IZVORNI ZNANSTVENI RAD Nina TOTH, Sanja FABEK, Mirjana HERAK USTI, Marko PETEK, Boidar BENKO, Tomislav

VUKASOVI

Utjecaj sorte i gnojidbe duikom na prinos i sadraj nitrata u vrnom cvatu brokule
Nina TOTH, Sanja FABEK, Mirjana HERAK USTI, Marko PETEK, Boidar BENKO, Tomislav VUKASOVI
Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetoimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska, (e-mail: ntoth@agr.hr)

Saetak Prekomjerna duina gnojidba moe smanjiti kvalitetu cvata brokule zbog nakupljanja tetnih nitrata. U gnojidbenom poljskom pokusu sa tri hibridne sorte brokule ('Ironman', 'Marathon' i 'Parthenon') testirane su etiri razine gnojidbe duikom (0, 60, 120 i 240 kgha-1). Istraivanje je provedeno u Zagrebu u ljetno-jesenskom roku uzgoja 2009. godine. Tijekom viekratnih berbi utvreni su broj, masa i prinos trnih vrnih cvatova brokule te sadraj nitrata. Velik, statistiki jednak prinos u rasponu 15 do 16,9 tha-1, uz sadraj nitrata manji od 500 mgkg-1 svjee mase, ostvarile su kombinacije 'Marathon' 240 i 120 kg Nha-1, 'Parthenon' 120 kg Nha-1 i Ironman 240 kg Nha-1. Kljune rijei: Brassica oleracea var. italica, amonijev nitrat, masa trnog cvata.

Effect of cultivar and nitrogen fertilization on the broccoli top inflorescence yield and nitrate content
Abstract Excessive nitrogen fertilization can reduce the quality of broccoli inflorescence due to the accumulation of detrimental nitrate. In the fertilization field trial with 3 hybrid broccoli cultivars ('Ironman', 'Marathon', 'Parthenon') four levels of nitrogen fertilization (0, 60, 120, 240 kg Nha-1) were tested. The research was conducted in Zagreb during the summer-autumn growing period in 2009. Number, weight, yield and nitrate content of marketable top inflorescence were determined during multiple harvests. High, statistically equal yields in range from 15 to 16,9 tha-1, with nitrate content lower than 500 mgkg-1 fresh weight, were achieved by the combinations 'Marathon' 240 and 120 kg Nha-1, 'Parthenon' 120 kg Nha-1 and 'Ironman' 240 kg Nha-1. Key words: Brassica oleracea var. italica, amonium nitrate, marketable inflorescence mass Uvod Prinos svih poljoprivrednih kultura u znatnoj mjeri ovisi o koliini pristupanih hraniva u tlu, a najznaajniji utjecaj na koliinu prisutnih hraniva u tlu ima gnojidba (Lonari i sur., 1999). Duik se smatra esencijalnim biljnim hranivom koje najvie ograniava biljnu proizvodnju. usti (1996) navodi vanost poznavanja optimalne potrebe povrtnih vrsta za duikom, obzirom na znaajnost utjecaja na tvorbu aminokiselina, visinu prinosa te osobito akumulaciju tetnih nitrata. Ipak, istie da gnojidba duikom uzrokuje poveanje prinosa do odreene razine. Brokula za ostvarenje visokog prinosa zahtijeva dobru opskrbljenost lako pristupanim hranivima, posebice duikom. Prema Lei i sur. (2004) gnojidba brokule ovisi o sorti i nainu uzgoja. Tako je pri proljetnom i rano-jesenskom roku uzgoja sorti krae vegetacije, za prinos od oko 12 tha-1,

Proceedings. 46th Croatian and 6th International Symposium on Agriculture. Opatija. Croatia (576-580)

