnik zna to se oekuje od njega, a svaki general je bio upoznat s dunostima stoernih asnika, tako da bi se izbjegli svi nesporazumi ili neslaganja. Isto tako Scharnhorst je brzo shvatio, a i osobno osjetio kod Jene, golemu nadmonost ustroja Napoleonove vojske po divizijama, te ju je uveo u prusku vojsku (Fiedler, 1978.). Od 1809. godine uvedeno je pravilo da su stoerni asnici dodjeljivani postojeim stoerima divizija (isto tako stoerima brigada i korpusa). Pri tome oni nisu dodjeljivani kao pomonici zapovjedniku, nego kao dio stoera, na osnovu ega e se kasnije razviti praksa posebnog poloaja stoernih asnika u odnosu na samog zapovjednika (ovo se u prvom redu odnosi na poloaj naelnika stoera postrojbe). U promatranom periodu (1808. 1828.) stoeri novoustrojenih divizija organizirani su prema naelima ustroja stoera kao kod drugih postojeih postrojbi (prije svega brigada i korpusa) i sastojali su se od: zapovjednika, stoernog asnika (kao naelnika stoera, dodijeljenog od strane Glavnog stoera s nekoliko pomonika) i Quartiermeistera (sa svim ranije opisanim dunostima i pomonicima) (Handbuch, 1968.). U srpnju 1828. godine general Friedrich von Mffling (1775. 1851., naelnik Glavnog stoera) izdaje naredbu za ustroj stoera divizija (i ostalih trupnih stoera) i metodama po kojima stoeri moraju obavljati svoje poslove u okviru svoje postrojbe. Prema ovoj naredbi stoeri divizija se dijele na etiri odjela: stoerni (operativni poslovi voenja), opi (personalni i administrativni poslovi), pravni i intendantski. Ovaj ustroj stoera divizija, s nekim dopunama i manjim izmjenama, ostaje okosnica ustroja stoera divizija sve do 1945. godine (Hitl, 1959.).

2. USTROJ DIVIZIJSKIH STOERA

Od svih krupnih vojnih formacija ustrojenih tijekom deset godina postojanja Wehrmachta (od 16. 3. 1935. do 8. 5. 1945.), divizije zauzimaju prvo i temeljno mjesto u ustroju Njemake kopnene vojske (Das deutsche Heer). U spomenutom razdoblju
73

Polemos 11 (2008.) 2: 71-92, ISSN 1331-5595

ustrojeno je oko osamsto stoera razliitih tipova divizija.2 Cijela struktura divizije dijelila se na tri osnovna elementa: divizijski stoer, borbeni dio i pozadinski dio. Ustroj divizijskih stoera svih tipova divizija naelno je bio isti. Postojalo je nekoliko osnovnih razlika, uglavnom u opskrbnom dijelu, ovisno o tome je li divizija imala preteno konjski ili motorizirani transport. Divizijski stoer (Divisionskommando) je bio jedini trupni vii stoer koji je zapovijedao organskim i stalno podinjenim postrojbama. On je imao izravni nadzor nad podinjenim postrojbama razliitih rodova i struka. Nadalje, on je bio odgovoran za opskrbu, transport, slubu veze, sanitetsko i veterinarsko zbrinjavanje podinjenih postrojbi, te je zbog toga imao posebno ustrojene slube i postrojbe.

2.1. Divizijski zapovjednik - Divisionskommandeur

Divizijski zapovjednik (Divisionskommandeur) je voa cijele divizije i kao takav je odgovoran za uporabu i planiranje operacija divizije. Divizijski zapovjednik je prije poetka rata (i u prvim godinama rata) bio ranga generalporunika (Generalleut2

U Njemakoj kopnenoj vojsci postojali su ovi osnovni tipovi divizija: Infanteriedivisionen (pjeake divizije), Gebirgsdivisionen (brdske divizije), Leichtendivisionen poslije Jgerdivisionen (lake, poslije lovake divizije), Panzerdivisionen (oklopne divizije), Infanteriedivisionen (mot), od 1942. Panzergrenadierdivisionen (pjeake-motorizirane divizije, od 1942. oklopno-grenadirske divizije), Kavalleriedivisionen (konjanike divizije), Artilleriedivisionen (topnike divizije) i Sicherungsdivisionen (divizije za osiguranje). Najvei broj ustrojenih divizija bile su pjeake divizije razvrstane u 35 valova i mnotvo razliitih tipova. Svaki od spomenutih valova razlikovao se po svom ustroju, a time i broju ljudi i opreme, tako da je postojao cijeli niz podvrsta pjeakih divizija, kao to su: grenadirske (Grenadierdivisionen, poslije narodno-grenadirske - Volksgrenadierdivisionen), jurine (Sturmdivisionen), zranodesantne (Luftlandinfanteriedivisionen), afrike (Afrikadivisionen), za posebnu uporabu (Division zur besondere Verwendung), domobranske (Landwehrdivisionen), priuvne (Reservedivisionen), obune (Ausbildungsdivisionen), dopunske (Feldersatzdivisionen) i tvravske (Festungdivisionen). Svaki od spomenutih tipova divizija (i podtipova), tijekom deset godina postojanja Wehrmachta doivio je niz promjena ustroja, primjerice oklopne divizije od prvog ustroja 1935. godine pa do posljednjeg iz 1945. godine, doivio je pet cjelokupnih promjena, a gotovo svake godine su mijenjani pojedini manji dijelovi ustroja. Kod pjeakih divizija to znai konkretno 35 razliitih modela ustroja i jo nepregledan broj, doslovno svakodnevnih promjena i dopuna ustroja ili prilagodbi pojedinih valova, nekom drugom tipu ustroja. Ovdje valja napomenuti da brojka od oko osamsto ustrojenih divizija obuhvaa: dvadesetak pjeakih divizija ustrojenih od osoblja iz Ratnog zrakoplovstva Luftwaffe-Feld-Divisionen (zrakoplovno-poljske divizije), kasnije preuzete u sastav kopnene vojske kao Infanteriedivisionen (L) pjeake divizije (L), desetak padobranskih divizija, dvadesetak zrakoplovnih divizija, dvadesetak protuzrakoplovnih divizija, tri mornarike pjeake divizije, oko petnaestak pomorskih divizija i gotovo 40 divizija Waffen-SS-a. Od ukupnog broja divizija jedan dio je ustrojen i od stranih dragovoljaca, kao to su: Kozaka konjanika divizija (Kosaken-Kavallerie-Division), tri hrvatske pjeake (legionarske) divizije 369. Infanterie-Division (kroatisch) Teuffel (Vraja), 373. Infanterie-Division (kroatisch) Tiger (Tigar) i 392. Infanterie-Division (kroatisch) Blau (Plava), zatim 250. panjolska pjeaka divizija, 162. turkmenistanska pjeaka divizija Od spomenutih skoro 40 divizija Waffen-SS-a, vie od polovice su popunjane stranim dragovoljcima (Scherzer, 2007.).

74

Mario Werhas: Ustroj divizijskih stoera Njemake kopnene vojske u Drugom svjetskom ratu

nant), a kasnije iskljuivo ranga generalbojnika (Generalmajor). Krajem rata mnogo divizijskih zapovjednika je ranga pukovnika i oni zapovijedaju divizijama pod nazivom divizijskih voa (Divisionsfhrer), a ne spomenutih divizijskih zapovjednika jer je taj naziv rezerviran iskljuivo za asnike, zapovjednike divizija, generalskog ranga. Zapovjednik divizije je kao osobnog pomonika imao personal Ordonnanz fr Divisionskommandeur osobni pobonik zapovjednika divizije (obino ranga vieg doasnika), iji je zadatak bio pomo zapovjedniku u svim njegovim osobnim poslovima, kao i odravanje veze sa stoerom divizije, kada je zapovjednik izvan njega (Scherzer, 2007.).

