Professional Documents
Culture Documents
02.SVIBNJA 2012.
Uvodno razmatranje
Definicija individualnog ponaanja
ponaanje pojedinca kao osobe koja svojim ponaanjem odreuje svoj odnos prema drugima u organizaciji te svojim ponaanjem utjee na ponaanje grupe.
Oblik ponaanja pojedinaca predmet je sustavnog izuavanja posebne discipline koja se naziva organizacijsko ponaanje, a ona u sredite svog interesa postavlja individualno i grupno ponaanje.
Intelektualne sposobnosti
Intelektualne sposobnosti su potrebne za obavljanje misaonih aktivnosti poput razmiljanja, rasuivanja i rjeavanja problema. Ljudi u veini drutava visoko vrednuju inteligenciju. Pametni ljudi openito zarauju vie novca i dostiu visoke razine obrazovanja. Pametni e ljudi takoer najvjerojatnije postati voe grupa.
Inteligencija
Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od sposobnosti za uenje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije, razumijevanja i koritenja apstraktnih pojmova, i koritenja znanja za snalaenje u novoj okolini u kojima ne pomae stereotipno nagonsko ponaanje, a niti uenjem steene navike, vjetine i znanja.
Testovi za mjerenje kvocijenta inteligencije (IQ, prema engl. intelligence quotient) osmiljeni su da bi se utvrdile ope intelektualne sposobnosti ljudi. Zanimljive stranice gdje moete testirati svoju inteligenciju http://www.iq-test-hr.com/ http://www.mensa.hr/eu_iq_test/eu_iq_test.php http://www.iq-testovi.com/ http://hr.test-iq.com/
Poslovi se razlikuju u tome koliko zahtijevaju od svojih izvritelja da koriste svoje intelektualne sposobnosti. to je neki posao sloeniji u smislu zahtjeva za obradu informacija, to e za uspjeno obavljanje tog posla biti potrebnija opa inteligencija i verbalne sposobnosti.
Visoki IQ nije preduvjet za sve poslove. Na poslovima u kojima je ponaanje zaposlenika uvelike rutinsko ili u kojima nema mnogo prilika za samostalno djelovanje visoki IQ nije tako vaan za uspjenu performansu. To ne znai da osobe s visokim kvocijentom inteligencije ne mogu imati uinak na poslove koji su tradicionalno manje sloeni.
Fizike sposobnosti
Fizike sposobnosti dobivaju vanost za uspjeno obavljanje manje strunih i vie standardiziranih poslova.
Menadment mora, primjerice, utvrditi fizike sposobnosti zaposlenika kad je rije o poslovima u kojima uspijeh zahtijeva izdrljivost, spretnost ruku, snagu u nogama ili sline nadarenosti.
Osobnost
Osobnost predstavlja ukupan broj naina na koje neka osoba reagira na neke druge ljude i odrava interakcije s njima.
Odrednice osobnosti:
Nasljee Okolina
Crte osobnosti
Istraivanja osobnosti su se u poetku odnosila na utvrivanje i odreivanje trajnih karakteristika ponaanja. Meu te karakteristike spadaju srameljivost, agresivnost, lijenost, ambicioznost, odanost i plaljivost. Kada se te karakteristike ponavljaju u velikom broju razliitih situacija, one postaju crte osobnosti tog pojedinca. Crte osobnosti su postojane karakteristike koje opisuju ponaanje pojedinaca. Poznavanje crta osobnosti je bitno u selekciji potencijalnih zaposlenika za odreeni posao, kako bi se pojedinca stavilo na odreenu poziciju i posao koji je u skladu s njegovim osobinama.
