EFIK BELAGI

SPOMENICI NARODNOOSLOBODILAKE BORBE U JAJCU I NJIHOVA ZATITA

LES MONUMENTS DE LA GUERRE DE LA LIBERATION NATIONALE, A JAJCE, ET LEURS PROTECTION

UVOD
Zavod za zatitu spomenika (kulture NR Bosne i Hercegovine pristupio je planskom evidentira nju spomenika nae najnovije istorije na teritoriju itave Republike. Uz pomo narodnih odbora i organizacija Saveza Narodnooslobodilakog rata putem pismene ankete prikupljeni su opti (po daci o raznim vrstama spomenika NOR-a. Ti su podaci vrlo razliito dati, negdje su samo turo nabrojani objekti, negdje je o ovome ili o onome dato vie podataka, na teritoriju nekih optina kao spomenici NOR-a shvaeni su samo oni koji su u vidu skulptura podignuti iza Osloboenja, itd. Openito se moe rei da je anketa imala svoj smisao, ali da je pruila samo prve podatke na osnovu kojih sluba zatite sada mora preduzeti niz akcija oko potpune i strune evidencije, kao i niz drugih akcija oko pravilne zatite barem onih najvanijih spomenika. U tu svrhu se na pojedinim podrujima pristupilo temeljitom evi dentiranju spomenika. J e d a n od najvrednijih kompleksa takvih spomenika svakako je Jajce pa smo mu meu prvima posvetili panju. Za ovakvu vrstu poslova dosada nije bilo uzorka. Morao se nai i metod i oblik rada. Za takav r a d ima i drugaijih tekoa. O dogaajima iz rata literatura je jo uvijek vrlo oskudna. Materijali koji su prikupljeni za pisanje parti zanskih kronika nisu (jo (provjereni i s r e e n i . Za vrijeme samoga Oslobodilakog rata dogaaji su se vrlo rijetko zapisivali. Za takve poslove ljudi obino nisu imali vremena ni mogunosti. Malo je ljudi koji su zapamtili sve to su doi vjeli u ratu. I oni nestaju, ili nisu na okupu, pa je podatke o dogaajima vrlo teko kompletirati i provjeravati. Pa i oni ljudi koji su cijelo vri jeme ili vei dio vremena rata bili u Jajcu esto su na pojedine dogaaje gledali na svoj nain zbog ega su im dananje izjave o istom doga aju ponekad vrlo razliite. Ima sluajeva gdje o jednoj te istoj stvari, linosti ili dogaaju, napr., sa tri strane dobijemo tri razliita podatka. Neki su poslovi sami po sebi bili konspirativni i njih je znao samo ogranien broj ljudi. Itd. Pa i u takvim okolnostima nastojalo se da u ovome lanku podaci budu to bolje provjereni. Znatna olakica u radu bila je u tome to su neki podaci datumi ili imena ljudi mogli da se provjere u dokumentima Vojno istoriskog instituta u Beo gradu ili preko ljudi koji su uestvovali u poje dinim dogaajima u Jajcu za vrijeme rata a sada se nalaze na visokim dravnim dunostima. Tamo gdje je i pored toga neki podatak ostao nesiguran, nisam ga ni iznosio. U prikupljanju i provjera vanju podataka najvie su mi pomogli slijedei drugovi: Dervi Krlak, pretsjednik NO optine Jajce, Stipo Bilan, pretsjednik NO sreza jajakog, Radomir Mitri, sekretar Sreskog komiteta KP BiH u Jajcu, Duan Marjanac, upravnik Muzeja Drugog zasijedanja AVNOJ-a u Jajcu, Nemanja Vlatkovi, sekretar Savjeta za narodno zdravlje NR Bosne i Hercegovine, Albert Altarac, potpred sjednik NO optine Stari Grad u Sarajevu, Dragi Milenkovi naelnik Istoriskog odjelenja CK SKJ u Beogradu, ore Andrejevi-Kun, dravni majstor-slikar u Beogradu, ing. arh. iva orevi, dravni potsekretar u Izvrnom vijeu NR Srbije i Boko karo, pukovnik J N A u Beogradu. Njima, kao i drugim koji su mi ukazali pomo dugujem veliku zahvalnost. Napominjem da eventualno navoenje pojedi nih imena u vezi sa dogaajima u Jajcu nema svrhu da se neije zasluge naroito istiu nego samo da se pojaa vjerodostojnost podataka.

69

Sigurno je da ovaj rad ima i svojih nedosta taka, naroito nepotpunosti, a moda bi se mogli navesti i razlozi za drugaiji metod i oblik u obradi ove vrste spomenika. Namjera mi je bila najvie u tome da pomognem da se spomenici NOB-e u Jajcu to strunije evidentiraju za po trebe slube zatite spomenika kulture. Prvi dio radnje je kratak prikaz vanijih do gaaja NOR-a u Jajcu za koje je vezan niz spo

menika, drugi dio se odnosi na same objekte i njihova spomenika svojstva, a trei je posveen konzervatorskim problemima tih spomenika. Osnovni tehniki podaci o vanijim zgradama, (koje je po slubenoj dunosti, samnom zajedno, prikupio na terenu ing. Alija Bejti) kao i fotosnimci uzeti su iz evidencije Zavoda za zatitu spomenika kulture BiH.

I JAJCE U NARODNOOSLOBODILAKOJ BORBI Jajce je u istoriji naih naroda imalo istaknutu ulogu. Njegova davna prolost nije dovoljno ispi tana, ali se po mnogim znacima moe zakljuiti da je podruje grada kao i njegove blie i dalje okoline bilo poznato u doba Ilira i Rimljana, a pogotovo u kasnijem Srednjem vijeku i u vrijeme turskog osvajanja Bosne. O tome govore tragovi preistoriskih naselja u dolini Plive, bogati ostaci rimskih naselja, Mitrasov h r a m u samom gradu, bazilika u selu Mujdiima, rimski vojni utvreni logor u ipovu, a onda Toranj sv. Luke, odnosno ostaci crkve iz XIII vijeka u gradu, te utvreni grad Jajce velikog vojvode Hrvoja Vukia, sa katakombama, iz kraja XIV i poetka XV vi jeka. Poslije smrti Hrvoja Vukia Jajce je postalo prestolnica bosanskih vladara kralja Stjepana Ostoje, kralja Tome, a kasnije i njegovog sina Stjepana Tomaevia koji se tu i krunisao 1461 godine. Prvi pad Jajca pod Turke 1463 godine smatrao se dogaajem kojim je zavren period slobodne srednjevjekovne Bosanske drave. Idue, 1464 god. maarski kralj Matija Korvin oduzeo je Jajce od Turaka i utvruje ga kao eljeznu kapiju kranskog Zapada. Konano je Jajce palo u turske ruke god. 1527. U istoriji Narodnooslobodilakog rata Jajce pretstavlja poglavlje od izuzetne vanosti. Iznijeu samo neke podatke o tome: U Jajcu i okolini je Komunistika partija na vrijeme izvrila sve pripreme za organizaciju na rodnog ustanka protiv okupatora i domaih izdaj nika i kapitalistikih vlastodraca. Ve u avgustu 1941 god. Janjsko-Pljevski odred oslobaa ipovo i zarobljava 200 domobrana, nekoliko stotina pu aka i 2 topa. Malo zatim ovaj odred je preformiran u Trei krajiki odred koji pod komandom Simele olaje, Danka Mitrova, Makse Dakia, Rade Marjanca, Vase Butozana, Nemanje Vlatkovia i Stipe Bilana vri niz znaajnih, uspjenih akcija. Poznat je podvig legendarnog junaka o laje koji je sa 500 boraca nou izmeu 2 i 3 no vembra 1941 god. izvrio estok napad na Jajce u kojemu je osim ustaa i domobrana bio njemaki garnizon od 3000 dobro naoruanih vojnika. olaja je tada zauzeo Tvornicu i uporite usine, ali 1 se zbog prevelike magle morao povui. Ujesen i krajem 1941 godine jajaki partizani su znaili ozbiljnu vojnu i politiku snagu koja je u svojim 2 rukama drala skoro itav jajaki srez . Prvo osloboenje Jajca uslijedilo je ujesen 1942 godine. Napad je organizovan po nareenju Vrhovnog taba NOV i POJ. P r e m a zapovijesti Operativnog taba za Bosansku Krajinu od 22. IX. pripreme su briljivo izvedene, jer je nepri jateljska posada brojala preko 1500 vojnika, od ega 6 satnija dobro naoruanih ustaa 3 . U napadu su uestvovale ove jedinice: Prva i Druga kraji ka brigada, Druga proleterska brigada, etvrta crnogorska brigada, Bataljon Pelagi i dijelovi Treeg krajikog odreda. Formirane su tri udarne grupe pod komandom Peke Dapevia, Ljube uria i Milinka Kuia. Dijelovima Krajikog odreda komandovao je Rade Marjanac. Crnogorska bri gada je imala zadatak da zauzme komunikacije izmeu Jajca i Donjeg Vakufa. Napad je poeo 24 septembra u 23 sata. Poslije estokih borbi grad je zauzet 25. septembra predveer 4 . Akcija je vrlo dobro izvedena. U borbi se naroito ista kla Druga proleterska brigada koja je na juri zauzela utvreno uporite usine. Veliki podvig uinio je Ranko ipka koji je sa 2 bataljonom Druge krajike brigade zauzeo jajaku tvravu i na nju postavio partizansku zastavu kao znak da je Jajce osloboeno. U pobjedi je osobitu vanost imala artiljerija u ijem sastavu je bila i jedna haubica koju su partizani prole godine zarobili od neprijatelja. Prilikom zauzimanja grada ubi jeno je oko 400 ustaa, a zarobljeno je preko 500 ustaa i domobrana. Zaplijenjeni su 6 topova, 4 vagona artiljerijske i puane municije i 52 va1 Zbornik dokumenata iz NOR-a, tom II, Bilten Vrhovnog taba, str. 126; Vladimir Dedijer, Dnevnik, II izdanje, Beograd, 1951, str. 213. 2 Zbornik d o k u m e n a t a iz NOR-a, tom II, Bilten Vrhovnog taba, str. 102. 3 Zbornik d o k u m e n a t a iz NOR-a, tom IV, knj. 7, str. 110111. 4 Vladimir Dedijer, Dnevnik, str. 216.

70

gona soli to je u ondanjim prilikama bilo od 5 velikog znaaja za NOV i osloboene krajeve . Zaplijenjene su i 2 haubice. U nizu uspjeha koji su donijeli osloboenje mnogih gradova u Za padnoj Bosni Glamoa, Kljua, Livna, Mrkonji Grada i drugih osloboenje Jajca je zna ilo veliki dogaaj. Uniteno je jo jedno jako ustako uporite u Krajini, stvoreni su jo povolj niji vojniki i politiki uslovi za nove bitke i po bjede..., kae se u Saoptenju Operativnog 6 taba za Bosansku Krajinu. U osloboeno Jajce stigao je i drug Tito. To je bilo 28 septembra. Istog dana, navee, Pozorite narodnog osloboenja dalo je pretstavu za 7 partizane i graanstvo . Partizani su tada ostali u gradu do 5 oktobra zakljuno, kada su se pod borbom sa Nijemcima, koji su uporno napadali ve due vremena, povukli, tako da je u Jajce nepri jatelj uao 6. oktobra. P r i povlaenju partizani su spalili zgradu Grand Hotela i onesposobili 8 elektrinu centralu i tvornicu. Drugo osloboenje Jajca bilo je oko dva mje seca iza toga. Napad je uslijedio takoer po na reenju Vrhovnog taba. U tu svrhu izdata je i zapovijest taba Tree NOU divizije od 22 no vembra 1942 god. 9 U napadu su uestvovale snage Tree i Prve divizije: Prva dalmatinska brigada pod komandom Marjana Bilia, Prva cr nogorska brigada sa Savom Kovaeviem kao ko mandantom, Druga hercegovaka pod komandom Vlade egrta, Trea krajika brigada i dijelovi Jajakog odreda pod komandom Rade Marjanca i Nemanje Vlatkovia. Napad je poeo 24 novem bra u 20 sati. Vodila se estoka borba. Neprija telj je imao tenkove i jaku artiljeriju. Poslije tekih borbi grad je zauzet 26 novembra. Grad je ve skoro sav bio i ranije zauzet, ali je neprijatelj iz pravca Travnika dobio pojaanja u tenkovima zbog ega je ponovno nastala ogorena borba u kojoj se naroito istakla jedna grupa iz bataljona Ante Joni Prve dalmatinske brigade kojom je komandovao Zeko Vojvodi. Ova grupa je pod vrlo tekim okolnostima i rtvama zaustavila tenkov sku kolonu, zatitila tab brigade i time mnogo doprinijela konanom osloboenju grada. Plijen je bio bogat. Meu ostalim zarobljeno je nekoliko