2.2. Vodei (operativni) odjel Fhrungsabteilung (shema br. 1)

Fhrungsabteilung vodei (operativni) odjel na elu operativnog odjela nalazio se Ia erster Generalstabsoffizier3 - prvi stoerni (operativni) asnik (rang potpukovnika ili bojnika glavnostoerne struke Oberstleutnant i.G. ili Major i.G.), koji je ujedno obavljao i dunost naelnika stoera divizije. U opis njegovih poslova ulazili su sljedei zadaci: izrada zapovjedi, taktiki nadzor nad postrojbama divizije, obuka, organizacija transporta i protuzrane zatite, evaluacija stanja, prezentacija svih borbenih opcija zapovjedniku divizije i zamjena zapovjednika divizije u situaciji kada potonji nije u mogunosti obavljati zapovjednu dunost. Operativni asnik (Ia) je kao pomonika imao - erster Ordonnanzoffizier O1 (prvi pobonik za operativne poslove, ranga satnika glavnostoerne struke Hauptmann i.G.), koji je osim pomoi operativnom asniku u njegovim poslovima, obavljao i sljedee poslove: priprema ratnih karata, voenje ratnog dnevnika divizije, voenje evidencije o ustroju i jaini svih divizijskih postrojbi i komunikacija sa susjednim divizijama. Kao tehnika pomo prvom operativnom asniku i njegovom poboniku za operativne poslove pridodaju se: Schreiber (zugleich fr Scherenfernrohr) pisar, koji je ujedno zaduen za dalekozor za motrenje (ranga vieg doasnika) i Schreiber und Zeichner pisar i crta (rang nieg doasnika)(OKH, 1937., 1937.a i 1937.b). Od 1941. godine uvodi se funkcija vierter Ordonnanzoffizier O4 (etvrti pobonik za operativne poslove, ranga satnika glavnostoerne struke), koji je preuzeo voenje dijela poslova prvog pobonika za operativne poslove. Konkretno, etvrti pobonik je vodio sve poslove i evidencije oko ustroja divizije, zatim poslove vezane uz komunikaciju sa susjednim postrojbama, te voenje ratnog dnevnika divizije. Sljedea novina je uvoenje asnika za kemijsku obranu (Ia/Gas), koji je bio ranga bojnika ili satnika kemijske struke. Njegov je osnovni zadatak bila priprema postrojbe za obranu od napada bojnim otrovima, ali i organizacija maskiranja pokreta i poloaja dimnim zavjesama i nadzor nad rukovanjem kemijskim pripravcima koji se koriste unutar divizije. Posljednja promjena u ovom razdoblju odnosila se na uvoenje funkcije erster Schreiber (prvog pisara), ranga nieg vojnog slubenika, koji preuzima voenje
3

U dananjim stoerima tu funkciju obavlja G-3 (operativni asnik). 75

Polemos 11 (2008.) 2: 71-92, ISSN 1331-5595

svih administrativnih poslova za Ia i njegove pomonike (OKH, 1941., 1941.a i 1941.c). Krajem 1941. godine u brdskim divizijama se uvodi funkcija Sachbearbeiter fr Gebirgsfragen strunog suradnika za pitanja brdskog ratovanja, ranga bojnika ili satnika brdskih postrojbi. To je u pravilu bio asnik rekonvalescent s iskustvom brdskog ratovanja, koji je savjetovao Ia u svim pitanjima operativne primjene brdskih postrojbi (OKH, 1941.b). U oklopnim i oklopno-grenadirskim divizijama 1943. godine uvodi se funkcija Schirrmeister (Fz)4 asnika zaduenog za tehniku opremu u operativnom odjelu. Taj asnik je bio ranga porunika ili natporunika tehnike struke, s glavnom zadaom nadzora nad tehnikom ispravnosti ureaja i sve ostale opreme kojom se koristio operativni odjel u svakodnevnim poslovima. Ova funkcija je uvedena samo u spomenutim stoerima divizijama zato to su oni u svakodnevnim aktivnostima upotrebljavali puno vie tehnikih sredstava nego stoeri pjeakih divizija (to se u prvom redu odnosi na sredstva veze) (OKH, 1943.). Drugi dio operativnog odjela je Ic dritter Generalstabsoffizier5 trei stoerni asnik (ranga satnika glavnostoerne struke Hauptmann i.G.) zaduen je za obavjetajne poslove. U opis njegovih poslova ulazili su sljedei zadaci: prikupljanje podataka o neprijateljskim postrojbama (ustroj, jaina, pokreti), praenje neprijateljskog radio, telefonskog i potanskog prometa, organizacija pijunskih mrea i sabotaa, praenje neprijateljske propagande, naredbe za infiltraciju i izvianje te ispitivanja zarobljenika. Trei stoerni asnik bio je glavni savjetnik prvom stoernom asniku (Ia) u svim pitanjima vezanim za djelovanje ili procjenu budueg djelovanja neprijatelja. Ic je u izvanrednim okolnostima (odsutnost zbog bolesti, ranjavanja ili pogibije) mijenjao Ia, a u svakodnevnom radu Ic je bio podinjen Ia. Obavjetajni asnik je kao pomonika imao: dritter Ordonnanzoffizier O3 (trei pobonik za obavjetajne poslove, ranga natporunika glavnostoerne struke Oberleutnant i.G.) iji je osnovni zadatak bio voenje karata o neprijatelju (raspored neprijateljskih snaga nasuprot divizije, neprijateljska minska polja, opskrbni putovi i lokacija neprijateljskih skladita, parkova i depoa) i pregled (prema potrebi i prevoenje) zarobljenih zapovijedi, ope vojne dokumentacije, vojnih pravila, uputa i slino. Upravo u svrhu pregleda i prijevoda neprijateljskih dokumenata O3 je kao pomonike imao dodijeljena dva prevoditelja (Dolmetscher) ranga niih asnika specijalista (Sonderoffizier asnici za posebne zadatke). Za voenje administrativnih poslova Ic je na raspolaganju imao tri pisara (Schreiber). Pod neposrednim zapovjednitvom O3 nalazila se: Divisionskartenstelle (divizijska kartografska postaja, zapovjednik ranga natporunika), koja se sastojala od tiskarskog voda (Druckereizug opremljenog tiskarskim ureajima) i voda za izradu karata (Kartenerstellungszug oprema za mapiranje na terenu). Na taj nain divi4 5

(Fz) Feldzeug poljska (vojna) oprema. U dananjim stoerima tu funkciju obavlja G-2 (obavjetajni asnik).

76

Mario Werhas: Ustroj divizijskih stoera Njemake kopnene vojske u Drugom svjetskom ratu

zijski stoer je uvijek imao na raspolaganju svjee i upotrebljive vojne karte (OKH, 1937., 1937.a i 1937.b). Tijekom 1944. godine uvodi se potpuno nova funkcija u Operativnom odjelu Nationalsozialistischer Fhrungsoffizier (NSFO) nacional-socijalistiki rukovodei asnik, ranga satnika ili bojnika. Glavna zadaa ovoga asnika bila je praenje politikog stanja u diviziji, organizacija politikih dogaaja i politiki rad meu pripadnicima divizije. NSFO je bio odgovoran neposredno zapovjedniku divizije, a ne naelniku Operativnog odjela (Ia), iako se nalazio u sklopu Operativnog odjela (OKH, 1944.). Kao specijalni savjetnici Ia (operativnog asnika) u pitanjima uporabe njima podinjenih postrojbi, u diviziji su postojale sljedee funkcije: divizijski topniki voa (Divisions-Artilleriefhrer) istodobno zapovjednik divizijske topnike pukovnije, u svim pitanjima uporabe topnitva. Zatim divizijski inenjerijski voa (Divisions-Pionierfhrer), istodobno zapovjednik inenjerijske bojne divizije, u pitanjima uporabe inenjerije i divizijski voa slube veze (Divisions-Nachrichtenfhrer), istodobno zapovjednik divizijske bojne veze, u svim pitanjima uporabe postrojbi veze (Reinhardt, 1954.).

