V. FRANI, M. NJEGOVAN, L. MAGLIC: Analiza sigurnosti putnikih brodova Pomorstvo, god. 23, br. 2 (2009), str.

539-555

539

Mr. sc. Vlado Frani Marko Njegovan, bacc. ing. Lovro Maglic, mag. ing. Sveuilite u Rijeci Pomorski fakultet u Rijeci Studentska 2 51000 Rijeka

Pregledni lanak UDK:629.541(497.5) 656.61.08(497.5) Primljeno: 16. listopada 2009. Prihvaeno: 9. studenoga 2009.

ANALIZA SIGURNOSTI PUTNIKIH BRODOVA U NACIONALNOJ PLOVIDBI

U radu se analizira flota putnikih brodova u nacionalnoj plovidbi, odnosno nezgode povezane s putnikim brodovima u hrvatskom obalnom podruju. Osim brodova za kruna putovanja koja veinom plove u meunarodnom prometu sve vei broj putnikih brodova plovi iskljuivo u nacionalnoj plovidbi. To su prvenstveno izletniki brodovi s jednodnevnim izletima te brodovi za kruna putovanja manjih kapaciteta. Promet brodova i njihova koncentracija u pojedinim podrujima znaajno poveava i mogunost nezgode na moru. U cilju poveanja sigurnosti putnika i kvalitete usluge prijevoza, u radu su napravljene analize stanja flote, vrsta pomorskih nezgoda te openito analiza sigurnosti putnikih brodova ime su utvreni najei uzroci nezgoda. Na temelju toga donijeti su zakljuci, odnosno predlau se preporuke u cilju unapreenja sigurnosti plovidbe putnikih brodova. Kljune rijei: putniki brod, nacionalna plovidba, pomorska nezgoda, sigurnost plovidbe

1. UVOD
Pomorski prijevoz putnika oduvijek je bio izloen poveanoj panji i na njega su se primjenjivali strogi zahtjevi meunarodnih i nacionalnih propisa. Putniki brodovi, kao posebna kategorija brodova, moraju zadovoljiti stroge i opirne tehnike zahtjeve glede sigurnosti plovidbe to u pravilu podrazumijeva viu razinu sigurnosti u odnosu na druge vrste brodova. S obzirom na stalan porast broja putnika, kao i broja putnikih brodova, javlja se i sve vea opasnost po ljude u sluaju eventualne pomorske nezgode. U radu se sigurnost plovidbe putnikih brodova analizira kroz analizu flote putnikih brodova te analizu nezgoda u prolosti. Tako se u prvom dijelu

540

V. FRANI, M. NJEGOVAN, L. MAGLIC: Analiza sigurnosti putnikih brodova Pomorstvo, god. 23, br. 2 (2009), str. 539-555

predstavlja stanje flote, odnosno broj, vrsta te starost brodova temeljem prikupljenih podataka iz Registra pomorskih brodova Hrvatskog registra brodova. Nadalje, prikupljanjem podataka o nezgodama brodova, posebice putnikih, analizirani su broj, vrsta te uzroci pomorskih nezgoda. U posljednjem dijelu, na temelju prethodnih rezultata i zakljuaka, predlau se smjernice za unapreenje sigurnosti plovidbe putnikih brodova. Smjernice se odnose na poboljanje sigurnosti putnikih brodova i sprjeavanje nezgoda te preporuke za unapreenje postojeih uvjeta plovidbe.

2. PUTNIKI BRODOVI U NACIONALNOJ PLOVIDBI

U cilju analize sigurnosti putnikih brodova u nacionalnoj plovidbi1 u poglavlju su prikazani temeljni pravni pojmovi koji se odnose na sigurnost plovidbe putnikih brodova u teritorijalnom moru Republike Hrvatske te je analizirana postojea flota putnikih brodova upisanih u Hrvatski registar pomorskih brodova. 2.1. Pravna utemeljenost sigurnost plovidbe Putniki brod jest brod na mehaniki pogon koji je ovlaten prevoziti vie od 12 putnika, dok je putnik svaka osoba na pomorskom objektu, osim djece ispod jedne godine ivota, te osoba zaposlenih na brodu u bilo kojem svojstvu. Navedene definicije prikazuju putniki brod i putnika kako je definirano nacionalnim, hrvatskim propisom [7]. Taj opis odgovara opisima putnikog broda i putnika iz SOLAS konvencije 1974., (Safety of life at sea). Openito, definicija putnikog broda ukazuje na mogunost da putniki brod svojom veliinom bude manji od veliina kojima je definiran brod2. To znai da odreeni postotak u floti putnikih brodova svojom veliinom predstavljaju brodice, prvenstveno duljinom manjom od 12 metara, ali zbog prijevoza putnika registrirani su kao putniki brodovi. Potrebno je naglasiti da je u Republici Hrvatskoj registrirano vie od 100.000 plovila, dok se tijekom ljeta broj plovila u plovidbi poveava za gotovo 50%. Najvei dio tog broja plovila su plovila za sport, rekreaciju i razonodu poput jahti, jedrilica i glisera. Kako ta plovila, kao i putniki brodovi prevoze putnike, ali s ogranienjem do najvie 12 putnika, nuno je naglasiti da je rad

Nacionalna plovidba predstavlja plovidbu unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske i vodama koje su pristupane s mora (Naredba o kategorijama plovidbe pomorskih brodova Narodne novine 46/2006 s dopunom 48/2008). Brod, osim ratnog broda, jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem ija je duljina vea od 12 m i bruto tonaa vea od 15 ili je ovlaten prevoziti vie od 12 putnika [7].