protivtenkovskih topova i 30 vagona soli. Zbog velikog junatva koje je kod osvojenja grada po kazala Prva dalmatinska brigada je dobila Titovu 11 pohvalu. Neprijatelj se nije mogao nikako pomiriti sa tako velikim uspjehom partizana i ubrzo je po eo da se koncentrie i napada na Jajce. Dovukao je ogromno nadmone snage i upotrebio ih u na padima. Poslije est dana neprestanih borbi Ni 12 jemci su uspjeli da 5 decembra uu u grad. Najkrupniji period u ivotu Jajca u toku Narodnooslobodilake borbe je njegovo tree oslo boenje po emu ono i ima tako veliki istorijski znaaj. Oamuen silnim talasom naraslih partizanskih snaga koje su oslobaale velike teritorije zemlje, malobrojan i obeshrabren, neprijatelj se povukao iz grada, pa su nae oslobodilake snage bez borbe 13 zauzele Jajce 17 augusta 1943 godine . Na dan 20 augusta tab Desete divizije Drugog korpusa izvjetava Vrhovni tab da je Sedma brigada zaposjela Jajce, a 21 augusta isti tab u svome strogo povjerljivom izvjetaju tabu Drugog bo sanskog NOU korpusa javlja da su 17 augusta jedinice Janjskog odreda ule u grad, nakon toga Sedma i esta brigada i da u gradu nijesu voene borbe jer se neprijatelj povukao. U izvjetaju se, osim toga, kae da je zaplijenjeno 4900 kg. eera, 2400 kg. soli i vea koliina sanitetskog materi jala, da je graanstvo dobro primilo ulazak par tizana, da je odmah uspostavljena Komanda mje sta, zatim krojaka i obuarska radionica, da je uspostavljena eljeznika i telefonska veza sa Do njim Vakufom, da je 20 avgusta odran veliki i uspio zbor i da narod pristupa u partizane. 1 4 Odmah po zauzimanju grada stigao je i Vr hovni tab sa drugom Titom. Po svemu se ve moglo vidjeti da e trei period osloboenja Jajca potrajati due. Jajce je odmah postalo i sjedite Centralnog komiteta Komunistike partije Jugo slavije, Centralnog komiteta Saveza komunistike omladine Jugoslavije, Centralnog odbora AF-a, USAOJ-a, taba Prvog korpusa i Desete divizije, Saveznikih vojnih misija i mnogih drugih zna ajnih slubi i ustanova. Jajce je postalo centar vrlo velike osloboene teritorije Zapadne i Cen tralne Bosne na kojoj je bila dobro organizovana
10 Zbornik dokumenata iz NOR-a, tom IV, knj. 8, str. 167170; Zbornik dokumenata iz NOB-a, tom II. Bilten Vrhovnog taba, str. 215217; Vl. Dedijer, Isto tamo, str. 227. 11 Zbornik dokumenata iz NOR-a, tom II, Bilten Vrhovnog taba, str. 221. 12 Zbornik dokumenata iz NOR-a, tom II, Bilten Vrhovnog taba, str. 229; Zbornik dokumenata iz NOR-a, tom IV, knj. 8, str. 246. 13 Zbornik dokumenata iz NOR-a, tom IV, knj. 16, str. 167; Rodoljub olakovi, Zapisi iz Narodnooslobodilakog rata, knj. V, Sarajevo, 1955 god., str. 44. 14 Zbornik dokumenata iz NOR-a, tom IV, knj. 16, str. 171.

10

Zbornik dokumenata iz NOR-a, tom II, Bilten Vrhovnog taba, str. 215; Vladimir Dedijer, Isto tamo, str. 218. 6 Zbornik dokumenata iz NOR-a, tom IV, knj. 7, str. 155157. 7 Zbornik dokumenata iz NOR-a, tom IV, knj. 7, str. 160. 8 Zbornik dokumenata iz NOR-a, tom IV, knj. 7, str. 187. Vl. Dedijer, Isto tamo, str. 220. 9 Zbornik dokumenata iz NOR-a, tom IV, knj 8, str. 7879.

71

i sasvim dobro funkcionisala narodna vlast sa saobraajem, trgovinom, prosvjetom i drugim gra nama. Ne samo to ono je faktino postalo po litiki i vojni centar itave osloboene teritorije koja je iznosila polovinu Jugoslavije, na kojoj je 300.000 partizana organizovanih u 8 korpusa sa 28 divizija i 82 brigade njihovog sastava, kao i 11 divizija van sastava, na kojoj je, osim toga, bilo 108 partizanskih odreda i 17 samostalnih bataljona. Te snage su se borile sa 22 njemake, 9 bu garskih i 20 domaih satelitskih divizija sa ukup 15 no 660.000 vojnika. Pravilno uoivi i ocijenivi sve momente me unarodne i unutarnje vojne i politike situacije kapitulaciju Italije, brojno i oruano snaenje NOV, veliki osloboeni teritorij, razvoj organa narodnih vlasti, snagu domaih izdajnika, afir maciju partizanskih snaga u meunarodnom od nosu, itd. CK K P J i Vrhovni tab sazvali su Antifaistiko vijee narodnog osloboenja Jugo slavije u njegovo drugo zasijedanje koje je i odr ano 29 novembra 1943 godine u opravljenom bivem Sokolskom domu u Jajcu. Tada je 208 izabranih delegata svih naih naroda jednoglasno odluilo da se AVNOJ konstituie u vrhovno za konodavno i izvrno narodno predstavniko tijelo i uspostavi Nacionalni komitet kao privremena vlada, da se oduzmu sva zakonska prava izbje glikoj vladi i zabrani povratak u zemlju kralju Petru II Karaoreviu, da se Jugoslavija izgradi na federativnom principu kao ravnopravna za jednica svih naih naroda, zatim da se u NOV uvede in Marala i, u vezi s tim, drug Tito ime nuje prvim Maralom, te donijelo i ostale dobro poznate odluke: o priznanju i zahvalnosti NOV, o odobravanju odluka, naredaba i izjava Izvrnog odbora AVNOJ-a i Vrhovnog taba NOV i POJ i o prikljuenju Slovenakog Primorja, Beneke Slo venije, Istre i Hrvatskih jadranskih otoka Jugo slaviji 1 6 . Odluke Drugog zasijedanja AVNOJ-a bile su osnov za kasniji razvoj itave nae Narodne revolucije. Snaga odluka Drugog zasijedanja AVNOJ-a nije bila samo u njihovoj politikoj sadrini. Njihova najvea mo je bila u tome to su one pravno registrovale objektivne injenice iza kojih je stajao naoruani narod i to su bile donesene u jednom dobro izabranom momentu kada su meunarodni ugled i uticaj Jugoslaven ske Narodnooslobodilake borbe dostigli vrhu nac. 1 7 Zato Jajce sa svojim Drugim zasijedanjem AVNOJ-a znai stvaranje a i raanje socijalistike
15 Rodoljub olakovi, Isto tamo, str. 4445; Vl. Dedijer, Josip Broz-Tito, Beograd, 1953 god., str. 379. 382 1 6i 383. Rodoljub olakovi, Isto tamo, str. 65-66; Spome nica Drugo zasijedanje AVNOJ-a 19431953, Beograd, 1953, str. 735. 17 Edvard Kardelj, Deset godina nove Jugoslavije, Borba, 29. XI. 1953.

Jugoslavije. Zbog toga Nova Jugoslavija na svome grbu i nosi 29-XI-1943 kao svoj roendan. Odmah poslije Drugog zasijedanja AVNOJ-a novi organi i nove slube su poeli svoja funkcionisanja. Tu se u Jajcu poela razvijati i naa prva diplomatija. Naravno da neprijatelj nije mogao sve to mir no posmatrati. On je preduzimao mnoge mjere da osujeti rad centralnih organa NOP-a u Jajcu, esto je bombardovao grad, pa i sasvim neduan 18 svijet koji je bio okupljen pazarnim danom. Ali to nije sprijeilo intenzivan rad na razvijanju svih funkcija nove drave. Pred navalom naorua nih Nijemaca, kada nije imalo smisla rtvovati snage, Vrhovni tab je odluio da se Jajce evakuie. To je uinjeno 7 j a n u a r a 1944 godine. Na povlaenju je drug Moa Pijade sa estoricom boraca, po zadatku, onesposobio Elektrinu cen 19 tralu. etvrto i konano osloboenje grada bilo je 12 septembra 1944 godine. U tome periodu Jajce je postalo neka vrsta centra politike djelatnosti na velikom podruju Bosne i Hercegovine. Tu je sjedite Pokrajinskog, Okrunog, Sreskog i Optinskog komiteta K P J , SKOJ-a, AF-a, vojnih i politikih tabova. Tu zasijeda Zemaljsko anti faistiko vijee narodnog osloboenja BiH, tampa se Osloboenje kao organ Narodnog fronta, odr avaju se vojni i politiki kursevi. Popravljena je elektrina centrala i osposobljena za rad Tvornica. Dom AVNOJ-a je opet postao arite kulturnoprosvjetnog ivota. Tu je poela da nastupa i no voosnovana Centralna pozorina grupa BiH. Osloboenjem Sarajeva 6 aprila 1945 godine iz Jajca su prenesene republike ustanove spremne da samo nastave svoje djelovanje koje su zapoele u Jajcu. 2 0 Iz ovog kratkog pregleda vanijih dogaaja vidi se kakvo je mjesto Jajce zauzimalo u Narodnooslobodilakom ratu. Doprinos samih gra ana Jajca i njegove neposredne okolice u r a t u je bio velik i on se izraavao u mnogo vidova. Izmeu ostaloga, u Narodnooslobodilakoj borbi je palo 800 sinova i keri ovoga grada, a faisti su pobili 2382 stanovnika. 2 1 Ali, Jajce je imalo sreu da prvo od svih gradova i mjesta Jugosla vije pozdravi novu dravu, prvu vladu i Tita kao Marala. Drugo zasijedanje AVNOJ-a je, besumnje, najvei dogaaj ne samo Jajca i Bosne i Her cegovine, nego najvei dogaaj itave nae Na rodnooslobodilake borbe. Ono pretstavlja sasvim novu stranicu cjelokupne istorije naih naroda. Vl. Dedijer. Dnevnik, str. 586. Rodoljub olakovi, Isto tamo, str. 99-100. 30 Arhiv CK KP BiH, tom I, knj. 2, str. 382 i 392. 21 Iz referata Dervia Krlaka na sveanoj sjed nici Saveznog izvrnog vijea, prilikom proslave 10godinjice Drugog zasijedanja AVNOJ-a u Jajcu. 29. XI. 1953 god., Osloboenje od 1. X I I . 1953 go dine.
19 18

72

Zato sve ono to je vezano za period NOB-e u Jajcu, a ostalo je do danas da nas potsjea na to veliko doba i da mlae generacije vaspitava, pretstavlja bogato kulturno narodno nasljee, pretstavlja neizmjerno vane spomenike Narodnooslo-

bodilake borbe jima su djelovali drugom Titom na koji su dokumenti briljivo uvati.

Dom AVNOJ-a, zgrade u ko CK K P J i Vrhovni tab sa elu, svi objekti i predmeti toga doba koje moramo

II PREGLED Ovdje u dati opis najvanijih spomenika NOB-e u Jajcu i istaknuti one elemente koji jasno govore o njihovim spomenikim svojstvima. DOM AVNOJ-a Tako se zove zgrada u kojoj je odrano Drugo zasijedanje AVNOJ-a i koja, prema tome, danas pretstavlja prvorazredni spomenik nae novije istorije. U njoj je danas Muzej drugog zasijedanja AVNOJ-a pa je poznata i pod tim imenom. To je vei objekt moderne arhitekture kakva se raz vijala kod nas izmeu dva rata. Zgrada je situi rana na junoj periferiji grada, na desnoj obali Plive, ispod velikog sedrenog platoa i u blizini drugih prirodnih i spomenikih objekata: vodo pada Plive, groblja na Varonicama, stare da mije s domaom, profanom arhitekturom i vile Elektrobosne na Varonicama, koja je takoer znaajna za NOB-u. To je jednokatnica longitu dinalnog tlocrta, koja je prvobitno bila namije njena potrebama Sokolskog drutva. Otuda je re zultirao i program potrebnih prostorija. U prvoj, SPOMENIKA suterenskoj etai je prostor za ogrijev i sanitarnu bateriju, u prizemnoj etai glavna drutvena dvo rana s pozornicom te s upravnim prostorijama, baterijom umivaonika i w.c.-a i drugim nuzgrednim prostorijama, a na katu, izvan prostora sale, prostorije za biblioteku i itaonicu te stan za u vara. Glavni prostor, sala veliine 18,00 X 14,40 m, rijeen je trobrodnim sistemom, koji obiljaavaju dvije kolonade stupova, to omeavaju sre dinji, vei prostor dvorane, a osvijetljena je obostrano s dva reda prozora. U prednjem dijelu sale je uzdignuta pozornica s potrebnim nuzprostorijama i objektima za predstave, predavanja i sl. (svlaionica, suflernica, dio za orkestar itd.) Komunikacije su rijeene na uobiajeni i funkcio nalan nain tako, da se publika uvodi na glavni ulaz preko popreno razvijenog foajea, a isputa napolje kod masovnih priredaba na direktni izlaz, koji je povezan s glavnim prostorom, na njego voj sjevernoj strani. Dom je gradilo bive Sokolsko drutvo u Jajcu vlastitim trokovima, zatim dobrovoljnim prilozi-