2.3. Opskrbni odjel Quartiermeisterabteilung (shema br. 2)

Quartiermeisterabteilung opskrbni odjel na elu opskrbnog odjela nalazio se Ib zweiter Generalstabsoffizier6 drugi glavnostoerni (opskrbni) asnik (ranga bojnika glavnostoerne struke Major i.G.). Zadaci opskrbnog asnika u diviziji bili su sljedei: koordinacija opskrbe itave divizije, rjeavanje svih pitanja vezanih uz dobavu i podjelu hrane, streljiva, pogonskih materijala, priuvnih dijelova, itd. Zatim evakuacija ranjenika i zarobljenika u pozadinu, praenje kretanja popune, nadzor zaliha, nadzor izgradnje privremenih ili stalnih objekata, prometna regulacija i protuzrana zatita pozadinskih dijelova divizije. Opskrbni asnik (Ib) je kao pomonika imao zweiter Ordonnanzoffizier O2 (drugi pobonik za opskrbne poslove, ranga satnika glavnostoerne struke Haupmann i.G.). Osnovni zadaci pobonika za opskrbne poslove bili su pomo Ib u rjeavanju svih nabrojenih zadaa, a njegova posebna zadaa bio je nadzor funkcioniranja opskrbnog prometa unutar divizije. Sljedei asnik u opskrbnom odjelu bio je Ib/Kfz Sachbearbeiter fr Kraftfahrwesen asnik struni suradnik za motorizaciju, ranga satnika tehnike struke. Njegovi poslovi obuhvaali su sljedee: svi poslovi vezani uz popunu, zamjenu i rukovanje s motornim vozilima, priuvnim dijelovima, gumama i gorivom. Isto tako organizacija slube odravanja vozila u diviziji, uporaba postrojbi za odravanje i opskrbu unutar divizije, regulacija prometa unutar divizije i nadzor prometa na podruju divizije (OKH, 1937., 1937.a i 1937.b). Od 1941. godine u divizijama se ukida funkcija Ib/Kfz (asnika za motorizaciju) i uvodi se Divisionsingenieur (V fnfter Generalstabsoffizeir) divizijski inenjer, peti
6

U dananjim stoerima G-4 (logistiki asnik). 77

Polemos 11 (2008.) 2: 71-92, ISSN 1331-5595

glavnostoerni asnik, ranga bojnika tehnike struke. On je preuzeo sve poslove koje je prije obavljao Ib/Kfz, meutim, zbog sve veeg broja (i razliitih tipova i namjena) vozila u diviziji, osobito u oklopnim i oklopno-grenadirskim, zadaci odravanja vozila postajali su sve sloeniji i vie ih nije mogla obavljati samo jedna osoba. Iz tih razloga divizijski inenjer dobiva pomonika u rangu vojnog slubenika (tehnike struke) Beamter des techn. Dienstes (K)7 i dva pisara u rangu niih doasnika tehnike struke (OKH, 1941., 1941.a i 1941.b). U oklopnim i oklopno-grenadirskim divizijama se 1943. godine umjesto divizijskog inenjera uvodi funkcija Divisionskraftfahroffizier (V fnfter Generalstabsoffizeir) divizijski asnik za vozila, peti glavnostoerni asnik, ranga bojnika tehnike struke, s istim djelokrugom rada kao i divizijski inenjer. Umjesto dotadanjeg jednog pomonika dobiva pomonika u rangu satnika tehnike struke (za organizaciju odravanja) Offizier d. Kfz. Parktruppe i pomonika u rangu porunika tehnike struke za organizaciju evakuacije pokvarenih vozila u pozadinu te prihvat i raspored novih vozila unutar divizije Offizier d. Kfz. Parktruppe z.b.V.8 Umjesto prijanja dva, sada ima tri pisara za voenje administrativnih poslova, od kojih je jedan nii doasnik, a dva vojnici (OKH, 1943.). Od 1944. godine i u ostalim tipovima divizija uvodi se funkcija Divisionskraftfahroffizier (V fnfter Generalstabsoffizeir) divizijski asnik za vozila, peti glavnostoerni asnik (umjesto dotadanjeg divizijskog inenjera) ranga bojnika tehnike struke ili vojnog slubenika tehnike struke. Za razliku od oklopnih i oklopno-grenadirskih divizija, ovdje asnik za vozila ima samo jednog pomonog asnika za vozila (Hilfsoffizier fr Kraftfahr), ranga satnika tehnike struke, zaduenog za organizaciju i nadzor nad odravanjem vozila. Za obavljanje administrativnih poslova ima dodijeljena dva pisara ranga jednog nieg doasnika i jednog vojnika (OKH, 1944.). Sljedei pomonik opskrbnog asnika (Ib) je Ib/WuG Sachbearbeiter fr Waffen und Gerte asnik, struni suradnik za oruje i opremu. asnik za oruje i opremu je bio u rangu satnika tehnike struke, a u opisu njegovih poslova je bilo staranje o popuni, zamjeni i popravcima svih vrsta oruja, streljiva i opreme, ukljuivo inenjerijske, sanitetske, veterinarske opreme i sredstva veze. Isto tako vodio je brigu o sakupljanju, evidenciji i otpremanju u pozadinu zarobljenog oruja i opreme, organizaciji sredita za raspored streljiva, testiranju novih oruja i streljiva i sveukupnom nadzoru nad rukovanjem s orujem i opremom. Ib/WuG je za provedbu svojih zadaa imao dva pomonika, i to: Fachbearbeiter fr Munition und Gaswesen (suradnik za streljivo i kemijska sredstva, ranga natporunika tehnike struke, ija je zadaa organizacija skladitenja, popune i rasporeda streljiva i kemijskih sredstva) i Fachbearbeiter fr Infanterie-und Artillerie-Gert (suradnik za pjeaku i topniku opremu, ranga natporunika tehnike struke, koji skrbi o organizaciji skladitenja, popune i rasporeda pjeake i topnike opreme). Ib/WuG (asnik za oruje i opremu) osim spomenutih strunih suradnika imao je jo i sljedee pomonike: Waffenrevisor (oruni revizor, ranga vojnog slubenika
7 8

(K) Kraftfahr vozila. Zur besonderen Verwendung za posebnu uporabu.

78

Mario Werhas: Ustroj divizijskih stoera Njemake kopnene vojske u Drugom svjetskom ratu