V. FRANI, M. NJEGOVAN, L. MAGLIC: Analiza sigurnosti putnikih brodova Pomorstvo, god. 23, br. 2 (2009), str. 539-555

541

usmjeren iskljuivo na sigurnost plovidbe, analizu nezgoda i stanja flote putnikih brodova. Podjela putnikih brodova uvelike ovisi o meunarodnim, nacionalnim te zahtjevima klasifikacijskih zavoda koji se odnose na prijevoz putnika morem. Svaka od pojedinih skupina putnikih brodova ima svoje posebnosti glede konstrukcije, pogonskih strojeva, manevarskih sustava, brzine, a time i uvjete koji moraju biti zadovoljeni. Uobiajeno, glede pojedinih odredbi propisa koji se odnose na putnike brodove, putniki brodovi se dijele prema veliini broda, broju putnika koje prevoze, podruju plovidbe, duljini rute na kojoj brod plovi te materijalu gradnje. Cilj podjela putnikih brodova je ureenje mjera sigurnosti plovidbe kao skupa meunarodnih i nacionalnih propisa kojim se normira sigurnost brodova u plovidbi morem ili unutarnjim plovidbenim putovima. Putniki brodovi koji plove pod hrvatskom zastavom moraju udovoljiti nacionalnim propisima koji se odnose na putnike brodove. Najvei dio propisa odreeni su Pomorskim zakonikom i Pravilima za tehniki nadzor pomorskih brodova Hrvatskog registra brodova (HRB-a)3. Prema pravilima HRB-a putniki brodovi se dijele u vie kategorija, a odreene kategorije su brodovi u nacionalnoj plovidbi. Pravila razlikuju RoRo putnike brodove (brodarice), izletnike brodove te putnike brodove koji uz putnike prevoze i teret. Prema Pravilima za statutarnu certifikaciju putnikih brodova u nacionalnoj plovidbi (HRB 2008.) putniki brodovi koji plove u nacionalnoj plovidbi podijeljeni su u klase prema podruju plovidbe i to: klasa A - putniki brod u nacionalnoj plovidbi koji obavlja putovanja izvan morskih podruja definiranim klasama B, C i D, klasa B - putniki brod u nacionalnoj plovidbi koji obavlja putovanja u morskim podrujima tijekom kojih se ne udaljava vie od 20 M od obale na koju, u sluaju nezgode, osobe s broda mogu pristupiti, klasa C - putniki brod u nacionalnoj plovidbi koji obavlja putovanja u morskim podrujima u kojima: je vjerojatnost premaivanja znaajne valne visine od 2,5 m manja od 10 % na godinjoj razini ako brod obavlja putovanja tijekom cijele godine, ili za odreeni dio godine, ako putovanja obavlja samo u tom razdoblju (npr. ljetno razdoblje) i ne udaljava se vie od 15 M od mjesta zaklonita ni vie od 5 M od obale na koju, u sluaju nezgode, mogu pristupiti osobe s kopna, klasa D - putniki brod u nacionalnoj plovidbi koji obavlja putovanja u morskim podrujima u kojima: je vjerojatnost premaivanja znaajne valne visine od 1,5 m manja od 10 % na godinjoj razini ako brod obavlja putovanja tijekom cijele godine, ili za odreeni dio godine ako puto3

Temeljna pravila koja se odnose na putnike brodove su, Prijevoz putnika, dio 21 te Pravila za statutarnu certifikaciju putnikih brodova u nacionalnoj plovidbi iz 2007.

542

V. FRANI, M. NJEGOVAN, L. MAGLIC: Analiza sigurnosti putnikih brodova Pomorstvo, god. 23, br. 2 (2009), str. 539-555

vanja obavlja samo u tom razdoblju (npr. ljetno razdoblje) i ne udaljava se vie od 6 M od mjesta zaklonita ni vie od 3 M od obale na koju, u sluaju nezgode, mogu pristupiti osobe s kopna. Nadalje, brodovi u nacionalnoj plovidbi Republike Hrvatske dijele se u dvije podvrste drvenih brodova jednostavne gradnje i to na4: drvene putnike brodove za jednodnevne turistike izlete u razdoblju od 1. travnja do 31. listopada te drvene putnike brodove za turistika krstarenja s prekononim boravkom turista u kabinama u razdoblju od 1. travnja do 31. listopada. Uvoenjem Meunarodnog kodeksa upravljanja sigurnou (ISM Code) od strane Meunarodne pomorske organizacije (IMO-a), koji ima zadau osigurati siguran rad na brodu i sprjeavanje oneienja mora eli se, pored ostalog, osigurati kontinuirano poboljanje upravljanja, usavravanja posade (kvalifikacije, znanje, vjetine), ukljuujui pripremu za izvanredne okolnosti. Krajnji cilj Kodeksa je smanjenje broja nezgoda. Obveznost uvoenja ISM pravilnika na putnike brodove za kompanije je sljedea5: meunarodna plovidba: putniki brodovi, vrlo brzi putniki brodovi, nacionalna plovidba: Ro-Ro putniki brodovi, vrlo brzi putniki brodovi, putniki linijski brodovi koji prevoze 100 ili vie putnika, a koji preteito ili iskljuivo plove unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske, putniki brodovi graeni od drva ili ojaane stakloplastike bruto tonae ne vee od 250 BT namijenjeni za jednodnevne turistike izlete s ne vie od 250 putnika ili turistika krstarenja s prekononim boravkom s ne vie od 36 putnika koji plove u razdoblju od 1. travnja do 31. listopada u podruju plovidbe 6 do 8 nautikih milja od obale (obveznost primjene je najkasnije do prvog redovnog pregleda nakon 01. 01. 2009.) [11]. Kompanije koje upravljaju navedenim brodovima moraju izraditi i na brodovima primijeniti dokumentaciju koja treba biti objedinjena u dokument pod nazivom Prirunik sustava upravljanja sigurnou. Putniki brodovi, posebice drveni, aluminijski i stakloplastini brodovi, zbog svog dizajna i naina gradnje esto ne mogu udovoljiti propisima, pravilima i novim zahtjevima o gradnji brodova te se takav nedostatak moe nadoknaditi uvoenjem i primjenom zahtjeva vezanih za upravljanje sigurnou s
4 5

Pravila za tehniki nadzor pomorskih brodova Opi propisi, dio 1 HRB 2008. Pravila za tehniki nadzor brodova Upravljanje sigurnou, dio 30, HRB 2007.

