J U D A I Z A M / IDOVSKA RELIGIJA Uvod Pojam idovstva ili judaizma oznaava religijsku kulturu.

Judaizam je najstarija od tri velike svjetske monoteistike religije i izvor je kranstva i islama. U srcu judaizma je da postoji samo jedan Bog, stvoritelj i vladar itavog svijeta. VJEBA: 1. Usporedi stvaranje svijeta kod Egipana i u Bibliji. 2. Prokomentiraj donji tekst i utvrdi koji su od ovih zapovijedi ule u dananje zakone. Deset zapovijedi (Knjiga izlaska) Ja sam Jahve, Bog tvoj, koji sam te izveo iz zemlje egipatske, iz kue ropstva. Nemoj imati drugih bogova osim mene (suprotnost mnogobotvu). Ne pravi sebi lika ni oblija bilo ega to je gore na nebu, ili dolje na zemlji, ili u vodama pod zemljom (zabrana idoloplonstva). Ne klanjaj se niti im slui Ne uzimaj imena Jahve uzalud Sjeti se da svetkuje dan gospodnji. est dana radi A sedmoga dana je subota, poinak posveen Jahvi, Bogu tvojemu Potuj oca i majku, da imade dug ivot na zemlji koju ti da Jahve, bog tvoj. Ne ubij. Ne uini preljuba. Ne ukradi. Ne svjedoi lano na blinjega svoga. Ne poeli ene blinjega svoga, ni sluge njegove, ni slukinje njegove, ni vola njegova Bog je svom narodu objavio Toru (Zakon) i idove je odabrao kao uzor ovjeanstvu (odabrani narod#, obeana zemlja). Ve je praocu Abrahamu Bog rekaosva plemena na zemlji tobom u blagoslivljati.Biti izabrani narod velika je povlastica i velika odgovornost. Iz povijesti idovstvo kao religija i kao narod pojavilo se prije 4000 godina u zemlji izmeu rijeke Jordana i Sredozemnog mora. Ta se zemlja tada zvala Kanaan, a kasnije Judeja i Samarija, Palestina, Erec Izrael. O tom najstarijem razdoblju jedini izvor nam je Biblija (odnosno pet knjiga Mojsijevih) - one nisu povijesne, ali im se mogu nai povijesni oslonci. Prema tim izvorima rodonaelnik, praotaca idova je nomadski glavar Abraham. On je zbog ratnih razaranja napustio prapostojbinu u Uru (Sumer), nekad bogatom kraju . U brdima dananje Judeje ukazao mu se Bog i obeao mu zemlju Kaanansku (kojom e tei med i mlijeko). Abraham je dakle postao praotac naroda Ivrim ili Hebreji. Taj narod (i Abrahomovo potomstvo) postat e odabrani Boji narod koji e potivati jednog Boga. Na taj nain je sklopljen prvi savez izmeu Boga i ljudi (savez = zavjet). To su zaeci monoteizma i stari idovi su taj monoteizam prvi razvili. idovstvo se nuno povezuje s religijom. idovski govorni jezik je aramejski, a upotrebljavali su i asirsko (kvadratno) pismo. Njega i danas koriste u pisanju svitaka Tore (tora=hebr. znanost, knjiga). Tora je i naziv za 5 knjiga Mojsijevih. Dijaspore idova idovi su esto dolazili pod tuinsku vlast: Egipat, Perzija. U doba Nabukodonosora bila je prva dijaspora (iseljenje) ili kako to idovi kau galut. U vrijeme helenizma (4. st. pr. Krista) ovo podruje osvaja Aleksandar Makedonski i od tada poinje druga dijaspora. Helenizam zabranjuje idovske vjerske obiaje, a hram je pretvoren u pogansko svetite. Dolazi do pobune i Juda Makabejac ponovo oslobaa Jeruzalem i proglaava nezavisnost. 63. pr.Krista Pompej napada Jeruzalem i dolazi do nove dijaspore . Kralj Herod ponovo gradi hram i na njegova vrata postavlja orla - simbol Rima. Nakon njegove smrti Judejom potpuno ovladaju Rimljani.

