Grb Tunisa

Tunis (Tunika Republika) magrebka je drava koja na sjeveru i na istoku granii sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alirom te na jugoistoku s Libijom.

Ime drave dolazi od imena njezina glavnog grada, Tunisa, koji se nalazi na sjeveru zemlje.

Od 1957. republika.

godine,

Tunis

je

predsjednika

Danas je lan brojnih svjetskih i regionalnih organizacija ukljuujui Arapsku Ligu, Afriku Uniju te Zajednicu sahelo-saharskih drava.

Tunis pokriva 163 610 km to ga ini najmanjom dravom u Magrebu. Reljef Tunisa poprilino je drukiji od reljefa regije. Zemlja ima poprilino dugu obalu. Kroz zemlju se u smjeru jugozapad-sjeveroistok protee planinski lanac Cap Bon, koji je dio istonog dijela Atlasa. Izmeu planina u toj regiji nalaze se doline te plodne ravnice. Najvia je toka Djebel Chambi (1544 m). Sahara, koja se nalazi na jugu zemlje, pokriva oko 40% teritorija Tunisa.

Klima Tunisa podlona je sredozemnim i saharskim utjecajima. Sastoji se od sedam bioklimatskih zona izmeu kojih postoji velika razlika u mogunostima uzgoja. Najveu klimatski granicu izmeu sjevera i ostatka zemlje ini tuniki planinski lanac koji odvaja mediteransku i saharsku klimu. Ljetnu sezonu obiljeava aridna klima koja je obiljeena visokim vruinama i suhosti zbog juga. U podrujima planina Kroumirie mogue su temperature oko 0 C zimi te oko 50 C ljeti u pustinjskim podrujima.

 Godinji

broj padavina varira kroz regije: o oko 1 000 milimetara na sjeveru o oko 380 milimetara u sredinjem djelu o oko 300 milimetara na jugu

Iako se veina Tuniana izjanjava kao Arapi, veina su berberskog porijekla, tako da su Berberi, koji predstavljaju znaajnu manjinu u Maroku i Aliru, vrlo malobrojni u Tunisu.

Mnoge druge civilizacije su takoer ostavile svoj trag na Tunianima: Feniani, Rimljani, Vandali, Arapi, Turci te Francuzi.

Ovdje se naselilo i puno Maura i idova koji su pobjegli iz panjolske krajem 15. stoljea.

Veina Tuniana (98% stanovnitva) su muslimani suniti. Vrlo jaka idovska populacija na jugu Djerbe danas se svela na vrlo malobrojnu skupinu koja veinom ivi u podruju grada Tunisa. Takoer postoji i malobrojna zajednica krana.

Stanovnitvo Tunisa godinje se poveava stopom od 3,6% te je stopa urbanizacije 2005. godine bila 64,9%. Tunis je takoer i zemlja s vrlo visokom stopom emigracije: broj Tuniana u inozemstvu dosee brojku od 885 000 ljudi. 83% njih ivi u Europi, a od toga 511 000 u Francuskoj.

Glavni sektori privrede su: o poljoprivreda (masline, maslinovo ulje, agrumi, itarice, rajice, datule i bademi), o industrija (tekstil, obua i automobilski dijelovi), o turizam, o rudarstvo (fosfati, eljezo, olovo, cink, nafta). Tunis je prva mediteranska zemlja koja je potpisala sporazum o slobodnoj trgovini sa Europskom unijom.

U Tunisu se nalazi sedam meunarodnih zranih luka, ali najvanije transportno sredstvo u zemlji je eljeznica. eljeznika mrea sastoji se od 1905 kilometara pruge te 200 kolodovora. Cestovna mrea dugaka je oko 19.000 km te povezuje razne regije zemlje, kao i susjedne drave, Libiju i Alir.

Tuniku kulturu obogauje 3000 godina stara povijest te se na njoj mogu nai tragovi punske, arapske, turske, afrike, europske i islamske kulture, kao i brojni utjecaji dinastija koje su vladale zemljom.

Povijesna mjesta, nacionalni muzeji, gradska arhitektura, kuhinja i glazba svjedoe o mijeanju raznih mediteranskih kultura.

Od svih zemalja u Magrebu Tunis je jezino najhomogeniji. Jezici koji se govore u Tunisu jesu tuniki arapski (maternji jezik veine stanovnitva koji je nastao iz knjievnog arapskog te nema slubeni status) te knjievni arapski (slubeni jezik koji se ui od predkolskog obrazovanja). Vrlo velik broj Tuniana govori francuski (jezik kulture koji se ui od osnovne kole) te se esto u osnovnoj koli predaje i engleski. U srednjoj koli obvezno je uenje etvrtog jezika, a u izboru su njemaki, panski, talijanski, ruski i kineski. Obrazovanje je besplatno i obvezno za svu djecu do 16 godina.

Godinje se u zemlji odrava mnotvo meunarodnih, nacionalnih i lokalnih festivala. Veinom dominiraju muziki i pozorini festivali. Neki od tih festivala imaju prilino iroku tematiku, kao npr. Kartaki festival, Festival umjetnosti od plastike ili Tabarka Jazz Festival, dok su drugi festivali vrlo specifini.

Tunika kuhinja je bogata i raznolika te se razlikuje od kuhinja drugih drava u Magrebu. Bazira se na povru, ovijem, goveem i devinom mesu, ribi i tjestenini.

Bageti se, takoer, konzumiraju uz jela.

Najpopularnije jelo su pageti ili makaroni koji se posluuju sa umakom od rajica.

eija (chchia) oblik je pokrivala za glavu od crvenog flica koje pokriva lice. Jo se uvijek moe vidjeti na nekim mukarcima, iako je stil odijevanja u zemlji poprilino vesterniziran. ia je u arapskim zemljama, pa tako i u Tunisu, tradicionalno sredstvo za puenje tombaka kroz cijev iz posude s vodom. Tombak je biljka vrlo slina duhanu. ar se prekriva izbuenom aluminijskom folijom nad kojom se nalazi uareni drveni ugljen.