V. FRANI, M. NJEGOVAN, L. MAGLIC: Analiza sigurnosti putnikih brodova Pomorstvo, god. 23, br. 2 (2009), str. 539-555

543

kojima se razina sigurnosti podie na viu razinu. Odredba o primjeni ISM kodeksa na odreene kategorije drvenih putnikih brodova ili ojaane stakloplastike pokazuje vanost uvoenja sustava upravljanja sigurnou posebice imajui u vidu da drveni brodovi ine ukupno 61,8 % ukupnog broja putnikih brodova, odnosno imaju kapacitet od ukupno 34,9 % ukupnog broja putnika. Sigurnost putnikih brodova uvelike ovisi o broju lanova posade koji u bilo kojim, a posebice u izvanrednim okolnostima, mogu pruiti pomo putnicima. U tom smislu Pravilnikom [9] je utvren najmanji broj lanova posade za sigurnu plovidbu putnikih brodova kao i osposobljenost istih. Taj broj ovisi o kategoriji plovidbe putnikog broda. Temeljna odredba vezana za broj lanova posade putnikih brodova je obveza posjedovanja dodatne obuke lanova posade (posjedovanja svjedodbe) glede: upoznavanje sa svojstvima putnikih i Ro-Ro putnikih brodova, upravljanja skupinama ljudi u izvanrednim situacijama, sporazumijevanja u izvanrednim okolnostima, mjera sigurnosti putnika i tereta, odnosno cjelovitosti trupa, upravljanja u opasnim okolnostima i ljudskim ponaanjem. Dodatnim znanjima koja ukazuju na posebnost putnikih brodova, kao i mjerama sigurnosti, lanovi posade uvelike utjeu na sposobnost uoavanja, sprjeavanja i djelovanja u sluaju izvanredne okolnosti. Navedena dodatna obuka, odnosno posjedovanje dodatne svjedodbe, obvezna je za sve lanove posade na putnikim ili Ro-Ro putnikim brodovima, koji su zadueni za pruanje pomoi putnicima prema rasporedu za uzbunu, za putnike brodove vee od 100 BT, dok je za brodove u nacionalnoj plovidbi vee od 100 BT (kategorije plovidbe 5, 6, 7 i 8) [9] obvezna samo za zapovjednika, upravitelja stroja i asnike. U nacionalnom linijskom obalnom prijevozu tehniko-tehnoloka obiljeja putnikih brodova odreena su posebnim pravilnikom [10] kojim je definirana najvea starost broda kojim se obavlja javni putniki prijevoz u linijskom obalnom putnikom pomorskom prometu i to za: putniki brod - 35 godina, Ro-Ro putniki brod 35 godina, brzi putniki brod 20 godina. Navedeni propisi koji se odnose na sigurnost putnikih brodova kako u meunarodnoj tako i brodova u nacionalnoj (obalnoj) plovidbi uvelike premauju kriterije sigurnosti koji vrijede za teretne brodove istih veliina, to ide u prilog veoj sigurnosti putnikih brodova zbog injenice da u pravilu prevoze mnogo vei broj ljudi u odnosu na druge vrste brodova. Kao takvi, putniki brodovi su brodovi s potencijalno najnepovoljnijim posljedicama koje mogu proizai iz pomorske nezgode.

544

V. FRANI, M. NJEGOVAN, L. MAGLIC: Analiza sigurnosti putnikih brodova Pomorstvo, god. 23, br. 2 (2009), str. 539-555

2.2. Analiza flote Pod flotom putnikih brodova u nacionalnoj plovidbi podrazumijevaju se svi putniki, Ro-Ro putniki i vrlo brzi putniki brodovi upisani u Registar brodova Republike Hrvatske. Sljedeom tablicom analizirana je flota putnikih brodova ukljuujui broj putnikih brodova po vrstama, prosjeni kapacitet putnika, bruto tonaa i prosjek starosti.
Tablica 1. Analiza flote putnikih brodova upisanih u Registar brodova Republike Hrvatske Table 1. Fleet analysis of passenger ships listed in Croatian register of shipping
Putniki brodovi Ro-Ro putniki Aluminijski Drveni elini StakloUkupno brodovi plastini Broj 370 88 Kapacitet Putnika 60 101 (prosjek) BT 18.646 21.989 Prosjek starosti 54 21,9 (god) 67 57 1.914 16,9 525 67 42.549 49 471 104.650 25,4 Brzi putniki brodovi Alumi- Staklonijski plastini 20 234 5827 21,8 5 234 1.188 16,4 Ukupno

599 107 154.214 42,5

Izvor: Registar pomorskih brodova, Hrvatski registar brodova 2008.

Prema podacima iz Registra pomorskih brodova u Hrvatskoj ima ukupno 599 putnikih brodova ukupnog kapaciteta 63.985 putnika, s ukupnom bruto tonaom od 154.214. Najzastupljenija kategorija brodova su klasini putniki brodovi s ukupno 87,6 %, zatim slijede Ro-Ro putniki sa 8,2 % i naposljetku brzi putniki brodovi s ukupno 4,2 %. Podaci pokazuju na veliki udio putnikih brodova drvene gradnje s udjelom od 61,8%, odnosno 370 brodova. Od ukupnog broja 182 drvena putnika broda prevoze vie od 50 putnika, odnosno 49,2 % to bi u uvjetima eventualne pogibelji znailo i veliku opasnost, odnosno potencijalni gubitak velikog broja ljudskih ivota. Prosjeni kapacitet iznosi 60,4 putnika dok najvei kapacitet putnika drvenog broda iznosi 343. Potrebno je naglasiti da dio drvenih brodova predstavljaju brodovi za turistika, najee sedmodnevna krstarenja s prekononim boravkom koji posjeduju kabine, a uobiajeno su kapaciteta do 50 putnika. Ukupna prosjena starost drvenih brodova iznosi 54 godine. Iako, izrazito visoka starost tih brodova sugerira na smanjenu sigurnost, drveni putniki brodovi su gotovo svi bili i po nekoliko putna preinaeni, dograivani te im se mijenjao