70. tih godina priprema se novi ustanak pod vodstvom Bar Kohbe (Sin Zvijezde). idovima je naime bio zabranjen povratak u Jeruzalem, ak mu je i ime bilo promijenjeno u Elia Kapitolina. Na Zapadu idovi se mijeaju s narodima s obale Mediterana i s Arapima i to su SEFARDI ( jezik ladino). Sjeverna grupa razila se po Babiloniji, Perziji i Maloj Aziji (mijeala se s Kurdima, Mongolima i Slavenima) i to su AKENAZI (jezik jidi= na njemu je pisao Singer) RELIGIJA idovi su razvili monoteizam. Na hebrejskkom se Boje ime biljei JHVH (ija je vokalizacija nepouzdana jer idovi nemaju vokala), a Boga nazivaju i Adonaj (Na Gospod). idovi se posebno boje Boga, odnosno kod njih je posebno razvijena poslunost prema Bogu. Oni vjeruju da je Bog s njima sklopio poseban savez i da su upravo zbog toga oni opstali u povijesti (iako su maleni narod). Bog je jedan, Stvoritelj je svijeta, vjean, pavedan Bog odmah ne kanjava zlo jer je ljudima dao slobodu da sami vode svoj ivo. Bog ne upravlja svijetom, ali on je stalno u naoj blizini Stari zavjet: Osnovna i temeljna sveta knjiga je Stari zavjet (prvi dio Biblije), odnosno Tora (=nauk, zakon) ili Mojsijevo petoknjije - Pantateuh = petoknjije. U njoj se nalaze zapovijedi koje je Bog dao Mojsiju (10 zapovijedi), ali su tu i one zapovijedi koje su nastale iz ivota. U Starom zavjetu je preko 600 propisa, zabrana i naredbi koji se tiu vjerskog i privatnog ivota. Druge svete knjige: KABALA je idovska mistina tradicija - vjerovanje u mistinost brojeva i slova koja imaju mo. Razvila se u panjolskoj. TALMUD je zbirka zakona koji tumai Mojsijevo petoknjije (Toru). Jo su svete knjige MINA i GEMARA. Obredi i sinagoga:Vjera im zabranjuje idolopoklonstvo (likovno prikazivanje Boga). Vjerski obred vre u sinagogama (= saborite), ali i kod kue. ene nisu obavezne prisustvovati bogosluju, ali ako i dou u sinagogu stoje odvojeno od mukaraca. Obred se moe vriti ukoliko je prisutno barem 10 odraslih mukaraca (minjan). Odrasli mukarac je momak od 13 godina koji je proao obred BAR MICVA. Molitve idovi vre okrenuti prema Jeruzalemu, sagnute glave, ruke diu prema nebu, mole glasno, pokrivene glave, neki stave molitveno remenje (tefilin, kutijice sa kraim tekstom iz Pisma) udaraju se u prsa ili se njiu cijelim tijelom. Pri molitvi nose molitveni plat TALIT. Mezuza je kutijica (svitak pergamene sa biblijskim tekstom, moe biti samo jedna rije npr. ADDAJ = Svemogui) koju stavljaju na desni dovratnik i dotiu pri ulazu i izlazu u kuu. idov se postaje roenjem. Obrezivanje se vri nad mukim djetetom nakon 8 dana po roenju. Taj obred je simbol saveza izmeu djeteta i Boga. idov se smatra idovom ako je roen od majke idovke. Brak se kod idova smatra drutvenom i vjerskom obavezom. Ako ni nakon 10 godina braka nema djece, brak se moe razvrgnuti. Monogamija je obavezna. Sahrana mrtvaca se kod strogih idova obavlja u lijesu bez avala i ukrasa cvijea u roku od 24 sata. Za pokojnika se moli kadi. Pokojnika paljivo kupaju i u njegovoj je kui propisana alost od 7 dana. Rabin (RAV, RABI= uitelj) je kolovana osoba ovlatena da tumai vjerske propise. On nije posrednik izmeu Boga i ljudi (npr. kao sveenik) i moe se eniti. On vri nadzor nad obredima, provedbi zakona o jelu. KARUT = zakon o jelu . Kod zakona o jelu vana je podjela na iste( janje, kozli, piletina, govedina...) i neiste ivotinje ( jazavac, zec, kolje, rakovi, svinja, guter, ribe...) ivotinje. ak i klanje mora biti propisno napravljeno: u jednom zamahu treba ivotinji porezati vratnu ilu, dunik i jednjak. Cijela krv mora istei i ivotinju treba neko vrijeme drati u soli i vodi. Cedeka je darivanje siromaha jer Bog trai suzdravanje od sebinosti i poriva za bezmjernim stjecanjem materijalnih dobara. Uz zapovijed karuta i slavljenja subote cedeka je najvanija stvar za idove. Ideja mesijanstva: Mesija = otkupitelj, spasitelj; ideja je ovdje dobila postepeno svjetovni nacionalni