tehnike struke), sa zadatkom voenja popisa naoruanja i nadzora nad periodinim pregledima naoruanja. Isto tako, radi nadzora nad tehnikom ispravnou opreme, Ib/WuG je imao na raspolaganju nekoliko Schirrmeistera specijalista za nadzor nad ispravnou opreme, ranga viih doasnika. Prije, i na samom poetku rata, u dijelu pod nadzorom Ib/WuG postojali su sljedei specijalisti: Schirrmeister (K) specijalist za nadzor ispravnosti vozila, ranga vieg doasnika, Feuerwerker specijalist zaduen za nadzor nad ubojnim sredstvima, ranga vieg doasnika i Funkmeister specijalist zaduen za nadzor ispravnosti sredstava veze, ranga vieg doasnika (OKH, 1937., 1937.a i 1937.b). U dijelu pod nadzorom Ib/WuG 1941. godine uvode se sljedee promjene: mijenja se naziv Funkmeister (specijalist zaduen za nadzor ispravnosti sredstava veze) u Schirrmeister (F)9 s istim djelokrugom djelatnosti, a uvodi se nova funkcija Schirrmeister (Fz) specijalist za nadzor nad ispravnou ope vojne opreme, ranga vieg doasnika (OKH, 1941., 1941.a i 1941.b). Za obradu administrativnih poslova vezanih uz djelokrug Ib/WuG dodjeljuje mu se nekoliko pisara, i to u prvo vrijeme etiri, ranga vojnika (OKH, 1937., 1937.a i 1937.b), zatim est, od ega dva nia doasnika i etiri vojnika u oklopnim i motoriziranim (kasnije oklopno-grenadirskim) divizijama (OKH, 1941.a i 1941.c), a u ostalima je broj smanjen na tri pisara od ega je jedan nii doasnik (OKH, 1941.). Od 1943. godine uvodi se funkcija pisara zaduenog za praenje uputa za ratni ustroj i uputa za opremanje postrojbe, te praenje borbenih pravila Schreiber fr KStN, KAN und Vorschriften.10 Pomonik Ib (opskrbnog asnika) za intendantske poslove je Divisionsintendant (IVa) divizijski intendant, ranga stoernog intendanta (Stabsintendant). U djelokrugu poslova divizijskog intendanta su: opskrba, popuna i raspored namirnica, odjee i obue za kompletni sastav divizije, opskrba, popuna i raspored hrane za ivotinje, organizacija rada intendantskih skladita, organizacija prometa intendantskih sredstava unutar divizije i uporaba intendantskih postrojbi divizije. Divizijski intendant je za provedbu svojih zadaa imao dva pomonika u rangu intendantskih savjetnika (Intendanturrat), a za obavljanje administrativnih poslova iz svoga djelokruga imao je dodijeljena dva pisara (Schreiber) ranga jednog nieg doasnika i jednog vojnika. Pod ingerencijom divizijskog intendanta bila je Divisionsfeldkasse (IVz) - divizijska poljska blagajna, koju je vodio vojni slubenik ranga vieg blagajnika (Oberzahlmeister). Divizijski blagajnik je vodio i nadzirao sve financijske poslove unutar divizije, i to: prijem novanih sredstava, isplate plaa pripadnicima divizije, obraun i isplate trokova i odobravanje sredstava za kupnju na terenu. Divizijska blagajna se dijelila na Rechnungsstelle (proraunsko mjesto izraun svih rashoda divizije) i Feldkasse (poljsku blagajnu pohrana i uvanje gotovog novca). Divizijski blagajnik je za pomonike imao jednog blagajnika Zahlmeister - Rechnungsfhrer, ranga vojnog
9 10

(F) Funk sredstva veze. Uvoenje ove funkcije povezano je sa sve veim brojem KStN i KAN (kako novih, tako i dopuna ve postojeih), a koji su bili u slubenoj uporabi, to je oteavalo snalaenje, te je time uvjetovan ustroj ovoga mjesta (OKH, 1943. i 1944.). 79

Polemos 11 (2008.) 2: 71-92, ISSN 1331-5595

slubenika (zaduenog za obraun i voenje trokova) i jednog vojnika (OKH, 1937., 1937.a i 1937.b). Od 1941. godine ukida se mjesto blagajnika (Zahlmeistera), a mjesto pisara, koje je do tada bilo ranga vojnika, postaje ranga nieg doasnika i on preuzima sve poslove ukinutog blagajnika. Najvea izmjena nastupa iste godine kada divizijski blagajnik izlazi iz sastava intendanture i premjeta se u sastav zapovjednitva stana divizije (OKH, 1941.a i 1941.c). Dio opskrbnog odjela je i Divisionsarzt (IVb) divizijski lijenik, ranga vieg poljskog lijenika (Oberfeldarzt). Divizijski lijenik se brinuo o organizaciji pruanja prve pomoi na samoj bojinici, nadzoru previjalita, evakuaciji ranjenika u pozadinu, popuni i rasporedu sanitetskih sredstava i opreme, provoenju higijenskih mjera u postrojbama i uporabi sanitetskih postrojbi divizije. Divizijski lijenik je imao osobnog pomonika personal Ordonnanz fr Divisionsarzt (osobni pomonik divizijskog lijenika, ranga vojnika), koji je bio zaduen za dio administrativnih poslova i istodobno je bio osobni voza divizijskog lijenika (OKH, 1937., 1937.a i 1937.b). Funkcija osobnog pomonika divizijskog lijenika ukinuta je 1943. godine (OKH, 1943. i 1944.). Glavni pomonik divizijskog lijenika bio je Adjutant Sanittsoffizier (pobonik sanitetski asnik, ranga vieg lijenika Oberarzt). Poslovi sanitetskog pobonika divizijskog lijenika obuhvaali su sve poslove oko organizacije trupnih previjalita pri postrojbama divizije, brigu o njihovoj popuni sanitetskim materijalom, te stomatoloku skrb. Isto tako postojala je funkcija Sanittsunteroffizier Drogist (sanitetski doasnik ljekarnik) ranga vieg doasnika, zaduenog za brigu o popuni i raspodjeli lijekova unutar divizije. Za obavljanje administrativnih poslova divizijskom lijeniku je stajao na raspolaganju jedan pisar (Sanittsunteroffizier Schreiber) ranga nieg doasnika sanitetske struke (OKH, 1937., 1937.a i 1937.b). Tijekom 1941. godine uvodi se funkcija Sanittsunteroffizier erster Schreiber (sanitetski doasnik prvi pisar) ranga vieg doasnika sanitetske struke, a za voenje administrativnih poslova divizijskog lijenika (OKH, 1941., 1941.a i 1941.c). Od 1944. godine se ukida funkcija prvog pisara sanitetskog doasnika. Ta funkcija ostaje samo u oklopnim i oklopno-grenadirskim divizijama (OKH, 1944.). Kao dio opskrbnog odjela (Ib) bio je Divisionsveterinr (IVc) divizijski veterinar, ranga stoernog veterinara (Stabsveterinr). U opis poslova divizijskog veterinara ulazili su: briga oko ozlijeenih konja i njihova evakuacija u pozadinu, nadzor popune konjima, veterinarska cijepljenja i druge zatitne mjere (osobito zimi), nadzor mesa i proizvoda od mesa i uporaba veterinarske postrojbe u diviziji. Divizijski veterinar je imao osobnog pomonika personal Ordonnanz fr Divisionsveterinr (osobni pomonik divizijskog veterinara, ranga vojnika), koji obavlja dio administrativnih poslova za divizijskog veterinara. Divizijski veterinar je kao glavnog pomonika imao Adjutant Veterinroffizier (pobonik veterinarski asnik, ranga vieg veterinara Oberveterinr). Njegovi zadaci su bili: organizacija prihvata ozlijeenih konja i prva pomo, briga o popuni i raspodjeli veterinarskih medikamenata i nadzor nad popunom i uporabom veterinarskih sredstava. Za obavljanje administrativnih poslova divizijskom veterinaru je dodijeljen jedan pisar, ranga nieg doasnika (OKH,
80

Mario Werhas: Ustroj divizijskih stoera Njemake kopnene vojske u Drugom svjetskom ratu

1937. i 1937.a). Od 1944. godine ukida se funkcija osobnog pomonika divizijskog veterinara (OKH, 1944.). U oklopnim i oklopno-grenadirskim divizijama nije postojala funkcija divizijskog veterinara. Posljednja funkcija u opskrbnom odjelu bio je Feldpostmeister poljski naelnik vojne pote (Feldpost), ranga vieg vojnopotanskog slubenika. Naelnik vojne pote je bio zaduen za prikupljanje i otpremanje pote iz divizije, a isto tako i prijem i raspodjelu pote koja dolazi u diviziju. Kao pomonike naelnik vojne pote divizije imao je dva nia vojnopotanska slubenika (OKH, 1937., 1937a i 1937.b).