V. FRANI, M. NJEGOVAN, L. MAGLIC: Analiza sigurnosti putnikih brodova Pomorstvo, god. 23, br. 2 (2009), str. 539-555

545

kapacitet putnika ime su uvelike pratili suvremene mjere sigurnosti. Dodatno, drveni putniki brodovi predstavljaju preteito brodove koji se nalaze u C i D klasi prema podruju plovidbe, to jami relativno brzi zaklon i intervenciju spasilakih jedinica u sluaju bilo kakve izvanredne okolnosti. Putniki elini brodovi predstavljaju 22,7% ukupne flote brodova, ali pri tome posjeduju polovicu ukupnog kapaciteta putnika. Razlog takvom nerazmjeru odnosa broja brodova i kapaciteta putnika ogleda se u injenici da su svi Ro-Ro putniki brodovi eline gradnje, a oni predstavljaju brodove s najveim putnikim kapacitetom6. Budui da drveni brodovi kao i brodovi od ojaane stakloplastike imaju uglavnom sezonsku namjenu, plove iskljuivo u turistikoj sezoni, stvarni broj putnikih brodova koji plove gotovo itavu godinu ini svega oko 13%7. Meutim, taj postotak je realno neto manji jer i Jadrolinija, kao nacionalni linijski putniki brodar i ujedno najvei putniki brodar, za vrijeme zimskog razdoblja povlai dio svojih brodova na mrtvi vez. Stoga se moe smatrati da samo desetina brodova plovi tijekom cijele godine, odnosno oko 60 brodova, dok ostali plove uobiajeno u sezonskim mjesecima (travanj listopad), najvie u srpnju i kolovozu.
Grafikon 1. Razdioba putnikih brodova upisanih u Registar pomorskih brodova RH po veliini i broju putnika Graph 1. Distribution of passenger ships listed in Croatian register of shipping by size and passenger number
Razdioba brodova po bruto tonai 4% 2% 9% Razdioba brodova po broju putnika
3% 10%

15%

15% 59% 11%

24% < 50 BT 200-500 BT 50-100 BT 500-3000 BT 100-200 BT > 3000 BT < 50 putnika 200-500 putnika 50-100 putnika > 500 putnika

48%

100-200 putnika

Izvor: Registar pomorskih brodova, Hrvatski registar brodova 2008.

Najvei putniki kapacitet iznosi 1.194 putnika i odnosi se na kapacitet Ro-Ro putnikog broda Hrvat Broj se odnosi na brodove koji obavljaju javni obalni linijski prijevoz cjelogodinjeg karaktera.

546

V. FRANI, M. NJEGOVAN, L. MAGLIC: Analiza sigurnosti putnikih brodova Pomorstvo, god. 23, br. 2 (2009), str. 539-555

Navedena razdioba brodova ukazuje da se najvei broj putnikih brodova nalazi u kategoriji brodova do 50 BT, odnosno do kapaciteta prijevoza od 50 putnika. Zanimljivo je uoiti da gotovo tri etvrtine brodova su brodovi koji ne podlijeu odredbi o dodatnoj obuci lanova posade za mjere sigurnosti na putnikim brodovima, odnosno brodovi ija je bruto tonaa manja od 100. Broj lanova posade koji dolaze na jednog putnika kree se od 1:3 do 1:100 gdje brodovi s malim kapacitetom imaju manji (bolji) omjer, dok brodovi, prvenstveno Ro-Ro putniki, imaju veliki odnos broja putnika koji dolazi na jednog lana posade. Takav odnos ukazuje na velike razliitosti putnikih brodova s gledita mogunosti evakuacije putnika. Kako je ve navedeno brodovi s najveim kapacitetom su Ro-Ro putniki brodovi. Ro-Ro putniki brodovi su brodovi koji su specifini po svojim konstrukcijskim znaajkama s velikim garaama i neodijeljenim prostorom, to predstavlja najveu opasnost uslijed prodora vode. Od ukupno 49 brodova ak 39 pripada naem najveem putnikom brodaru Jadrolinija. Kapacitet za putnike na Ro-Ro putnikim brodovima iznosi vie od 100 dok se u kategoriji brodova kapaciteta putnika vie od 500 putnika iskljuivo nalaze Ro-Ro putniki brodovi. Njihova prosjena starost iznosi 25,4 godine, ali valja napomenuti da se u posljednjem desetljeu flota obnovila s 10-tak brodova danas prosjene starosti 3,5 godina, a istovremeno je odreeni broj Ro-Ro putnikih brodova izgraenih 50-tih, 60-tih i 70-tih godina prolog stoljea otiao u rezalite ime je bitno smanjena prosjena starost, a poveana kvaliteta i sigurnost plovidbe. S obzirom na sve stroe propise i zahtjeve vjeruje se da e se flota Ro-Ro putnikih brodova i dalje pomlaivati. Openito flota Ro-Ro putnikih brodova ima trend smanjenja broja brodova, ali poveanja kapaciteta s dodatnom kvalitetom usluge. Na kraju valja jo spomenuti i vrlo brze putnike brodove koji trenutno imaju najmanji ukupni kapacitet putnika od 5.858 putnika (prosjeno 234 putnika) iji je broj u stalnom porastu s obzirom na nunost brzog i kvalitetnog povezivanja i uspostavljanja brzobrodskih otonih linija. Za njih su karakteristine velike brzine i vie od 30 vorova, ali jednako tako i kratka putovanja koja u prosjeku ne traju dulje od 3 sata. Upravo kod ove vrste putnikih brodova, sigurnost je na najvioj razini, usprkos velikim brzinama imaju najmanji postotak pomorskih nezgoda, a osnovni razlog su pootreni operativni zahtjevi koji ukljuuju i odgovornu osobu na kopnu s kojom se zapovjednik broda mora savjetovati prilikom isplovljavanja, za vrijeme plovidbe, u sluaju loih vremenskih uvjeta ili bilo kakvih drugih oteavajuih uvjeta.