Sl. 1. Tlocrt prizemlja Doma Avnoja

73

Sl. 2. Dom AVNOJ-a

ma i znatnijom novanom pomoi mjesne tvornice Elektrobosna. Gradnja je zapoeta god. 1932, a zavrena i dom otvoren god. 1934. Projekat za gradnju dao je, prema podacima koji su dobiveni u Jajcu, beogradski arhitekt Momir Korunovi, ali se izvedba toga projekta investitoru inila od ve skupa, pa je taj projekat neto preinaen i prilino skraen. Prvi projekat bio je u stilu do mae bosanske arhitekture. No, i ovom projektu, kakav je realiziran, ne mogu se odrei kvalitete, naroito to se tie istoe tlocrta i funkcionalno sti prostora. Prostor na kojem je situiran dom nalazi se uz samo korito Plive i prvobitno je bio dosta uzak i kao takav nepodesan za gradnju, pa se na tome mjestu jednim dijelom usjeklo brdo sedre na ju noj strani, i tako se dobio dovoljan prostor i za situiranje objekta i za izgradnju ulice ispred objekta. Svi zidovi doma izvedeni su upravo od te sedre, koja se dobila otkopam brijega; dakle, materijal je dobiven na samome gradilitu. Tlo, na kojem je temeljen dom, nije imalo kvalitet dobrog nosivog terena. Sastojalo se jed nim dijelom od naplavina Plive, a drugim od vjetakog nanosa gradskog smetlja. Iz tih razloga objekt je temeljen na sistemu ipova. No, prora un dubine i koliine ipova nije bio dobar za ono suvie slabo nosivo tlo, i nastupilo je nejed noliko slijeganje terena, a kao neminovna poslje dica toga slijeganja pojavile su se i pukotine i u konstrukciji objekta, i u temeljima, i u nosivim zidovima. Objekt je sluio svojoj prvobitnoj namjeni do god. 1941, i to prvenstveno kao gimnastika sala i drutvene prostorije Sokola, a od god. 1936 da-

vale su se tu subotom i nedjeljom i kino-pretstave. Po dolasku okupatora u Jajce objekt je poeo sluiti novoj namjeni kao jedan od okupa torskih centara i sjedite organizacija te mjesto gdje se prisilno sabiralo, zatvaralo i zlostavljalo srpsko stanovnitvo iz ustanikih krajeva Bosan ske Krajine. Uviajui upravo takvu funkciju, NOV je zapalila taj objekt pri svom povlaenja iz Jajca god. 1942, i tom je prilikom izgorjela sva 22 drvena konstrukcija i ponutrica objekta. Ono, to je uniteno god. 1942 pri povlaenju, obnovljeno je idue, 1943 godine, uoi istoriskog Drugog zasijedanja AVNOJ-a, koje se potom odr alo upravo u toj zgradi. Radovi su otpoeli dvadesetetvrtog dana po dolasku NOV i Vrhovnog taba u Jajce; skoro na tri mjeseca prije dana zasijedanja AVNOJ-a. Opravak je organizirao i izveo arhitekt iva orevi na osnovi odredbe Tehnikog odjeljenja Vrhovnog taba, koji je u to ime 4 septembra izdao posebnu legitimaciju tome arhitektu. (Fotokopija originalne legitima cije izloena je u Muzeju u toj zgradi.) Obnovljena je stropna i krovna konstrukcija novom drvenom graom nad itavim objektom i izvreno bukanje
Vl. Dedijer, Josip Broz-Tito, Beograd 1953 god., str. 380.
22

Sl. 3. Opravljanje zgrade biveg Sokolskog doma za Drugo zasjedanje AVNOJ-a

74

i kreenje fasada i unutranjosti. Umjesto salonita, kojim bjee ranije dom pokriven, tada je stavljen crijep, a umjesto parketa, koji je takoer izgorio, postavljen je obian daani pod. itav taj posao bio je izveden u rekordnom vremenu od 21 dana. Drvenu grau dala je Elektrobosna sa svoga skladita, a i zanatlije te fabrike su uestvovali u 23 tim radovima. Osim radnika Tvornice na opravci Doma radili su borci NOV i omladinci Jajca. Na dekoraciji doma radio je na poznati slikar ore Andrejevi-Kun. Radove je esto obilazio drug Tito i interesirao se za njihov uspjeh. Za samo zasijedanje AVNOJ-a glavna dvorana je bila ovako ureena: na pozornici su postavljena dva duga stola, sastavljena i prekrivena crvenim platnom, s osam obinih drvenih stolica u jednom redu. Oko stola bile su postavljene dekorativne kulise, a u pozadini pozornice prototip grba FNRJ u gipsu, to su ga izradili u Jajcu slikar Kun i kipar Augustini. Ispred pozornice, uz suflernicu postavljen je podij, na koji se silazilo s pozornice preko tri drvene stube. Na tome podiju postavljen je obian stol s govornikim stalkom, a u poza dini govornika bio je drugi stalak s bistom Tita, koju je izradio Augustini. Taj podij bio je pre kriven obinim bosanskim ilimom, koji je djelo mino prekrivao i pod ispred govornice. Na po zornici je bila svjetlea parola Smrt faizmu sloboda narodu, a ispred ove ivjelo Antifai stiko vijee narodnog osloboenje Jugoslavije. Na zidu sale prema rijeci bila je parola ivjela Crvena armija, a na ogradi balkona ivjela naa junaka Narodnooslobodilaka vojska. Sala je bila odreena za delegate, a balkon za goste. U sali za delegate zasijedanja ispred govornice po stavljeni su redovi stolica najrazliitijih oblika i vrsta, onakve, kakve su se mogle u to doba nai u Jajcu. U prvome redu bilo je i nekoliko fotelja, od kojih je jedna odreena za Tita. Jo jedan ilim, takoer bosanske izrade, bio je na ogradi balkona sale, zatim nekoliko zastava i slike, domae i sa veznike, !i to je bila dekoracija unutranjosti. Sve je bilo skromno, mnogo skromnije od opreme, kakva je bila u domu u Bihau prilikom Prvog zasjedanja AVNOJ-a. Sveanom otvaranju doma, 7-XI-1943 god., na dan proslave Oktobarske revolucije prisustvovao je drug Tito. 2 4 Tom prilikom je Kazalite na rodnog osloboenja izvelo Gogoljevog Revizo ra. Dom je kasnije esto koriten za predavanja, konferencije, pozorine pretstave i u druge sline svrhe. Moe se rei da je Dom bio centar kultur nog i politikog ivota koji je tada u Jajcu bio inae vrlo bujan.
23 Vl. Dedijer, Isto tamo, str. 380; Vl. Dedijer, Dnevnik, Beograd, 1951 god., str. 635; Ing. arh. iva orevi, Drugo zasijedanje AVNOJ-a, Front, vojni ilustrovani list, 1953 god., br. 20. 24 Vl. Dedijer, Dnevnik, Beograd, 1951 god., str. 635636.

Sl. 4. Za vrijeme referata Druga Tita na Drugom zasijedanju AVNOJ-a

Zasijedanje AVNOJ-a je trajalo u toku itave noi od 29 na 30 novembra. Sala je bila osvije tljena elektrinom rasvjetom, koju je davala cen trala Elektrobosne. U vezi s tim interesantno je istaknuti veliku predostronost za sigurnost od bombardovanja Jajca i same zgrade za vrijeme zasijedanja, a ona se provela tako, da je bila te veeri potpuno iskljuena rasvjeta u itavom mjestu osim u domu. 2 5 Poslije povlaenja NOV-e i Vrhovnog taba iz Jajca, 7 januara 1944 godine, raznesena je ponutrica toga doma, ali je sam objekt ostao, uglav nom, neoteen sve do Osloboenja. Kako je po slije Osloboenja objekt pretstavljao vaan spo menik iz NOB-e, a bio je i nuno potreban za drutveni i politiki rad, trebalo ga je temeljito urediti, to je i uinjeno u 1947 i 1953 godini. Prve godine izvedeni su zamaniji graevinski radovi. To je zahtijevalo stanje samoga objekta. Ve smo napomenuli da je objekt temeljen na slabo nosivom tlu i da je konstrukcija bila popu cala. Problem je rijeen na taj nain to su ispod temelja objekta izbetonirane iroke stope, preko kojih se teina objekta u novoj situaciji prenosila na veu povrinu, i time se znatno smanjilo spe cifino optereenje tla. Valjalo je, osim toga, lije iti pukotine u zidovima, koje su se zapaale na roito na fasadama, pa je i taj posao obavljen, ali na jedan skuplji nain, koji je iao i za dekorativnim izraajem objekta: sve fasade su oblo ene piljenim sadrednim kvaderima u prirodnom izgledu. Osim toga prepravljena je stropna i krovna konstrukcija. Pri tome su i istureni dijelovi objekta prema Plivi, koji su prije imali ravno
25

Ing. arh. iva Djordjevi, Isto tamo.

75

krovite (terasu), dobili kosi krov sa crijepom. Ti poslovi su obavljeni brigom i trokom Centralnog odbora Saveza boraca NOR. God. 1953, prilikom proslave desetgodinjice Drugog zasijedanja AVNOJ-a, izvreni su daljnji opravci objekta i potom tu instaliran i otvoren Muzej II zasijedanja AVNOJ-a. Tada je na lije vom zidu foajea postavljena mramorna ploa, ve liine 110 X 65 cm, sa natpisom u latinici koji glasi: Predstavnici svih naroda Jugoslavije donijeli su na Drugom zasijedanju Antifaistikog vijea Narodnog osloboenja Jugoslavije, odranom u ovoj zgradi 29. i 30. novembra 1943 g., osnovne odluke o stvaranju De mokratske Federativne Jugoslavije, kao djela optenarodne oslobodilake i revolucionarne borbe. Povodom desetgodinjice toga velikog istoriskog ina, ova zgrada je pretvorena u Muzej drugog zasiijedanja AVNOJ-a. Vei radovi u tu svrhu izvedeni su naroito u unutranjosti, u glavnoj dvorani. Na osnovi fo tografija sa zasijedanja AVNOJ-a i drugih poda taka rekonstruiran je enterijer onakav, kakav je bio za vrijeme samog zasijedanja, a koji smo ve opisali. Nije bilo vie originalnog namjetaja, ali je na osnovi spomenutih podataka izraen novi u istome stilu i materijalu. Obnova i ureenje enterijera obavljeno je po upustvima ing. ive orevia. U dvorani je postavljena moderna mu zejska zbirka fotografija i drugih dokumenata, koju je uredio zagrebaki arhitekt Emil Vii. Izlobeni materijal se sastoji, prema inventarskoj knjizi, od ukupno 177 fotosa i 179 dokumenata, tampanih i onih u rukopisu. Sav taj matejal prikazuje u prvome redu Drugo zasijedanje AVNOJ-a u Jajcu i sve to je bilo u vezi s tim zasijedanjem. U okviru proslave Desetgodinjice Drugog za sijedanja AVNOJ-a otvoren je u ovoj zgradi Mu-

zej posveen Drugom zasijedanju. Otvorenje je obavio drug Rodoljub olakovi, podpretsjednik Saveznog izvrnog vijea, koji je tom prilikom, pored ostaloga, rekao: Zbog toga je Odbor (Odbor za ureenje i odravanje znaajnih mjesta iz NOB i Revolucije pri Centralnom odboru Saveza boraca NOR-a) odluio da se zgrada u kojoj je odrano II zasi jedanje AVNOJ-a, na kome su donesene istoriske odluke, pretvori u muzej. U njemu e biti uvani i izloeni svi materijali koji se odnose na taj slavni datum nae istorije. Muzej treba da posje tiocu prui istinitu i vjernu sliku uslova u kojima se raala federacija jugoslavenskih naroda. Ali, vie od toga i muzej treba da bude naim posje tiocima, naroito omladini, mjesto na kome e se napajati jugoslavenskim patriotizmom. Jer, ako ikoje to ovo mjesto mora svakog naeg estitog ovjeka ispuniti osjeanjem opravdanog ponosa to je sin ove zemlje, to su upravo njeni ljudi u irokom vremenu rata i Revolucije potvrdili ivotvornost nekoliko naela veoma znaajnih kako za njihovu vlastitu budunost, tako i za budunost ovjeanstva .. . 26 Proslava 1953 godine u ijem okviru je pod pretsjednitvom Tita odrana Sveana sjednica Saveznog izvrnog vijea, na kojoj je Moa Pijade podnio referat o razvitku Nove Jugoslavije na osnovi historiskih odluka II zasijedanja, zatim u okviru koje je Petar Stamboli u ime Savezne na rodne skuptine i Saveznog izvrnog vijea predao Titu Povelju priznanja i zahvalnosti na izvrenom djelu, gdje su se okupili svi preivjeli lanovi AVNOJ-a i evocirali uspomene na 1943 godinu, proslava koja je jasno pokazala kako se i koliko na odlukama II zasijedanja razvila naa socija listika drava, sama po sebi je nov doprinos zna aja Jajca, a posebno zgrade Doma AVNOJ-a kao spomenika NOB-e.

