Professional Documents
Culture Documents
3D Corner Reflector Antenna
3D Corner Reflector Antenna
Originalni dizajn ove izuzetne aperturne antene prvi put je u literaturi opisan u: IEEE Transactions on Antennas and Propagation, July, 1974. "Three-Dimensional Corner Reflector Array" by Naoki Inagaki (pp. 580-582). Precizne i opirne rezultate kompjuterske analize i simulacije objavio je L.B. Cebik W4RNL u lanku: The 3-D Corner Reflector koji se moe nai na njegovom sajtu. Antena se sastoji iz tri kvadratne reflektorske povrine me usobno postavljene pod pravim uglom kao polovina kocke, i zraeim elementom u vidu monopola na jednoj od njih. Ovakva struktura koncentrie elektromagnetno zraenje u relativno uzan snop iji smer maksimalnog zraenja lei na velikoj dijagonali koja polazi iz temena (apex-a) kocke iji deo ova struktura predstavlja, tj. pod uglom od 45 stepeni u odnosu na sve tri reflektorske ravni . Veliina reflektorskih ravni nije kritina. Sa njenim poveanjem poveava se pojaanje antene, u poetku znaajno a kasnije sve manje. Optimalna veliina je oko 2-3 talasne duine. Dalje poveanje dimenzija dovodi do sve manjeg poveanja pojaanja antene i pri oko 4-5 talasnih duina dostie se praktini maksimum pojaanja. Dalje poveanje dimenzija reflektorskih povrina nema smisla jer vie ne dovodi do poveanja pojaanja..
Reflektorske povrine mogu biti napravljene od punog materijala kao to je aluminijumski, bakarni ili mesingani lim, a na niim frekvencijama u vidu metalne mree ija gustina mora biti odre ena tako da otvor, meren po najveoj dimenziji, mora biti manji od 0.1 talasne duine. Ono to ovu antenu ini izuzetnom je njena izvanredna jednostavnost i veoma nekritian dizajn, to garantuje veliku ponovljivost praktinih rezultata i mogunost njene upotrebe, uz preraunavanje njenih dimenzija, na frekvencijama od nekoliko desetina MHz pa sve do nekoliko GHz. Jo jedna lepa osobina ove antene je da ima izvanredno potisnute sporedne snopove zraenja, to je ini veoma dobrim izborom kada um i smetnje od signala iz drugih pravaca treba to vie potisnuti. Jedini nedostatak ove originalne antene je njena ulazna impedansa. Ona se menja sa poloajem i duinom zraeeg elementa - monopola. Istovremeno se tim promenama menja i pojaanje antene. U optimalnom poloaju, na oko x= 0.6 i y= 0.6 talasnih duina, mereno od apex-a, i pri optimalnoj duini zraeeg elementa DR=0.75 talasnih duina, mereno od reflektorske ravni, vrednost ulazne impedanse za priblino najvee pojaanje antene iznosi oko 72 oma kada je antena u rezonansi, to daje minimalni SWR od oko 1.5 za 50 oma prilago enje.
Vrednost ulazne impedanse originalne antene u zavisnosti od duine zraeeg elementa DR u talasnim duinama
Pojaanje originalne antene i potiskivanje sporednih snopova zraenja u zavisnosti od duine zraeeg elementa DR u talasnim duinama
Ulazno prilago enje modifikovane antene u zavisnosti od duine dodatog elementa DI u tal. duinama
Naravno u pitanju je samo analogija, jer zapravo reavanje problema ulazne impedanse ove antene, samo je slino sa reenjima kod jagi antena, jer se radi o sasvim razliitim principima rada jedne i druge antene. Postavljanjem dodatnog elementa i podeavanjem njegove duine i rastojanja od zraeeg elementa dobijeno je skoro idealno prilago enje na 50 oma.