V. FRANI, M. NJEGOVAN, L. MAGLIC: Analiza sigurnosti putnikih brodova Pomorstvo, god. 23, br. 2 (2009), str. 539-555

547

3. POMORSKE NEZGODE PUTNIKIH BRODOVA

Pomorskom nezgodom u irem smislu smatra se svaki izvanredni dogaaj koji je izazvao tetne posljedice, na nain da su neposredno ugroeni ljudski ivoti, imovina ili okoli [3]. Izvanredni dogaaji po svom opsegu mogu se podijeliti na dogaaje koji nisu izazvali tetne posljedice, ali su ih mogli izazvati, te dogaaje koji su neposredno ili posredno izazvali tetne posljedice ukljuujui gubitak ljudskih ivota, ugroavanje zdravlja ljudi, materijalne tete na brodu, obali ili drugim objektima na moru ili kopnu, oneienje morskog okolia, kao i ostale nematerijalne posljedice. Najea podjela vrsta pomorskih nezgoda ukljuuje potonue, poar i/ili eksplozija, nasukanje broda, sudar i udar broda, oteenje trupa i stroja. Meutim, nezgode ukljuuju i druge okolnosti kao to su ozljede osoba na brodu, ovjek u moru, oneienje okolia, kvarovi ureaja i opreme na brodu i sl. Na pojavu pomorske nezgode bitno utjee veliina i obiljeja plovnog podruja to je posebno znaajno u teritorijalnom moru [1] Republike Hrvatske8, gustoa pomorskog prometa, vrsta i veliina broda, osposobljenost lanova posade te sustav upravljanja sigurnou na brodu. Plovno podruje koje se razmatra u radu karakterizira izrazito razvedeno morsko podruje s brojnim otocima i hridima, kao i gust promet brodova i brodica u ljetnim mjesecima. U sljedeoj tablici prikazani su podaci o broju akcija traganja i spaavanja u podruju nadlenosti Nacionalne sredinjice za usklaivanje traganja i spaavanja na moru u Rijeci9. Podaci ne pokazuju neposredno broj nezgoda brodova, ali s obzirom da je svako traganje i spaavanje poduzeto zbog neke vrste izvanrednog dogaaja smatra se da ti podaci dobro predstavljaju broj nezgoda na moru, koji e se i dalje koristiti u nastavku rada. MRCC Rijeka zapoeo je sa svojim aktivnim radom u travnju 1999. godine. Na temelju dugogodinje koordinacije traganja i spaavanja u teritorijalnom moru Republike Hrvatske sakupljeni su podaci o svim akcijama u kojima je pruena neka vrsta pomoi na moru (razdoblje od 1999. do 2008.) te posebno putnikim brodovima u razdoblju 2003. 2008. godine.

Teritorijalno more Republike Hrvatske je morski pojas irok 12 morskih milja, raunajui od polazne crte u smjeru gospodarskog pojasa.

9 Nacionalna sredinjica za usklaivanje traganja i spaavanja na moru sa sjeditem u Rijeci ima zadau usklaivanja akcija traganja i spaavanja na moru, obavljanja nadzora pomorskog prometa te kontrole sigurnosti plovidbe (MRCC Rijeka).

548

V. FRANI, M. NJEGOVAN, L. MAGLIC: Analiza sigurnosti putnikih brodova Pomorstvo, god. 23, br. 2 (2009), str. 539-555

Tablica 2. Broj akcija traganja i spaavanja koordiniranih iz MRCC-a Rijeka prema vrsti plovila Table 2. Number of search and rescue actions coordinated by MRCC Rijeka divided by ships type
PLOVILA ZA SPORT I REKREACIJU PUTNIKI RIBARSKI BRODICA TERETNI UKUPNO 114 169 142 186 200 247 209 208 271 198 1944 UKUPNO 1 2 4 9 10 3 29 OSTALO 6 20 17 15 29 76 29 38 32 12 274 OSTALO 1 1 GODINA GUMENJAK 4 8 10 12 16 19 14 12 20 12 127 1 1 2 1 1 6 OVJEK U MORU JEDRILICA 25 35 44 53 42 49 54 65 68 69 504

1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. UKUPNO

2 1 2 6 1 2 4 9 10 3 40

2 1 3 1 3 3 5 3 3 12 36

2 7 7 4 3 3 17 3 8 6 60

20 27 11 34 24 29 40 15 45 24 269

JAHTA

53 70 48 61 82 66 46 63 85 60 634

Izvor: Statistika MRCC Rijeka

Prema navedenim podacima u posljednjih deset godina uoava se da nezgode koje se odnose na brodove predstavljaju samo 7,1% ukupnog broja nezgoda. Nezgode putnikih brodova jo su rjee i obuhvaaju samo 2,2% ukupnog broja nezgoda, odnosno prosjeno etiri godinje.
Tablica 3. Nezgode putnikih brodova prema okolnostima nastanka Table 3. Passenger ships accidents divided by type of accident
NESPOSOBAN ZA PLOVIDBU LIJENIKA POMO 4 3 2 9 NASUKANJE 2 2 2 2 8 POTONUE

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. UKUPNO

1 1 2

1 1

Izvor: Statistika MRCC Rijeka

POAR 2 2

SUDAR

GODINA

PRODOR VODE

V. FRANI, M. NJEGOVAN, L. MAGLIC: Analiza sigurnosti putnikih brodova Pomorstvo, god. 23, br. 2 (2009), str. 539-555

549

Podaci pokazuju da je u razdoblju od posljednjih est godina ukupno bilo 29 akcija pruanja pomoi (nezgoda) putnikim brodovima, odnosno prosjeno pet godinje. Iz tablice je vidljivo da nije bilo potpunih gubitaka brodova uslijed potonua, odnosno da u najveem broju nezgoda nije bilo potrebe za naputanjem broda. Najei razlog poduzimanja akcije spaavanja s ukupno 31% je bilo pruanje medicinske pomoi unesreenim osobama, najveim dijelom na brodovima za kruna putovanja u meunarodnoj plovidbi. Jedina nezgoda s gubitkom ljudskih ivota je upravo bila smrt osobe pri pruanju medicinske pomoi. Nadalje, uzimajui u obzir veliinu takvih brodova, njihovu opremljenost sanitetom, medicinskim osobljem, suprotno nekim oekivanjima analiza pokazuje da je akcija pruanja medicinske pomoi na takvim brodovima vie zastupljenija nego na ostalim vrstama putnikih brodova u nacionalnoj plovidbi, a koji nemaju svu navedenu opremu. To se moe tumaiti veim brojem putnika. Nasukanja, nakon pruanja lijenike pomoi su najzastupljeniji vid nezgode, gdje je u 80% sluajeva nasukanje bilo hrvatskog broda i to s najveim udjelom drvenih brodova. Takoer, drveni putniki brodovi vodei su i po broju akcija u kojima je trebalo pruiti tegljenje radi nesposobnosti za plovidbu. Nesposobnost broda za plovidbu, odnosno tehniki kvar nerijetko zavrava nasukanjem, sudarom ili udarom broda. Openito rizik takvog uzroka nezgode poveava se starou broda. Kako je ukupna prosjena starost flote putnikih brodova u nacionalnoj plovidbi 42,5 godina za vjerovati je da e navedeni uzroci nezgoda i dalje prevladavati. Podaci se ne odnose samo na drvene putnike brodove starije gradnje koji su jednim dijelom i rekonstruirani, nego i na putniko-teretne brodove i Ro-Ro putnike brodove od kojih su neki izgraeni i 50-tih godina prolog stoljea. Potrebno je naglasiti da dio pomorskih nezgoda ostaje unutar kompanija, odnosno da se ne biljee od strane odgovornih osoba na kopnu to se posebice istie u kategoriji pojave tehnikih kvarova. S obzirom na zastavu broda 69% nezgoda vezano je za putnike brodove koji viju hrvatsku zastavu to je povezano s mnogo veim brojem hrvatskih brodova u plovidbi posebice u ljetnim mjesecima. Kao zakljuak koji se moe izvesti iz analize broja nezgoda brodova, odnosno putnikih brodova, proizlazi relativno mali broj nezgoda putnikih brodova hrvatske zastave od prosjeno 3,45 brod-godina. Meutim, iako relativno mali broj nezgoda putnikih brodova ukazuje na relativno veu njihovu sigurnost. Nezgode putnikih brodova uvijek su potencijalna prijetnja s moguim ogromnim posljedicama. Naime, usporedbom broja nezgoda s brojem ugroenih ljudi na putnikim i teretnim brodovima uoava se ogromna disproporcija ugroenosti ljudskih ivota u sluaju nezgode, to pokazuje opravdanost posveivanja vee panje i vee organizacije elemenata sigurnosti na moru. Uzimajui procijenjeni prosjean broj ljudi na teretnim brodovima na 13, a na