2.4. Personalni odjel (pobonitvo) Adjutantur (shema br. 3)

Adjutantur pobonitvo (personalni odjel) na elu personalnog odjela nalazio se IIa Divisions-Adjutant11 (divizijski pobonik, ranga bojnika). Djelokrug poslova divizijskog pobonika obuhvaao je: sva pitanja zamjene i popune vojnicima, doasnicima i asnicima, te osobna pitanja vojnika, doasnika i asnika, kao to su promaknua, prijedlozi za odlikovanja i prijedlozi za stegovne mjere. Isto tako voenje osobnika vojnika, doasnika, vojnih slubenika i asnika u diviziji. Divizijski pobonik je kao pomonika imao Registrator Beamter (slubenika za voenje popisa, ranga nieg vojnog slubenika upravne struke), koji je vodio popise i liste vojnika, doasnika, vojnih slubenika i asnika prema njihovom rasporedu unutar divizije, prema rodovima i strukama, liste gubitaka (ranjeni, poginuli i nestali) i cjelokupnu pismohranu divizije. Za obavljanje administrativnih poslova na raspolaganju IIa stajala su dva pisara, ranga nieg doasnika i vojnika (OKH, 1937., 1937.a i 1937.b). Od 1941. godine uvodi se funkcija erster Schreiber (prvog pisara), ranga vieg doasnika, koji je preuzeo voenje dijela popisa (OKH, 1941., 1941.a i 1941.c). Tijekom 1943. godine uvodi se mjesto jo jednog pisara, ranga nieg doasnika, kao daljnja pomo u obavljanju administrativno-personalnih poslova divizije (OKH, 1943. i 1944.). Sljedei dio personalnog odjela je Divisionsgericht (III) - divizijski sud na elu kojega je bio Divisionsjustizbeamter (divizijski sudski slubenik, ranga ratno-sudskog savjetnika Kriegsgerichtsrat). Divizijski sudski slubenik bio je zaduen za sva pravna i stegovna pitanja za vojnike, doasnike i asnike do ina satnika.12 On je pripremao i vodio stegovne postupke, dok je kaznu izricao zapovjednik divizije. Kazne koje je mogao predlagati divizijski sudski slubenik kretale su se od privremenog oduzimanja ina, upuivanja u kanjeniku postrojbu, a za osobito teke povrede vojne stege i smrtnu kaznu. Divizijski sudski slubenik imao je pomonika u obliku Urkundsbeamter der Militrgerichtsgeschfts slubenika za dokumentiranje vojno-sudskih poslova, ranga vojnog slubenika pravne struke, iji je zadak bio voenje pismohrane svih stegovnih postupaka i priprema dokumentacije za stegovne postupke pred viim vojnim sud11 12

U dananjim stoerima funkcija G-1(personalni asnik). Protiv asnika viih od ina satnika stegovne postupke su vodili vii vojni sudovi. 81

Polemos 11 (2008.) 2: 71-92, ISSN 1331-5595

skim instancama. Kao pomo u obavljanju administrativnih poslova, divizijski sudski slubenik imao je dva pisara ranga jednog nieg doasnika i jednog vojnika. Dio personalnog odjela (pobonitva) bili su i Divisionspfarrer (IVd) vojni sveenici i to: Divisionspfarrer (kath.) katoliki divizijski sveenik i Divisionspfarrer (ev.) protestantski divizijski sveenik. Osnovni poslovi divizijskih sveenika bili su priprema i voenje vjerskih obreda i staranje za osobno duobrinitvo vojnika, doasnika, vojnih slubenika i asnika. Svaki od navedenih sveenika imao je jednog pomonika u obliku crkvenjaka: katolikog - Kster (kath.) i protestantskog - Kster (ev.). Osim pomoi sveenicima, jedan od crkvenjaka obavljao je ope administrativne poslove za vojne sveenike, a drugi je bio zaduen za vojna groblja (Schreiber fr Militrgrber) (OKH, 1937., 1937.a i 1937.b). Posljednji dio personalnog odjela (pobonitva) je Kommandant des Stabsquartier zapovjednik divizijskog stana. Zapovjednik divizijskog stana ranga je satnika (Hauptmann) i u kasnijem razdoblju rata obino asnik rekonvalescent. Opis njegovih poslova je ukljuivao brigu oko opskrbe samog stoera, neposredno osiguranje i sve druge logistike poslove (npr. organizacija smjetaja, kretanja) za stoer divizije. Zapovjednik divizijskog stana je imao zamjenika u rangu nadnarednika (Oberfeldwebel) i jednog pomonika za financijske poslove, blagajnika (Zahlmeister), koji je vodio neposrednu nabavu za stoer i brinuo o financijama cjelokupnog stoera divizije (OKH, 1937., 1937.a i 1937.b). Tijekom 1941. godine uvode se sljedee promjene: mjesto zamjenika zapovjednika divizijskog stana se podie za jedan in i tu funkciju sada obavlja glavni narednik (Hauptfeldwebel), dok se mjesto blagajnika ukida, a umjesto njega se uvodi mjesto pisara za obavljanje administrativnih poslova za zapovjednika stana, ranga nieg doasnika (OKH, 1941., 1941.a i 1941.c). Financije stoera se spajaju s ostalim divizijskim financijama i cijela divizijska poljska blagajna (Divisionsfeldkasse IVz) s ranije opisanim zadaama i funkcijama iz opskrbnog odjela (Ib) prelazi pod ingerenciju zapovjednika divizijskog stana (OKH, 1941., 1941.a i 1941.c). Samo zapovjednitvo divizijskog stana (Kommandantur der Stabsquartier) sastojalo se od pet osnovnih dijelova. Prvi dio je Ordonannzkommandos poboniko odjeljenje, na elu kojeg se nalazio Fhrer des Ordonannzkommandos (voa pobonikog odjeljenja, ranga nadnarednika, koji je istovremeno bio Gasunteroffizier kemijski doasnik za stoer divizije,13 a poslije je naziv promijenjen u Gertunteroffizier doasnik za odravanje opreme u opskrbnom (Ib) i personalnom odjelu (Adjutantur) divizijskog stoera.(OKH, 1943. i 1944.) Samo poboniko odjeljenje se sastojalo od deset vojnika, od kojih je jedan bio voza - Fahrer (koji su dodjeljivani prema potrebi za obavljanje razliitih poslova u divizijskom stanu), jednog pisara (ranga vojnika) za obavljanje razliitih administrativnih poslova i dva vojna kuhara (Feldkche) za pripremu obroka za stoer divizije, ranga vojnika, od kojih je jedan bio i voza (OKH, 1937., 1937.a i 1937.b).
13

Kemijski doasnik u stoeru je zaduen za organizaciju obrane od bojnih otrova samo za divizijski stoer.

82

Mario Werhas: Ustroj divizijskih stoera Njemake kopnene vojske u Drugom svjetskom ratu

