Projekt:

POVEANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI U TEHNIKOJ KOLI PULA

Sve vee potrebe ovjeanstva za energijom uz istodobno smanjivanje svjetskih rezervi fosilnih goriva i svijest o potrebi ouvanja prirodnog okolia, zaustavljanje klimatskih promjena iji je uzrok ovjek - nuno je usmjerilo razvoj energetike na globalnom, ali i lokalnom planu prema obnovljivim izvorima energije (OIE) i poduzimanju mjera u cilju poveanja energetske uinkovitosti tj efikasnosti.

RAZMILJAJ GLOBALNO, A DJELUJ LOKALNO Valja se drati one: razmiljaj globalno, a djeluj lokalno. to mi kao uenici i kao kola moemo poduzeti s tim u vezi? to je to uostalom energetska uinkovitost? Znai najprije nam valja definirati to je to energetska uinkovitost. Suhoparna definicija kae: energetska uinkovitost je suma isplaniranih i provedenih mjera iji je cilj koritenje minimalno mogue koliine energije tako da razina udobnosti i stopa proizvodnje ostanu sauvane. Pojednostavljeno, energetska uinkovitost znai uporabiti manju koliinu energije (energenata) za obavljanje istog posla funkcije (grijanje ili hlaenje prostora, rasvjetu, proizvodnju raznih proizvoda i dr.). To znai poduzeti potrebne mjere, a u cilju smanjivanja nepotrebnih gubitaka. Tamo gdje je najvee rasipanje energije mogue su i najvee mogue utede i poveanje energetske uinkovitosti. Zbog velike potronje energije u zgradama pa tako i u kolama, a istovremeno i najveeg potencijala energetskih i ekolokih uteda, poduzimanja mjera i realizacija energetske uinkovitosti u takvim prostorima danas postaju prioriteti suvremene arhitekture i energetike, ali i naina ivota, te odrivog razvoja openito.
1

Meutim, mogli bi isto tako rei da je mjerilo dobrote poduzetih mjera u cilju poveanja energetske uinkovitosti/efikasnosti:

Iz ovog odnosa tj relacije mogli bi zakljuiti da se na dobrotu energetske uinkovitosti/efikasnosti (DEE) moe djelovati dvojako. 1. Poveavanjem dobivenog proizvoda uz istu uloenu energiju (to ne proizlazi iz gore spomenute suhoparne definicije) ili 2. Smanjivanjem uloene energije za isti proizvod (to proizlazi iz definicije). Prvo razmotrimo scenario kako smanjiti uloenu energiju u naoj koli, a za isti proizvod tj proizvodnju.

Tom problemu pristupili smo na uobiajen nain : 1. Snimanje i analiza postojeeg stanja potronje energije 2. Praenje i analiza promatranja trokova za energiju tijekom razdoblja

3. Pregled i snimanje funkcionalnosti i rada postojee opreme i ureaja za proizvodnju topline, kotlovnice, radijatora, automatike, ureaja za hlaenje, ventilaciju, grijanje tople vode, za rasvjetu i tome slini ureaji. 4. Pregled i snimanje postojeih graevinskih elemenata tj njihovih karakteristika, kvalitete itd. tj. elemenata kao to su prozori, kurnice, vrata, izolacija fasade, krov, podovi itd. 5. Anketa o ugodnosti, udobnosti, neugodnosti, neudobnosti, mikroklimatskim uvjetima boravka i rada u koli s obzirom na grijanje, ventilaciju, hlaenje, izloenost propuhu i tome slino. U ovom ipak kratkom razdoblju snimajui postojee stanja doli smo do nekih zakljuaka jer nedostaci su i vie nego oigledni:

