TREI ISPIT DEDUKTIVNI SUSTAV

Ispit je odran krajem veljae 2007. Svaki je uenik imao pred sobom ovaj pregled pravila izvoenja: X X zakon iskljuenog srednjeg (i sr) (X X) zakon neprotuslpovlja (neprot) -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------X Y Y X; X Y Y X izmjenitost (izm) X (Y Z) (X Y) Z; X (Y Z) (X Y) Z udruivost (udr) X (Y Z) (X Y) (X Z); X (Y Z) (X Y) (X Z) raspodjeljivost (rasp) X Y X Y svoenje pogodbe (pog) X Y (X Y) ( Y X) svoenje dvopogodbe (dvopog) (X Y) X Y; (X Y) X Y De Morganovi zakoni (DeM) X X X; X X X idempotentnost (idem) X X zakon dvostrukog nijeka (dvn)

----------------------------------------------------------------------------------------------------------XY XY XY XY X Y X YZ Y MP X MT Y DS XZ -------------------------------------------------------------------------------------------------------------

HS

XY X i Y i XY X Z Y Z Z

X Y XY

X X Y u u X Y Y X X Y u

XY X Y i X Y Y X

XY Y X i X X u op

X Y X Y u i

SADRAJ: to: na stranici: Ispiti .. 2 5

Rjeenja A ispita Rjeenja B ispita Rjeenja C ispita

. 12 17

A
Dovri ili dopuni ovih 7 izvoda u skladu s propisanim pravilima deduktivnog sustava iskazne logike. U djelomino rijeenim izvodima treba strogo potovati zadani obrazac. U izvodima koji su zadani samo u naznakama (bilo uz upute, bilo bez njih) slobodan si odabrati nain rjeavanja (iznimke su jedino upute s usklinikom one su obvezujue). Ispit donosi ukupno 42 boda (bodovi za svaki zadatak upisani su u desnom kutu). Ocjenjivanje: 12(2), 19(3), 27(4), 35(5).

1 2 3 4 5 6 7 8 9

(B A) BC CA C

1 2 3

(B A) (C A) AD BA BD CA CD (B D) (C D) (B D) (C D) (B C) D (B C) D

1 (B A) 2 3 4 5 6 7 8 9 B 6,7 DS 4-9 u A 5 dvn BC CA C C p

2 dvopog 4 i 5,3 u 6 pog 7 rasp 8 pog 9,1 MT

4 5 6 7 8 9

10 C

10 (B C) D 11 (B C) D

10 C

1 2

C (A B) C A B

4 (na jednoj crti!)

1 A (B C) 2 3 4 5 (B (C A)) B (C A)

(B (C A)) 1 udr, izm

7 4 (u, MP, pog, rasp, DeM, DS)

1 4 pog, pog 2

(A B) (A C) D (B C) D A

1 C (A B) 2 C A

6 B (pomou podizvoda!)

B
Dovri ili dopuni ovih 7 izvoda u skladu s propisanim pravilima deduktivnog sustava iskazne logike. U djelomino rijeenim izvodima treba strogo potovati zadani obrazac. U izvodima koji su zadani samo u naznakama (bilo uz upute, bilo bez njih) slobodan si odabrati nain rjeavanja (iznimke su jedino upute s usklinikom one su obvezujue). Ispit donosi ukupno 42 boda (bodovi za svaki zadatak upisani su u desnom kutu). Ocjenjivanje: 12(2), 19(3), 27(4), 35(5).

1 2 3 4 5 6 7 8 9

A (A B) A B C 1 dvopog 3 i 2 i 5 u 4,5 MP 7 i C 6,8 DS

1 2 3 4 5 6 7

(A B) (A C) D (B C) D (B C) AB B (D C) B (D C) A (D C) 3 udr, izm A D 2 pog

1 2 3 4 5 6 7 8

(A B) B B B p

2 dvn

B B B

2 op 5 i 2-7 u

8 A (D C) 9 AC 8 udr, izm

10 C (A D) 11 C (A D) 12 A (A D) 13 A (A D) 14 A D 15 A D

(A B) B

B (na jednoj crti!)

