OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

MOGUNOSTI PRIMJENE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE - FOTONAPONSKI SUSTAVI

RAZVOJ I PODRKA PROJEKTIMA SUNANIH ELEKTRANA REVIZIJOM ENERGETSKIH PROPISA

Igor RAGUZIN, dipl. ing. Zoran PAANDI, ing.

Jo polovicom 2007. godine doneseni su podzakonski propisi kojima je definirano poticanje proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora i na temelju njih je uspostavljen Registar projekata i postrojenja za koritenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlatenih proizvoaa. U njega je do danas upisano 87 projekata sunanih elektrana ukupne snage 49,3 MW. No, od tog je broja do sredine sijenja 2011. godine svega 17 projekata ukupne snage 797,94 kW uspjeno privelo kraju postupak za stjecanje statusa povlatenog proizvoaa i sklapanje ugovora o otkupu elektrine energije, a samo su etiri projekta ukupne snage 52,86 kW izgraena i ula u sustav poticaja. Glavni razlozi za oteani razvoj projekata i lo glas na koji je dola procedura stjecanja statusa povlatenog proizvoaa su i barijere iz podruja graditeljstva i prikljuivanja na mreu. Takoer su pri sloenoj proceduri za razvoj projekta potrebna znaajna sredstva koje su manji nositelji projekta neskloni uloiti. Trenutano je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva usredotoeno na reviziju akata i procedura, to ukljuuje i donoenje posebnog Zakona o obnovljivim izvorima energije. Prvenstveno se radi na razdvajanju procedura za obnovljive izvore malih i veih snaga te znaajnom pojednostavljenju procedure za manje projekte, a izmjenama Tarifnog sustava uvest e se razlika sustava integriranih u graevine i onih na zemlji.

retpristupnim pregovorima s Europskom unijom Hrvatska preuzima europsku pravnu steevinu. Time je preuzeta i obveza ostvarivanja odreenog udjela obnovljivih izvora u bruto neposrednoj potronji energije koji, prema novoj Direktivi 2009/28/EU o promicanju pri mjene iz obnovljivih izvora, iznosi 20,01% do 2020. godine. Treba istaknuti da je nedavno na internetskim stranicama Glavne uprave za energetiku Europske komisije objavljeno iscrpno izvjee o provoenju stare Direktive 100/77/EZ
Ilustracija 1 Projekcija strukture obnovljivih izvora u Hrvatskoj do 2020. godine

o promicanju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije na unutarnjem tritu elektrine energije od 2001. godine do danas. Pri tome se moe primijetiti da veina zemalja (tj. 14 od 27 lanice EUa) nije zadovoljila ciljeve koji su pos tavljeni tom Direktivom, a imale su mnogo vie vremena od Hrvatske (tablica 1). Strategija energetskog razvoja Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/2009) usvojena je u listopadu 2009. godine i odreuje konkretne ciljeve za obnovljive izvore koji su iroj javnosti poznati (il. 1). To su ostvarivanje ukupne snage postrojenja na obnovljive izvore od 1545 MW, od ega: 1200 MW u vjetroelektranama (2000 MW do 2030) 140 MW u termoelektranama na biomasu (420 MW do 2030) 40 MW u termoelektranama na komunalni ot pad (60 MW do 2030) 20 MW u geotermalnim elektranama (30 MW do 2030)

6% geotermalna energija

6% Suneva energija

40% biomasa

26% energija vodotokova 1% (velike energija vodotokova hidroelektrane) (male hidroelektrane)

10% energija vjetra

11% biogoriva

40

2/2011

MOGUNOSTI PRIMJENE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE - FOTONAPONSKI SUSTAVI

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Tablica 1 Postavljeni i ostvareni udjeli obnovljivih izvora u proizvodnji elektrine energije u zemljama EU-a

