Sveuilite u Zagrebu Ekonomski fakultet Pisani rad

Javni sektor u Hrvatskoj

Nikolina Bulat Nikolina Bujdo Anita Crljenkovi Zagreb, 28.oujak, 2012.

SADRAJ

1. Uvod 1.1. Openito o javnom sektoru 2. Opa drava 2.1. Sredinja drava 2.1.1. Korisnici dravnog prorauna 2.1.1.1. Izvanproraunski korisnici 2.2. Regionalna i lokalna razina 3. Javna poduzea 3.1. Financijska poduzea 3.1.1. Monetarna financijska poduzea 3.1.1.1. Nemonetarna financijska poduzea 3.2. Nefinancijska poduzea 4. Zakljuak

5. Popis literature

1.Uvod

Tema naeg rada bit e analiza javnog sektora u Hrvatskoj. Osvrnut emo se na svaki element javnog sektora pojedinano, gdje emo detaljnije ulaziti u samu analizu tog sektora.

1.1. OPENITO O JAVNOM SEKTORU Dravni sektor dio je javnog sektora i on obuhvaa sve dravne jedinice koje kao primarnu funkciju imaju izvravanje dravnih funkcija ( pod dravne funkcije smatramo zakonodavstvo, izvrnu i sudsku vlast). Takoer, obuhvaa sve nacionalne dravne jedinice, izvanproraunske fondove, neprofitne organizacije. MMF je dao definiciju dravnog sektora kao sektor ope drave, a dravni sektor je kolokvijalno ee u uporabi. Javni sektor se sastoji od ope drave i javnih financijskih i javnih nefinancijskih poduzea.

2. OPA DRAVA Opu dravu u Hrvatskoj ine tri razine vlasti: sredinja drava, regionalne vlasti i lokalne vlasti. Ona obuhvaa sve institucije koje se izravno ili neizravno financiraju iz prorauna drave i/ili regionalnih i lokalnih jedinica, te izvanproraunske korisnike. 2.1 SREDINJA DRAVA Sredinju dravu, to jest, sredinji proraun, kao podsektor javnog sektora ine dravni proraun i financijski planovi izvanproraunskih korisnika. Pod dravni proraun smatramo korisnike dravnog prorauna.

2.1.1. KORISNI DRAVNOG PRORAUNA Proraunski korisnici, definirani Zakonom o proraunu, su sva dravna tijela, ustanove, proraunski fondovi i mjesne samouprave iji se rashodi za zaposlene i/ili

materijalni rashodi osiguravaju u proraunu. Dakle, to su kole, ministarstva, fondovi za razvoj i zapoljavanje Prema novijoj definiciji, proraunski korisnici su sve javne institucije kod kojih je udio rashoda financiran iz prorauna vei od 50% ukupnih prihoda prorauna.

2.1.1.1. IZVANPRORAUNSKI KORISNICI Zakonom o proraunu, izvanproraunski korisnici su definirani kao institucije u kojima drava ili lokalne i regionalne jedinice na niim razinama vlasti ima odluujui utjecaj na upravljanje. Izvor njihova financiranja je namjenski prihod i drugi prihodi, te su evidentirani u registru korisnika. Izvanproraunski korisnici mogu biti izvanproraunski fondovi, trgovaka drutva i druge pravne osobe. Primjeri za izvanproraunske fondove su Hrvatske vode, Hrvatske ceste, Fond za zatitu okolia i tako dalje.

2.2. REGIONALNA I LOKALNA RAZINA Jedinice lokalne i regionalne samouprave ine opine, gradovi i upanije ija tijela obavljaju funkcije i zadae koje se financiraju u njihovim proraunima i financijskim planovima njihovih proraunskih korisnika. Regionalnu dravu ini 20 upanija s gradom Zagrebom i one ine drugu razinu vlasti. Lokalnu vlast ine opine, njih 429, gradovi, njih 126 i lokalna trgovaka drutva komunalna i nekomunalna i oni zajedno ine osnovnu razinu lokalne vlasti, takozvanu lokalnu samoupravu. Primjerice, na lokalnoj razini, zagrebaki Holding je najvee lokalno trgovako drutvo osnovano 2007.godine koje okuplja vie od 20 podrunica i drugih trgovakih drutava i ustanova.