Od 1941. godine se u pobonikom odjeljenju uvodi funkcija Unteroffizier fr Gepck (zugleich fr Waffen und Gert) doasnik za tovar (istovremeno za oruje i opremu), koji je vodio brigu oko osobne prtljage svih osoba u stoeru, a isto tako oko oruja i druge opreme koja je bila rasporeena u stoeru divizije. Samo poboniko odjeljenje se poveava na 14 vojnika, od kojih dva priuvna pisara (Reserve Schreiber) i dva vozaa. Nadalje uvodi se funkcija Feldkochunteroffizier (doasnika kuhara, ranga nieg doasnika) koji je imao dodijeljena tri kuhara za pripremu obroka za stoer divizije, od kojih su dvojica bili i vozai. Zatim su ustrojena mjesta krojaa (Schneider) i obuara (Schuhmacher) za potrebe odravanja obue i odjee stoera divizije, ranga vojnika. U oklopnim i motoriziranim divizijama poboniko odjeljenje ima 12 vojnika, a kroja i obuar su obueni i za vozae (OKH, 1941., 1941.a i 1941.c). Sljedea promjena u pobonikom odjeljenju nastupa 1943. godine (u oklopnim i oklopno-grenadirskim divizijama, kada se broj vojnika smanjuje sa 12 na 8 (od kojih jedan voza), a u ostalim tipovima divizija (1944. godine) od ranijih 14 vojnika smanjuje se na 10 vojnika, od kojih dva vozaa i dva priuvna pisara. U oklopnim i oklopno-grenadirskim divizijama uz postojeeg pisara u pobonikom odjeljenju, uvodi se jo jedan pisar (OKH, 1943. i 1944.). Drugi dio zapovjednitva stana divizije je Fhrer des Verpflegungstrosses voa komore stoera divizije, ranga porunika (Leutnant), koji je vodio brigu o svim zalihama i popunama zaliha stoera divizije (hrane, obue, odjee, potronog materijala, streljiva). On je za pomonika imao jednog doasnika (ranga nieg doasnika) i jednoga vojnika, ujedno vozaa (OKH, 1937., 1937.a i 1937.b). Od 1941. godine voa komore za pomonike dobiva Fhrer des Verpflegungstrosses II (2. voa komore stoera divizije, ranga vieg doasnika, koji preuzima brigu oko rasporeda zaliha) i Fhrer des Verpflegungstrosses z. b. V. (voa komora stoera divizije za posebnu uporabu, ranga vieg doasnika, zaduenog za brigu oko zaliha streljiva u divizijskoj komori). Ova promjena se odnosila na sve tipove divizija, osim oklopnih i motoriziranih, gdje voa komore stoera divizije dobiva (uz postojeeg doasnika i vojnika) jo jednog vojnika kao pomo u obavljanju svojih poslova (OKH, 1941., 1941.a i 1941.c). Posljednja promjena u dijelu komore divizijskog stoera uvodi se 1944. godine (osim za oklopne i oklopno-grenadirske divizije) ukidanjem funkcije voe komore stoera divizije za posebnu uporabu, ije poslove preuzima 2. voa komore stoera divizije (OKH, 1944.). Trei dio zapovjednitva stana divizije je Fhrer des Gepcktrosses voa tovarne komore stoera divizije, ranga porunika, koji je vodio brigu o transportu sredstava unutar pojedinih dijelova stoera divizije (osobito pogonskih sredstva), kao pomonika je imao jednog nieg doasnika (OKH, 1937., 1937.a i 1937.b). Do 1941. godine pod njim su bili kroja (Schneider) i obuar (Schuhmacher), koji su poslije preli u sastav pobonikog odjeljenja (OKH, 1941., 1941.a i 1941.c). Od 1941. godine voa prtljane komore stoera divizije dobiva Kraftfahrzeugstaffel odred za organizaciju transporta goriva i maziva. Zapovjednik odreda je bio vii doasnik, koji je imao dva pomonika: prvog za motorizaciju i transport pogonskih sredstva (Fachbearbeiter
83

Polemos 11 (2008.) 2: 71-92, ISSN 1331-5595

fr Kraftfahrdienst und Betriebsstofftransport), ranga nieg doasnika i drugog za slubu pripravnosti vozila (Fachbearbeiter fr Bereitschaftsdienst), ranga nieg doasnika. Zapovjednik odreda za organizaciju transporta goriva i maziva je prema potrebi traio angairanje vozila iz logistikih postrojbi divizije za obavljanje svojih zadataka (OKH, 1941., 1941.a i 1941.c). Zadnjom promjenom iz 1944. godine ukida se funkcija pomonika za pripravnost vozila u odredu za organizaciju transporta goriva i maziva (OKH, 1944.). etvrti dio zapovjednitva stana divizije je Fhrer des Kraftwagengruppe voa motorizirane skupine, ranga porunika. Osnovni zadaci motorizirane skupine su svakodnevni poslovi prijevoza, odravanja teklike veze i smjetaja u vozilima svih dijelova divizijskog stoera. Motorizirana skupina zapovjednitva stana divizije organizirana je u tri dijela: prvi dio je bio Kraftwagenfahrerstaffel (odred vozaa) na elu kojega je bio nadnarednik (Oberfeldwebel), a inilo ga je 20 vozaa ranga vojnika.14 Od 1941. godine odred vozaa je povean sa 20 na 30 vozaa,15 da bi 1944. godine bio smanjen na 23 vozaa, ranga vojnika.16 Drugi dio motorizirane skupine je bio Kraftradmelderstaffel (odred motociklista teklia), koji je predvodio nadnarednik. Glavni zadatak motociklista teklia je bio odravanje unutarnje teklike veze izmeu dijelova stoera, a isto tako i odravanje veze izmeu stoera divizije i svih njemu podinjenih postrojbi na terenu, od pozadine do bojinice. Zapovjednik odreda motociklista je imao zamjenika u inu narednika i 40 motociklista, razvrstanih u sedam skupina. Na elu svake skupine nalazio se nii doasnik (kao zapovjednik skupine) i u prve dvije skupine po etiri motociklista, ranga vojnika, a u druge etiri skupine po pet motociklista, ranga vojnika. Takoer je u odred motociklista ulazila jo jedna skupina od pet motociklista s motociklima s prikolicom (OKH, 1937., 1937.a i 1937.b). Tijekom 1943. godine dolazi do masivnog smanjivanja odreda motociklista, i to u oklopnim i oklopno-grenadirskim divizijama na jednog zapovjednika (ranga nieg asnika) i est motociklista (motocikli s prikolicom), dok u ostalim tipovima divizija imamo jednog zapovjednika odreda motociklista (ranga vieg doasnika) i etiri skupine motociklista od po jednog zapovjednika (ranga nieg doasnika) i etiri motociklista ranga vojnika. Dakle, ukupno 20 motociklista. Meutim, motociklistiki odred ovih divizijskih stoera dobiva tri laka osobna terenska vozila s pripadajuim vozaima (jedan nii doasnik i dva vojnika), koji ustrojavaju posebnu skupinu unutar motociklistikog odreda (OKH, 1943. i 1944.).
14

15

16

Odred vozaa je imao na raspolaganju sljedea vozila: dva laka terenska osobna vozila, sedam srednjih terenskih osobnih vozila, jedno teko terensko osobno vozilo, dva laka stoerna autobusa, jedan srednji stoerni autobus, etiri laka kamiona i tri srednja kamiona (OKH, 1937., 1937a i 1937.b). Sukladno s tim dolazi i do promjene broja vozila u odredu: pet lakih terenskih osobnih vozila, devet srednjih terenskih osobnih vozila, jedno teko terensko osobno vozilo, pet lakih kamiona, sedam srednjih kamiona, dva laka stoerna autobusa i jedan srednji stoerni autobus (OKH, 1941., 1941.a i 1941.c). Broj vozila u odredu vozaa je bio sljedei: est lakih terenskih osobnih vozila, etiri srednja terenska osobna vozila, jedanaest lakih kamiona i dva srednja kamiona (OKH, 1944.).

84

Mario Werhas: Ustroj divizijskih stoera Njemake kopnene vojske u Drugom svjetskom ratu

Trei dio motorizirane skupine (ustrojen od 1941. godine) je Kraftfahrzeug Instandsetzungstrupp odjeljenje za odravanje vozila. Budui da je sve vie vozila i motocikala bilo angairano u stoerima divizija, nametnula se potreba ustrojavanja postrojbe za njihovo odravanje.17 Na elu odjeljenja za odravanje vozila nalazio se Schirrmeister (K) nii doasnik, tehnike struke, koji je kao pomonike imao tri mehaniara (Motorenschlosser) ranga vojnika. Na raspolaganju su imali jedan motocikl s prikolicom i jedno lako osobno vozilo za prijevoz priuvnih dijelova i alata (OKH, 1941., 1941.a i 1941.c). Peti dio zapovjednitva stana divizije je Stabswache stoerna straa, zaduena za neposredno osiguranje stoera divizije. Na elu stoerne strae nalazio se narednik ili podnarednik, a sama straa je brojala 14 vojnika podijeljenih u dvije skupine po est vojnika (zapovjednik nii doasnik i pet vojnika s jednom lakom strojnicom) te Entfernungsmessmann (vojnik za mjerenje daljine) i Waffenmeistergehilfe (pomoni oruar, ranga vojnika) (OKH, 1937., 1937.a i 1937.b). Od 1941. godine se ukida funkcija vojnika za mjerenje daljine (Entfernungsmessmann), a umjesto njega se uvodi tekli (Melder) (OKH, 1941., 1941.a i 1941.c). Nova promjena dolazi 1944. godine kada se stoerne strae sastoje od nieg doasnika i osam vojnika (dvije lake strojnice, etiri automata i etiri puke) i pomonog oruara (Waffenmeistergehilfe) ranga vojnika (OKH, 1944.). Od 1944. godine pri Personalnom odjelu (Adjutantur) ustrojava se Divisions Musikkorps - divizijska glazba.18 Na elu divizijske glazbe nalazio se Musikmeister naelnik divizijske glazbe, koji je kao pomonika imao Musikkorpsfhrer vou glazbe (orkestra), ranga vieg doasnika. Sam orkestar brojao je 36 glazbenika, od toga 11 ranga nieg doasnika i 25 glazbenika (Musiker) ranga vojnika (OKH, 1944.).