45 MW u sunanim elektranama (250 MW do 2030) 100 MW u malim hidroelektranama (140 MW do 2030. godine), emu treba dodati revitalizaciju postojeih hidroelektrana ukupne snage 300 MW. Strategijom su za Sunevu energiju do 2020. godine postavljeni sljedei ciljevi: za solarne toplinske sustave: stanje mora biti izjednaeno stanju izmeu Njemake i Grke, gledajui po glavi stanovnika danas (cilj: 0,225 m2 povrine solarnog kolektora po stanovniku) za fotonaponske sustave: stanje mora biti izje dnaeno stanju u panjolskoj, gledajui po glavi stanovnika danas (11,71 W po stanovniku) i Nje makoj do 2030. (vie od 45 W po stanovniku). Pri tome bi se prednost trebala dati solarnim toplinskim sustavima zbog zrelosti tehnologije, niskih ulaznih trokova i razmjerno kratkog vre mena povrata uloenih sredstava. Sunane elektrane u Hrvatskoj U Registar projekata i postrojenja za koritenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlatenih proizvoaa Ministarstva gospo darstva, rada i poduzetnitva do sada je prija vljeno oko 220 projekata sunanih elektrana, a odobren je 91 projekt ukupne snage 52,3108 MW (tablica 2). Pri tome treba rei da su podneseni i zahtjevi za izdavanjem prethodnog energetsk og odobrenja za etiri solarne termoelektrane ukupne snage 170 MW. Ipak, razmjerno je malo projekata do sada steklo status povlatenog proizvoaa elektrine energije od Hrvatske en ergetske regulatorne agencije i potpisalo ugovor o otkupu elektrine energije s Hrvatskim opera torom trita energije (tablica 3). Kao glavni ra zlozi velikog nerazmjera prijavljenih i ostvarenih projekata istiu se: isti tretman tzv. velikih i malih izvora neusklaenost propisa iz razliitih podruja (npr. iz podruja energetike, odnosno obnovljivih izvora i iz podruja zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva), to se posebice odnosi na FN sustave i bioplinska postrojenja nema poticanja energije potroene na mjestu proizvodnje sporost i neujednaenost lokalnih operatora distribucijskih sustava kod prikljuivanja (npr. zbog obveze javne nabave) neozbiljnost pojedinih nositelja projekta i poja va trgovanja projektima (ime se blokiraju po jedine lokacije za vjetroelektrane i hidroelektra ne za druge investitore)

zemlja Austrija Belgija Bugarska Cipar eka Danska Estonija Finska Francuska Grka Maarska Irska Italija Latvija Litva Luksemburg Malta Nizozemska Njemaka Poljska Portugal Rumunjska Slovaka Slovenija panjolska vedska Velika Britanija

ostvareni prema Nacionalnom planu napredak postavljeni, % za obnovljive izvore, % 78,1 6,0 11,0 6,0 8,0 29,0 5,1 31,5 21,0 20,1 3,6 13,2 22,5 49,3 7,0 5,7 5,0 9,0 12,5 7,5 39,0 33,0 31,0 33,6 29,4 60,0 10,0 69,3 4,8 10,6 4,3 7,4 34,3 1,7 26,8 15,4 13,3 9,0 20,4 19,0 44,7 8,0 4,0 0,6 8,6 17,4 7,5 41,4 27,5 19,1 32,4 28,8 55,0 8,6 prethodno energetsko odobrenje 66 energetsko odobrenje 21

ciljevi za 2010. godinu

energetska odobrenja broj do sada odobrenih projekata snaga sunane elektrane broj postrojenja snaga, kW izgraene 4 52,86

ukupno 87 52,3108 MW

Tablica 2 Stanje projekata sunanih elektrana u Registru OIEKPP potkraj sijenja 2011. godine

neizgraene 13 745,08

ukupno 17 797,94

dugotrajno rjeavanje imovinskopravnih od nosa nemogunost otkupa energije za vrijeme pro bnog pogona nedoreenost propisa za sluaj fazne gradnje, proirenja, rekonstrukcije i sl.

Tablica 3 Stanje projekata sunanih elektrana koje stekle status povlatenog proizvoaa elektrine energije potkraj sijenja 2011. godine

2/2011

41

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

nejasna otkupna cijena nakon 12. godine potreba prilaganja istog dokumenta u vie na vrata (npr. osobito za izvadak iz katastarskog plana). Revizijom propisa do poboljanja stanja Zbog svega toga je neophodna re vizija upravnih postupaka za postrojenja za iskoritavanje obnovljivih izvora. Pri tome su postavljeni sljedei ciljevi:
Ilustracija 2 Pojednostavljenje postupka za stjecanje statusa povlatenog proizvoaa za sunane elektrane snage do 30 kW (revizija 1)