3.JAVNA PODUZEA

Javna poduzea su ona poduzea koja su u dravnom vlasnitvu ili pod dravnom kontrolom. To su poduzea u monopolskom poloaju koja nude bitna dobra i usluge, a podlona su javnoj vlasti koja treba osigurati da posluju u javnom interesu. Javnim poduzeima se obino smatraju ona koja pruaju usluge posredstvom ice, cijevi i tranica. Ona nude plin, vodu, struju, telekomunikacije, sanitarije, eljezniki prijevoz. Zakonom o proraunu definiraju se kao pravne osobe u veinskom izravnom ili neizravnom dravnom vlasnitvu ije su dionice u portfelju Hrvatske, ili u kojima Hrvatska ima vlasnika prava. Najvanije poslovne odluke donosi drava kao vlasnik trajnog kapitala. Dobit, odnosno, gubici poslovanja putem dravnog prorauna pripadaju cijeloj zajednici. Javno poduzee je odgovorno za svoje poslovanje cijelom drutvu. Postoje neki elementi koji su vezani uz trino poslovanje javnog poduzea. Oekuje se da javno poduzee bude zdravo u dugom roku, financijski zdravo. To znai da je stalno podvrgnuto trinoj provjeri. Nadalje, cijene koje javno poduzee naplati, trebaju biti zasnovane na trokovima poslovanja, to jest, cijene bi trebale pokriti granine trokove. Teorijski razlozi za formiranje javnih poduzea nalaze se u postojanju trinog neuspjeha, to jest, stanja kada trite proizvodi nezadovoljavajui ekonomski rezultat. Javna poduzea se dijele na financijska i nefinancijska javna poduzea.

3.1.FINANCIJSKA JAVNA PODUZEA 3.1.1.MONETARNA FINANCIJSKA JAVNA PODUZEA Monetarna financijska javna poduzea su rezidentna depozitima drutva pod kontrolom jedinicama ope drave. ine ih financijska drutva, kvazijavna drutva i trine neprofitne institucije ija je glavna djelatnost financijsko posredovanje i koje imaju obvezu u obliku depozita ili financijskih instrumenata koji su supstituti depozita. U ovu skupinu ubrajamo Hrvatsku narodnu banku (HNB), Hrvatsku banku za obnovu i razvoj, Hrvatsku potansku banku, Croatia osiguranje.

3.1.1.1.NEMONETARNA FINANCIJSKA JAVNA PODUZEA Nemonetarna financijska javna poduzea su sva rezidentna financijska drutva pod kontrolom jedinica ope drave (osim javnih depozitnih drutva i sredinje banke) i ona su kombinacija nefinancijskih i nemonetarnih financijskih javnih drutava. Te institucije obavljaju pomone aktivnosti transakcija vezanih uz financijsku imovinu i obveze ili transformaciju sredstava. Ne izlau se riziku osiguranja financijske imovine, nego obavljaju financijsko posredovanje kao glavnu aktivnost. 3.2.NEFINANCIJSKA JAVNA PODUZEA Nefinancijska javna poduzea uglavnom obuhvaaju poduzea u dravnom vlasnitvu. Vlasnikom poduzea smatra se javna vlast ili privatna osoba ako posjeduje vie od 50% dionica ili druge vrste trajnog kapitala poduzea. U mnogim zemljama nefinancijska javna poduzea pruaju usluge na nekomercijalnoj osnovi, obino u obliku niih cijena od onih potrebnih za pokrivanje trokova (primjerice, naplaivanje struje po nioj cijeni od trine za seoska domainstva). U nekim zemljama ta poduzea prema zahtjevu drave pruaju i socijalne usluge. Te se nekomercijalne aktivnosti mogu financirati unakrsnim subvencioniranjem izmeu raznih grupa potroaa ili se gubitak nefinancijskih javnih poduzea pokriva iz prorauna. Takve aktivnosti naruavaju transparentnost u odnosu nefinancijskih javnih poduzea i ope drave te se trebaju uzeti u obzir pri razmatranju fiskalne pozicije zemlje. Nefinancijska javna poduzea u Hrvatskoj pruaju usluge od posebnog dravnog interesa i posebne vanosti za provedbu ekonomske politike nae vlade te ona pokrivaju podruja prometa, infrastrukture i ostalih usluga od opeg ekonomskog i drutvenog interesa nad kojima drava provodi redovito praenje, kontrolu i reviziju poslovanja.