576

46th Croatian and 6th International Symposium on Agriculture

Utjecaj sorte i gnojidbe duikom na prinos i sadraj nitrata u vrnom cvatu brokule

potrebno 200 kg N, 80 kg P2O5, 215 kg K2O te 25 kg MgO. Obzirom da brokula razvija veliku vegetativnu masu, vie od polovice navedenih hraniva ostaje u biljnim ostacima nakon berbe. Obzirom da je duik u biljci lako pokretljiv i brzo se premjeta iz starijih organa u mlae, nedostaci se uoavaju na najstarijim listovima (Kastori, 1983). Viak duika nepovoljno utjee na produktivnost biljaka, uzrokuje stvaranje velike lisne mase tamnozelene boje, krhkost te neotpornost biljaka na bolesti i polijeganje zbog pojaane tvorbe parenhimskog tkiva. Takoer, smanjena sinteza eera i prekomjerno nakupljanje nitrata, negativno utjeu na kvalitetu i odrivost tako proizvedenog povra. Radi spreavanja pojave nepoeljnih simptoma vika duika EFSA (2008) preporuuje rasporeivanje ukupno planirane doze duika u vie navrata tijekom vegetacije. Brokula, kao cikla, kupus, celer, salata, radi i pinat, moe imati znaajan sadraj nitrata, vie od 1000 mgkg-1 svjee mase, ovisno o koliini i primjeni duine gnojidbe, intenzitetu svjetlosti, dnevnoj temperaturi te tipu tla (EFSA, 2008). Za optimalan vegetativni rast i produkciju kvalitetnih cvatova, mnogi autori navode velike potrebe brokule za duikom, kao i utjecaj takove gnojidbe na biljku. Sorensen (1999) je ustanovio pozitivan utjecaj gnojidbe duikom na prinos brokule jer se najvei prinos (16 tha-1) ostvaruje pri velikoj dozi duika (400 kg Nha-1), dok se primjenom 210 kg Nha-1 ostvaruje manji prinos (11 tha-1). Coulombe i sur. (1999) takoer navode velike potrebe brokule za duikom, ali i da prevelika koliina ovog hraniva rezultira pojavom uplje stabljike i smanjenom otpornosti biljaka na bolesti, ime izravno utjee na smanjenje trnog prinosa. Goodless i sur. (1997) te Feller i Fink (2005) iznose podjednaku potrebu brokule za duikom (300 do 465 kgha-1), ali istiu problem potencijalnog ispiranja duika uslijed primjene prevelikih koliina duika pri sadnji, budui da mlade biljke u poetnim fazama rasta ne mogu usvojiti obilne koliine duika iz tla. Greenwood i sur. (1980) preporuuju manje doze duika (175 do 252 kg Nha-1) kao i Everaarts (1994) koji navodi da doza od 196 kg Nha-1 ostvaruje prihvatljivu masu vrnog cvata (216 g) uz manju pojavu cvatova s fiziolokim poremeajem smeenja cvata. S niom koncentracijom duika povezuje se visoki udio suhe tvari koji rezultira vrim tkivom i smanjenom osjetljivosti biljaka na bakterijske bolesti. Takoer, Toth i sur. (2004) pri gnojidbi s 200 kg Nha-1 ostvaruju prinos brokule (11,81 do 14,51 tha-1) koji je jednak ili vei od europskog standarda (12.0 tha-1). Wojciechowska i sur. (2005) prouavali su utjecaj duine gnojidbe i folijarne prihrane ureom na komponente prinosa brokule te nisu utvrdili statistiki znaajni utjecaj doze duika na prinos i kvalitetu brokule. Navedeno ukazuje na potrebu istraivanja utjecaja sorte i gnojidbe duikom na prinos i sadraj nitrata vrnog cvata brokule u razliitim rokovima uzgoja, u cilju izdvajanja kombinacija koje istovremeno karakteriziraju veliki prinos i prihvatljiv sadraj nitrata. Materijal i metode Istraivanje je provedeno u ljetno-jesenskom roku uzgoja 2009. godine na lokaciji Zagreb-Petruevec. Poljski pokus sa tri sorte ('Ironman', 'Marathon' i 'Parthenon') postavljen je po metodi sluajnog bloknog rasporeda u 4 ponavljanja. Testirane su etiri razine gnojidbe duikom (0, 60, 120, i 240 kg Nha-1). Presadnice s razvijena 4 do 5 listova saene su 7. kolovoza na razmak 0,6 0,5 m ime je ostvaren sklop od 3,3 biljkem-2. Na osnovnu parcelu povrine 12 m2 saeno je 40 biljaka. Temeljem rezultata kemijske analize tla utvrena je dobra opskrbljenost humusom i osnovnim hranivima pa je gnojidba odreena prema ciljanom prinosu od 12 tha-1. Osnovnom gnojidbom pred sadnju osigurana je potreba brokule za fosforom i kalijem (80 kg P2O5 i 215 kg K2O) dok je duik u navedenim dozama osiguran prihranama amonijevim nitratom u tri navrata: 22. kolovoza., 2. rujna, 11. rujna. Prilikom prihrane gnojivo je inkorporirano u tlo. Berba vrnog cvata zapoela je 13. listopada, a zavrila je 26. studenog, odnosno, trajala je 74 dana. Ovisno o meteorolokim prilikama i dinamici razvoja cvatova, provodila se svaka 3 do 4 dana. Tijekom viekratnih berbi utvrivani su broj, masa i prinos trnih vrnih cvatova. Sadraj nitrata u vrnom cvatu odreen je standardnom analitikom metodom. Utjecaj sorte i gnojidbe na istraivane parametre utvren je analizom varijance, a prosjene vrijednosti su usporeene LSD testom na razini signifikantnosti P 0,05 i P 0,01 (SAS, 1999). Rezultati i rasprava Temperaturni uvjeti za uzgoj brokule u ljetno-jesenskom roku 2009. godine bili su izuzetno povoljni tijekom prva dva mjeseca vegetacije, od sadnje 7.8. do druge dekade listopada, a manje povoljni u nastavku listopada i tijekom studenog (grafikon 1). Dekadne temperature u kolovozu (23,1 i 21,4 C), rujnu (19,2 do 18 C) i listopadu (16,9 C), odgovarale su optimalnoj temperaturi za rast i razvoj brokule koja je prema Lei i sur. (2004) 20 do 24 C poetkom vegetacije, a kasnije 15 do 18 C. Vrijednosti dekadne temperature tijekom