3. ZAKLJUAK - USPOREDBA VELIINE DIVIZIJSKIH STOERA TIJEKOM RATA

Divizijski stoeri Njemake kopnene vojske u razdoblju od slubenog osnivanja Wehrmachta 1935. godine, pa gotovo do kraja 1941. godine imaju sljedei brojani sastav: 16 asnika, 14 vojnih slubenika, 17 doasnika i 90 vojnika. Ukupno je stoer divizije imao 137 ljudi, od tog broja samo oko 30 asnika, vojnih slubenika, doasnika i vojnika obavljalo je poslove operativnog voenja divizije, koja je ukupno brojala 17 734 ovjeka.19 Krajem 1941. godine u stoerima divizija dolazi do poveanja brojnog sastava, u prvom redu zbog poveanja sloenosti poslova i sloenosti izvoenja operacija. Stoer divizije 1941. godine ima sljedee brojno stanje: 21 asnik, 12 vojnih slu17 18

19

Ova postrojba je radila samo na odravanju prvog stupnja (lake popravke). Do 1944. godine svaka pukovnija je imala svoju vojnu glazbu. Ustrojavanjem divizijske vojne glazbe, vojne glazbe pri pukovnijama se ukidaju. Pjeake divizije I. vala (aktivne) imale su ukupno: 534 asnika, 102 vojna slubenika, 2701 doasnika i 14 397 vojnika. Postotno 67,1 % ljudstva je angairano u borbenom dijelu, a 32,9 % u pozadinskom dijelu divizije (Scherzer, 2007.) 85

Polemos 11 (2008.) 2: 71-92, ISSN 1331-5595

benika, 40 doasnika i 113 vojnika, ukupno 186 ljudi. Kao to se moe vidjeti iz usporedbe brojnog stanja divizijskih stoera, dolazi do poveanja broja asnika, velikog poveanja broja doasnika i poveanja broja vojnika angairanih na poslovima u stoeru divizije. Velik dio poslova u stoeru divizije obavljaju upravo doasnici i vojnici. Oni obavljaju najvei dio redovnih poslova i moe se rei da su najzasluniji za svakodnevno funkcioniranje stoera divizije (Reinhardt,1954.). Posljednjim velikim preustrojem divizija i divizijskih stoera iz travnja 1944. godine dolazi do smanjenja brojnog sastava stoera divizija. Stoer divizije 1944. godine ima sljedee brojno stanja: 22 asnika, 10 vojnih slubenika, 30 doasnika i 71 vojnik, ukupno 133 ovjeka.20 Do spomenutog smanjenja brojnog stanja divizijskih stoera dolazi iz dva osnovna razloga: prvi je ope smanjenje brojnog stanja divizije (17 734 vojnika poetkom rata na 12 772 vojnika krajem rata), a drugi su razlog veliki gubici (osobito u doasnicima) tijekom rata, to je naravno i temeljni razlog za smanjivanje opeg broja vojnika u diviziji (Reinhardt, 1954.). Jedina konstanta tijekom cijelog rata jest da u diviziji imamo samo jedan poloaj generalskog ranga zapovjednika divizije. Kada uzmemo u obzir da za operativno voenje divizije (ukupnog brojnog stanja od 12 do 17 tisua vojnika) imamo jednog asnika ranga generala i 30-ak asnika i doasnika, koji operativno vode (u ratnim uvjetima) cjelokupnu diviziju, dolazimo do zakljuka da se samo ozbiljnim vojnim kolovanjem, temeljitom obukom, osobnom odgovornou i disciplinom, moglo doi do takvog stoernog sustava u kojem je toliko malo (asnika i doasnika) na kvalitetan i profesionalan nain moglo operativno voditi i svakodnevno se brinuti za toliko puno vojnika.

20

Pjeake divizije Novog tipa (Neue Art) 1944. godine imaju: 333 asnika, 70 vojnih slubenika, 2164 doasnika i 11 660 vojnika, ukupno: 12 772 ovjeka. Postotno 77,9 % ljudstva je angairano u borbenom dijelu, a 22,1 % u pozadinskom dijelu divizije (Scherzer, 2007.).

86

Mario Werhas: Ustroj divizijskih stoera Njemake kopnene vojske u Drugom svjetskom ratu

Shema 1 - vodei (operativni) odjel

Ia operativni asnik

Ia / 01 prvi pobo nik Ia / 04 etvrti pobo nik Ia / Gas asnik za kemijsku obranu 2 x pisari 1 x glavni pisar (od 1941.) stru ni suradnik za pitanja brdskog ratovanja (samo u brdskim divizijama, od 1941.) tehni ki asnik (samo u oklopnim i oklopno-grenadirskim divizijama, od 1943.)

Ic obavjetajni asnik - Ic / 03 tre i pobo nik - 2 x prevoditelji - 1 x pisar - divizijska kartografska postaja: - tiskarski vod - vod za izradu karata

NSFO nacionalsocijalisti ki asnik

divizijski topni ki vo a divizijski inenjerijski vo a divizijski vo a slube veze

87

Polemos 11 (2008.) 2: 71-92, ISSN 1331-5595

Shema 2 opskrbni odjel

Ib opskrbni asnik

Ib / 02 drugi pobo nik

Ib / Kfz divizijski inenjer, od 1941.: - vojnotehni ki slubenik - 2 x pisari divizijski asnik za vozila (od 1943. samo u oklopnim i oklopnogrenadirskim divizijama) - 2 x tehni ki asnici - 3 x pisari divizijski asnik za vozila (od 1944. u svim divizijama) - 1 x pomo ni asnik - 2 x pisari

Ib / WuG asnik za naoruanje i opremu - pomo nik za streljivo i kemijska sredstva - pomo nik za pjea ku i topni ku opremu oruni revizor specijalist za vozila specijalist za sredstva veze specijalist za vojnu opremu specijalist za ubojna sredstva 4 (3) x pisari 6 x pisari (u oklopnim i oklopno-grenadirskim divizijama) 1 x pisar za tablice ustroja i vojna pravila, od 1943.

IVa divizijski intendant - 2 x pomo nici - 2 x pisari

IVb divizijski lije nik - 1 x osobni pomo nik (do 1943.) - 1 x pobo nik - 1 x ljekarnik - 1 x pisar - 1 x glavni pisar (od 1941. do 1944. samo u oklopnim i oklopnogrenadirskim divizijama)

IVc divizijski veterinar (nema ga u oklopnim i oklopnogrenadirskim divizijama) - 1 x osobni pomo nik (do 1944.) - 1 x pobo nik - 1 x pisar

IVz divizijski blagajnik - 1 x blagajnik (do 1941.) - 1 x pisar

na elnik divizijske pote - 2 x pomo nici

88

Mario Werhas: Ustroj divizijskih stoera Njemake kopnene vojske u Drugom svjetskom ratu

Shema 3 personalni odjel

IIa personalni asnik

1 x pomo nik za popise 2 x pisari (3x od 1943.) 1 x glavni pisar (od 1941.)