Neki zakljuci
1. Najvei udio u potronji energije otpada na grijanje. Kotlovnica se nalazi u podrumskom prostoru kole, a kao energent upotrebljava se lo ulje. U razdoblju od 11mjeseca 2011. Do 4. mjeseca 2012 potroeno je oko 17 500 (l) lo ulja. U istom razdoblju potroeno je oko 12 831 kwh elektrine energije. 2. Trokovi za toplinsku energiju tj za lo ulje bili su u tom periodu 97 466 kuna ili mjeseno 20 000 kn. Cijena lo ulja u tom periodu je narasla za 0,40 Kn/l ili 7.5 %. Trokovi za elektrinu energiju bili su 11 571 kuna ili 2340 kn/mjesec. 3. Pregledom funkcionalnosti postojee opreme i ureaja ustanovili smo niz nedostataka, a koji se mogu relativno brzo i uz manje izdatke otkloniti. U kotlovnici automatika radi tek djelomino. Temperatura vode u kotlu dri se uglavnom na maksimalnim vrijednostima, te su stoga i gubici vei. Broj radijatora u nekim prostorijama je prevelik, dok je u drugim premali. Temperatura radijatora po katovima i razliitim uionicama i prostorijama nije ujednaena. Rasvjeta u mnogim uionicama je neispravna nedostaju fluo cijevi, prigunice u armaturama te je osvjetljenje ponekad nedostatno. Prigunice u rasvjetnim armaturama su klasine te smanjuju cos fi tj poveavaju udio jalove energije u mrei. Ponegdje se nae i klasina rasvjeta tj arulje s arnom niti. U koli ne postoji sustav za hlaenje tj klima ureaji, a ni sustav za ventilaciju. Ventilacija i prozraivanje prostora vri se otvaranjem prozora (buka, propuh itd). 4. Naa kola sastoji se od dva dijela. Noviji dio koji je manji(25%prostora kole) - sastoji od 6 uionica i sanitarnog prostora - graen je prije par godina, te donekle zadovoljava energetske potrebe. Stari dio kole je puno vei (75%prostora kole)- sastoji se od 17 uionica, prostorije za zbornicu, tajnitvo, knjinice, neki manjih pomonih prostorija, a graen je u vrijeme austrougarske . Promatrajui ga s stanovita energetske uinkovitosti posve je neprimjeren. Prozori su s jednostrukim staklom, dotrajale drvenarije, esto neispravnih mehanizama i okova, te kad je bura jednostavno ne spreavaju nalete vjetra. kurnice su dotrajale i sada se mijenjaju jer je postojala opasnost od pada s fasade. Ventilacija prostorija uionica vri se otvaranjem prozora pa i u vrijeme zime. U nekim uionicama je pretoplo i zaguljivo dok je u drugim prohladno. Sve u svemu naa kola je zdanje iz Austrougarske, ali koje ni tada nije bilo namijenjeno da bude kola. Energetski je posve neunikovito zdanje. 5. Anketom, ali i boravljenjem u nekim prostorima ustanovili smo prioritete tj. one mjere koje bi trebalo to urnije poduzeti kao to je zamjena postojeih prozora novim s termopan staklima. Iako bi u cijeloj koli trebalo ta stakla zamijeniti, mogu se odrediti prioriteti. U tim prostorima trebalo bi isto tako poveati broj radijatora (na raun nekih podrumskih prostorija gdje je pretoplo), te bi se automatski temperatura vode u kotlu mogla spustiti za 5 do 10OC, a da ugodnost ostaje ista. To bi ujedno znailo smanjivanje potronje lo ulja za 10% odmah, to je oko 10000kn za sezonu grijanja tj tijekom zime.
3

to bi dobar gospodar uinio?

