Professional Documents
Culture Documents
08 Fluidi
08 Fluidi
08. Fluidi 1
Pritisak (pritisna sila Fn) vektorska veliina kojom se opisuje djelovanje fluida na stjenku (mirujui fluid statika). Okomit je na stjenku (graninu plohu) u protivnom bi se javilo teenje uslijed djelovanja tangencijalne komponente (sila Ft). Najee koritene veliine stanja fluida su gustoa i tlak (statika/dinamika masa i sila), protok i dinamika viskoznost (dinamika brzina i trenje), visina stupca (dubina), povrina, volumen, put, vrijeme, pritisak i kinematska viskoznost. Gustoa () skalarna veliina koja opisuje masu jedininog volumena fluida (gustoa leda, vode i vodene pare; t 1000op ). Tlak (p) skalarna veliina koja opisuje pritisak fluida na jedininu povrinu stjenke spremnika (zamiljenu plohu u fluidu ili membranu mjernog instrumenta). Tlak u nekoj toki mirujueg fluida jednak je u svim pravcima. Senzor tlaka: Gustoa (homogeni i nehomogeni fluidi): Tlak: p
[m ] kg m dm = dV [] = V = 3 V [ ] m
[F ] N F dF p = dA [p] = A = 2 = Pa A [ ] m
Tvar zrak, 20C voda, 20C 1 bar , kg/m3 1,21 998 (= 0,998 kg/dm3) 50 bar , kg/m3 60,5 1000 (= 1,000 kg/dm3)
S promjenama tlaka gustoe se tekuina neznatno mijenjaju (stlaivost) dok se gustoe plinova znaajno mijenjaju (poV =f(t)). o(kg/m3) = o[kg/(1000odm3)] = (/1000)o(kg/dm3) poPa = po(N/m2) = po[N/(106omm2)] = (p/106)o(N/mm2)
Pritisak vode na djeli povrine zida brane jednak je: dF = podA = (ogoh)o(ody) = [ogo(H y)]o(ody) F=
o g o ( H y ) o ( o dy ) = o g o o 1 2 oy 2
H
( H o dy y o dy )
H
F = o g o o H o y
= o g o o H o y 0
1 2 oy 2
=
0
1 o o g o o H2 2
Prema tome, debljina zida brane treba rasti s kvadratom dubine vode (h).
08. Fluidi 2
Ako se pritisci koji djeluju na lijevi i desni naspramni djeli povrine zida posude (A1,l i A1,d), jednakih apsolutnih vrijednosti:
F1,d = p1 o A1,d = o g o y1 o A1,d = F1,l = p1 o A1,l = o g o y1 o A1,l (obje sile djeluju na stjenke, ali im je rezultanta jednaka nuli)
razloe na horizontalne i vertikalne komponente, moe se zakljuiti: (a) horizontalne komponente F1,l,x i F1,d,x se uzajamno ponitavaju, (b) vertikalne komponente F1,l,y i F1,d,y djeluju na lijevi i desni zid posude, te (c) na dno posude djeluje samo stupac tekuina koji se nalazi neposredno iznad njega: Fdno = Adnooogoh. Tekuina ispunjava sve spojene posude do iste razine. Uvjeti: (a) odsustvo hidraulikog tlaka, odnosno jednake vrijednosti hidraulikog tlaka iznad slobodnih povrina tekuine u spojenim posudama, (b) ista vrsta i stanje () fluida u spojenim posudama. Tlakovi na razini y1-y1 jednaki su u svim posudama. Kada na jednakim dubinama ne bi vladali jednaki tlakovi javilo bi se teenje tekuine do uspostavljanja jednakih tlakova. Opisati protjecanje tekuine kroz otvorene spojene protone posude pri povremenom dotjecanju tekuine u prvu posudu.
08. Fluidi 3
p + tohtog = pa p = pa tohtog = pa ppt ht pokazatelj podtlaka (ppt) Mjerenje temperature Na razini 00: p u = pv uohuog = vohvog uohu = vohv h u = vo v hu
Tlakomjer sa spremnikom plina i tlakomjer s Bourdonovom cijevi mogu se koristiti i za mjerenje temperature (T1/ T2 = p1/p2).