III divizijski sudski slubenik - 1 x pomo nik - 2 x pisari

IVd divizijski sve enici - katoli ki 1 x pomo nik - protestantski 1 x pomo nik

zapovjednik divizijskog stana - 1 x zamjenik - 1 x pisar

vo a pobo ni kog odjeljenja - 10 x vojnici (od toga 1 voza ) - od 1941. godine 14 vojnika, od toga 2 pri uvna pisara i 2 voza a - od 1943. godine 8 vojnika, od toga 1 voza (u oklopnim i oklopno-grenadirskim divizijama 12 vojnika) - od 1944. godine ponovno 10 vojnika - 1 x pisar (od 1944., u oklopnim i oklopno-grenadirskim divizijama 2 x pisar) - 2 x kuhari (od toga 1 voza ) - od 1941. kuharski do asnik i 3 x kuhari (od toga 2 voza i) - od 1941. do asnik za tovar (oruje i oprema) - od 1941. godine 1 x kroja i 1 x obu ar (u oklopnim i oklopno-grenadirskim divizijama istovremeno i voza i)

vo a komore divizije - 1 x pomo nik (u oklopnim i oklopnogrenadirskim divizijama jo jedan pomo nik) - 1 x voza - od 1941. godine 2. vo a komore divizije - od 1941. vo a komore divizije za posebnu uporabu (ukinuto 1944.)

vo a tovarne komore divizije - 1 x pomo nik - od 1941. odred za transport - zapovjednik - 1 x pomo nik za transport pogonskih sredstava i motorizaciju - 1 x pomo nik za pripravnost vozila (ukinuto 1944.)

vo a motorizirane skupine - odred voza a - zapovjednik - 20 x voza i (30 od 1941. godine, 23 od 1944.) - odred motociklista tekli a - zapovjednik - zamjenik - 40 x motociklisti (od 1943. u oklopnim i oklopno-grenadirskim divizijama zapovjednik i 6 motociklista, a u ostalim divizijama zapovjednik, 20 motociklista i 3 voza a) - odjeljenje za odravanje vozila - specijalist za vozila - 3 x mehani ari

vo a stoerne strae - 14 x vojnici (od 1944. godine 8 vojnika) - 1 x vojnik za mjerenje daljine (od 1941. postaje tekli ) - 1 x pomo ni oruar

vo a divizijske glazbe (od 1944.) - 1 x pomo nik - 36 x glazbenici

89

Polemos 11 (2008.) 2: 71-92, ISSN 1331-5595

LITERATURA
GRAA: OKH (Oberkommando des Heeres) KStN 21 (Kommando Infanterie Division) od 1. 10. 1937., dopuna od 1. 5. 1940., Organisations-Abteilung, H 1/2, Generalstab des Heeres, Records of Headquarters German Army High Command (OKH), Microcopy No. T-78, Roll No. 391, Nacional Archives and Records Administration (NARA), Washington. OKH (Oberkommando des Heeres) KStN 23 (Kommando Infanterie Division (mot)) od 1. 10. 1937., dopuna od 28. 8. 1940., Organisations-Abteilung, H 1/2, Generalstab des Heeres, Records of Headquarters German Army High Command (OKH), Microcopy No. T-78, Roll No. 391, Nacional Archives and Records Administration (NARA), Washington. OKH (Oberkommando des Heeres) KStN 51 (Kommando Panzer Division) od 1. 10. 1937., dopuna od 28. 8. 1940., Organisations-Abteilung, H 1/2, Generalstab des Heeres, Records of Headquarters German Army High Command (OKH), Microcopy No. T-78, Roll No. 391, Nacional Archives and Records Administration (NARA), Washington. OKH (Oberkommando des Heeres) KStN 21 (Kommando Infanterie Division) od 1. 2. 1941., Organisations-Abteilung, H 1/2, Generalstab des Heeres, Records of Headquarters German Army High Command (OKH), Microcopy No. T-78, Roll No. 391, Nacional Archives and Records Administration (NARA), Washington. OKH (Oberkommando des Heeres) KStN 23 (Kommando Infanterie Division (mot)) od 1. 2. 1941., Organisations-Abteilung, H 1/2, Generalstab des Heeres, Records of Headquarters German Army High Command (OKH), Microcopy No. T-78, Roll No. 391, Nacional Archives and Records Administration (NARA), Washington. OKH (Oberkommando des Heeres) KStN 51 (Kommando Panzer Division) od 1. 2. 1941., dopuna od 1. 11. 1941., Organisations-Abteilung, H 1/2, Generalstab des Heeres, Records of Headquarters German Army High Command (OKH), Microcopy No. T-78, Roll No. 391, Nacional Archives and Records Administration (NARA), Washington. OKH (Oberkommando des Heeres) KStN 21 (Kommando Infanterie Division, Kommando Gebirgs Division, Kommando leichten Division) od 1. 11. 1941., Organisations-Abteilung, H 1/2, Generalstab des Heeres, Records of Headquarters German Army High Command (OKH), Microcopy No. T-78, Roll No. 391, Nacional Archives and Records Administration (NARA), Washington. OKH (Oberkommando des Heeres) KStN 51a (Kommando Panzer Division, Kommando Panzergrenadier Division) od 1. 12. 1943., Organisations-Abteilung, H 1/2, Generalstab des Heeres, Records of Headquarters German Army High Command (OKH), Microcopy No. T-78, Roll No. 391, Nacional Archives and Records Administration (NARA), Washington. OKH (Oberkommando des Heeres) KStN 21n (Kommando Infanterie Division n.A. 44, Kommando Gebirgs Division n.A. 44, Kommando Jger Division n.A. 44) od 1. 4. 1944., Organisations-Abteilung, H 1/2, Generalstab des Heeres,
90

Mario Werhas: Ustroj divizijskih stoera Njemake kopnene vojske u Drugom svjetskom ratu

Records of Headquarters German Army High Command (OKH), Microcopy No. T-78, Roll No. 391, Nacional Archives and Records Administration (NARA), Washington. KNJIGE: Fiedler, Siegfried (1978.) Grundriss der Militr-und Kriegsgeschichte Dritter Band Napoleon gegen Preussen. Mnchen: Bernard & Graefe Verlag. Handbuch zur deutschen Militrgeschichte 1648. 1939. (1968.) Hrsg. Hans Meier-Welcker, Frankfurt/M: Bernard & Graefe Verlag. Hitl, J. D. (1959.) Vojni tabovi. Beograd: Vojnoizdavaki zavod JNA Vojno delo. Reinhardt, Hellmuth (1954.) Size and composition of divisional and higher staffs in the German Army. USAEHD Foreign Military Studies No. P-139. Von Schellendorff, Paul (1895.) Der Dienst der Generalstabes. Berlin: Militr-Verlag. Scherzer, Veit (2007.) Deutsche Truppen im Zweiten Weltkrieg Formationsgeschichte des Heeres und des Ersatzheeres 1939.-1945. Band 1, Teilband A. Ranis: Scherzers Militaer Verlag. Tomac, Petar (1965.) Francuski revolucionarni i Napoleonovi ratovi. Beograd: Vojnoizdavaki zavod JNA Vojno delo.

91

Polemos 11 (2008.) 2: 71-92, ISSN 1331-5595

ORGANISATION DER DIVISIONSSTBE DES DEUTSCHEN HEERES IM ZWEITEN WELTKRIEG

Mario Werhas
Zusammenfassung Divisionen sind die hchsten taktischen Formationen des stehendes Heeres und seit ihrer Einfhrung Mitte des 18. Jahrhunderts stellten sie bis zur Mitte des 20. Jahrhunderts die Grundlage fr die Berechnung der Gre der Streitkrfte. Deutsche Streitkrfte haben zwischen 1935 und 1945 circa 800 verschiedene Divisionsstbe aufgestellt. Die Hauptintention dieser Arbeit ist das Kennenlernen der Aufstellung der charakteristischen (und am zahlreichsten vorhandenen) Divisionsstbe, durch detaillierte Beschreibung und Erklrung aller Funktionen innerhalb des Divisionsstabes. Nicht weniger wichtig ist der Versuch des Autors durch Umschreibung und Erluterung, sowie durch bersetzung deutscher Militrterminologie, seinen bescheidenen Beitrag zu dem bei uns wenig bekannten und erforschten Teil der neueren Militrgeschichte zu leisten. Schlsselwrter: Division, Divisionsstab, Abteilung, Stabsoffizier, Unteroffizier, Soldat

92