14 pog

7 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 (A B) (B A) A B 10,7 u 11 dvopog B A B A (A B) (A B) ((A B) A) ((A B) B) (A B) A (A B) B A B 1 rasp 2 i 2 i 3 rasp 5 i 6 pog 1 (A B) (A B)

7 (u, u, DeM, DS, i) A B 1 (A (B C)) A B

C (naknadni ispit za uenike koji nisu pristupili redovnom ispitu)

Dovri ili dopuni ove izvode u skladu s propisanim pravilima deduktivnog sustava iskazne logike. U djelomino rijeenim izvodima treba strogo potovati zadani obrazac. Ispit donosi ukupno 42 boda. Ocjenjivanje: 12(2), 19(3), 27(4), 35(5).

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

C ((A C) B) A ((B C) C) D

1 2

(A B) (A B) (A B) (A B) (A B) (A B) (A B) (A B) (A B) (A B) (A B) (A B) (A B) (A B) A

1 2

AB C A (B C)

2 udr 3 i 4 dvn, DeM 5 izm,udr 6 DeM 1,7 MT 8 u 3 i D 9,10 dvn, DS

3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14

1 dvn, pog

(B (A (A B))) (B (A (A B))) 6,7 u (B B) (A (A B)) (B B) A (A B) (A A) (A B) AA A 11 rasp 12 i

1 2 3 4 5 6 7 8 9

C ((A C) B) A ((B C) C) (A C) (B v C) AC C D

1 2

(A B) (A B) (A B) (A B) A A p

1 2

(A B) (B A) B C AC

2 izm, udr 3 i 4 i

3 4 5 6

AB B A B (A B) A B

2,5 MT, dvn 6,3 DS 3,7 u 8 dvn, DeM 1,9 DS

6,4 dvn, DS

7 8

(B C)

3 i 9 DeM

9 10 11

10 B C 11 12 D

8,11 DS

12 13

A A

3-11 u 12 dvn

RJEENJA S OSVRTOM
A
1 2 3 4 5 6 7 8 9 (B A) BC CA (B C) (C B) CB (C B) (C A) (C B) (C A) C (B A) C (B A) C 2 dvopog 4 i 5,3 u 6 pog,pog 7 rasp 8 pog 9,1 MT 6 1 2 3 4 5 6 7 8 9 (B A) (C A) AD BA BD CA CD (B D) (C D) (B D) (C D) (B C) D (B C) D 1i 3,2 HS 1 i 5,2 HS 4,6 u 7 pog,pog 8 rasp 9 DeM 10 pog 9

1 (B A) 2 3 4 5 6 7 8 9 BC CA C A B A A B B C p 3,4 MP 1 DeM 5 dvn 2,4 i 6,7 DS 4-9 u

10 C

10 (B C) D 11 (B C) D

10 C

1 2 3 4 5 6

C (A B) C A C A B A B B

4 (na jednoj crti!) 1 i 1 i 2,3 MP 4,5 DS

1 A (B C) 2 B (C A)

(B (C A)) 1 udr, izm 2 dvn, DeM 3 DeM 4 pog, pog

7 4 (u, MP, pog, rasp, DeM, DS)

3 (B (C A)) 4 (B (C A))

1 2 3 4 5 6

(A B) (A C) D (B C) D B C (A B) (A C) A (B C) (B C) A D A D A p 2,3 MP 1 pog, pog 5 rasp 4 DeM 6,7 DS 3-8 u

5 (B (C A))

1 C (A B) 2 C A 3 4 5 6 7 8 B A B B C A A

6 B (pomou podizvoda!) p 1 i 3 dvn 1 i 4,5 DS 2,6 MP 3-8 u

7 8 9

9 B

Ukupno 49 rjeavaa, 1213 postignutih bodova, prosjeno 24,76. Najuspjeniji su bili Hrvoje Rani i Tomislav Kolega iz B razreda, koji su osvojili sve bodove, te Ana Maria Ivankov (D) s bodom manje, a posebno treba istaknuti Katarinu Jordan (C), koja je, pored besprijekorno rijeenih prethodnih zadataka u ispitu, neoekivanom, iznimnom i vjetom logikom akrobatikom pri rjeavanju posljednjeg zadatka zasluila poseban bod vie iznad najvieg, ukupno 43! Zadaci slobodnijeg izvoenja (4. i 5. dolje lijevo, te 7. dolje desno) mogli su se, to ste i pokazali, rijeiti drugaije. Zadatak 4 Zvonimir Brzi (D) i Katarina Jordan su, umjesto MP iz C i C A, do iskaza A doli pomou DS iz C A (iskaz dobiven svoenjem pogodbe iz druge pretpostavke) i dvostruko zanijekanog C kojeg su izvukli iz prve pretpostavke. Anita alina (C) je iskaz A B, koji je izvukla iz prve pretpostavke, pretvorila u pogodbeni oblik A B i tada primijenila MP (A (dobiven po MP iz C i C A) i A B). Dakle, do B se moglo po jednim MP i DS, bez MP, ali i bez DS. Pogledajte sada ovaj nain rjeavanja:

1 2 3 4 5 6 7 8

C (A B) C A (C A) (C B) (C A) (C B) (C A) (C B) (C A) (C B) C B B B 1 rasp 3 dvn, DeM 4 pog 5 pog 6,2 MP 7 i

Tako je zadatak rijeio Branimir Juri (A). Marko Skoblar, Marko Mandi, Hrvoje Rani i Dino upan iz B, te Andrea Bai iz D razreda, imali su istu poetnu zamisao (raspodjeljivost u koraku 3), ali su drugu pretpostavku prilagodili DS zahvatu i do rjeenja doli za korak prije: 1 2 3 4 5 6 7 C (A B) C A (C A) (C B) C A (C A) C B B B 1 rasp 2 pog 4 DeM 3,5 DS 6 i

Sada slijedi postupak koji je iao preko hipotetikog silogizma: 1 2 3 4 5 6 7 C (A B) C A A B A B C B C B B 1 i 2 dvn, pog 2,4 HS 1 i 5,6 MP

Njega su se dosjetili Ana Maria Ivankov (D), Stipe arlija (A), Marina Jurin (C), Valentin Rukavina (A) i Petra Bila (A). Zadatak 5 Trebalo je jo pokuati isto izvesti pomou podizvoda. Neizravno je trebalo pokazati neodrivost podpretpostavke B, odnosno protuslovni slijed za njom. Protuslovlje {C, C} odabrali su Ante Mioi (C), Nevia Vidakovi (B), ime Matuli (B): 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 C (A B) C A B A B B A A C C B B p 1 i 3 dvn 4,5 DS 6 dvn 1 i 2,8 MT 3-9 u

Iskaz B opovrgnuli su protuslovljem {B, B} Nora Musta iz B, te Tomislav Duji iz D razreda: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 C (A B) C A B A B C A B B B B p 1 i 1 i 2,5 MP 3 op 4,6 DS 3-8 u

A sada malo o rjeenjima koja su do B dolazila bez opovrgavanja iskaza B. Marko Skoblar i Mate Antievi iz B razreda su podizvodno sastavili pogodbu B B, koju su potom preveli na disjunkciju i idempotentnou sveli na B: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 C (A B) C A B C A B A B B B B B B p 1 i 1 i 2,4 MP 5,6 DS 3-7 u 8 pog 9 idem

10 B

Nekoliko se uenika zaputilo prema pogodbi C B, znajui da bi s potvrdom prednjaka C, koju u sebi sadri prva pretpostavka, postupkom MP lako dobili B. Ali, nisu doli do svog cilja, pa ih tako ni ne spominjem.

1 2 3 4 5 6 7 8 9

C (A B) C A C A A B B C B C B B p 2,3 MP 1 i 5,4 DS 3-6 u 1 i 7,8 MP

Svaki se slijed moe dokazati izvodom samo po osnovnim pravilima ( uvoenje i iskljuenje logikih veznika, te opetovanje). Kako bi to izgledalo u ovom primjeru (napredniji rjeavai neka ovo dobro proue, jer e se za koji tjedan provjeravati i takva vjetina!)

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

C (A B) C A C A B A A B A A B B B B

p p 1 i 1 i 2,3 i (MP) p p 6 op 5 op 7-9 u p 11 op 4, 6-10, 11-12 i

to manje raspoloivih pravila, to sloeniji izvod! Do disjunkcije A B moemo doi preko osnovnih pravila, a potom iz svakog od njenih disjunkata posebno do B. Pretpostavljajui disjunkt A, mogue je opovrgnuti iskaz B, i to ve raspoloivim protuslovljem {A (korak 5) i A {korak 6)}, dok iz disjunkta B iskaz B slijedi neposrednim opetovanjem. Zadatak 7 Ovo je zadatak u kojem je briljirala Katarina Jordan. No ipak prije nego to razmotrimo njeno rjeenje, pogledajmo kako je Branimir Juri doao do iskaza D A na jednoj ici (bez podizvoda):