Section 4 . Vegetable Growing, Ornamental, Aromatic and Medicinal Plants

577

Nina TOTH, Sanja FABEK, Mirjana HERAK USTI, Marko PETEK, Boidar BENKO, Tomislav VUKASOVI

druge i tree dekade listopada i u studenom bile su 7,7 i 10,7 C te 5,5, 9,9 i 8,6 C, odnosno, neto nie od optimalnih. Tijekom vegetacije brokule zabiljeeno je 221 mm oborina (grafikon 1), to je prema Lei et al. (2004) svega 50% ukupnih potreba. Oborine su bile relativno dobro rasporeene, izuzev tijekom rujna kada je zabiljeeno svega 22,2 mm oborina.
mm

80 70 60 50 40 30 20 10 0 I II III I II rujan
Min dnevna

30 oC 25 20 15 10 5 0 III I II III I II III I II

kolovoz
Oborine

listopad

studeni

prosinac
Max dnevna

Srednja dnevna

Grafikon 1. Meteoroloki uvjeti tijekom ljetno-jesenskog roka uzgoja brokule, Zagreb, 2009.

Analizom varijance utvren je opravdani utjecaj istraivanih faktora i njihove interakcije na promatrane parametre, masu, prinos i sadraj nitrata trnog vrnog cvata brokule, a u tablici 1. prikazani su rezultati testiranja razlika izmeu srednjih vrijednosti. Najveu masu trnog vrnog cvata ostvarila je sorta 'Parthenon' (509 g), znaajno veu nego sorte 'Marathon' i 'Ironman' (444 i 436 g). Navedene vrijednosti su vee 15 do 20% u odnosu na rezultate Katui (2009) iz ljetno-jesenskog roka uzgoja 2007. godine kada su navedene sorte ostvarile manju masu (429, 350 i 371 g). Siri (2010) u ljetno-jesenskom roku uzgoja tijekom 2008. godine navodi neto veu masu cvata testiranih sorata 'Parthenon' (448 g), 'Marathon' (372 g) i 'Ironman' (351 g), koja je ipak bila za 12 do 20% manja u odnosu na ostvarene u ovom istraivanju. Toth i sur. (2007) u ljetno-jesenskom roku uzgoja kod sorte 'Marathon' zabiljeili su znaajno manju masu vrnog cvata (282 g). Obzirom na razinu gnojidbe duikom, relativno najvea masa trnog vrnog cvata (469 i 514 g) ostvarena je pri najveim dozama gnojidbe (120 i 240 kg Nha-1), ali bez statistike razlike u odnosu na masu cvata (455 i 416 g) ostvarenu pri gnojidbi sa 60 i 0 kg Nha-1. Iako su kombinacije sorte 'Parthenon' sa 120 i 240 kg Nha-1 ostvarile relativno najveu masu cvata (513 i 602 g), pripadale su istom rangu kao i sedam kombinacija s rasponom mase od 444 do 485 g. Statistiki najmanju masu (389 i 379 g) ostvarile su kombinacije sorte 'Ironman' i 'Marathon' s 0 kg Nha-1. Sorta 'Parthenon' ostvarila je najvei prinos trnog vrnog cvata (16,8 tha-1), znaajno vei nego sorte 'Marathon' i 'Ironman' (14,7 i 14,4 tha-1). Sline rezultate navode Katui (2009) i Siri (2010) za ljetno-jesenski rok uzgoja 2007. i 2008. godine kada su sorte 'Parthenon', 'Marathon' i 'Ironman' ostvarile prinos od 12,5, 10,6 i 9,8 tha-1, odnosno, 14,8, 12,3 i 11,6 tha-1. Obzirom