TITOVA KUA U PARKU Malen i oku ugodan stambeni objekat s kalkanima i dvostrenim drvenim krovitem na lijevoj obali Vrbasa, u dananjem parku to se stere od vodopada Plive uz Vrbas. Ima samo prizemlje sa etiri prostorije oko malog hodnika u poprenoj osi zgrade. Vanjske su joj dimenzije u tlocrtu 6,00 X 9,90 m. God. 1953 kua je dobro opravljena i izmijenjen joj dotrajali drveni pokrov pa se ini kao da je i noviji objekt, ali je, uistinu, relativno dosta stara kua. Prostor oko toga objekta ima odnedavno dananju, parkovnu namjenu (od Oslo boenja), a do 1941 god. tu je bio gradski rasad nik cvijea sa staklenicima i drugim potrebnim
Osloboenje, godine.
26

ureajem. Rasadnik je osnovan negdje oko god. 18821883. Tada je nastala i spomenuta kuica kao stan uvara toga rasadnika. Taj objekt sa gradila je jajaka optina, a njeno je i danas vla snitvo. Prvi baovan i korisnik te kuice bio je Slovenac Jozef Turk. Radio je taj posao od samog osnutka rasadnika pa sve do smrti, god. 1935. Po sljednji baovan bio je Smajo Bibi. Za vrijeme prologa rata, u kojem je ova kua bila vezana za NOB-u, u toj kui stanovao je Salko Bibi, sa svojom porodicom, radnik iz mjesne tvornice. Danas u njoj stanuje porodica Muje Kulenovia. Oko kue je danas park s niskom i visokom vegetacijom i s prilazima s nekoliko strana. Na jednom od tih prilaza, povie kue, stoji i drveni

list

SSSN-a

BiH

od

1-XII-1953

76

Sl. 5. Titova kua u p a r k u

Sl. 6. Sjenica (ladnjak) kod Titove kue u parku

ljetnikovac, sofa ili sjenica kako je mjetani zovu, koja je svojedobno sluila za odmor i razonodu onima koji su stanovali u toj kui. Za vrijeme drugog osloboenja Jajca zgrada je slu ila za smjetaj taba Prve proleterske brigade. Prve dane boravka u Jajcu god. 1943 drug Tito proveo je upravo u toj kui, a onda je zajedno s Vrhovnim tabom preao u Burievu kuu. U toj kui radio je i spavao u prednjoj, tj. u kraj njoj sobi lijevo s ulaza u hodnik. Kao uspomenu na taj boravak Narodni odbor optine u Jajcu otkupio je namjetaj te sobe i sobu danas dri zajedno s tim namjetajem kao 'muzejski ekspo nat. U toj sobi nalazi se sljedei namjetaj, sau van iz onih dana, kad je drug Tito boravio u njoj: drveni krevet sa skromnom posteljinom i nonim ormariem, drveni umivaonik, priprost ormar i sto sa dvije stolice, zatim dvije ponjave pa jedan tampani akvarel nepoznatog pejsaa i Pintarieva, takoer tampana grafika vodopada Plive te dvije zavjese na dva prozora. To je sve bilo vla snitvo ondanjeg stanara Salke Bibia. Kazuju u Jajcu da se Tito zadravao tu i preko dana. Viali su ga tu mjetani na odmoru i u spomenutom hladnjaku, sofi, vie kue, pa se i taj drveni objekt slikovitog izgleda (smatra spome nikom) koji uva uspomenu na Titov boravak u tome kraju.

skloniti od bombardovanja. Danas se to sklonite koristi kao magacinski prostor. Za vrijeme Titovog boravka u ovoj kui oku pator je bombardovao grad, pa i dio oko ovoga parka. Tito se tada obino sklanjao pod stijenu na samome vodopadu Plive, gdje je imao ak i sto za rad. Neto iznad hladnjaka, kojih pedesetak metara svega daleko od kue, u zasjeenom brdu sedre, bio je ulaz u prostoriju gdje se moglo sigurno

Sl. 7. Tlocrt prizemlja Titove kue u P a r k u

77

BURIEVA KUA To je stambeni objekat bosanske folklorne arhitekture u neposrednoj blizini katakombi, u ulici Ejuba Ademovia br. 19, znaajan po tome to je u njemu due vremena boravio i odatle ru kovodio Narodnooslobodilakom borbom Vrhovni tab NOV i P O J sa drugom Titom na elu. Kua je graena na dvije etae, a po tlocrtnoj koncep ciji ima iste oblike, dosta karakteristine za staru stambenu arhitekturu Jajca, koju posebno akcentuira visoki etverostrani krov s klasinim pokro vom od imle, kakva je i ova kua. U prizemlju, u prednjem dijelu do same ulice su dvije sobe za stanovanje, zatim druge dvije sporedne prostorije u otkopu brijega i s druge strane hodnika, koje danas slue za ostavu. Ulaz u prizemlje je s june strane. Gornja etaa je istoga rasporeda, kao i do nja samo s tom razlikom, to je prilaz u tu etau sa sjeverne strane preko omanjih drvenih stuba i to je na suprotnoj strani hodnika dograena drvena veranda, djelomino zastakljena, derivat divhana i kamerija starijih muslimanskih kua u Bosni. No, dok nam ta kua svojim vanjskim iz gledom prezentira u svemu stambenu arhitekturu Jajca minulih vremena, u unutranjosti ona ve ne prua takav dojam, jer su drvene stropove za mijenili bukani, iako je i taj prostor intiman, topao. Kua je graena u drugoj polovici XVIII vi jeka, a vlasnici su joj bili lanovi jajake porodice Krlaka. Od polovice prolog stoljea nekoliko je puta mijenjala vlasnike. Oko godine 1910 kupio ju je uitelj Mehmed Hasi, a od njega 1934 godine Ante Buri, tadanji bravarski radnik u Elektrobosni. Kuu je Buri popravio i u njenoj unutranjosti izvrio znatne prepravke. Godine 1943, za vrijeme treeg osloboenja Jajca, bio je to jedan od najvanijih objekata u tome mjestu. Krajem mjeseca avgusta, (nije po znat taan datum), tu se smjestio Vrhovni tab i

Sl. 8. Burieva kua

ostao do pred kraj novembra. Tu je boravio i ra dio drug Tito, a uz njega i Aleksandar RankoviMarko. U dvjema prizemnim prostorijama do ulice bile su kancelarije Vrhovnog taba. Na katu je bila spavaa soba druga Tita i radna soba Aleksandra Rankovia. Titova soba bila je ona u jugoistonom dijelu zgrade. Nije velika, 4,30 X 3,50 m, ali svijetla i

Sl. 9. Tlocrt prizemlja Burieve kue

Sl. 10. Tlocrt sprata Burieve kue (u donjem lijevom uglu Titova, a u gornjem desnom Rankovieva soba)

78

intimna. Soba je bila namjetena. Taj namjetaj, onakav kakav je bio 1943 godine, sauvan je sve do danas. On je ak onako isto postavljen kao to je bio kada je tu boravio drug Tito. U zadnjem desnom uglu smjeten je manji eljezni krevet (1,85 X 0,82 m) s posteljinom. U drugom zadnjem, lijevom uglu je pe marke Zephir, na sredini sobe bosanski areni ilim i na njemu stol veli ine 1,00 X 0,70 m s tokarenim nogama i s etiri tapecirane stolice. U prednjem lijevom uglu na lazi se obian dvokrilni ormar, a u ostalom slo bodnom prostoru etiri stalka za cvijee. Na stolu je milije, raen od domaih vezilja, a na ovome pepeljara sa kutijom za cigarete. Ako jo spome nem sliku domaice i domaina, nabrojao sam sav namjetaj sobe. Markova je soba bila na suprotnoj strani hod nika, na katu, odmah do ulaza. Bila je to radna soba u kojoj su se primali kuriri i izvjetaji, a bila je ovako ureena: na sredini stol sa etiri stolice, uz zadnju stijenu krevet s nonim orma riem, u unutarnjem zadnjem uglu ormar, nasu prot njemu vareka tuana pe, a uz prednji zid do prozora stajali su kovezi i stoli s telefonom, koji je tu instaliran odmah po dolasku Vrhovnog taba u tu kuu. Na unutarnjem zidu visila je ve lika geografska karta Jugoslavije. Namjetaj iz Markove sobe nije se u potpuno sti sauvao. Onaj pak u Titovoj sobi itav je i soba se ne upotrebljava nego uva zajedno s na mjetajem kao muzejski prostor koji se pokazuje posjetiocima. Drug Tito je u svojoj sobi esto i duboko u no radio. Marko je opet u svojoj sobi najvie bo ravio preko dana. Za itavo to vrijeme u kui je stanovala poro dica Buri. Stara Jelena, koja je do danas sa svojom erkom ostala u kui, dobro se sjea mnogih momenata iz toga doba. Ona pria kako se Vrhovni tab najprije smjestio u prizemne pro storije, malo poslije je drug Marko zamolio da mu se ustupi jedna soba na katu za kancelariju, a poslije nekoliko dana zamolio je i drugu sobu s naznakom da je to lino za druga Tita. Ona pria da je Tito esto donosio kafe, koju bi ona njemu kuvala, a ponekad bi Tito ukuane astio kafom na verandi. Za vrijeme uzbune, kada su se ukuani plaili, da im se kua ne bombarduje,

Tito ih je tjeio i govorio da je vanije spasiti glavu nego kuu. Kuu povezuje s dvoritem katakombi mala baa preko koje se za vrijeme uzbune prelazilo u sklonite. U zadnjem dijelu te bae i tik uz kuu nalazi se ljetna kuhinja, u kojoj je za vrijeme boravka Vrhovnog taba stanovalo nekoliko dru gova iz Prateeg bataljona koji su dodijeljeni lino drugu Titu. Kua je poznata pod imenom Burieva kua, a takoer i pod imenom Titova kua. Ona je kao spomenik nae novije istorije stavljena pod zatitu drave. Na njoj je kao takovoj 1952 god. izvrena zamjena dotrajalog daanog pokrova, zatim opravak verande te kreenje fasada kue u ukastom tonu. Na sjevernom zidu Titove kue stavljena je mramorna ploa sa natpisom: U ovoj zgradi nalazio se u jesen 1943 godine i ru kovodio narodnooslobodilakom borbom Vrhvni tab NOV I POJ i vrhovni komandant drug Tito. elio bih da uz opis ove kue dodam jo dvije stvari. Kod angaovanja stanbenih i drugih prostorija za potrebe NOB-e uvijek se vodilo rauna da to ne bude silom, nego na uljudan nain. Tako je i Ante Buri zamoljen da ustupi sobe u svojoj kui. Domaica se i danas dobro sjea kako joj je drug Marko plaao kiriju. Na 1. IX. 1943 god. drug Marko je u tu svrhu uruio 2.000., a 10. X. 1943 god. 3.000. kuna. Kada mu je domaica rekla da to ne treba, Marko joj je kazao: Treba, nare dio drug Tito, a kod drugog sluaja kada je ona upitala zato je sada vie, on je odgovorio: Pa, dali ste nam jo jednu sobu. Burika se na to nasmijala i dodala: E, dobrih li k i r a j d i j a . . . 2 7 Prilikom proslave, 1953 godine, Tito je posje tio staru Buriku (mu Ante joj je poslije II Za sjedanja AVNOJ-a od strane Njemaca uhapen i kasnije puten, ali je, zbog posljedica zlostavlja nja u zatvoru ubrzo umro) i kuu u kojoj je pro veo relativno najvei dio vremena kada je sa Vrhovnim tabom bio u Jajcu. Kada je pogledao svoju sobu, konstatovao je, alei se: Pa, ovdje je sve kao nekada; samo ove slike nije b i l o . . . (to je slika druga Tita, koju je domaica kasnije sta vila na zid).

KATAKOMBE I BARAKE VRHOVNOG TABA Katakombama se zove podzemna komora u dvije etae u ivcu kamenu na istonoj strani jajake tvrave, kojih 10 metara na sjevero-zapad od poznate Medvjed-kule. Namjena te prostrane i impozantne komore bila je, pretpostavlja se, kultnog karaktera, ali do danas nije jo objanjeno da li je ona pravljena za iju grobnicu ili pak za bogomolju. Po skulptorskim dekoracijama na ulaz nom dijelu moe se sa puno vjerovatnosti pretpo staviti da je komoru gradio osniva jajake tvr ave veliki vojvoda Hrvoje Vuki za svoju po27 R. Sokolovi, K a k o se radilo na zgradi AVNOJ-a, Borba od 29-XI-1953 g.

79

Sl. 11. Unutranjost Katakombi

rodinu grobnicu. Ako je to tano, onda objekt pripada poetku XV vijeka. U svakom sluaju on je vrijedan i impozantan arhitektonski spomenik svoga doba i jedinstven po svojim osobinama. Nje govu arhitekturu opisao je u tekstu i grafici iro 28 Truhelka, pa nije potrebno da se na tome ovdje zadravamo, nego je u ovome sluaju vanije uka zati na njegovu noviju istorisku vrijednost. U tim prostorima za itavo vrijeme boravka NOV u Jajcu 1943 g. bilo je sklonite od bombardovanja za druga Tita i za lanove Vrhovnog taba, kao i druga lica pri Vrhovnom tabu. Postojanje upravo tih katakombi kao sigurnog zaklona od napadaja iz vazduha bio je jedan od glavnih raz loga da je Vrhovni tab i sve to je usko vezano uz njega lociran ba na plato u neposrednoj bli zini katakombi.
28 iro Truhelka, Katakombe u Jajcu, Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo, IV, 1892 god. str. 5768.