550

V. FRANI, M. NJEGOVAN, L. MAGLIC: Analiza sigurnosti putnikih brodova Pomorstvo, god. 23, br. 2 (2009), str. 539-555

putnikim na 124 osobe10 te usporeujui s podacima o broju nezgoda u putnikih i teretnih brodova u razdoblju od 2003. do 2008. godine dolazi se do podataka da je ak 2.356 osoba na putnikim brodovima bilo neposredno ugroeno pomorskom nezgodom, u odnosu na 169 osoba na teretnim brodovima, to predstavlja gotovo 14 puta vei broj ugroenih osoba na putnikim brodovima. Navedeni podaci o nezgodama obuhvaaju samo nezgode koje svojom prirodom ugroavaju brod i sve prisutne osobe, a to su potonue, sudar, prodor mora, nasukanje, poar i onesposobljenost za plovidbu. Ovdje se mogu nadodati brodice i plovila koja slue za sport, razonodu i rekreaciju gdje njihov udio u pomorskim nezgodama iznosi 92,5 % ime se ta plovila sigurno smatraju najugroenija. Nezgode putnikih brodova upuuju na relativno visoku razinu sigurnosti. Meutim, zbog sve veeg broja putnika i brodova sve veeg kapaciteta koji sudjeluju u putnikom prijevozu na moru, potrebno je teiti stalnom unapreenju mjera sigurnosti plovidbe putnikih brodova i teiti smanjenju broja nezgoda.

4. SMJERNICE ZA UNAPREENJE SIGURNOSTI PUTNIKIH BRODOVA U NACIONALNOJ PLOVIDBI

U cilju analize sigurnosti putnikih brodova u Republici Hrvatskoj, odnosno utvrivanja zastupljenosti te moguih uzroka i odluujuih faktora koji doprinose pomorskim nezgodama, s osnovnom namjerom unapreenja i razvoja sigurnosti plovidbe u nastavku rada su predloene sigurnosne preporuke. Openito, preporuke se mogu odnositi na izmjene i dopune propisa, unapreenje radnih postupaka na brodu, nain provoenja inspekcijskog nadzora, naina upravljanja brodom, naina odravanja i popravke, uvjebavanje posade, postupke pomoi s obale, spremnosti za nudu i sl. Sigurnost se moe poveati opim mjerama za poboljanje sigurnosti plovidbe te mjerama za poboljanje sigurnosti broda. 4.1. Smjernice za unapreenje sigurnosti plovidbe Obala Jadranskog mora koja pripada Republici Hrvatskoj jedna je od najrazvedenijih u svijetu s ukupno 1.185 otoka, otoia, grebena i hridi te plovidbu ini veoma zahtjevnom i opasnom posebno u loim vremenskim uvjetima. Meutim, s druge strane ta injenica predstavlja i olakavajuu okolnost naroito u sluaju nezgode. Plovidba u blizini zaklonita daje mogunost zatite u
10

Ukupan broj ljudi na brodu ukljuuje lanove posade i putnike. Procjena je raena uzimajui u obzir Pravilnik o najmanjem broju lanova posade za sigurnu plovidbu [9] te prosjean kapacitet putnika na putnikim brodovima.