A2 d2 = 22 > 1 A1 d1
U stanju ravnotee, na razini 00 (spojene posude): m og F F m og pa + 2 + 2 = pa + 1 + 1 + ogoh A2 A2 A1 A1 Kako je: m2og/A2 = m1og/A1 , kada je ogoh zanemarivo: F2 A A = 2 = K (korisnost) F1 = F2o 1 F1 A1 A2 Isto se dobiva i na drugi nain ako se zanemare gubici (deformacije/trenja), na temelju zakona o ouvanju energije: W2 = W1 F2os2 = F1os1 V V V s= F2o 2 = F1o 1 A2 A1 A Tekuina je praktino nestlaiva (V2 = V1): A F1 = F2o 1 A2
08. Fluidi 4
tijela = fluida Frez = 0 tijela > fluida Frez > 0 tijela < fluida Frez < 0 Kolika je normalna sila kojom potonulo tijelo djeluje na dno? Fnor = Frez = Fgr Fuz = Vogo(tijela fluida) Do koje e granice izroniti tijelo? Frez = Fgr Fuz = tijelaogoVtijela fluidaogoVfluida = 0 tijelaoVtijela = fluidaoVUronjeniDio tijela VUronjeniDio = Vtijelao fluida
(VUronjeniDio = Vfluida)
W A
[] =
J Nom N = = 2 2 m m m
iznad povrine je zrak t = 20 C , mN/m voda 73 etanol 22 aceton 24 benzen 29 glicerin 63 iva 470
Za poveanje obje ravne povrine opne tekuine u neposrednom dodiru sa zrakom (2oA) pri optereenju silom F = Gtega: W F o F = = = 2 o A 2 o ( L o ) 2 o L U sluaju sferne opne (mjehur sapunice Rvanjsko = Runutarnje): pritisak: F = p o R o
2
F = 2 o o ( 2 o R o )
p = 4o R
Ako su meumolekulske sile izmeu molekula (atoma) tekuine i molekula krute stjenke (Ft/k adhezija) jednake meumolekulskim silama izmeu molekula tekuine (Ft/t kohezija) povrina e zauzimati pravi kut u odnosu na stjenku. Kada je Ft/k > Ft/t kut je < 90 , a kada je Ft/k < Ft/t kut je > 90. Kapilarne pojave: u cijevima malih unutarnjih promjera (kapilarama) uspostavlja se ravnotea sila: Ft/k, Ft/t i G. Ako su dominantne Ft/k menisk je udubljen, a tekuina je u kapilari uzdignuta. Ako su dominantne Ft/t menisk je ispupen, a tekuina je u kapilari sputena. U kapilarne pojave spada penjanje vlage kroz vertikalne zidove objekata izgraenih na vlanim terenima.
08. Fluidi 5
Statika fluida izuava fluide u stanju mirovanja (uspostavljeno je stanje ravnotee) dok dinamika fluida izuava gibanje fluida (fluid tee uslijed djelovanja tangencijalnih optereenja).
Idealni fluid ne mijenja volumen s promjenama tlaka ( = C) i ne opire se djelovanju tangencijalnih optereenja (dinamiki mu je viskozitet = 0). Tekuine uglavnom ispunjavaju uvjet = C, dok uvjet = 0 ispunjavaju rijetko, kada su otpori uzajamnom gibanju djelia tekuina zanemarivi u odnosu na vrijednosti tangencijalnih optereenja. Idealni plin uglavnom ispunjava uvjet = 0, dok uvjet = C ispunjava samo ako su vrijednosti promjena tlakova zanemarive. Volumni protok (Q), skraeno, protok volumen tekuine (plina) koji protekne kroz aktualni presjek u jedinici vremena. & Maseni protok ( m ) masa tekuine (plina) koji protekne kroz aktualni presjek u jedinici vremena.
V m3 [Q] = = s t 1 gdje je: v prosjena brzina protjecanja fluida, mos , m dm V o s & m = = dt = t = Aoo t = Aoov t
Q=
V dV Aos = = Aov = t dt t
m = &
[m] [t ]
Strujnim linijama se nazivaju putanje djelia fluida (ne estica molekula ili atoma), a strujnicama zamiljene linije koje u svakoj toki pokazuju smjer brzine djelia fluida (tangente na strujne linije). Stacionarno strujanje tijekom vremena, u bilo kojem presjeku ne mijenjaju se p, v, i kao ni geometrija strujnih linija. Jednadba kontinuiteta opisuje stacionarno strujanje fluida na temelju zakona o ouvanju mase u struji fluida te povezuje brzine strujanja fluida s presjecima kroz koje struji fluid. & gdje je: m maseni protok, kgos1, & & & m 1 = m 2 = m = Cm (konstanta) 1, 2 oznake aktualnih presjeka u struji fluida. Ako se du struje ne mijenja gustoa fluida (tekuine): A1oov1 = A2oov2 = Aoov A1ov1 = A2ov2 = Aov Q1 = Q2 = Q = CV (konstanta)
[poV] = [
[ov2] = [
Ako je cjevovod horizontalan (h1 = h2): Ako fluid miruje u cjevovodu: (vi = 0): Ako se fluidu dovodi rad (pumpa/crpka): Ako se fluidu odovodi rad (turbina):
p1 + oov12 + ogoh = p2 + oov22 + ogoh p1 + oov12 = p2 + oov22 p1 + oo0 + ogoh1 = p2 + oo0 + ogoh2 p1 + ogoh1 = p2 + ogoh2 p1oV1 + omov12 + mogoh1 + Wpumpe = p2oV2 + omov22 + mogoh2 p1 + oov12 + ogoh Wturbine = p2 + oov22 + ogoh
Rad pumpe/crpke se koristi za poveanje: tlaka (p = p2 p1) i/ili brzine (v2 = v22 v12) i/ili visine (h = h 2 h 1) fluida.