Pojaanje modifikovane antene i potiskivanje sporednih snopova zraenja u zavisnosti od duine dodatog elementa DI u talasnim duinama pri DR=0.75 tal. duina. Ispitivanje ostalih osobina antene kao to su pojaanje, veliina sporednih snopova zraenja, efikasnost i promena impedanse sa promenom frekvencije, tj. irina radnog opsega za dati SWR, pokazalo je gotovo nepromenjeno stanje u odnosu na stanje pre modifikacije. Na modelu koji je kasnije napravljen, u praksi su proverena i potpuno potvr ena predvi anja kompjuterske simulacije. Osim laboratorijskih merenja ulaznog prilago enja i pojaanja, antena je koriena i u praktinoj WLAN komunikaciji gde je pokazala prednost u odnosu na klasinu korner reflektor antenu sa kojom je pore ena. Ono to je bilo neobino prilikom korienja ove antene je njeno usmeravanje. Postoji navika da antene zrae u smeru neke od geometrijskih dimenzija ili normalno na reflektorsku povrinu. Me utim, kod ove antene to nije sluaj! Njen dijagram zraenja je pod uglom od 45 stepeni u odnosu na sve tri reflektorske ravni i o tome se mora voditi rauna pri usmeravanju! Zato je obavezno treba montirati na stub pomou nosaa koji e obezbediti u prvom redu da antena zrai prema horizontu, tj. sa elevacionim uglom od 0 stepeni. Da bi se to postiglo potrebno je antenu montirati pod uglom od 45 stepeni (vidi slike). Tek tada je moemo lako usmeravati prema korespondentu okretanjem antene oko ose noseeg stuba.
Pojaanje modifikovane antene i potiskivanje sporednih snopova zraenja u zavisnosti od duine dodatog elementa DR u talasnim duinama pri DI=0.65 tal. duina.
Probni model je napravljen od plastine kutije u obliku kocke dimenzija 225 x 225 x 225 mm (neto malo ispod 2 talasne duine na 2.4 GHz) koja je preseena i sa unutranje strane oblepljena aluminijumskom folijom. Na povrini koja je bila dno kockaste plastine kutije izbueni su otvori za montau jednog enskog N prikljuka i jednog mesinganog zavrtnja M4 sa dve matice za fiksiranje na duinu odre enu proraunom. Na N prikljuak je zalemljena mesingana cevica prenika 4mm tako da njena ukupna duina odgovara proraunu duine zraeeg elementa DR. Mesingani zavrtanj je produen time to je na njegov kraj tako e zalemljena mesingana cevica od 4mm ija je duina odabrana tako da sa polovinom duine zavrtnja daje proraunsku duinu elementa za podeavanje DI. Vo eno je rauna da masa N prikljuka i matice mesinganog zavrtnja M4 imaju dobar spoj po celom obimu sa aluminijumskom folijom na reflektorskoj povrini. To je veoma vano za pravilan rad antene!
Pogled na antenu spreda Tako e, celokupna reflektorska povrina u sve tri ravni mora se ponaati kao kontinuirana povrina sa dobrim elektrinim kontaktom celom duinom na spojevima izme u pojedinih reflektorskih ravni. Ovo je ostvareno preklopom, irokim 30mm, pojedinih slojeva aluminijumske folije, to je etvrtina talasne duine na radnoj frekvenciji. Ovim se postie da, i u sluaju loeg me usobnog kontakta, preslikana impedansa otvorenog etvrt-talasnog voda, koji ine dva sloja folije, bude kratak spoj, ime se obezbe uje efikasan rad antene. Duine oba elementa i njihovo me usobno rastojanje je podeeno prema proraunu veoma precizno kako bi se prilikom stavljanja na instrumente videlo kolika je inicijalna greka u proraunu.
Nain izvo enja zraeeg i dodatog elementa Bilo je veoma veliko zadovoljstvo videti da se antena na instrumentima ponaa upravo onako kako je to raunarskom simulacijom bilo predvi eno. Ulazno prilago enje je bilo preko -30dB a izmereno pojaanje je 15.5 dB uz moguu greku od +/- 1dB, poto nije bilo mogunosti za postavljanje mernog poligona koji bi iskljuio neke neeljene sporedne uticaje i obezbedio veu tanost merenja. Kada se uzme u obzir sam probni model, njegova preciznost, nain izrade i dimenzije reflektora, rezultati se veoma dobro slau sa predvi anjima kompjuterskih simulacija, to 9
je u velikoj meri potvrdilo verodostojnost korienog matematikog modela ove antene u programu za simulaciju.
Pogled sa strane Podeavanje impedanse je veoma nekritino, iroko i upravo onako kako se oekivalo. Praktino je mogue antenu napraviti, precizno odmeriti potrebne dimenzije i rastojanja elemenata i antena e odmah biti podeena bez ikakvog daljeg podeavanja na instrumentima koji su veini graditelja teko dostupni. To je jo jedna velika prednost ove antene.
11
12
14
15
16
Smith-ov dijagram sa ulaznom impedansom antene za opseg radnih frekvencija f=2400 2450 MHz i krugom SWR-a na 2430MHz
17
Detalji konstrukcije
18
19
20