Sl. 12. Barake Vrhovmog taba kod Katakombi

Meu objektima koji su bili usko vezani za katakombe, najblie su bile dvije barake u sa mome dvoritu katakombi, koje su sagraene kra jem augusta 1943 g. za potrebe Vrhovnog taba. To su dva objekta manjih dimenzija napravljena na brzu ruku kao provizorne zgrade. Rodoljub olakovi u svojim Zapisima o tome, pored osta log kae: Vrhovni tab je smjeten ispod samih zidina jajake tvrave. Na nevelikom platou, izmeu Medvid-Kule i Burica kue, sagraene su dvije barake od amovih dasaka i pokrivene crnom katranisanom hartijom. U jednoj od tih baraka je

Sl. 13. Tehniki snimci baraka Vrhovnog taba kod Katakombi i Buria kue

80

radna prostorija druga Tita, u kojoj on, za jed nom pregradom, na eljeznom vojnikom krevetu i noiva. Ponekad bi noivao u Buria kui, sta rinskoj bosanskoj kui na boj, na koji se penjalo s polja, drvenim s t e p e n i c a m a . . . U drugoj baraci je prostorija deurnog oficira i minija t u r n a trpezarija u kojoj je, za amovim stolom, ipak nekako moglo da istovremeno jede desetak 29 ljudi. Prva baraka od katakombi bila je orijentirana prema ulici, a druga zakrenuta za 90 i okrenuta ka jugu i s izlazom u pravcu katakombi. Obadva objekta su bila pod jednostrenim krovom, a gra eni tako da su nosive stijene bile skeletnog sa stava s obostranom oplatom od vertikalnih dasaka izmeu kojih je bila nabijena pilotina kao izola cioni materijal protiv hladnoe. I jedan i drugi objekt imali su po jednu prostoriju, prva je bila veliine 2,40 X 3,70, a druga vea, 3,30 X 4,80 m. Prostor je bio osvijetljen kroz glavne, prednje fasade. Ti objekti su sluili svojoj svrsi odmah od pr vih dana dolaska Vrhovnog taba u Jajce pa sve do poetka januara 1944 g., kada su nae snage napustile grad. Na rad druga Tita u toj baraci i pred njom potsjea jedna fotografija na kojoj se vrhovni komandant vidi za radnim stolom upravo na mje-

stu s lijeve strane barake i pored same bae preko koje se dolazi u Buria kuu. Ta fotogra fija potsjea na dane prije II zasjedanja AVNOJ-a, dok drug Tito nije bio proglaen maralom i dok nije dobio maralske oznake na uniformi, jer se one ne vide na fotografiji. Barake je gradilo Tehniko odjeljenje Vrhov nog taba. One su nestale poslije povlaenja NOV. Ali n a m nije poznato na koji nain: da li su ih poruili sami partizani pri povlaenju, da li oku patorske jedinice ili neko trei. Danas vie ne ma ni traga od njih. No, poslije osloboenja iz vrena je rekonstrukcija tih b a r a k a s isto spo menikom namjenom. Ta ponovna izgradnja od istog ili novog materijala (nije se moglo tano utvrditi od kojeg materijala) izvrena je u okviru programa proslave Petogodinjice II zasjedanja AVNOJ-a, 29. XI. 1948 g. One su kasnije poru ene, navodno 1953 g. Pored najbolje volje nije se moglo saznati ni kako je dolo do rekonstruk cije, niti do uklanjanja tih objekata. Zavod za zatitu spomenika kulture u Sarajevu, evidenti rajui spomenike u Jajcu, zatekao je i te barake u augustu 1950 g., uzeo potrebne podatke o nji ma i napravio tada njihovu skicu kojom se ovdje sluimo, te stavio ih kao spomenike kulture pod zatitu drave. Barake su uklonjene bez znanja i obavjetenja Zavoda.

NEKI OBJEKTI UZ VRHOVNI TAB U ulici Ejuba Ademovia, u kojoj se nalazi Titova (kua kao nekadanje sjedite Vrhovnog taba, te katakombe i barake pokraj njih, koje su sluile kao sklonite lanovima i pratnji Vrhovnog taba te za rad samog taba, ima jo nekoliko objekata koji su bili vrsto vezani za Vrhovni tab i druga Tita. Svi su oni grupisani oko te kue i katakombi odnosno baraka. Dajem ovdje kratke podatke o tim objektima i iznosim ih po loajnim slijedom poevi od ulaza iz parka kroz kapiju u gornji dio grada kod katakombi. Medved k u l a , objekt fortifikacione srednjevjekovne arhitekture, sagraen uz sami juni bedem jajake tvrave. Ta kamena graevina krunog horizontalnog presjeka s promjerom od 13,74 m, a debljinom zida u donjem dijelu od 4,00 m, u gornjem od :2,80 m, impozantan je objekt svoje vrste i, to je naroito znaajno, je dan od najstarijih ouvanih obranbenih objekata u Bosni. Misli se da je graena u poetku XIV vijeka. Koritena je i kasnije, u tursko doba. U okviru naih rasmatranja, znaaj ove kule je u tome, to je ona za itavo vrijeme, dok je Vr hovni tab boravio u Burievoj kui i barakama, bila skonite od napada iz vazduha za dijelove
29

Rodoljub olakovi, Isto tamo, str. 45.

Sl. 14. Drug Tito na r a d u u dvoritu b a r a k a nepo sredno pred Drugo zasijedanje AVNOJ-a

Nae starine V.

81

Oni su koristili gornji kat, koji se sastoji od dvije sobe i malog pretsoblja. Prema prianju Jovine supruge, koja je za cijelo to vrijeme bila u kui, kasnije je tu stigla i neka drugarica iz Italije, i jeg se imena ona vie ne sjea. (Moda je to bila drugarica Vida Tomi?) Inae u kuu su esto svraali drugovi Tito, Pijade, Rankovi i drugi. U danima boravka i rada spomenutih rukovo dilaca u toj kui, jugoistono od toga objekta, uza sami tvravski bedem, bilo je smjeteno mitra ljesko gnijezdo za odbranu kompleksa svih obje kata Vrhovnog taba od neprijateljskih bombar dera. Gnijezdo je bilo smjeteno s vanjske strane bedema na samoj litici, a jedini prilaz bio je od spomenute kue, kroz masiv bedema, koji se na roito u tu svrhu tada prokopao. Sama pak kua bila je izvrsno zaklonjena od neprijateljske pje adije. S june i istone strane titile su je visoke sedrene litice, a prilaz joj je bio mogu jedino sa zapadne strane, od katakombi, a tamo je ve i iz drugih razloga postojalo dobro osiguranje Prate eg bataljona.
Sl. 15. Saraeva kua

Prateeg bataljona Vrhovnog taba. Snane ka mene mase toga objekta bile su zaista izvrstan zaklon od postranih udaraca. S a r a e v a k u a . Naspram ulaza u dvo rite katakombi nalazi se vei i masivniji stam beni objekt gotovo kvadratinog presjeka u tlo crtu, graen za vrijeme austro-ugarske uprave za stambene potrebe porodice Saraa. Posljedni vla snik iz te porodice bio je Ahmed Sara. Kua je u zadnje vrijeme znatno opravljena i renovirana. Narodna predaja u Jajcu veli da je na mjestu te kue u tursko doba bila tekija i musafirhana, a vjerojatno u vezi s tim bie i stari naziv susjedne ulice e h m a h a l a . Z a vrijeme bive Jugosla vije u toj kui bila je andarmerijska komanda. U periodu treeg osloboenja grada tu je jedno vrijeme bilo smjeteno rukovodstvo, a i neki di jelovi Kulturne ekipe pri Vrhovnom tabu. Pozoritem Narodnog osloboenja rukovodio je Ivo Frol. Horom su rukovodili Oskar Danon i Nikola Hercigonja. K u a J o v e G r u b a a . U kolskoj ulici br. 24, uza sam bedem, a istono od Medved-kule i spomenute Saraeve kue, gotovo na kraju pla toa to se visoko uzdie iznad korita Plive i ceste dolje u kotlini, nalazi se mala kua s prizemljem i jednim katom. Graena je 1933 g. Danas je u prilino slabom stanju, a koristi je vlasnik stari Jovo Gruba sa suprugom. 1943 g. u toj kui boravio je i radio Edvard Kardelj, a uz njega i ef Tehnikog odjeljenja Vrhovnog taba Vladimir Smirnov, zvani Voloa,

Zgrada Nie enske strune kole nalazi se u ulici Ejuba Ademovia br. 16, na putu od Titove kue prema centru grada, odmah uz poznati romaniki spomenik Toranj sv. Luke. To je jednokatna zgrada iz austro-ugarskog doba razvedenog tlocrtnog rjeenja, pod vrlo strmim alpskim krovom pokrivenim crijepom. Danas je u dobrom stanju. U toj kui za vrijeme austro ugarske i bive jugoslavenske uprave bila je smje tena financijska stanica. U dananjoj zgradi enske strune kole go dine 1943 bila je kuhinja Vrhovnog taba i pri-

Sl. 16. Kua Jove Grubaa

82

epcima i bogatom rezbarijom u unutranjosti. Bila je vlasnitvo starih jajakih kapetana, a po sljednji od njih bijahu Mehmedbeg i Osmanbeg Kapetanovi, potomci tih kapetana, po kojim su se i prozvali. U arenici je 1943 g. bilo sjedite Agit-propa CK K P J . Tu je boravio i radio drug Moa Pijade. Jajani se i danas sjeaju kako je onih dana Moa zalazio po duanima i radnjama u ariji te ku povao papir i pribor koji je mogao sluiti za pi sanje. Tu je Moa polovinom oktobra 1943 g. osnovao nau, prvu telegrafsku agenciju Nove J u goslavije Tanjug. Tu je Moa, pored ostaloga, pripremao materijal i pigl za izdavanje u inostranstvu prvog broja ilustrovanog asopisa Nova Jugoslavija, koji je neto kasnije, zajedno sa Ivom-Lolom Ribarom, u poznatoj pogibiji od bombardovanja neprijateljskog avijona, prilikom ukr cavanja u na avion, na Glamokom Polju uniten. Pored Pijade, u arenici su boravili i radili Lola Ribar, Vladimir Dedijer, Vladimir Ribnikar i neki 31 drugi . U arenici je na uveni kipar Juraj Augu stini imao svoj atelje 3 2 . Tih dana je Augustin i portretirao druga Tita i izradio poznatu bistu koja je bila izloena u Domu AVNOJ-a prilikom zasjedanja, a koja je kasnije u borbi nastradala. Augustini je u Jajcu radio i na mnogim, drugim poslovima. On je dosta truda uloio u portretira nje lanova Politbiroa CK K P J koje je vrlo
31 32

Sl. 17. Zgrada Osnovne i Nie enske strune kole

tabskih jedinica. Hrana se nije dijelila tu nego se nosila u dvorite katakombi i servirala u ba raci. Z g r a d a O s n o v n e k o l e nalazi s e pored same zgrade dananje Nie enske strune kole. Za vrijeme osloboenja Jajca koritena je za odr avanje analfabetskih teajeva i za pravu osnovnu kolu. Ona je vana i po tome, to je uoi II za sjedanja AVNOJ-a u njoj odran sastanak vienijih pretstavnika svih delegacija koje su dole na zasjedanje radi dogovora o formulaciji odluka koje e se donijeti na Drugom zasjedanju. U ime Centralnog komiteta K P J na tome sastanku bili su prisutni Moa Pijade i Edvard Kardelj, koji su dotle mnogo radili na pripremanju toga materi jala 3 0 . P r e d kraj 1943 god. tu se uselila Tehnika Okrunog komiteta K P J . a r e n i c a . Tako se u narodu zove impo zantna stambena kua u pseudomaurskom stilu u produenju iste ulice (broj 12) p r e m a centru grada, na istoj strani na kojoj su Osnovna i Struna kola. Velik je to i masivan objekt Jajca za svoje vrijeme, a gornji naziv dobio je po tome, to su mu fasade bojene kao i druge nae grae vine pseudo-maurskog stila, horizontalnim tra kama, datim naizmjenino u crvenkastoj i svijetlo-plavoj boji. Graena je 1899 g., a podigao ju je ondanji jajaki posjednik Suljaga Sara za stan svoje porodice, koja se smjestila na katu, te za besplatan konak za putnike namjernike, koji je smjeten u prizemlju s posebnim ulazom sa sjeverne strane. Danas kua pripada porodici uk. Prije 1899 g. na mjestu te kue bila je jedna sta rija bosanska kua, ures starobosanske stanbene arhitekture, s okovima na sve etiri strane, mu30

Vl. Dedijer, Isto tamo. str. 634. Vl. Dedijer, Isto tamo, str. 636.

Rodoljub olakovi, Isto tamo, str. 62.

Sl. 18. arenica

83

uspjeno prikazao u reljefu od jednog monolitnog komada. I taj reljef je kasnije u borbi uniten. Augustini je pomagao Kunu na izradi prvog grba koji je za vrijeme zasijedanja AVNOJ-a bio izloen u Domu. Augustini se dosta muio

sa materijalom za rad. U blizini nije bilo kvali tetne gline, pa se ova morala donositi ak iz Livna. Augustini se poslije Drugog zasjedanja AVNOJ-a nije dugo zadrao u Jajcu, jer je po nalogu Vr hovnog taba otputovao u Sovjetski savez.