08. Fluidi 6
h1 h2 = h
v2 >> v1
v2 =
2og oh
Lokalni gubici
(domet mlaza)
p1 + oov12 + ogoh1 pi,Lu = p2 + oov22 + ogoh2 v22 v12 = 2ogoh (2/)opi,Lk (2/)opi,Ln v1 =
2 o g o h (2/)o(pi,Lk pi,Ln)
(domet mlaza)
S indeksom Lu su oznaeni ukupni, a s Ln linijski gubici. Venturijeva cijev (mjerenje protoka, doziranje) Bernoullijeve jednadbe, za horizontalnu Venturijevu cijev: p1 + oov12 = p2 + oov22 Iz jednadbe kontinuiteta za nestlaiv fluid (Q = AoV = CV): r12oov1 = r12oov2 = r32oov3 2 Slijedi: p1 p2 = oo(v2 v12) = oov12o(v22/v12 1) p1 p2 = oov12o(r14/r24 1) U uem presijeku Venturijeve cijevi je vea brzina strujanja, tlak manji (koristi se kao ejektor).
Ukupni tlak se mjeri na mjestu gdje je fluid zaustavljen, a statiki tlak na mjestu gdje je strujanje fluida neometano. 1. Mjerenje dinamikog tlaka s Pitotovom cijevi 2. Mjerenje protoka s Venturijevom cijevi
1. Dinamiki tlak:
pD = pU pS pD = (p + oov2 + ogoh) (p + ogoh) pD = oov2 S druge strane: pD = gustoa mjernog fluida o g o H pD = MjFlogoH (g 9,8 m/s2) oov2 = MjFlogoH
v=
( 2 o g o H ) o ( MjFl
Q1 = V1/t = (A1os1)/t = A1o(s1/t) = r12oov1 Prema tome, ako se u Venturijevoj cijevi (protjee sav fluid) izmjere p1 i p2 , za poznate vrijednosti r1 i r2 mogu se izraunati v1 i Q1 .
08. Fluidi 7
= o
U tirbologiji (znanost o trenju, troenju i podmazivanju) jo uvijek se sreu nedozvoljene jedinice za kinematiku viskoznost, najee, u Europi stupanj Englera (E), u SAD sekunda po Sayboltu (S). (usporedni viskozimetri)
Smanjenje viskoznosti tekuina pri porastu temperature je specifino za svaku tekuinu i ne postoji opa zakonitost. Kao pokazatelj promjena viskoziteta s temperaturom u tribologiji se koristi indeks viskoznosti. to je manja promjena viskoznosti s temperaturom to je indeks viskoznosti vei.
NR =
Na temelju ravnotee tlane sile (Fp) i sile sminog naprezanja (F) (vee Fp bi izazvale ubrzavanje fluida ije protjecanje usporava F): dv Fp = por2o = F = 2orooLo = 2orooLoo dr dobiva se:
v=
( p1 p2 )
4 o o L
o R2
(Q = vo
R2 o ) 2
Gibanju se tijela suprotstavlja hidrodinamiki (aerodinamiki) otpor koji se moe opisati jednadbom: v2 Fot = cot o (Fot + Fuz + G = 0) oA 2 gdje je: cot koeficijent ukupnog (trenje i oblik) otpora, . Pri Reynoldsovim brojevima 103 < NR < 105 : cot,1 0,3 cot,2 1,2 cot,2 0,05
08. Fluidi 8
H = 0 m, pi = i o
li v i2 o o , P = Qop di 2
H = 10 m, pi = i o
li v i2 o o , P = Qop di 2
m i =1
pi + j=1 pj
n
p + oov2 + ogoh e = Cp
(e = E/V)
Pumpe (crpke) strojevi kod kojih se dovedena energija (+ E) koristi za: transport (poV) i/ili poveanje kinetike energije (omov2) i/ili poveanje potencijalne energije (mogoh) tekuina, odnosno za poveanje tlaka (p) i/ili brzine (v) i/ili visine (h) tekuina. Kompresori (puhala, ventilatori) strojevi kod kojih se dovedena energija (+ E) koristi za: transport (poV) i/ili poveanje kinetike energije (omov2) i/ili poveanje potencijalne energije (mogoh) plinova (kinetika i potencijalna energija plinova). U pravilu se fluidu energija poveava radom pokretnog tijela (pravocrtno gibanje stapa/membrane ili rotacija radnog kola) uz koritenje elektrine energije (razliite vrste elektromotora, ali se koriste i pumpe s parnim strojem, kompresori s motorom sUI).
Turbine strojevi kod kojih se dobiva mehanika energija ( E), odnosno obavlja rad vrtnje tijela (radnog kola): koritenjem strujanja (poV) i/ili smanjenjem kinetike energije (omov2) i/ili smanjenjem potencijalne energije (mogoh) fluida, odnosno smanjenjem tlaka (p) i/ili brzine (v) i/ili visine (h) fluida. (turbo-kompresori) Najee se rad turbina koristi za dobivanje elektrine energije. Toplinski strojevi: plinske turbine, kompresori rashladnih sustava, parni strojevi, motori sUI, toplinska pumpa.