da je najvei prinos trnog vrnog cvata (17,0 i 15,5 tha-1) postignut pri gnojidbi s najveim istraivanim dozama duika, dobiveni rezultati su sukladni navodima autora (Sorensen, 1999; Coulombe i sur., 1999; Goodless i sur., 1997; Feller i Fink, 2005) o pozitivnom utjecaju gnojidbe duikom na prinos brokule. Kombinacije sorte 'Parthenon' i gnojidbe sa 120 i 240 kg Nha-1 realizirale su najvei, statistiki jednak prinos vrnog cvata (16,9 i 19,8 tha-1). Dok kombinacija 'Parthenon' 240 kg Nha-1 ima opravdano vei prinos od ostalih istraivanih kombinacija, 'Parthenon' 120 kg Nha-1 pripada istom rangu kao i sedam kombinacija s rasponom vrijednosti prinosa od 14,6 do16,9 tha-1. Znaajne razlike izmeu sorti u akumulaciji nitrata ukazuju da je to svojstvo sortna odlika. Najvei sadraj nitrata (638,3 mgkg-1 svjee tvari) ustanovljen je kod sorte 'Parthenon', opravdano vei nego kod sorti 'Ironman' i 'Marathon' (591,9 i 467,0 mgkg-1 svjee tvari). Opravdano najvei sadraj nitrata zabiljeen je pri gnojidbi s najveom dozom duika, dok je znaajno manji, a statistiki jednak, kod varijanata s dozama gnojiva 120 i 60 kg Nha-1, a najmanji pri varijanti bez gnojidbe. Najveim sadrajem nitrata (1022,5 i 907,5 mgkg-1 svjee tvari) istiu se dvije kombinacije 'Parthenon' 240 kg Nha-1 i 'Ironman' 120 kg Nha-1, a koji je sukladan moguim vrijednostima za brokulu koje navodi EFSA (2008). Ostale kombinacije imale su sadraj nitrata u izuzetno povoljnom rasponu od 337,5 do 650,3 mgkg-1 svjee tvari.

578

46th Croatian and 6th International Symposium on Agriculture

Utjecaj sorte i gnojidbe duikom na prinos i sadraj nitrata u vrnom cvatu brokule

Tablica 1. Utjecaj sorte i gnojidbe duikom na masu, prinos i sadraj nitrata trnog vrnog cvata brokule, Zagreb, ljeto-jesen 2009. Tretman Sorta Masa (g) 509 a* 444 b 436 b Trni vrni cvat Prinos (tha-1) 16,8 a 14,7 b 14,4 b Sadraj nitrata (mg NO3-kg-1 svjee tvari) 638,3 A** 467,0 C 591,9 B

Parthenon Marathon Ironman Gnojidba duikom (kgha-1) 0 416 b 13,7 b 527,6 C 60 455 b 15,0 b 563,5 B 120 469 ab 15,5 ab 565,2 B 240 514 ab 17,0 a 606,7 A Sorta Gnojidba duikom Parthenon 0 479 bc 15,8 bc 522,5 G Parthenon 60 444 bcd 14,6 bcd 570,0 E Parthenon 120 513 ab 16,9 ab 438,0 I Parthenon 240 602 ab 19,8 a 1022,5 A Marathon 0 379 d 12,5 d 650,3 C Marathon 60 465 bcd 15,3 bcd 530,3 F Marathon 120 479 bc 15,8 bc 350,0 K Marathon 240 455 bcd 15,0 bcd 337,5L Ironman 0 389 cd 12,8 cd 410,0 J Ironman 60 457 bcd 15,1 bcd 590,3 D Ironman 120 414 cd 13,7 cd 907,5 B Ironman 240 485 bc 16,0 bc 460,0 H Razliita slova u stupcima pokazuju znaajne razlike temeljem LSD testa na razini signifikantnosti P0,05* i P0,01** za istraivane faktore i interakcije