TVORNICA ELEKTROBOSNA Dananja tvornica Elektrobosna, koja je za poela tu svoj rad kao akciono drutvo godine 1897, odigrala je znaajnu ulogu u toku Narodnooslobodilakog rata, a naroito u doba kada je u Jajcu boravio Vrhovni tab za onih nepunih 5 mjeseci. Prije nego preem na neke naroito zna ajne objekte u sklopu Tvornice, istaknuu neko liko optih podataka iz kojih se vidi u kojem je vidu sve Tvornica sluila Narodnooslobodilakoj borbi. Zgrade, postrojenja, zateeni materijali, zatim proizvodi Tvornice obilno su koriteni za potrebe NOP u vrijeme kada je grad bio u rukama parti zana. To je bilo olakano time to je meu radni cima Tvornice bilo dosta naprednih ljudi i to su se radnici uopte brzo prilagoavali potrebama NOP. Interesantan je napr. podatak da je kod prvog osloboenja Jajca u skladitima Tvornice naeno 52 a kod drugog 30 vagona soli, koja je u onim prilikama opte oskudice soli na osloboenom te ritoriju, znaila veoma mnogo. Naravno, so je odmah po nalogu Vrhovnog taba raspodijeljena na osloboene krajeve. Odmah poslije osloboenja Jajca 1943 g. izvrena je reorganizacija u proiz vodnji Tvornice. Ferosilicij, koji se dotada proiz vodio u toj Tvornici, u ondanjim specifinim uslovima nije imao prou na osloboenom teri toriju, pa se prelo na proizvodnju karbida, koji je sluio potrebama i vojske i stanovnitva. U tu svrhu preureena je i talionika pe, i hlaenje je izvreno u rekordnom vremenu od 21 dan s pu nim kvalitetom novog proizvoda, karbida. Za po tronju karbida bila je vezana i izrada karbitnih lampi, pa su se i one izraivale u toj Tvornici i to od lima, na dosta jednostavan nain, ali nain koji je ipak zadovoljavao potrebe. Lampe su izra ivali limari i varioci. P r i tome se pojavio pro blem upaljaa, ali su se majstori ubrzo snali pravili su upaljae od puanih metaka. Dalje, za proizvodnju karbida u blizini se ario i kre, koji je sluio i za izradu karbida i kao gotov produkt za graenje i kreenje objekata. Intere santan je ovaj podatak: do 27. XI. 1943 g., kada je bombardovanje prekinulo rad na proizvodnji karbida, bilo je ve proizvedeno 100 vagona kar bida 3 3 .
33

R. Sokolovi, Isto tamo.

Sl. 19. Tvornica Elektrobosna

Sl. 20. Upravna zgrada Tvornice

84

Sl. 21. Drug Tito pozira kiparu Augustiniu

Iako je laboratorij pri povlaenju okupator onesposobio, partizani su ga ubrzo popravili i on je poeo da radi. Pored ostaloga, tu se, istina na primitivan nain, proizvodio antiseptikum su blimat, dezinfekciono sredstvo za bolnice i ambu lante, a onda i bijeli i uti precipitat za lijeenje rana34. U Odjeljenju hlornih derivata izraivane su kuglice protiv metilja i dijeljene narodu. Tvornika pilana davala je svu potrebnu dr venu grau za objekte koji su se u onome vre menu popravljali ili nanovo izvodili. I stolarska radionica je punim pogonom radila za nae po trebe. Po odluci Sreskog narodnooslobodilakog odbora 1944 g., pilana i radionica su izraivale
34

tipska vrata i prozore za podizanje brojnih do mova u Janju koje je neprijatelj u toku rata po palio 3 3 . U bravarskoj radionici vrio se popravak oru ja, i lakog i tekog: najvie puaka, zatim mitra ljeza pa i topova. Tu su opravljane pisae maine, raeni dijelovi za eljeznike mostove, pravljene prve zvijezdice za vojne inove i petokrake za kape. Naravno, za itavo to vrijeme elektrina cen trala je davala elektrinu energiju za rasvjetu i bila osnov za gore navedenu proizvodnju. Valja istai i podatak da je NOV 1942 god. pri povlae nju iz Jajca, po nareenju Vrhovnog taba, a pod nadzorom ing. Smirnova-Volodje, onesposobila
35

Vl. Dedijer, Isto tamo.

Arhiv CK KP BiH, I, knj. 2, str. 436.

Sl. 22. Drug Tito pozira slikaru Boidaru Jakcu

85

centralu da se neprijatelj njome ne bi mogao slu iti. Centrala je onesposobljena takoer pri na putanju grada 7. I. 1944 god. Prvih dana osloboenja Jajca 1943 god. Vr hovni tab sa svojim organima smjestio se u zgrade ove tvornice. Malo zatim glavnina Vrhov nog taba se preselila u grad, u n u t a r zidina stare tvrave. Uoi Drugog zasjedanja AVNOJ-a Vr hovni tab se ponovo preselio u zgrade tvornice. Ovo ponovno preseljenje Vrhovnog taba dolo je kao mjera predostronosti zbog sve eeg bombardovanja grada. Tome je doprinosila i okolnost da je sklonite Tvornice bilo pogodno i za rad vie ljudi. Moe se rei da su svi objekti Tvornice bili od velikog znaaja za Narodnooslobodilaki rat. Od objekata u tvornikom sklopu koji su u razne svrhe koriteni, potrebno je naroito istak nuti staru upravnu zgradu, zatim halu elektrolize, sklonite u sedrenom brijegu do same hale, ba r a k e izgraene uz halu, te zgrade stambene ko lonije. U p r a v n a z g r a d a j e jednostavan objekat, podignut 1897 god. U toj zgradi je due vremena bila uprava Tvornice, zbog ega je i nazvana Upravna zgrada, a danas je tu smjeten Tehniki biro Tvornice. U dosta dobrom je stanju. Zgrada

je znaajna iz vie razloga. U njoj je za vrijeme drugog osloboenja Jajca bio smjeten tab Prve dalmatinske brigade, a za vrijeme treeg oslobo enja tab Prvog korpusa Osim toga, u periodu treeg osloboenja u prizemlju je bilo ifransko odjeljenje Vrhovnog taba kojim je rukovodila Branka Savi. U zgradi je tada odravana Poli t i k i kola CK K P J , tzv. Vii partiski kurs. U tu svrhu je koriteno prizemlje i jedna vea sala na katu kao uionica sa klupama, tablom i drugim 36 potreptinama. Odrana su dva kursa . Njima je rukovodio Krsto Popivoda. Kasnije su tu, a na roito u toku etvrtog osloboenja grada, odra vani i razni drugi kursevi sanitetski, telegraf ski i dr. U periodu treeg osloboenja grada u toj zgradi na katu je bio i atelje slikara ora Andrejevia - Kuna u kome se intenzivno radilo za potrebe Agitpropa Vrhovnog taba. Tako je Kun dao ideju za prvi grb. Uz pomo Augustinia ta je ideja realizovana u vidu grba koji je kao dekorativan elemenat bio na pozornici Doma u vrijeme II zasijedanja AVNOJ-a. Tada nji grb se sastojao od petokrake zvijezde, dva snopa klasja ita koji se povijaju sa strane zvi jezde i trake koja se zavija i lepra u donjem dijelu. Kun je kasnije, u Drvaru, po sugestijama drugova Tita, Moe i Marka dao definitivan na crt grba Nove Jugoslavije koji je karakteristian zbog simbolinih pet buktinja iji se plamenovi spajaju u jedan plamen. Osim toga, K u n je u Jajcu radio i na mnogim drugim stvarima. Tako je dao skice za prve partizanske ordene; Orden narodnog heroja koji je i do danas ostao nepro mijenjen, Partizanske zvijezde prvog, drugog i treeg stepena, Orden bratstva i jedinstva, Orden za hrabrost i Medalju za hrabrost. On je tada dao nacrt i za Partizansku spomenicu (prvo izdanje). Zatim je Kun radio na nacrtima oznaka Titove maralske uniforme, po (kojima su tada omladinke iz Jajca vezle direktno na tofu uniforme. (Idejnu skicu tzv. Maralskog znaka radio je Augustini. Po njoj je taj znak kasnije u osloboenoj ze mlji i izraen). Kun je u svome ateljeu izradio vie plakata i grafike-linoreza i duboreza, na slovnih strana za tampu i asopise, radio je na likovnoj opremi diploma Oficirskog kursa i dru gim slinim poslovima. U nekim poslovima, naro ito kod pripreme drveta za duborez, slikaru Kunu je mnogo pomagao talentovani stolar Jako Ili iz Jajca. H a l a e l e k t r o l i z e . T o j e objekt u armi ranom betonu, sagraen u novije vrijeme, 1939 g., a puten u pogon 1940 g. Objekt je koriten na taj nain, to je u njegovom junom dijelu izgra ena baraka od 6 prostorija koje su imale kre vete, radio-slubu, telefonske instalacije i kance larije. Te prostorije je koristio Vrhovni tab za

Sl. 23. Sklonite Tvornice Elektrobosna

36

Ing. arh. iva Djordjevi, Isto tamo.

86

vrijeme treeg osloboenja grada, a u njima su jednim dijelom bili smjeteni i delegati na II zasijedanju AVNOJ-a. Tu je bila radionica za opravak radio aparata i radio stanica. Ogromni slo bodni prostor u hali ispred baraka sluio je za komuniciranje i bio je mjesto gdje su se odravali manji skupovi i konferencije. Iako je prostor i konstrukcija hale doputala da se koristi kao ta kva, bez barake, baraka je u n u t a r toga velikog objekta izgraena iz termikog razloga, jer se taj manji prostor lake zagrijavao. S k l o n i t e . Hala je situirana uz sami visoki sedreni otkop s razdaljinom od kojih desetak me tara. U sedrenom otkopu ugraeno je ogromno skonite od napada iz vazduha za tvorniko rad nitvo, uoi samoga rata, koje je 1943 g. izvrsno posluilo kao sklonite partizanima, naroito Vr hovnom tabu. U sklonitu su bili elektrino osvetlenje, ventilacija i sve to je potrebno za dui boravak. Vie puta je drug Tito noivao i radio u sklo nitu. J e d a n momenat kada je drug Tito, dan po slije zasijedanja AVNOJ-a, bio u sklonitu prika zao je u grafici slovenaki slikar Boidar Jakac, koji je bio delegat Slovenije na zasijedanju AVNOJ-a. Nije sasvim jasno ko je pored Tita postavljen na slici. Vjerovatno su to Kidri, Vidm a r i jedan straar. Napominjem da je Jakac portretirao druga Tita 5 decembra 1943 god. u dvoritu Tvornice 3 7 . Tu je, dakle, nastao onaj vrlo uspjeli i dobro poznati crte Boidara Jakca. Poznato je da je Rodoljub olakovi kao se kretar AVNOJ-a odmah iza zasjedanja AVNOJ-a radio ba u tome sklonitu. Tu je 3. XII. odrana prva zajednika sjednica Pretsjednitva AVNOJ-a i Nacionalnog komiteta, kojoj je pretsjedavao drug Tito 3 8 . Dedijer pie da je uoi Drugog zasijedanja AVNOJ-a neprijatelj bombardovao Jajce i da je tom prilikom drug Tito bio u sklonitu Tvornice. Usljed toga iznenadnog bombardovanja pred sa mim sklonitem poginulo je nekoliko boraca iz Prateeg bataljona Vrhovnog taba. Jednom od boraca bomba je rastrgla stomak. Ljekar Dr. Papo ga je odmah operirao i to u samome sklonitu.

Tom prilikom je sam Tito pridravao glavu ra 39 njenog partizana i pomagao pri operaciji . B a r a k e . Izmeu hale Elektrolize i sklonita bile su 1943 god. izgraene dvije barake sa istim ciljem kao i one u samoj hali. U jednoj je neko vrijeme boravio i radio drug Tito, a u drugoj je neposredno poslije zasijedanja AVNOJ-a radilo nekoliko lanova Nacionalnog komiteta Kardelj, Bakari, Frol i Ribnikar, te Pretsjednitvo 40 AVNOJ-a . Izmeu hale Elektrolize i fesi-pei podignuta je jo jedna baraka koja je imala posebnu na mjenu. U njoj je bila Oficirska kola, prva usta nova te vrste u NOB-i iz koje je izaao na prvi oficirski kadar. Sama uprava je bila u jednoj od tri zgrade u stanbenoj koloniji, s druge strane ceste. I poslije etvrtog osloboenja Jajca tu je odran jo jedan kurs Oficirske kole. To je bio kurs Oficirske kole Petog korpusa od 129 boraca 41 i oficira raznih struka . S t a n b e n a k o l o n i j a s e sastojala o d tri manje zgrade, blizu upravne zgrade Tvornice, sa mo s druge strane ceste. Te zgrade su koritene u mnoge svrhe. U jednoj napr., kako sam to ve naveo, bila je uprava sa kancelarijama Oficirske kole. U jednoj je takoer 1943 god. bilo smje teno Odjeljenje za vezu Vrhovnog taba kojim su tada rukovodili Dragievi Veljko i Nakievi Slobodan. Rad toga odjeljenja je bio dobro razvijen. Odjeljenje je imalo nekoliko radio stanica koje su odravale stalnu vezu sa radio stanicama korpusa, divizija i drugih jedinica na terenu. Prenos je vren Morzeovom azbukom, ifrom brojeva. Odje ljenje je imalo stalnu vezu i sa inostranstvom. Tako je, pored ostalog, svakog dana dva puta u odreeno vrijeme bila konstantna veza sa Sovjet skim savezom radi davanja materijala za emisije Slobodne Jugoslavije. Kada je osnovan Tanjug svaki dan je preko toga odjeljenja odravana veza sa Moskvom i Londonom radi davanja njegovog Biltena. Odjeljenje za vezu je organizovalo kurs za ra dio telegrafiste koji je pohaalo 35 slualaca, a koji su po zavretku bili rasporeeni u razne vojne jedinice na terenu.

VILA ZAVNOBiH-a To je stanbeni objekt s dva kata (drugi u pot krovlju, mansardni) od masivnog materijala s gra evnim oblicima koji potsjeaju na austrisku ti rolsku arhitekturu s kraja prologa vijeka, odakle je zapravo i dola ovdje. Situiran je u slobodnom
Osloboenje, list SSRN-a, Sarajevo, 1-XII-1953. godine. 38 Rodoljub olakovi, Isto tamo, str. 7071.
37

prostoru u jednom dijelu starog groblja Varonice i na platou to se uzdie iznad Doma AVNOJ-a i s kojeg se otvara prekrasan vidik na sve strane. Kua je graena sva od sedre s prirodnim izgleVl. Dedijer, Josip Broz-Tito, Beograd 1953 god., str. 379. 40 Rodoljub olakovi, isto tamo, str. 70. 41 Rodoljub olakovi, isto tamo, str. 70. iva orevi, isto tamo.
39

87

Tu je kuu gradila mjesna tvornica poetkom ovoga vijeka kao stan za direktora. Ranije se zvala Vila Elektrobosne a sada je poznata pod imenom Vila ZAVNOBiH-a. Danas je zgrada u dosta dobrom stanju. Kod prvog osloboenja Jajca u toj zgradi se vrlo kratko vrijeme nalazio Vrhovni tab sa dru gom Titom. Uz Tita su tada bili drugovi: Moa Pijade, Ivan i Lola Ribar i Aleksandar Rankovi. U isto vrijeme vila je sluila kao sjedite Opera tivnog taba za Bosansku Krajinu, sa komandan tom Kostom Naom i politikim komesarom Osmanom Karabegoviem, te kao sjedite taba Druge 42 proleterske brigade . Godine 1943, za vrijeme treeg osloboenja Jajca, u toj zgradi su boravile saveznike vojne misije pri Vrhovnom tabu, en gleska i amerika, a zatim pretsjednitvo ZAVNO BiH-a. U toku treeg osloboenja 1943 godine tu je neko vrijeme bio tab Desete divizije. U toku etvrtog osloboenja grada, sve od 12 septembra 1944 do 15 aprila 1945 godine u toj vili je bilo pretsjednitvo ZAVNOBiH-a. Pred proslavu Desetgodinjice Drugog zasijedanja AVNOJ-a kua je temeljito ureena i iz vana i iznutra. Danas ona slui kao izletniki objekt i povremeno konaite naih najuglednijih politikih i javnih radnika.