V. FRANI, M. NJEGOVAN, L. MAGLIC: Analiza sigurnosti putnikih brodova Pomorstvo, god. 23, br. 2 (2009), str. 539-555

551

podrujima izmeu otoka i obale, dobru zatienost od loih meteorolokih prilika te dobru navigacijsku pokrivenost. Upravo su putniki brodovi koji plove u nacionalnoj plovidbi podijeljeni u klase koje ovise o udaljenosti od najblieg zaklonita, to je izrazito vano, posebice ljeti kada su zastupljene nagle promjene vremena. Analiza pomorskih nezgoda ukazala je da su gotovo sve nezgode putnikih brodova (nasukanje, nesposobnost za plovidbu, sudar) dogodile kod brodova ija je starost vea od 25 godina. Stoga bi u svrhu poveanja sigurnosti bilo potrebno smanjivanje starosti brodova, posebice Ro-Ro putnikih brodova, koji zbog zastarjelih tehniko-tehnolokih obiljeja oteavaju brodarima pratiti brojne postroene propise, ili bi bilo potrebno uvoenje dodatnih pregleda starijih brodova11. Odredbe o ograniavanju starosti brodova u javnom prijevozu u linijskom obalnom pomorskom prometu [10] morale bi biti usuglaene i za izletnike i druge putnike brodove. Takoer, potrebno je naglasiti da je starost putnikog broda u cilju poveanja sigurnosti plovidbe prepoznata po izuzetnoj vanosti u odredbama pri ocjenjivanju broda u javnom prijevozu u linijskom obalnom pomorskom prometu pri odobravanju koncesije, gdje ak 50% ocjene moe donijeti novi brod (brod starosti manje od 1 godine) [13]. Dodatne mjere poveanja sigurnosti plovidbe zahtijevaju razvijanje preventivnog nadzora jo veom nazonou brodova i brodica lukih kapetanija na moru kao i poveanu kontrolu i provjeru broja putnika u ukrcajnim lukama, posebice u ljetnim mjesecima. Ukoliko doe do pomorske nezgode tada je brzina djelovanja spasilakih jedinica kljuan imbenik, meutim u praksi dolazi do problema, ako se radi o udaljenijim podrujima (vanjski otoci, Nacionalni parkovi Kornati i Mljet) pa nerijetko spasiteljima treba i vie od sat vremena do dolaska na mjesto nezgode. Trenutno u Republici Hrvatskoj luke kapetanije raspolau s ukupno 6 brodova te 43 brodice namijenjene traganju i spaavanju i pruanju pomoi na moru. Potrebno je naglasiti da pojedine brodice nisu u mogunosti djelovati na odreenim plovnim podrujima. Meusobna udaljenost smjetaja brodica i brodova iznosi i do 20 M. U cilju poboljanja djelovanja predlae se gue rasporeivanje plovila kako bi bili usklaeni te meusobno pokrivali susjedna podruja, odnosno pozicioniranje plovila u svim ispostavama lukih kapetanija gdje bi veliina plovila (brod ili brodica) ovisila o veliini podruja u nadlenosti, meteorolokim i oceanolokim prilikama u podruju te udaljenosti od kopna. Na kraju valja istaknuti vanost ISM kodeksa. Preporuka ide u cilju njegova uvoenja na sve izletnike putnike brodove, neovisno o materijalu gradnje i kapacitetu putnika, a ne samo na linijske putnike brodovi s vie od 100 putnika. Takav sustav morao bi biti usklaen sa specifinim potrebama brodova
11

Slino kao i dodatni pregledi koji su obvezni za brodove koji prevoze rasute terete prema poglavlju 12 SOLAS konvencije Dodatne mjere sigurnosti za brodove koji prevoze rasute terete (odnosi se na brodove starosti vie od 20 godina).

552

V. FRANI, M. NJEGOVAN, L. MAGLIC: Analiza sigurnosti putnikih brodova Pomorstvo, god. 23, br. 2 (2009), str. 539-555

manjeg kapaciteta i brodara koji posjeduju u vlasnitvu samo jedan brod. Jedna od vanijih zadaa ISM kodeksa bila bi provoenje dodatne obuke lanova posade, kao i vjebi naputanja broda i upravljanja putnicima na brodu. 4.2. Smjernice za poboljanje sigurnosti brodova U svezi sa zahtjevima koji se odnose na putnike brodove, a u cilju poveanja sigurnosti, mjere unapreenja mogu se podijeliti na: opremu i tehniko-tehnoloka obiljeja brodova, obuku lanova posade. Za postojee putnike brodove redovni pregledi obvezni su svakih 12 mjeseci [12]. Preporua se uvoenje obvezne dodatne provjere putnikih brodova, izletnikih drvenih i stakloplastinih brodova, prije turistike sezone (proljee) bez obzira na termin obnovnog pregleda. Naime, ta vrsta brodova zimske mjesece najee provodi na vezu u mirovanju. Takoer, preporua se, prilikom obavljanja redovnih obnovnih i godinjih pregleda, posebice drvenih putnikih brodova, dodatnu pozornost posvetiti sustavima goriva, elektrinim instalacijama i ispunim vodovima strojeva, budui da su to bili jedni od uzroka izbijanja poara na drvenim putnikim brodovima. Preporua se uvoenje AIS ureaja na sve putnike brodove, slino obvezi uvoenja ureaja za praenje12 na ribarske brodove, u cilju boljeg praenja putnikih brodova sukladno razvoju hrvatskog VTMIS-a i AIS nadzora u podruju teritorijalnog mora i unutarnjih morskih voda. Kako je plovidba putnikih brodova u nacionalnoj plovidbi, prema klasama brodova B, C i D, ograniena na 20 ili manje nautikih milja od zaklonita, to podruje pokriva djelovanje AIS-a ime bi se omoguilo kontinuirano praenje putnikih brodova. Potrebno je naglasiti da trenutno vaea obveza ugradnje AIS ureaja samo na putnike brodove tonae vee od 300 BT iskljuuje mogunost praenja 90% putnikih brodova. Prema sadanjim propisima dodatna obuka lanova posade putnikih brodova glede pruanja pomoi putnicima u izvanrednim okolnostima obvezna je samo za posadu na brodovima bruto tonae vee od 100. U cilju boljeg i efikasnijeg djelovanja u izvanrednim okolnostima predlae se uvoenje obvezne dodatne obuke: za sve lanove posade brodova kapaciteta vie od 50 osoba, te za zapovjednike svih putnikih brodova. Naime, dosadanjom obvezom posjedovanja dodatne obuke posade, ak 66 % posada svih putnikih brodova iskljueni su iz te obveze. Navedenim prijedlogom omoguila bi se kvalitetnija obuka i dodatna znanja zapovjednika na svim putnikim brodovima, odnosno svih lanova posade na vie od 50 % brodova.
12

Sukladno Pravilniku o sustavu praenja ribarskih brodova - Narodne novine 62/2006 s izmjenama.