to nam je initi? Pa ono to bi svaki dobar gospodar i uinio. Kao to smo prije napomenuli valja nam odrediti prioritete. 1. Zamjena dotrajalih prozora s jednostrukim staklima novim prozorima s termopan staklima i to prioritetno u onim prostorijama i uionicama gdje je temperatura osjetno nia nego u drugim prostorima. U istim prostorima poveati broj radijatora na raun prostorija u podrumu i u onim uionicama gdje je pretoplo. 2. Popravak tj sanacija automatike u kotlovnici. Temperatura vode u kotlovnici morala bi se namjetati u ovisnosti o vanjskoj temperaturi. to je vanjska temperatura nia to bi temperatura vode trebala biti via. Sada taj sustav ne funkcionira uglavnom i zbog injenica navoenih u 1. toki. 3. Kroz due razdoblje, ali ne due od 2 godine treba zamijeniti sve stare prozore novim s temo-izolacijskim staklima. Isto tako treba zamijeniti i sve kurnice na koli tj sustav zasjenjivanja (zatite od sunca). 4. Isto tako trebalo bi lo ulje koje slui kao energent u kotlovnici zamijeniti energentom koji je unikovitiji, te manje zagauje okoli tj bitno smanjuje emisiju CO2 u atmosferu. Naa ideja je da bi se i u kolu trebao uvesti zemni plin koji se uvodi u Puli (upravo se radi nova plinska mrea).Uteda bi ve u samo jednoj sezoni grijanja bila 35 000 kuna. O CO2 i smanjenoj emisiji staklenikih plinova da i ne govorimo Druga ideja je da bi se mogla napraviti kotlovnica koja bi koristila maslinovu kominu, te otpatke od sjee ume, ikare (drvne industrije) u obliku peleta. To bi smanjilo trokove za energiju i za 50%, meutim pitanje je smjetaja silosa potrebnog za skladitenje peleta. Znai, ideja je da se lo ulje zamjeni kao energent ili zemnim plinom ili peletima maslinove komine. 5. U svaku uionicu trebalo bi nakon ujednaavanja broja radijatora postaviti i termo ventile tj ventile koji bi regulirali temperaturu u prostoru onu koju elimo. 6. Isto tako, rasvjetu u svim uionicama trebalo bi ujednaiti, tj osposobiti sve rasvjetne armature, zamijeniti neispravne fluo cijevi ispravnima, zamijeniti klasine prigunice elektronikim koje imaju puno bolji cos fi, a arulje s arnom niti zamijeniti tednim aruljama (s povoljnom bojom svijetla). U prostorijama kao to su sanitarni prostori treba postaviti ureaje za automatsko paljenje i gaenje rasvjete. esto u WC-ima ostaje upaljeno svijetlo i kada ga nitko ne upotrebljava. 7. Postoji jo niz zahvata koji bi se mogli realizirati, a koji bi imali za cilj poveanje energetske uinkovitosti. Neki su odmah isplativi, a neki kroz due razdoblje. Jedna od metoda za poveanje energetske uinkovitosti je primjena i upotreba obnovljivih izvora energije, tj energije sunca, vjetra, itd. Naravno mogli bi i potronu toplu vodu umjesto da je proizvodimo u elektrinom bojleru proizvoditi s toplovodnim sunevim kolektorima (proljee, ljeto, jesen) smjetenih na krovu kole u kombinaciji s toplom vodom koju bi dobili u zimskom periodu iskoritavanjem tj rekuperacijom u dimovodu kotlovnice. O proizvodnji i upotrebi obnovljivih izvora energije govorit emo neto kasnije. 8. ........
4

Kako poveati proizvod u koli?

No, vratimo se ponovo na relaciju Iz nje je razvidno da je dobrotu energetske efikasnosti (DEE) mogue poveati na dva naina. Poveanje energetske efikasnosti smanjivanjem potronje energije tj smanjivanjem gubitaka u prethodnom izlaganju smo donekle razmotrili. Meutim postavlja se pitanje kako poveati proizvod. to je uostalom proizvod u naoj koli ili u naim kolama. Mogli bi rei da su to steene kompetencije uenika tijekom kolovanja tj znanja, vjetine i sposobnosti koje je razvio odnosno ishodi procesa obrazovanja. Ovdje trebamo uoiti vanu stvar Na isti nain kako se moe smanjiti potronja energije u naim kolama pa tako poveati energetsku efikasnost isto tako se mogu poveati ishodi iz obrazovnog sustava tj usvojene uenike kompetencije to takoer dovodi do poveanja energetske efikasnosti. Oba parametra i proizvod i utroena energija su vremenske funkcije, meutim mogli bi rei da su uenike kompetencije u biti vie vezane za pojam kvalitete, a potronja energije utroene tijekom usvajanja znanja i vjetina za kvantitetu. Koji nam je cilj? Moramo postii to veu kvalitetu znanja i vjetina uz to manju energetsku potronju. Kako? Analizirajui stanje s obzirom na uenike kompetencije tj proizvod moemo ovako na brzinu zakljuiti: 1. Postoji kronian nedostatak didaktike opreme, te je usvajanje kompetencija i znanja o najnovijim tehnologijama i postupcima oteano. Najnovije tehnologije se samo teoretski razmatraju, ako se i razmatraju. esto su programi zastarjeli, a primjena novih tehnologija nedostian cilj. 2. Nedostatak prostora za izvoenje laboratorijskih vjebi naroito iz novih tehnologija. Usko gledano s energetskog stanovita taj nedostatak moe biti i pozitivan tj ako raunamo da jedan uenik proizvede oko 70 do 100W toplinske energije tada e 30 uenika proizvesti 2.1 do 3 KW toplinske energije. Ako te iste uenike smjestite u manji prostor onda e njihov doprinos u zagrijavanju prostora biti znaajan. Meutim doprinos u usvajanju znanja i vjetina uostalom u proizvodu biti e znatno manji nego u nekom normalnom prostoru. Nita nije idealno. 3. Izmjetenost dvorana za tjelesni odgoj i prostorija za izvoenje radionikih vjebi uzrokuje gubitke vremena za odlazak u dvoranu ili na Vidikovac gdje su smjetene prostorije za radionike vjebe. Nepotreban gubitak vremena u praksi esto znai i smanjivanje energetske efikasnosti. 4. Postoji i nedostatak poznavanja novih tehnologija, ekolokih znanja, novih pristupa ivotu i potronji , tj suvremenih kompetencija samih nastavnika. Neki nisu informatiki obrazovani, te o tome znaju manje od nas uenika. 5. I tome slini nedostaci
5