Sl. 24. Vila ZAVNOBiH-a

dom, nebukana. U prizemlju je trosobni konforni stan, na katu etiri sobe, a na mansardi daljne tri sobe.

SJEDITE POKRAJINSKOG I OKRUNOG KOMITETA K P J I SAVEZA KOMUNISTIKE OMLADINE JUGOSLAVIJE Masivna stanbena zgrada s verandom, baom i tri etae (prizemlje, k a t i mansardni stan) u ulici ure Pucara br. 9. Objekt je graen 1931 godine, a vlasnik mu je Emanuel Lihtner, bivi poslovoa u mjesnoj Tvornici, kojeg su okupatori odveli 1941 godine, odakle se vie nije vratio kui. Tu danas stanuje njegova supruga. Objekt se danas nalazi u dobrom stanju. Za vrijeme treeg osloboenja Jajca u toj zgradi je bilo sjedite Okrunog komiteta Saveza komunistike omladine Jugoslavije za okrug Jajce sve od 17 avgusta (od dolaska partizana u Jajce) do oktobra 1943 godine, a od oktobra 1943 do ja n u a r a 1944, dok NOV nije napustila Jajce, tu je bilo sjedite Pokrajinskog i Okrunog komiteta KPJ. U toj zgradi je 1943 godine bila Tehnika Okru nog komiteta K P J koja je uglavnom sluila po trebama Vrhovnog taba. Tehnika je imala ciklo stil, getetner i jednu presu i radila je dosta poVl. Dedijer, Dnevnik, Beograd, str. 217218.
42

1951 god.,

str.

Sl. 25. Zgrada Emanuela Lihtnera u ulici ure Pucara br. 9

88

slova. Svaki dan su na jednome presavijenome tabaku papira, dakle na 4 male stranice, izdavane Radio vijesti Vrhovnog taba NOV i POJ koje su se organizovano otpremale na sve strane. Osim toga, u toj Tehnici su se tampale razne knjige, prirunici i materijali za Oficirski kurs i za Po litiku kolu, kao i za druge potrebe Vrhovnog taba i CK K P J . Tako su tu u 40 do 50 primje raka na getetner izvlaene knjige kao napr.: Kako se kalio elik, ta da se radi, Korak naprijed, dva koraka nazad itd. Tehnika Okrunog komiteta se kasnije prese lila u jednu od oblinjih kua u istoj ulici odakle je ubrzo, pred kraj godine prela u zgradu Os novne kole, odmah do arenice gdje je bio Tanjug. Godine 1953 na zgradi je postavljena spomenploa sa slijedeim natpisom u latinici: U ovoj kui bio je smjeten 1943 do 1944 Okru ni komitet Saveza komunistike omladine Jugoslavije za okrug Jajce.

Sl. 26. Zgrada Narodne banke

ZGRADA NARODNE BANKE To je masivnija zgrada jednokatnica u pseudorenesansi u Titovoj ulici br. 11, sa tlocrtnom emom koja je prilagoena dananjoj Titovoj ulici i kosom odvojku to vodi na Trg bratstva i jedin stva. Danas je to zgrada filijale Narodne banke. Gradio ju je poetkom naeg vijeka neki Grof Matija, ondanji zastupnik Pivare kao svoj stan. U prizemlju toga objekta za vrijeme stare Jugo slavije bila je trgovaka radnja, zatim jedno vri jeme gostionica, a najposlije banka. Do kraja pro loga vijeka na tome mjestu je stajala lijepa bo sanska kua porodice Krlaka. Sauvana drvo rezbarena ponutrica iz jedne sobe te kue danas je izloena u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Zgrada je danas u dobrom stanju. Za vrijeme drugog osloboenja Jajca tu je bilo sjedite taba Prve proleterske divizije sa Koom Popoviem, Aleksandrom Rankoviem i Fiom Kljajiem. Za vrijeme etvrtog, odnosno definitivnog oslo boenja grada u toj zgradi je bilo sjedite Po krajinskog komiteta K P J . Komitet se tu doselio 12 septembra 1914 godine i ostao sve do 15 aprila 1945 godine, kada se preselio u osloboeno Sara jevo. Komitetom je rukovodio sekretar uro Pucar-Stari.

PARTIZANSKA TAMPARIJA Za vrijeme treeg osloboenja Jajca, kada je u gradu boravio Vrhovni tab sa drugom Titom i kada je odrano Drugo zasijedanje AVNOJ-a bilo je mnogo raznovrsnih poslova oko tampanja koje je uspjeno obavljala tamparija Pokrajinskog komiteta K P J u Busiji kod Ribnika, oko 45 km sjeverozapadno od Jajca. Naroito je tamparija bila aktivna u vezi sa zasijedanjem AVNOJ-a. Meu tamparskim postrojenjima znaajnu ulogu odigrao je tigl iz livanjske tamparije. On je za vrijeme IV ofanzive bio zakopan na ator-planini, a im je opasnost minula, izvaen je i prenijet u Prekaju, zatim u Busiju gdje je dosta dugo ra dio. Za vrijeme VI ofanzive ovaj tigl je na jednu no takoer bio zakopan. I u toku VII ofanzive tamparija u Busiji je morala biti u zemlju sa krivena. Kasnije je izvaena iz zemlje i prenesena u Meee Brdo kod Sanice, zatim u samu Sanicu, a im je Jajce osloboeno ona je tamo prenesena. Bilo je potrebno da se tamparija popravi, j e r je usljed zakopavanja i prenaanja bila ve prilino oteena. To je sve vrlo brzo uinjeno. Obezbije en je i elektrini pogon, pa je r a d otpoeo dosta brzim tempom. Osim toga, tamparija je ojaana jednim novim tiglom koji je izvuen iz Banje Luke jo za vrijeme trajanja borbi u samome gradu, a mjesec dana kasnije i jednom nel-presom iz Travnika 4 3 .

Vl. Dedijer, P a r t i z a n s k e 1945 god., str, 6566 i 6869.

43

tamparije,

Beograd,

89

sve prostorije veu za centralni meuprostor, za hol. Sama kua nastala je 1905 godine u novom dijelu grada koji se poeo izgraivati nakon prosijecanja ceste 1895 godine. Podigao ju je gosti oniar Ivan Manola kao najamni stambeni objekt. Za vrijeme bive Jugoslavije u toj zgradi su sta novali inovnici mjesne Tvornice. Danas su u zgradi smjetena neka odjeljenja Narodnog od bora sreza. Zgrada je u dosta dobrom stanju. Od oktobra 1944 godine pa sve do 12 aprila 1945 godine, kada je prenesena u osloboeno Sa rajevo, tamparija je obavila obimne i veoma va ne poslove. Glavni posao, moe se rei, bio joj je izdavanje lista Osloboenje koji je izlazio nedeljno na 8 strana. tampariji je od strane ruko vodeih organa pridavata velika panja, a brojan radni kolektiv (gotovo 100 ljudi) bio je struan, ulagao je ogromne napore i postizao odline re zultate. Zasluga je tih ljudi da su maine stalno bile sposobne za rad u tri smjene i da su one po slije Osloboenja sauvane kao vrijedni spome nici nae Revolucije.
Sl. 27. Zgrada u kojoj je bila tamparija 1944 i 1945 g.

tamparija je iz S a n k e prenesena u Jajce po etkom oktobra 194.4 godine. Smjetena je u pri zemlje stambene kue u dananjoj Koljenievoj ulici br. 6. koja ini nastavak Titove ulice pre ma Banjoj Luci. Zgrada je slobodno postavljena u prostoru s gornje strane ceste. To je dvokatnica s etiri sobe u prizemlju, pet na katu i tri na mansardi. Po svojim arhitektonskim osobinama ona je tipian primjer zgrada kakve su za vrijeme Austrije po naim varoima podizane. Rjeenje unutranjeg prostora postavljeno je tako da se

Livanjski tigl je sada na uvanju u Muzeju Narodne revolucije u Sarajevu, odnosno o;n je pri vremeno ustupljen nedavno otvorenom Muzeju Prvog zasijedanja AVNOJ-a u Bihau. nel-presa iz Travnika jo je aktivna-ona se sada nalazi u tampariji u Trebinju.

*
To su, eto, najvaniji nepokretni spomenici NOB-e u Jajcu. Time njihov broj nije iscrpljen. Jo ima objekata, moda isto toliko vanih koji su usko vezani za djelovanje Vrhovnog taba, ve ih vojnih jedinica, partiskih komiteta, AVNOJ-a ili njegovih organa, narodnooslobodilakih od bora itd koje nije mogue ovdje sve na ovaj na in obraivati. Pa i objekti koji su vezani za ne prijateljsko djelovanje, kao napr. mjesta tekih zloinstava, tabova i sl. su vani dokumenti za prouavanje istorije NOB-e. Pored nepokretnih trebalo bi evidentirati i neke, barem najvanije, pokretne spomenike u Jajcu. Oni su, istina, naj veim dijelom u formi pisanih dokumenata, foto grafija ili slino tome, ali ih ima i drugaijih kao to su napr. strojevi tamparije o kojoj je bilo govora u ovome lanku. Meutim pokretni spo menici bi ipak pretstavljali temu za sebe. Na kraju ovoga pregleda nepokretnih spome nika NOB-e u Jajcu hou jo samo da nabrojim neke koji nisu detaljnije obraeni: U zgradi stare optine, u takozvanoj Gradskoj vijenici, inae interesantnoj zgradi iz turskog pe rioda, u centru grada, koja danas slui kao Fili jala Socijalnog osiguranja, za vrijeme prvog i dru gog osloboenja Jajca bila je smjetena Komanda mjesta, a za vrijeme treeg osloboenja tu je bilo sjedite Gradskog narodnooslobodilakog odbora.

Sl. 28. Dio tamparije koji se sada nalazi u Muzeju u Jajcu

90

U vremenu prvog kao i drugog osloboenja grada u zgradi Vlaste Fro, u ulici ure Pucara br. 5, bilo je sjedite Okrunog i Sreskog komiteta

KPJ.
Za vrijeme prvog i drugog osloboenja Jajca Okruni i Sreski komitet SKOJ-a bili su smjeteni u zgradi Fahribega Filipovia, u ulici Berte Kuere br. 2. Zgrada dananjeg Radnikog doma, na Trgu Ive Lole Ribara, za vei period vremena treeg osloboenja Jajca koritena je za Komandu mje sta. Kasnije se Komanda mjesta preselila u zgradu Uprave puteva, u ulici Milisava Koljenia br. 13. U zgradi Ante Anukia, u ulici gdje je sada Narodni odbor optine, za vrijeme treeg oslobo enja grada bili su smjeteni Sreski komitet KPJ, Sreski komitet SKOJ-a i prvi Narodnooslobodilaki odbor optine Jajce. Godine 1944 tu je bio Sreski narodnooslobodilaki odbor. U periodu treeg osloboenja grada u zgradi Ive Anukia, u ulici Milisava Koljenia br. 8 bo ravili su Rodoljub olakovi i Todor Vujasinovi. U zgradi Franje Filipovia, u ulici S. olaje br. 29, za vrijeme treeg osloboenja grada bilo je smjeteno Sanitetske odjeljenje Vrhovnog taba kojim je rukovodio Dr. Gojko Nikoli, a za vri jeme etvrtog osloboenja jedno vrijeme je tu bio tab Petog korpusa. U zgradi dananjeg Hotela Plive, u ulici S. o laje br. 5, za vrijeme treeg osloboenja tu je bila Bolnica Vrhovnog taba. Zgrada dananje Bolnice, u ulici Milisava Ko ljenia br. 13, znaajna je po tome to su u njoj bili smjeteni delegati na Drugom zasijedanju AVNOJ-a i to su tu neposredno pred sahranu prenoili ostaci poginulog Ive Lole Ribara. Za vrijeme konanog osloboenja grada u zgradi Joze Suia, u ulici Berte Kuere br. 9, boravio je Djuro Pucar-Stari. U zgradi Steve Zvicera, u ulici Dube Muje br. 1 u istome periodu bilo je sjedite Komande jajakog podruja. U zgradi laboratorija Tvornice za vrijeme tre eg osloboenja grada bila je smjetena menza Vrhovnog taba, a tu je i konaio jedan broj de legata na Drugom zasijedanju AVNOJ-a. U zgradi Ambulante Tvornice bila je u to vri jeme Ambulanta Vrhovnog taba. I mjesta gdje su odravani vaniji ilegalni partiski sastanci trebalo bi da se ovdje spomenu. Na dan 7 novembra 1940 g. odran je ilegalni sa stanak komunista i skojevaca sreza jajakog na

Kanalu kod dananjeg novog hotela gdje je oba vljena proslava Oktobarske revolucije. Ujesen 1940 g. na takvom s a s t a n k u komunista Jajca u kui Fehke ehalia, u ulici S. olaje br. 51, napra vljen je plan ilegalnog prebacivanja u Banju Luku panskog borca Lujze Pihler. U junu 1911 g. u pri sustvu Branka Babia odran je partiski sastanak jajake organizacije na mjestu zvanom Kraljev Grob, iznad Parka, u novembru 1941 g. odran je takav sastanak u kui Seada Ceria u Gornjoj Mahali, a u decembru iste godine u kui Ahmeta Dube, u ulici erifa Maka. Sjedite Pavelieve upe Pliva i Rama bilo je u zgradi biveg Grand Hotela, na mjestu dana njeg kina olaja. U istoj zgradi je stolovao zlo glasni ustaki zloinac Hereni, zapovjednik Her cegovake ustake pukovnije. Ustae su pritvarale i zlostavljale mirno sta novnitvo u zgradi Sokolskog doma, u pravoslav noj crkvi, zgradama gdje su danas smjeteni NO sreza i Vojni otsjek, zatim u Filipovia magazama, a streljali i ubijali na najsvirepije naine, te ba cali u rijeku, u Podmilau, 4 km daleko od grada, kod mosta na Vrbasu u Prudima, na Jezeru i na Vodopadu Plive.