1 2 3

(A B) (A C) D (B C) (A B) (A C) D A 1 pog 3 rasp 4 izm 5 dvn, pog 2 DeM 7,6 HS

4 A (B C) 5 6 7 8 (B C) A (B C) A D (B C) D A

Sudei po tome da je Branimir jedini zadatak rijeio bez podizvoda, ini se kako jednom icom nije bilo lako zadrati logiku ravnoteu i doi do cilja. No sigurno nije lake razvezati tri ice , dobro ih napeti i paziti da budu tono odreene duljine i namjene. Katarina je u tome uspjela: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 (A B) (A C) D (B C) D A AC C B C AB C B B A D A D A p p 1 i 5,4 MP 2,3 MP 1 i 6 dvn 8,4 MP 7,9 DS 4-11 u 3-12 u

Ova uistinu izvrsna zamisao (pod pretpostavkom D izvesti iskaz A tako da pokaemo neodrivost pretpostavke A), mogla se provesti i ovako: 1 (A B) (A C) 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 D (B C) D A AB AC B C B C BC (B C) A D A D A p p 1 i 1 i 5,4 MP 6,4 MP 2,3 MP 7,8 u 9 DeM 4-11 u 3-12 u

Meutim, u jednom i u drugom rjeenju primjenjivana su neka neosnovna pravila (DS i DeM). Neumornim istraivaima logikih prostora i onima koji se nisu uplaili ovog neoekivano drskog izazova iz inae mirnog i poslunog C razreda, majstorima izvoenja, te svima onima s istananim osjeajem za slijed, ne dvojim, biti e zanimljivo pogledati kako bi se izvod proveo uz ograniavanje raspoloivosti pravila samo na 11 osnovnih:

1 (A B) (A C) 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 B B A D A B D (B C) D A AB AC B C B B C A C C A B A A

p p ( cilj D A) p (cilj A) p (za opovrgavanje) 1 i 1 i 2,3 i (MP) p (cilj B) 8 op p (cilj B) p (za opovrgavanje) 6,11 i (MP) 10 op 11-13 u p (za opovrgavanje) 4 op 14 op 15-17 u 5,4 i (MP) 7, 8-9, 10-18 i 4-20 u 3-21 u

Da iz iskaza (A B) (A C) i D (B C) slijedi iskaz D A moe se, dakle, razumjeti pomou malog broja osnovnih logikih pravila (svevaeih logikih istina): {u, i, i, op, u, i}. To razumijevanje i ne treba biti tako dugako i sloeno. Da se postupak iskljuenja disjunkcije zapoeo na vioj razini, prije, izvod bi se dovrio manjim brojem koraka i ponavljanjima koji olakavaju praenje. Taj primjer izvoda nalazi se na sljedeoj stranici, a ovdje je malo pomono objanjenje. Ako je iskaz D (korak 3), tada je disjunkcija B C (korak 4) Za tom disjunkcijom slijedi A (koraci 4 16), tako da A slijedi za disjunktom B (koraci 5-10) i za disjunktom C (koraci 11 16). im oba disjunkta povlae isti iskaz, on je potvren ako tvrdimo disjunkciju (barem jedan od tih disjunkata). Slijedi li A iz/za B? Drugim rijeima, moe li se pod pretpostavkom B opovrgnuti iskaz A, pokazati da nije mogu, tj. da povlai ono nemogue? Moe. A ne moe biti, jer kad bi bilo (korak 7), tada bi bilo i B (korak 8 po MP iz A B) i B (korak 9 koji neposredno izlazi iz 5), to je protuslovno. Na slian nain, zbog iskaza A C koji nam dolazi iz prve zadane pretpostavke, iz C lako opovrgavamo A. Ovdje se moe pomisliti da se A moe jednostavno dobiti postupkom Modus tollens. Tono, no podsjeam da Modus tollens nije osnovno pravilo. U ovom izvodu ujedno moemo vidjeti kako se sam Modus tollens moe dokazati (koraci 5,6 - 10 i koraci 11,12 16).