Postoje dva pristupa koji se najee koriste prilikom identificiranja i klasificiranja crta osobnosti: Myers-Briggsov tipski indikator Model Big Five (Velikih pet faktora osobnosti)
Mjerenje osobnosti
Tri su glavna naina mjerenja osobnosti: Ankete za samoprocjenu Promatrake ankete za procjenu Projektna mjerenja (Rorschachov test mrlja i Test apercepcije tema)
Vrijednosti
Vrijednosti su temeljna uvjerenja da je odreeni nain ponaanja ili krajnje stanje postojanja osobno ili drutveno poeljniji od suprotnog ili obratnog naina ponaanja ili krajnjeg stanja postojanja
Tipovi vrijednosti
Vrijednost je mogue klasificirati i to temeljem dva pristupa:
Rokeacheva anketa vrijednosti (Rokeach Value Survey RVS) Suvremene radne kohorte
S tim u svezi postoje dva okvira za procjenjivanje kultura: Hofstedeov okvir za procjenjivanje kultura Okvir GLOBE za procjenjivanje kultura
Prema tome razlikujemo dva pojma koja su bitna prilikom usklaivanja osobe:
Usklaivanje osobe s poslom (person-job fit) Usklaivanje osobe s organizacijom (personorganization fit)
Percepcija
Definicija Percepcija je proces kojim pojedinci organiziraju i tumae svoje ulne dojmove kako bi dali znaenje svom okruju. Istraivanja o percepciji stalno pokazuju da razliite osobe mogu vidjeti istu stvar, ali da e je ipak drukije percipirati.
Teorija atribucije
Teorija atribucije predloena je da bi objasnila naine na koje prosuujemo o drugima, ovisno o tome kakvo znaenje pripisujemo (atribuiramo) nekom danom ponaanju. U osnovi, ta teorija predlae da, kada promatramo ponaanje neke osobe, zapravo pokuavamo odrediti je li ono uzrokovano iznutra (interno) ili izvana (eksterno).
Stavovi
prosudbene tvrdnje (pozitivne ili negativne) u odnosu na stvari, ljude ili dogaaje odraavaju to netko osjea prema neemu veinom su sloeni
Sastavnice stava
Kongitivna sastavnica = prosudba Moj nadreeni promaknuo je kolegu koji manje od mene zasluuje promaknue.
Bihevioralna sastavnica = djelovanje Traim novi posao; alim se na svog nadreenog svakome tko me je voljan sluati.
2. Ukljuenost u posao
Mjeri stupanj do kojeg se ljudi psiholoki poistovjeuju sa svojim poslom, aktivno u njemu sudjeluju i smatraju svoju percipiranu razinu performanse vanom za samovrednovanje. Vezana s pojmom psiholoka ovlatenost odnosi se na uvjerenja zaposlenika o stupnju utjecaja koji imaju na svoje radno okruenje, kompetentnost, smislenost posla i precipiranu samostalnost u poslu.
3. Predanost organizaciji Definira se kao stanje u kojem se zaposlenik identificira s odreenom organizacijom i njezinim ciljevima te eli ostati lanom te organizacije.
Uenje
Uenje je svaka relativna trajna promjena u ponaanju koja se zbiva kao posljedica iskustva. Uenje podrazumijeva promjenu ponaanja. Meutim, svako uenje jeste promjena dok svaka promjena nije uenje. Pojedinac ili organizacija mogu izvoditi promjene,a da pri tome nita ne naue. S druge strane, kada pojedinac ili organizacija neto naue deava se odreena promjena u njihovom ponaanju. Promjena u stavovima, percepcijama nee se smatrati uenjem ako nije dovela do promjena u ponaanju
Proces uenja
Uenje nam pomae da se prilagodimo i savladamo nae okruenje. Uenje je izgraeno na zakonu efekta koji kae da je ponaanje funkcija njegovih posljedica. Ponaanje koje slijedi povoljna posljedica pokazuje tendeciju ponavljanja; ponaanje koje slijedi nepovoljna posljedica ne pokazuje tendeciju ponavljanja.
Klju procesa uenja su dvije teorije ili objanjenja kako uimo: Oblikovanje Modeliranje
Oblikovanje kada se uenje zbiva postupnim koracima, to je oblikovano uenje. Menaderi oblikuju ponaanje djelatnika tako da ga sustavno potiu (putem nagrada), svakim sljedeim korakom koji djelatnika dovodi blie eljenom ponaanju. Uenje kroz pogreke je oblikovanje. Kada neto pokuavamo, nakon to pogrijeimo, opet pokuavamo.
Modeliranje - zasniva se na promatranju drugih i oblikovanju naeg ponaanja prema njima. Ako smatramo da je neka osoba uspjena u onome to radi i ako uoimo da radi neto drukije od naeg pristupa, pronalazimo razlike u ponaanju i ukljuujemo ih u nae ponaanje. Ako se na uinak na temelju te promjene poblja, vjerojatno emo napraviti stalnu promjenu naeg ponaanja.
Zakljuak
Kljune varijable koje utjeu na individualno ponaanje
Hvala na pozornosti!