Zakljuci Ustanovljen je znaajan utjecaj genetskog imbenika i gnojidbe duikom na promatrane komponente prinosa vrnog cvata brokule. Kombinacije 'Marathon' 240 i 120 kg Nha-1, 'Parthenon' 120 kg Nha-1 i Ironman 240 kg Nha-1 istiu se kvantitativnim i kvalitativnim svojstvima obzirom na velik, statistiki jednak prinos u rasponu od 15 do 16,9 tha-1 i izuzetno povoljan sadraj nitrata, manji od 500 mgkg-1 svjee mase. Literatura Coulombe J., Villeneuve S., Lamy P., Yelle S., Belec C., Tremblay N. (1999). Evaluation of soil and petiole sap nitrate quick tests for broccoli in Quebec. Acta Hort. 506: 147-152. usti M. (1996). Djelovanje gnojidbe duikom na aminokiselinski sastav glavatog radia. Doktorska disertacija. Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu. EFSA - European Food Safety Authority (2008). Nitrate in vegetables. Scientific opinion of the panel of contaminants in the food chain. The EFSA Journal 689: 1-79. Everaarts A. P. (1994). Nitrogen fertilization and head rot in broccoli. Netherlands Journal of Agricultural Science 42-3: 195-201. Feller C., Fink M. (2005). Growth and yield of broccoli affected by nitrogen content of transplants and the timing of nitrogen fertilization. HortScience 40(5): 1320-1323. Goodlass G., Rahn C., Shepherd M.A., Chalmers A.G., Seeney F.M. (1997). The nitrogen requirement of vegetables: comparisons of yield response models and recommendation systems. J. Hort. Sci. 72(2): 239-254. Greenwood D.J., Cleaver T.J., Turner M.K., Hunt J., Niendorf K.B., Loquens S.M.H. (1980). Comparison of the effects of nitrogen fertilizer on the yield, nitrogen content and quality of 21 different vegetable and agricultural crops. J. Agric. Sci. 95: 471-585. Kastori R. (1983). Uloga elemenata u ishrani bilja. Novi Sad. Katui . (2009). Koncentracija glukozinolata i komponente prinosa sorata brokule u jesenskom uzgoju. Diplomski rad. Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu.

Section 4 . Vegetable Growing, Ornamental, Aromatic and Medicinal Plants

579

Nina TOTH, Sanja FABEK, Mirjana HERAK USTI, Marko PETEK, Boidar BENKO, Tomislav VUKASOVI

Lei R., Boroi J., Buturac I., usti M., Poljak M., Romi D. (2004). Povrarstvo. Zrinski, akovec. Lonari Z., Tekli T., Berti B., Jug D., Vidovi I. (1999). Koncentracija hraniva u kupusnjaama i njihovo iznoenje. Poljoprivreda 5(2): 47-51. Siri H. (2010). Utjecaj sorte i roka uzgoja na sadraj makroelemenata i prinos vrnog cvata brokule. Diplomski rad. Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu. Sorensson J. N. (1999). Nitrogen effects on vegetable crop production and chemical composition. Acta Horticulturae 506: 41-49. Toth N., Boroi J., uti I., Novak B., Benko B. (2004). Agronomska svojstva brokule uzgajane u kopnenom podneblju. Zbornik radova 41. hrvatskog i 1. meunarodnog znanstvenog simpozija agronoma, Opatija: 337-338. Toth N., Boroi J., uti I., Novak B., Benko, B. (2007). Yield components of broccoli cultivars grown in continental climate of Croatia. Acta Horticulturae 729: 255-260. Wojciechowska R., Rozek S., Rydz A. (2005). Broccoli yield and its quality in spring growing cycle as dependent on nitrogen fertilization. Folia horticulturae Ann. 17/2: 141-152.
sa2011_0421

580

46th Croatian and 6th International Symposium on Agriculture