MOGUNOSTI PRIMJENE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE - FOTONAPONSKI SUSTAVI

usklaivanje s direktivama 2009/28/EZ i 2009/72/EZ (3. energetski paket) poveanje mogunosti za izgradnju i koritenje postrojenja na obnovljive izvore i kogeneracij skih postrojenja osiguravanje transparentnosti, objektivnosti i nepristranosti u postupcima ishoenja dozvola i odobrenja za projekte radi zatite javnog i pri vatnog interesa usklaivanje zahtjeva u sustavu izdavanja do zvola i odobrenja s karakteristikama pojedinih tehnologija za iskoritavanje obnovljivih izvora i kogeneracije, uvaavajui podjelu na jedno stavna i sloena postrojenja, odnosno na tzv. male i velike projekte uvoenje samo registracije bez autorizacije za jednostavna postrojenja

prethodno energetsko odobrenje (MINGORP)

rjeenje za graenje ili graevinska dozvola

ugovor o koritenju elektroenergetske mree

lokacijska dozvola i/ili prethodna elektroenergetska suglasnost, odnosno ugovor o prikljuenju na mreu

prethodno rjeenje o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa (HERA)

uporabna dozvola

usklaivanje pravila upravnih postupaka za odobravanje projekata za iskoritavanje obno vljivih izvora i kogeneracije u podruju energet skog zakonodavstva s drugim podrujima skraivanje vremena za izdavanje dozvola i odo brenje projekata za iskoritavanje obnovljivih izvora i kogeneracije, uz poboljanje koordina cije tijela koja sudjeluju u postupcima osiguravanje vee podrke investitorima u pro jekte za iskoritavanje obnovljivih izvora i koge neracije od tijela koja sudjeluju u postupcima autorizacije osiguravanje sudjelovanja u postupku odluiva nja osobama koje imaju pravni interes ili zainte resiranoj javnosti te poveanje stupnja pravne sigurnosti. Ono to je bitno za FN sustave ostvarit e se novim Zakonom o obnovljivim izvorima ene rgije te Izmjenama i dopunama Tarifnog sustava za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/2007). Za sunane elektrane je bitno da e se u predvienom Zakonu o obnovljivim izvorima energije uvesti podjela na mala (npr. mikroele ktrane, mikrokogeneracije) i velika postrojenja, a i kategorija postrojenja integriranih u graevine. U takvim e se sluajevima neki koraci do ishoenja statusa povlatenog proizvoaa u potpunosti ukinuti (il. 2 i 3). Oekuje se da e se time znaajno skratiti rok do dobivanja dozvola. Uz to, Izmjenama i dopunama Tarifnog su stava predvia se uvoenje razlika u poticajima za sustave integrirane u graevine (BIPV) i ne integrirane sustave (eng. groundmounted). Pri tome bi oni integirani u graevine bili podijeljeni

energetsko odobrenje i upis u Registar OIEKPP (MINGORP)

ugovor o otkupu elektrine energije (HROTE)

energetska dozvola (HERA)

Mehanizmi za ostvarivanje tih ciljeva: izmjene i dopune Pravilnika o koritenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 67/2007) izmjene i dopune Pravilnika o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije (NN 67/2007) izmjene i dopune (poveanje kvota) Tarifnog sustava za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/2007)

rjeenje o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa (HERA)

Ilustracija 3 Pojednostavljenje postupka za stjecanje statusa povlatenog proizvoaa za sunane elektrane koje su integrirane u graevine (revizija 2)

prethodno energetsko odobrenje (MINGORP)

rjeenje za graenje ili graevinska dozvola

ugovor o koritenju elektroenergetske mree

lokacijska dozvola i/ili prethodna elektroenergetska suglasnost, odnosno ugovor o prikljuenju na mreu

prethodno rjeenje o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa (HERA)

uporabna dozvola

energetsko odobrenje i upis u Registar OIEKPP (MINGORP)

ugovor o otkupu elektrine energije (HROTE)

energetska dozvola (HERA)

upis u Registar OIEKPP (MINGORP)

rjeenje o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa (HERA)

Mehanizmi za ostvarivanje tih ciljeva: donoenje novog Zakona o obnovljivim izvora energije izmjene i dopune Pravilnika o koritenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 67/2007) izmjene i dopune Pravilnika o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa elektrine energije (NN 67/2007) 42 2/2011 izmjene i dopune (poveanje kvota) Tarifnog sustava za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/2007)