6. Nabrajajui nedostatke glede energetske uinkovitosti nae kole ipak treba rei - iako e to zvuati paradoksalno - da naa kola bez obzira na sve izreeno potroi daleko najmanju koliinu energije po ueniku nego mnoge kole u okruenju. Razlog tome valja traiti u velikoj popunjenosti kole tj broju uenika po m2, nedostatku rashladnih ureaja, te jedno-smjenskom radu kole. Nita nije idealno. Kako rjeiti i tko e sve rjeavati ove nedostatke? Ministarstvo prosvjete, upanija, Grad, Poduzea tj gospodarstvenici koji mogu dio svoje opreme ili prostora ustupiti koli. Nastavnici tj uitelji cijelo-ivotnim uenjem, usvajanjem novih tehnologija, novih metodologija itd Mi uenici

Jedan od prijedloga: Jedan od naih prijedloga je da se financijska sredstva koja se utede na energetici prebacuju tj reinvestiraju u proizvod tj u poveavanje uenikih kompetencija (u kvalitativnom smislu) tj u didaktiku opremu, razne teajeve o novim tehnologijama iji bi nositelj bila kola.

Tako bi se postigao sinergijski efekt, ali i odrivi razvoj. Npr. ako bi pretpostavili u formuli za DEE da je proizvod =100 neega, s potronja energije takoer 100 neega, pa ako bi utedjeli na energiji 20 neega pa to prebacili u proizvod (u brojnik) onda bi ukupni efekt bio poveanje DEE na 150 tj za 50%. Raunica je jasna. Evo to emo mi kao uenici poduzeti: 1. Kad zavri sezona grijanja osposobit emo automatiku u kotlovnici tj regulaciju temperature vode u kotlu u ovisnosti o vanjskoj temperaturi. 2. Da bi poveali svoje kompetencije uestvovat emo na projektima koje smo zapoeli u suradnji s drugim kolama iz Hrvatske, Slovenije i Italije uz pomo EU. 3. Ti projekti mogu se ukratko svesti na primjenu obnovljivih izvora energije, invenciju, inovaciju. 4. Zapoeli smo konstruiranje tj dizajniranje u biti kompleksnog rasvjetnog stupa koji bi za potrebe rasvjete ali i za punjenja akumulatora elektrinog vozila koristio elektrinu energiju dobivenu iz sunevih foto-naponskih kolektora ali i iz vjetroturbine. Rasvjeta bi se realizirala s kompaktnim LED reflektorima 2*12W . Sunevi kolektori bi bili pokretani s dodatnim servomotorima koji bi pratili sunce od izlaska do zalaska , od horizonta do zenita u podne. Isto tako, vjetroturbina i sunevi kolektori koji prate sunce punili bi posebne baterije koje bi se upotrebljavale na elektrinom vozilu. 5. Elektrino vozilo koje namjeravamo uraditi bilo bi kompletno elektrino, te bi u sebi osim akumulatora, motora, kontrolera brzine i ostalih potrebnih komponenti sadravalo i elemente robotike samoparkiranje i tome slino. 6. Na svakom od ovih prototipskih ureaja moglo bi se nadograivati nove komponente. Realizacijom ovih projekata tj ovih prototipskih ureaja mislimo postii vie ciljeva. Osim to emo uivati u radu na njima ujedno emo stei nova znanja i vjetine u irokoj lepezi znanja koja e nam u budunosti trebati. Znai, stei emo nove kompetencije. Podruja koja pokrivaju ti projekti su od elektrotehnike, robotike, energetike, elektronike, automatike, regulacije i upravljanje, informatike pa do strojarstva i graevinarstva,. Senzibiliziranje javnosti Ujedno emo prezentacijama projekta i realizacijom istog senzibilizirat javnost glede primjene obnovljivih izvora energije, te kako financijskom tako i ekolokom koristi prilikom zamjene motora s unutranjim sagorijevanjem onim s elektrinim pogonom tj s elektromotorom. Semizacija Kompetencije, a to znai znanja i vjetine uostalom iskustvo koje emo stei, mi i nastavnici, ali i didaktika oprema koju emo realizirati, te koja e se stalno moi usavravati, poboljavati i nadograivati biti e sjeme znanja za budue generacije. Eto to je na put.