10

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

(A B) (A C) D (B C) D B C B AB A B B A C AC A C C A A D A

p p (cilj D A) p (cilj A) 2,3 i (MP) p (cilj A) 1 i p (za opovrgavanje) 6,7 i (MP) 5 op 7-9 u p (cilj A) 1 i p (za opovrgavanje) 12,13 i (MP) 11 op 13-15 u 4,5-10, 11-16 i 3-17 u

Kako ispuniti ovaj prostor do kraja stranice? Svakako jo jednim izvodom! Neka to bude jedan neuobiajen nain dokazivanja na jednoj crti slijeda C (A B), C A, dakle B (etvrti zadatak):

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

C (A B) C A A B C A A B (A B) (A B) (A A) B (A A) B

p p 1 i 1 i 2,4 MP 5 u 3,6 u 7 rasp neprot 8,9 DS

11

1 2 3 4 5 6

A (A B) A B C

1 2

(A B) (A C) D (B C) D (B C) AB B (D C) B (D C) A (D C) A D

1 2

(A B) B B B (A B) A B B B B p

(A (A B)) ((A B) A) A (A B) A AC

1 dvopog 3 i 2 i 5 u 4,5 MP 7 i 6,8 DS

3 4 5 6 7

2 pog 1 i 3 udr, izm 5 pog 4,6 HS 7 pog 1 i 8 udr, izm 10 pog 9,11 HS 12 pog 13 izm, udr 14 pog

3 4 5 6 7 8

2 dvn 1,3 MT 4 DeM 2 op 5 i 2-7 u

7 A B 8 A 9 C

8 A (D C) 9 AC

10 C (A D) 11 C (A D) 12 A (A D) 13 A (A D) 14 A D 15 A D

1 2 3 4 5 6

(A B) B (A B) B (A B) B

B (na jednoj crti!) 1 pog 2 DeM 3 Rasp 4 i 5 idem

(A B) (B B) B B B

7 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 (A B) (A B) ((A B) A) ((A B) B) (A B) A (A B) B (A A) (B A) B A B A (A B) (B B) A B A B (A B) (B A) A B A B 1 rasp 2 i 2 i 3 rasp 5 i 6 dvn, pog 4 rasp 8 i 9 dvn, pog 10,7 u 11 dvopog 1 2 3 4 5 6 7 (A B) (A B) A A B (A B) A B B A B

7 (u, u, DeM, DS, i) A B p 2 u 3 DeM 1,4 DS 5 i 2-6 u 1 2 3 4 5 (A (B C)) (A (B C)) A (B C) A AB A B 1 pog 2 DeM, dvn 3 i 4 u

12

B ispit rjeavalo je 49 uenika. Osvojeno je ukupno 953 boda, ili 19,44 po ueniku. Ovaj su ispit najbolje napisale Antonela Metrovi (B) i Dalia Coli (D) sa svim moguim bodovima, te Tanja Kezi (A) i Nina Marin (B) s bodom manje. Zadaci 5, 6 i 7 bili su zadaci otvorenog izvoenja. Zadatak 5 Postupak koji je usporedan pokazanom koristi se istim pravilima, jedino De Morganom nijee cijeli iskaz, umjesto jednostavnih mu podiskaza: 1 2 3 4 5 6 7 (A B) B (A B) B ((A B) B) ((A B) (B B)) ((A B) B) (A B) B B B (na jednoj crti!) 1 pog 2 DeM 3 Rasp 4 idem 5 DeM 6 i 5

Jedina koja se uspjeno odvaila zaputiti se na drugaiji nain od oekivanog i naim vjebama utabanog bila je Anamarija Maruna iz D razreda: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 (A B) B B B (A B) A B B B B B B B B p 2 dvn 1,3 MT 4 DeM 5 i 2-6 u 7 pog 8 idem

Jednostavnije iskoritavanje podizvoda svakako je ono za opovrgavanje, koje se, uz kod Anamarije ve vieno, moe postii opetovanjem podpretpostavke B:

1 2 3 4 5 6 7 8

(A B) B B B (A B) A B B B B

B p 2 dvn 1,3 MT 4 DeM 2 op 5 i 2-7 u

Kad poetnu pogodbu svedemo na disjunkciju, imamo mogunost primjene pravila iskljuenja disjunkcije:

13

1 2 3 4 5 6 7 8

(A B) B (A B) B (A B) A B B B B B

B 1 pog p (cilj B) 3 DeM 4 i p (cilj B) 6 op 2,3-5, 6-7 i

Neobino izgledaju etiri zadnja koraka u ovom izvodu? Ipak, svaki od tih B ima drugaiju ulogu i prenosi drugaiju poruku. B u koraku 5 slijedi iz (A B). B u koraku 6 se pretpostavlja, uzima se kao da je istinit. B u koraku 7 slijedi iz te pretpostavke, a B u koraku 8 se potvruje zbog toga to slijedi iz svakog disjunkta ve u koraku 2 potvrene disjunkcije. Izvod u okviru jezgre sustava izvoenja, raspolaganjem samo osnovnim pravilima, jasno, da bi bio uinkovit, primjenjujui ta pravikla, postavlja ih u meusobno sloeniji odnos: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 (A B) B B AB B B (A B) B AB (A B) B B B p (cilj B) p (za opovrgavanje) p (za opovrgavanje, radi slijeda (A B) do B) 2 op 1,3 i (MP) 3-5 u p (za opovrgavanje, ostvarivanje slijeda (A B) do B, a radi protuslovlja s B i cilja koraka 2) 7 u 6 op 2 op 7-9 u 2-11 u

Zadatak 6 Tanja Kezi (A), Stipe Skroe (A) i Nina Marin (B) izveli su A B bez podizvoda oslanjajui se na dio izvoda iz prethodnog zadatka. Zbog toga sam, neovisno o tome to su zadatak rijeili bez greke i to ih poetne upute nisu obvezivale na potovanje postavljenih uputa za taj zadatak, njihovom rjeenju udijelio 6 bodova od moguih 7. Rjeenje Antonia Jurjevia iz B razreda vrijedno je panje: 1 2 3 4 5 6 7 8 (A B) (A B) A (A B) (A B) (A B) (A B) A B A B B A B p (cilj A B) p(cilj B) 1 dvn, pog 3 DeM 2 u 4,5 MP 6 i 2-7 u

14

Za razliku od oekivanog rjeavanja, koje je podpretpostavku A disjunktivnim proirivanjem i De Morganovim izvlaenjem nijeka prilagoavalo disjunktivnom silogizmu nad prvom pretpostavkom, Antonio je podpretpostavku A i prvu pretpostavku (A B) (A B) uzajamno prilagoavao (disjunktivno proirenje A u A B, te pretvorba disjunktivne pretpostavke u pogodbeni oblik (korak 3) uz De Morganovu raspodjelu nijeka na podiskaze (korak 4), da bi ih spojio u Modus ponens i dobio konjunkciju iz koje B slijedi neposredno. Kako je pretpostavka u disjunktivnom obliku, imamo priliku vjebati postupak iskljuivanja disjunkcije. Ponovimo, ako iz svakog disjunkta slijedi neki isti iskaz, tada taj iskaz slijedi iz cijele disjunkcije: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 (A B) (A B) AB A A B A B A B B A B A B A B p(cilj A B) p (cilj A B) 2 i 3 u 4 pog p (cilj A B) 6 i 7 u 8 pog 1,2-5, 6-9 i

Zakon svoenje pogodbe ne spada u osnovna pravila, pa ga, elimo li postupak provesti unutar najueg okvira izvodivosti, treba zaobii: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 (A B) (A B) AB A A B A B A A B A B A B B A B A B A B A B p (cilj A B) p (cilj A B) 2 i 3 u p (cilj B) p (za opovrgavanje radi cilja iz 5) 3 op 5 op 6-8 u 5-9 u p (cilj A B) 11 i 12 u p (cilj B) 12 op 14-15 u 1, 2-10, 11-16 i

15

Zadatak 7 Pretpostavka tog izvoda nijenog je oblika i zato prilino svezana (ne nudi mnogo razliitih mogunosti obrade). Ipak, i u ovom zadatku Anamarija Maruna pokazuje kako su joj podizvodi sredstva olakavanja izvoenja, makar se na prvi pogled ini kako je suprotno: 1 (A (B C)) 2 3 4 5 6 7 8 A (A (B C)) A (B C) (A C) B B A B AB p (cilj A B) p (cilj B) 1 pog 3 DeM, dvn 4 izm, udr 5 i 2-6 u 7 pog, dvn

Osnovnim je pravilima neizravno mogue doi do rjeenja bez pretvorbe pretpostavke, ve postupnim graenjem iskaznog sadraja kojeg nijee: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 (A (B C)) A A BC A A (B C) A (B C) (A (B C)) A A AB p (cilj A B) p (za opovrgavanje) p (cilj (B C)) p (za opovrgavanje radi cilja iz 3) 3 op 2 op 4-6 u 3-7 u 1 op 2-9 u 10 i (dvn) 11 u