V. FRANI, M. NJEGOVAN, L. MAGLIC: Analiza sigurnosti putnikih brodova Pomorstvo, god. 23, br. 2 (2009), str. 539-555

553

5. ZAKLJUAK
Putniki brodovi su danas brodovi s trendom intenzivnog poveanja kako po kapacitetu putnika tako i po veliini. To se prvenstveno odnosi na brodove za kruna putovanja, ali nedvojbeno se to odnosi i na brodove u nacionalnoj plovidbi. Sve stroi zahtjevi Meunarodne pomorske organizacije, ali i nacionalnih uprava prisiljavaju brodare na kontinuirana poboljanja, modernizaciju i osiguranje sigurnosti koja je na putnikim brodovima od izrazitog znaaja. Analizom sigurnosti putnikih brodova u nacionalnoj plovidbi prikazane su temeljne odrednice flote te obiljeja nezgoda. Na temelju te analize predloene su smjernice u cilju poveanja sigurnosti. Flota putnikih brodova u nacionalnoj plovidbi broji 599 brodova to predstavlja 25 % svih upisanih brodova u Hrvatski registar pomorskih brodova. Najzastupljeniji su drveni putniki brodovi koji ine 61,8 % flote, dok je ukupno 91,8 % putnikih brodova, a ostatak se odnosi na Ro-Ro putnike brodove koji posjeduju 37,2 % ukupnog kapaciteta putnika. Flotu openito karakterizira visoka starost od ak 42,5 godina. Vie od polovice brodova nalazi se u kategoriji brodova do 50 bruto tonae, odnosno do kapaciteta 50 putnika. Analizom pomorskih nezgoda putnikih brodova uoava se relativno mali broj nezgoda od 3,45 brod-godina pri emu je dominantan uzrok nasukanje te onesposobljenost broda za plovidbu uslijed tehnikog kvara to se povezuje s visokom starou brodova. Meutim, iako relativno mali broj nezgoda putnikih brodova ukazuje na relativno veu njihovu sigurnost, nezgode putnikih brodova uvijek su potencijalna prijetnja s moguim ogromnim posljedicama. Naime, usporedbom broja nezgoda s brojem ugroenih ljudi na putnikim i teretnim brodovima izraunato je da je pri tim nezgodama bilo 14 puta vei broj ugroenih osoba na putnikim brodovima. Smjernice u cilju poveanja sigurnosti odnose se na mjere unapreenja sigurnosti plovidbe i na mjere poboljanja sigurnosti brodova. Kao temeljne mjere poveanja sigurnosti plovidbe predloene su smjernice glede smanjenja starosti brodova, poveanja preventivnog nadzora te uvoenje obveznog sustava upravljanja sigurnou na vei broj brodova. Poboljanje sigurnosti brodova ogleda se u mjerama poboljanja opreme i tehniko-tehnolokih obiljeja brodova te na obuku lanova posade. U tom smislu preporuena je pojaana dodatna provjera brodova, uvoenje sustava za automatsku identifikaciju na sve putnike brodove te uvoenje obveze dodatne obuke svih lanova posade na brodovima kapaciteta vie od 50 putnika, odnosno za zapovjednike svih putnikih brodova. Sigurnost plovidbe se stalno unapreuje. Poznato je da sve mjere koje imaju za cilj preventivno djelovanje daju vee rezultate od korektivnih mjera. U tom smislu svako poboljanje i unapreenje sigurnosti putnikih brodova koje e biti preventivno, predstavlja neodgodivu obvezu svih koji su zadueni za sigurnost plovidbe.

554

V. FRANI, M. NJEGOVAN, L. MAGLIC: Analiza sigurnosti putnikih brodova Pomorstvo, god. 23, br. 2 (2009), str. 539-555

LITERATURA
[1] Grabovac, I., Pomorsko javno i upravno pravo, Split, Visoka pomorska kola u Splitu, 2001. [2] Pomorska enciklopedija, Sv. 7, Zagreb, JLZ Miroslav Krlea, 1985. [3] Zec, D., Sigurnost na moru, Rijeka, Pomorski fakultet u Rijeci, 2001. [4] urkovi, V., Razvoj Dubrovnika kao luke ticanja u kruzing-turizmu i projekt razvoja luke Dubrovnik, Nae More, 54 (2007), 1-2, str. 32-41. [5] anti, I., Analiza uinkovitosti i mjere unapreenja sustava traganja i spaavanja u Republici Hrvatskoj, diplomski rad, mentor dr.sc. Damir Zec, Rijeka, I. anti, 2004. [6] Registar pomorskih brodova, Split, Hrvatski registar brodova, 2007. [7] Pomorski zakonik, Narodne novine, 181/04 s izmjenama 76/2007 i 146/2008. [8] Pravilnik o zvanjima i svjedodbama o osposobljenosti pomoraca, Narodne novine, 50/2007 s izmjenom 62/2009. [9] Pravilnik o najmanjem broju lanova posade za sigurnu plovidbu koji moraju imati pomorski brodovi, plutajui objekti i nepomini odobalni objekti, Narodne novine, 63/2007. [10] Pravilnik o uvjetima koje mora ispunjavati brod i brodar za obavljanje javnog prijevoza u linijskom obalnom pomorsko prometu, Narodne novine, 130/2006 s izmjenom 141/2008. [11] Pravila za tehniki nadzor brodova od drva, aluminijskih slitina, i plastinih materijala, Split, Hrvatski registar brodova, 2008. [12] Pravila za statutarnu certifikaciju putnikih brodova u nacionalnoj plovidbi, Split, Hrvatski registar brodova, 2008. [13] Uredba o uvjetima i postupku davanja koncesije za obavljanje javnog prijevoza u linijskom obalnom pomorskom prometu, Narodne novine, 132/2006 s izmjenom 145/2008. [14] http://www.portsplit.com (15.03.2009.). [15] http://www.agencija-zolpp.hr (14.03.2009.)

V. FRANI, M. NJEGOVAN, L. MAGLIC: Analiza sigurnosti putnikih brodova Pomorstvo, god. 23, br. 2 (2009), str. 539-555

555

Summary SAFETY ANALYSIS OF PASSENGER SHIPS IN DOMESTIC VOYAGES

The paper aims at analyzing passenger ships in domestic voyages as well as maritime accidents linked to passenger ships plying within the Croatian coastal area. Besides cruise ships, which mainly sail in international sea waters, there is a growing number of passenger ships used in domestic voyages. These are mainly excursion ships intended for one-day tours and smaller size cruise ships. The rising number of passenger ships and their concentration in certain sea areas considerably increases the possibility of accidents at sea. For the purpose of increasing passenger safety and transport service quality, the paper aims at analyzing the national passenger fleet, the types of accidents and the safety of passenger ships in general, thus determining the most frequent causes of these accidents. Based on the data obtained and in order to improve the safety of passenger ships, the most important conclusions reached and recommendations made are presented. Key words: passenger ship, national voyage, maritime accident, safety of navigation

Vlado Frani, M. Sc. Marko Njegovan, univ. bacc. ing. Lovro Maglic, univ. mag. ing. University of Rijeka Faculty of Maritime Studies Rijeka Studentska 2 51000 Rijeka Croatia