Da bi uspjeno realizirali ove projekte traimo sponzore. Ovi prethodno izneseni prijedlozi moda nisu tako matoviti, meutim, da bi zadovoljili i takav zahtjev evo jo jednog: Prijedlog:

Ponovo oivljavanje i uvoenje starogrke PERIPATETIKE KOLE, ali sada osuvremenjene u TEHNIKOJ KOLI PULA
Tko su PERIPATETICI? Aristotelovi uenici. Nazvani su tako jer im je Aristotel predavao i govorio najdublja znanja, otkrivao tajne prirode, svijeta etaju. Tako su u etnji uenici spoznavali, raspravljali i otkrivali svijet (najpoznatiji uenici: Teofrast, Eudem, Straton ..).

Na koji nain bi realizirali povratak peripatetike kole u srednjokolski sustav?. Naravno etanje koje je prakticirao Aristotel prilagodili bi dananjim potrebama i dananjoj tehnici, osuvremenjenje etnje. Za etnju emo upotrijebit bicikle ili hodalice , iste onakve kakve upotrebljavaju u teretanama. Vozi biciklu, a stoji na mjestu u razredu, instrumenti ti pokazuju prijeene kilometre, brzinu, otkucaje srca itd. U razredu ti bicikli bili bi prikljueni na generator s permanentnim magnetima koji bi pak punili akumulator pa e kao takvi postati obnovljiv izvor energije. Instrumenti bi pokazivali ne samo prijeeni put brzinu - ve i energiju koju je uenik proizveo. Na prednjem djelu bicikla bio bi smjeten mali pult s NOTEBOOK-om tako da se moe zapisati ili snimiti popratno predavanje. U tako opremljenoj uionici ispred svih bicikala tamo gdje je prostor za glavnog predavaa smjestit e se veliki panoi ili inteligentne ploe gdje bi se projecirali razni sadraji. Npr. na satu zemljopisa prilikom obrade neke strane zemlje tijekom predavanja dok bi uenici ganjali bicikle na panou bi se projecirali razni kadrovi snimljeni u toj zemlji, etnja ulicama glavnog grada, lagana vonja, panoramska etnja, kadrovi snimljeni iz zraka, iznad planina rijeka, parkova. Zamislite samo, vozite biciklu, a ispred vas prolijeu snimci pustinjskih predjela, gradske vreve, letovi ptica u nacionalnim parkovima, erupcije vulkana,
8

zaranjate u dubine oceana. Na satu povijesti svojim biciklom prolazite popritima krvavih bitaka, revolucija, popritima ratova, ustolienja kraljeva, izgradnje piramide, svim prizorima snimljenim u raznim filmovima, a sada kao kola sloenim u novom kontekstu. Rasvjeta uionice, energija za projekcije, pa i grijanje tog prostora bile bi pokretane i napajane iz generatora koje bi pokretali bicikli. Svaki uenik bi posjedovao svoju ifru, te bi mogao imati pregled koliko je energije na pojedinom satu ili kumulativno proizveo. Organiziralo bi se takmienje tko e vie proizvesti energije... O korisnosti za prirodoslovno-matematike i strune predmete da i ne govorimo. Svaki uenik bi morao nauiti rastaviti i sastaviti takav stroj. Popraviti ga nakon namjetenih kvarova. Zorno bi imao pregled o pretvorbi jednog oblika energije u drugi. Izraunavao bi odnose prijenosa. Povezivao svoj bicikl preko interneta, nadzirao ga itd. Dijelio bi ga s drugim uenicima pa bi razvijao timski i grupni rad, ali i odgovornost. Snimke koje bi se prikazivale na takvim projekcijama pripremale bi se na razne naine. Jedan od naina, onaj temeljni, bio bi da nakon raspisanog javnog natjeaja za razne predmete kreativni ljudi sloe niz filmova kolaa ve prema planu i programu. Naravno, uenici i uitelji mogli bi snimati svoje filmove i prezentacije, te ih mijenjali s ostalim kolama. Svaka kola bi mogla imati svoj film ne kao promidbeni - kakvi ve postoje - ve dokumentarni kola o koli, gradu, snimljen u pokretu po mogunosti kao s bicikla. Dok bi uitelji predavali ili razgovarali s uenicima ujedno bi se etali prostranstvima svijeta . Eto, nije ba prava peripatetika kola i nije ba Aristotel, ali bi proizveli puno energije i zabavili se.Tako bi se realizirala i ona U ZDRAVOM TIJELU ZDRAVI DUH.