16

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

C ((A C) B) A ((B C) C) (A (B C)) C A (B C) (A (B C)) ((A C) B) ((A C) B) C C D C D D

1 2

(A B) (A B) (A B) (A B) (A B) (A B) (A B) (A B) (A B) (A B) (A B) (A B) (A B) (A B) A

1 2

AB C A B C BC A (B C) A (B C) p 1,3 MP 2 op 4,5 u 3-6 u

2 udr 3 i 4 dvn, DeM 5 izm,udr 6 DeM 1,7 MT 8 u 3 i 9,10 dvn, DS

3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14

1 dvn, pog 2 DeM 3,4 HS 2 pog, dvn 5 pog, dvn

3 4 5 6 7

(B (A (A B))) (B (A (A B))) 6,7 u (B B) (A (A B)) (B B) A (A B) (A A) (A B) AA A 8 rasp neprot 9,10 DS 11 rasp 12 i 13 idem

1 2 3 4 5 6 7 8 9

C ((A C) B) A ((B C) C) (A C) (B v C) AC C (A C) B B BD (B C) D

1 2

(A B) (A B) (A B) (A B) A A B (A B) AB B A B (A B) A B B A A A p

1 2 3

(A B) (B A) B C A AB B A A B A B (B C) (C B) B C AC C AC AC p

2 izm, udr 3 i 4 i 1,5 MP 6,4 dvn, DS 7 u 3 i 9 DeM 10 i 8,11 DS

3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

3 u 4 DeM 2,5 MT, dvn 6,3 DS 3,7 u 8 dvn, DeM 1,9 DS 10 i 3-11 u 12 dvn

4 5 6 7 8 9 10 11 12

3 u 1,4 MP 5 izm 6 pog 2 dvopog 8 i 7,9 HS 10,3 MP 3-11 u

10 B C 11 B 12 D

17

Zadaci otvorenog izvoenja bili su 3 i 6. Evo kako su se mogli izvriti bez podizvoda: 1 2 3 4 5 6 7 AB C A B A C (A B) (A C) A (B C) A (B C) p p (cilj A (B C)) 1 pog 2 u 3,4 u 5 rasp 6 pog A (B C) A (B C) (A B) (A C)

1 2 3 4 5 6 7 8

AB C A B C (A B) (C A) (C B) ((C (C B)) (A (C B)) A (C B) A (B C)

p p (cilj A (B C)) 1 pog 2,3 u 4 rasp 5 rasp 6 i 7 pog, izm

U koraku 4 je izvreno spajanje pretpostavki u jedinstveni iskaz, koji se potom pretvorio u drugi pravilom istovrijednosti. Time je potpuno sauvana izvodna mo pretpostavki. Iskaz u koraku 5 sadri konjunkciju C B, koja je istovrijedna posljetku ciljanog iskaza A (B C), pa ju je bolje raspodjeljivati, nego da se drugi disjunkt C A raspodjeljuje po njoj i tako je mrvi. Odluka da u koraku 6 napravim upravo tu, raspodjelu nalijevo, temelji se na naelu korisnosti za ciljani iskaz (drugo vano naelo izvoenja, pored prvog, da izvoditi treba u okviru onog to se raspoloivim iskazima moe izvesti). Zadatak 7 rijeit u bez podizvoda, pazei da svaki korak bude primjena tono jednog pravila. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 (A B) (B A) B C (A B) (B A) (A B) (B A) (B A) (A B) ((B A) A) ((B A) B) (B A) A B (A A) B A A B A B (B C) (C B) B C AC p p (cilj A C) 1 pog 3 DeM 4 izm 5 rasp 6 i 7 udr 8 idem 9 izm 10 pog 2 dvopog 12 i 11,13 HS

18

Kako do cilja doi p(r)ovlaenjem po osnovama?

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

(A B) (B A) B C A AB B A B B A B A A B B C AC

p p (cilj A C) p (cilj C) 3 u 1,4 i (MP) p (cilj B radi C po 2) 6 op p (cilj B radi C po 2) p (za opovrgavanje) 3 op 8 op 9-11 u 5,6-7, 8-12 i 2,13 i 3-14 u

19