MOGUNOSTI PRIMJENE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE - FOTONAPONSKI SUSTAVI

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Solvis: za razvoj i proizvodnju FN modula Brodarski institut: za razvoj solarnotermalnog kogeneracijskog postrojenja i izgradnju pilot postrojenja solarne elektrane Elektrokem: za razvoj izmjenjivaa za FN modu le s veom uinkovitou Konar Institut za elektrotehniku: za istraiva nje optimalnih struktura FN sustava. Projekt Vallis Solaris Strateki projekt solarizacije Hrvatske uz raz voj domae industrije pod nazivom Vallis Solaris koncipiran je kao znanstvenoistraivaki i indus trijski projekt u smislu razvoja industrije stakla i FN sustava veih kapaciteta (za hrvatsko trite i izvoz). U sklopu projekta predviena je surad nja znanstvenoistraivakih institucija i indus trijskih tvrtki iz Njemake i Hrvatske (npr. Institut Fraunhofer, Institut Ruer Bokovi, Interpane, Lipik Glas, Immocroadria), pri emu je njemaka Savezna vlada osigurala 3,0 milijuna eura za su radnju instituta Fraunhofer i Ruer Bokovi. Pri tome se predvia optimirati cijeli proizodni lanac: od proizvodnje stakla za FN sustave i proizvodnje gotovih FN modula, do izgradnje sunanih ele ktrana veih instaliranih snaga. Time e se ostva riti dodana vrijednost hrvatskom gospodarstvu, odnosno njegova afirmacija u tom proizvodnom programu, uz poveanje konkurentnosti za trinu utakmicu u tom brzorastuem sektoru u EUu.

u etiri skupine, ovisno o snazi: do 15 kW, 15 50 kW, 50 200 kW i vie od 200 kW (uz uvjet mjera energetske uinkovitosti), dok e se neintegri rani ubrajati samo u jednu skupinu, sa snagom 200 kW 5 MW. Uz to, predvieno je i poveanje ogranienja poticanja (tzv. CAPkvota) i to 2/3 za integrirane i 1/3 za neintegrirane FN sustave. Konano, predviene su i posebne tarife za so larne termoelektrane s koncentrirajuim zrcalima (CSP), uz posebna ogranienja ukupne snage za poticaje i davanje prednosti takvim postrojen jima s mogunou skladitenja energije. Pojednostavljenja bi se trebala ostvariti i iz mjenama zakona i propisa iz podruja prostor nog ureenja i graditeljstva. Tako je Izmjenama i dopunama Pravilnika o jednostavnim graevinama i radovima (NN 21/2009, 57/2010 i 126/2010) omogueno postavljanje solarnih kolektora (izraz koji u tom propisu podrazumije va i solarne toplinske kolektore i FN module) bez akta kojim se odobrava graenje i lokacijske doz vole, ali kao pomone graevina na graevnoj estici zgrade za potrebe te zgrade (tumaenje Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva). No, bit e potrebno jasno odreenje u pogledu sunanih elektrana. Uz to, u pripadajuim tehnikim propisima promie se primjena sunanih elektrana zajedno s drugim postrojenjima za iskoritavanje obnovljivih iz vora. Isto tako, uvest e se obveza izrade studije primjene alternativnih energetskih sustava, ela borata o primjenjivosti i ekonomskoj isplativosti, no ne i nuna primjena tih sustava. Bitno je da e ipak postojati nekoliko ogranienja za gradnju sunanih elektrana: one se nee moi postavljati na sakralnim i objektima koji podlijeu konzervatorskim uvje tima one se nee moi postavljati na bespravno iz graenim objektima one e se moi postavljati samo na zgradama i nosivim konstrukcijama koje zadovoljavaju zahtjeve o vrstoi i dinamikim naprezanjima. Ekonomske mjere za poboljanje stanja Osim mjera koje e se ostvariti donoenjem novih i revizijom postojeih zakona i podzakon skih propisa, valja spomenuti i ekonomske mjere (il. 4). Takoer treba spomenuti i dravne pot pore MINGORPa i kontinuirani porast ulaganja u opremu i komponente za sunane elektrane. Tako su u 2010. godini dravne potpore dobile sljedee tvrtke:

potpore za proizvodnju opreme oslobaanje od poreznih davanja tarifni sustav (feed-in tarife)
Ilustracija 4 Ekonomske mjere za poticanje primjene Suneve energije

beskamatna sredstva za pokretanje proizvodnje

sunanciranje od Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost sunanciranje od jedinica lokalne i podrune samouprave te regionalnih energetskih agencija

namjenski krediti i subvencioniranje kamata programi EU-a (IPARD)

2/2011

43