Sl. 29. eljeznika kola NOV u Jajcu

91

III NEKA PITANJA ZATITE SPOMENIKA Jasno je da sve spomenike Narodnooslobodilake borbe, kao istoriske spomenike, trebamo uvati i kao dokumente nae novije istorije i kao vaspitne faktore. Neosporno je da naprijed nave deni i opisani objekti imaju sva svojstva spome nika NOB-e. I ne samo to, nego zato to su oni vezani za dogaaje koji su bili sudbonosni za i tavu nau Revoluciju, spomenici Jajca spadaju u grupu najznaajnijih spomenika te vrste uopte. Zato smo duni da im u pogledu zatite posvetimo osobitu panju organi slube zatite spomenika kulture, narodni odbori, organizacije Saveza bo raca i druge organizacije, kao i sami graani. Moramo priznati da se u itavoj naoj zemlji, osim u Sloveniji, pa prema tome i u naoj Repu blici, tek odskoro pristupilo organizovanoj brizi oko zatite ove vrste spomenika. Nedostajao je popis spomenika, a pogotovo nije bilo prave i pot pune evidencije o njima. Rijetko su se gdje odva jala finansiska sredstva za konzervatorske zahvate na spomenicima NOB-e. Sada, kada se pristupilo sistematskom popisu na terenu itave Bosne i Hercegovine i detaljnoj evidenciji u nekim po drujima, pokazuje se prava slika fonda tih spo menika, njegovog stanja i potreba njegove zatite. U Jajcu nije tako ravo stanje kao u nekim dru gim mjestima. Tu je bilo i interesa i nastojanja da se spomenici NOB-e uvaju i pravilno koriste, ali, i pored toga, openito time ne bismo mogli biti zadovoljni, jer ne postoji organizovana stalna briga i sluba zatite, a ima i vie otvorenih pi tanja od kojih neka ne trpe odlaganje. Zatita spomenika NOB-e u irem smislu te rijei obuhvata vie vrsta aktivnosti. Pod tim, se podrazumijeva evidentiranje, zatim obiljeavanje, a onda konzerviranje, odnosno restauriranje ili rekonstruiranje, te savremeno koritenje spome nika. U ovom lanku sam, u nastojanju da obavim strunu evidenciju, istakao glavne spomenike atribute objekata, a ostali podaci (istoriski, gra evinski, pravni i drugi), kao i evidencija u vidu fotosnikama i tehnikih snimaka trebalo bi da se kao obavezni elementi nalaze u evidenciji Zavoda za zatitu spomenika kulture koji se onda, tokom vremena, dopunjavaju novim podacima o stanju i svim promjenama u ivotu spomenika. Na ovome mjestu ja bih elio da upozorim na neke okolnosti pojedinih spomenika koje sam pri likom njihove obrade uoio i da, u interesu bolje zatite, dadem nekoliko sugestija. Prije svega nuno je sve objekte koji imaju svojstva vanijih spomenika administrativnopravnim aktom Zavoda za zatitu spomenika kul ture NRBiH, kao nadzornog organa, pa Zakonu o zatiti spomenika kulture staviti pod specijalnu zatitu drave i to vidno na samome objektu ozna iti. Dosadanjim rjeenjima zatieni su samo Dom AVNOJ-a i Burieva kua. Trebalo bi, zatim, kako opisane tako i one samo navedene spomenike to prije obiljeiti spomen-ploama. Dosada su tako obiljeena samo etiri spomenika: Dom AVNOJ-a, Burieva kua, zgrada u kojoj je bila tamparija i zgrada u kojoj je bilo sjedite Okrunog komiteta SKOJ-a. Uz gred napominjem da je nuno ispraviti nehotiminu greku na sadanjoj ploi koja govori o tampariji 1943 godine umjesto 1944 i 1945 godine. Dobro bi bilo da se na svakoj spomen-ploi zabi ljei kada je i od koga ona postavljena, to nije uinjeno na sadanjim ploama. Poto je Jajce izrazito turistiko mjesto, koje ljeti posjeuje veliki broj domaih i stranih turi sta, bilo bi dobro da se na nekoliko raskrsnica puteva postave upozorenja o tome gdje se nalaze spomenici, a kod najznaajnijih, da se stave table sa podacima na naem i stranim jezicima. Takva Upozorenja i obavjetenja trebalo bi da obuhvate ne samo spomenike NOB-e nego i sve ostale va nije spomenike kulture Jajca. Bilo bi vrlo korisno da 'ne samo organi zatite, nego i svi drugi koji su zainteresovani, kao napr. narodni odbori, turistike mjesne organizacije, or ganizacije Saveza boraca NOR-a itd. imaju kva litetne fotografije svih spomenika, kako totala tako i njihovih detalja, a od nekih i tehnike snimke i crtee iz kojih se vidi raspored prostorija i enterijer, ako su ovi bili od znaaja. U zgradi Doma AVNOJ-a trebalo bi takozvanu malu salu u gornjem katu, inae veliku i lijepu prostoriju, koja je danas sasvim prazna, urediti kao biblioteku sa svim izdanjima iz NOB-e. Takvo iskoritavanje te prostorije odgovara usvojenoj

92

koncepciji Muzeja Drugog zasjedanja AVNOJ-a koji je smjeten u Domu. Ako iz kojih bilo raz loga to nije mogue, miljenja sam da bi se u toj sali mogli izloiti eksponati koji bi govorili o ue u Jajca i njegove okoline u NOB-i, odnosno o dogaajima iz NOB-e koji su se odigrali u Jajcu i okolini. To bi se moglo usvojiti tim prije to Jajce nema nikakvog drugog muzeja osim spome nutog Muzeja II zasijedanja AVNOJ-a, tj. nema muzeja koji prikazuje sve dogaaje NOB-e. Proslava 10-godinjice Drugog zasijedanja AVNOJ-a, koja je obavljena 29 novembra 1953 godine u Jajcu i u istome ovome Domu, po svemu ima mnogo veze sa Drugim zasijedanjem, pa bi i tu proslavu trebalo prikladnim eksponatima pri kazati u Muzeju Drugog zasijedanja AVNOJ-a, ime bi se dobilo na znaaju i Muzeja i samog Doma. Titova kua u parku, a posebno soba u kojoj je stanovao drug Tito, morala bi biti briga ne samo domaina koji tu sluajno stanuje, nego po sebno zaduenog ovjeka koji bi vodio rauna da ona bude uredna, ista i pristupana javnosti. Radi osiguranja autentinosti, inventar sobe bi trebalo evidentirati i obiljeiti. Ovo isto, moda jo vie, vrijedi i za Burievu kuu. Moda bi bilo najbolje da Muzej Drugog zasijedanja AVNOJ-a, koji ima svoga upravnika, evidentira inventar obiju soba i sobe vodi kao svoja odjeljenja, kao sastavne dijelove Muzeja. Burieva kua ima i je dan aktuelan problem. Odmah iza kue je zasjeen brijeg, iji se suhozid osipa i ugroava sjeverni zid same kue. U interesu uvanja itavog objekta taj zid bi trebalo konsolidovati i tako zaustaviti kretanje zemlje. Napominjem da se zbog pomanj kanja finansiskih sredstava Narodnog odbora optine Jajca, a i zbog toga to se radi o hitnom spasavalakom radu, Zavod za zatitu spomenika kulture NRBiH primio zadatka da taj posao izvede vlastitim sredstvima. U prizemlju Burieve kue stanuje neka poro dica sa djecom. A i soba na katu gdje je radio drug Rankovi koristi se u stanbene svrhe. Ta okolnost veoma smeta da se te prostorije u kojima je bio Vrhovni tab razgledaju i da se pri tome od strane posjetilaca doive u (pravom svjetlu. U ovim uslovima Burieva kua, a naroito prizemne prostorije i Rankovieva soba ne pruaju do voljno elemenata spomenikog karaktera. Mislim da bi trebalo razmotriti pitanje iseljenja stanara,

odnosno iznajmljivanja tih prostorija samo za mu zejske potrebe, a jo bolje pitanje otkupa itave kue radi njezinog ureenja i obezbjeenja za razgledanje. Reeno je da na platou kod katakombi vie nema baraka koje su koristile Vrhovnom tabu i drugu Titu. Zahvaljujui podacima koje je u svoje vrijeme prikupio Zavod za zatitu spomenika kul ture, danas mi znademo tano kako su one izgle dale i ne bi bilo teko da se rekonstruiraju. ini mi se da bi, s obzirom na znaaj ovih baraka kao spomenika NOB-e, trebalo razmotriti pitanje nji hove ponovne rekonstrukcije i postavljanja na istome mjestu. U tome pogledu naroito je vano vidjeti kako e izgledati odnos baraka prema oko lici, odnosno prema okolnim postojeim spome nicima. Ja mislim da bi ih trebalo rekonstruirati i da bi se one svojim malim dimenzijama i izgle dom lijepo uklopile u ambijenat. Ako doe do ponovnog podizanja baraka morale bi se one od mah i konzervirati da due traju. U sluaju da njihovo podizanje ne bude mogue, morali bismo barem izraditi njihove makete i te makete izloiti u Muzeju. Dio tamparije koji se nalazi u podrumu Doma AVNOJ-a nije podesno smjeten, a osim toga on je u prilinoj mjeri zarao. Trebalo bi ga to prije oistiti i konzervirati, a onda postaviti tamo gdje e biti i bolje uvan i gdje e ga posjetioci moi vidjeti. Moda bi najbolje bilo da se on prikljui livanjskom tiglu koji je u Muzeju Narodne revo lucije u Sarajevu, jer zajedno sainjavaju cjelinu. U vezi s tim trebalo bi i definitivno rijeiti pita nje nel-prese koja je sada u Trebinju. I nju bi ve trebalo staviti u muzej, a mjesto nje u trebinjskoj tampariji koristiti novu i moderniju. Zatita znatnog broja spomenika NOB-e u Jajcu trai stalnu brigu raznovrsnih oblika. Ako se tome doda da Jajce ima i drugih vrsta vrlo vrijednih spomenika kulture (stari grad, toranj sv. Luke itd.), koji su takoer preputeni brizi ljudi kojima to nije niti jedini, niti osnovni za datak, bilo bi nuno da Narodni odbor optine povjeri posebnom ovjeku, koji ima ljubavi a i izvjesne strunosti, kao staklom slubeniku, svu brigu oko zatite spomenika kulture u gradu Jajcu. Moda bi bilo najbolje da taj slubenik bude re ferent u Muzeju Drugog zasijedanja AVNOJ-a, kao i da se finansiska sredstva optine i sreza

93

koja se odobravaju za zatitu ovih spomenika sta vljaju na raspolaganje Muzeju koji e ih spora zumno sa Zavodom za zatitu spomenika kulture i po strunim uputstvima ovoga i koristiti. Neke u ovome lanku iznesene sugestije ve su od nadlenih usvojene i na njihovoj realizaciji se ve radi, a neka pitanja jo ekaju na svoje

rjeavanje. Po svemu se ve moe zakljuiti da se spomenicima NOB-e u Jajcu u zadnje vrijeme pridaje dosta panje i da e svi nadleni faktori sa svoje strane preduzeti mjere da se oni uvaju i koriste kako to oni po svom velikom znaaju i zasluuju.

RSUM
Dans le prface de cet article l'auteur annonce que l'Institut pour la protection des monuments historiques de la R. P. de Bosnie et Herzgovine vient de commen cer l'vidention scientifique de monuments de la G u e r r e de la libration nationale en Bosnie et Herzgovine. Ce commencement fut ddi Jajce, un de plus clbre centre au cours de la G. L. N. en Yougoslavie. La premire part de cet article traite un bref appercue des incidents au cours de la G. L. N., Jajce et plusieurs objets immobiles, qui sont lis ces incidents et qu'on doit traiter comme les monuments de l'histoire moderne du peuple yougoslave. Dans la seconde part de cet article l'auteur dcrit ces objets, prsente les photographies et les dessins, aussi que plusieurs donnes qui parlent de la signifi cation scientifique de ces objets. Les objets principales sont: l'difice du sjour et du travail de Marechal Tito et du Grand quartier gnral de NOV (L'arm de libration populaire) et de P O J (Mouvement de lib ration yougoslave), aussi que les difices qui sont lies au clbre Seconde Conseil de AVNOJ (Conseil antifachistique de la libration nationale yougoslave) qui a eu lieu le 29 et 30. XI. 1943. et qui signifie la cration de la Nouvelle Yougoslavie. Dans la troisime part l'auteur examine quelques questions de la conservation et propose les moyens de la conservation de monuments dcrits appartenants au NOR (Rvolution de la libration nationale) Jajce.

94