karakter. Prema Bibliji taj je Mesija trebao doi iz plemena Davidova i on e idovima donijeti slobodu. Semitizam antisemitizam. Naziv dolazi od biblijskog imena Sem (Noin sin) iji su idovi potomstvi. Antisemitizam je neprijateljsko i netolerantno ponaanje prema idovima koje ovaj narod prati ve vie od dva tisuljea. Bilo je mnogo razloga progonima (bezrazlono uopavanje i bacanje krivnje na idove zbog Kristove smrti, ljubomora zbog njihove tedljivosti, bogaenja, marljivosti, netolerantnost prema njihovim obiajima, povezanost sa svojom zajednicom Iz tog neprijateljstva iznikli su holokausti (gr holos = itav, sve, kaustos = spaljen), geta (posebne etvrti za idove), pogromi Blagdani:

abat - svetkovina subote (to je sedmi dan od stvaranja svijeta, to je dan poinka i odmora, dan posveen Jahvi). idovi abat raunaju od petka naveer, od zalaska sunca. Na ovaj dan se ne radi Nova Godina - ro haanah- glava godine, slavi se u rujnu ili poetkom listopada. Govori o Bojem stvaranju svijeta i o Bojem sudu. Vjernici preispituju svoj ivot i djela. Dan pomirenja (jom kipur) smatra se najsvetijim danom u godini. Dan je obiljeen molitvom i 25 satnim postom. Dan sjenica (sukkot) nastao je iz etvenih sveanosti i kao zahvala Bogu to ih je hranio dok su lutali pustinjom nakon bijega iz egipatskog ropstva. Slavi se u jesen kad zavre jesenski radovi u polju. Sveanost svjetla (hanuka) je dan sjeanja na pobjede Jude Makabejca nad Sirijcima i ponovno posveenje hrama u Jeruzalemu. Naime, zabiljeeno je da su Sirijci oskrvnuli hram i svi su vjerovali da je vjeno svjetlo u hramu ugaeno. Ali kad su doli u hram nali su jedno svjetlo (poslije sedam dana) gdje gori. Obitelji tada pale svijee (menora, s 9 krakova). Purim je sjeanje na (biblijski) lik ene Estere. Pasha je najpoznatiji blagdan. Tog su dana odlazili prinositi rtve (golubice, janje) u jeruzalemski hram. On oivljava ivot u egipatskom ropstvu. Tada se jedu tradicionalna idovska jela: gorke trave umoene u ocat i beskvasan kruh (macot) pa je blagdan poznat i kao Blagdan beskvasnih kruhova. Pedesetnica (pentacostes) avuot - slavi se u ast na dogaaje kad je Mojsije dobio Zakon i kad je sklopljen savez izmeu idova i Boga. idovi ne prihvaaju idolopoklonstvo, odnosno vjera im zabranjuje prikazivanje Boga. RTVE: one su izraz elje da se sjedine s Bogom, da mu iskau milost i tovanje, zahvalu i sl. Dijele se na: A) - krvne (zebah) rtvovanje ivotinja: govedo, ovca, koza , golubica (bez tjelesne mane B) - nekrvne (minha): ito, kruh i vino C) rtve se dalje dijele na: rtve paljenice (paljenje ivotinja rtve okajnice (za grijehe) rtve morotvorne (priesnice): zahvalnice, zavjetne IDOVI NA NAEM TLU Naseljavanje i boravak idova na naem tlu izravna je posljedica raseljavanja iz stare domovine i dijaspore. Prve tragove nalazimo ve u doba antike, odnosno u doba rimskog carstva u nas. Brojni su arheoloki nalazi u Saloni i tragovi idovskog groblja izvan zidina grada. Pronaeno je nekoliko uljanica i u Muu, zatim je pronaen nadgrobni spomenik idovskog trgovca (3. st.) kraj Senja. Vrlo su stari podaci o postojanju idova u Mursi (Osijek).Ta otkria nisu rezultat nekog sustavnog arheolokog istraivanja ve su to sluajna nalazita pa bi sigurno bilo zanimljivo provesti jedno takvo istraivanje. U naoj sredini najbogatiji su ipak oni nalazi u Saloni. Salona je u to doba bila sjedite rimske provincije pa ne udi da su idovski trgovci i ovdje radili. Naalost, nalazi u Saloni ne govore nam puno o njihovom ivotu i kolika je ta zajednica bila. O idovima na naem podruju u srednjem vijeku imamo bogatija saznanja. Bilo ih je u Splitu pa se vjeruje da su to potomci onih istih idova koji su boravili u Saloni i koji su padom Salone u Split (Palau) pobjegli zajedno s ostalim romanskim stanovnitvom. Splitski statut (XV. st.) spominje naplatu takse idovima koji su se bavili bojanjem tkanina. U XVI. st. spominje se postojanje sinagoge u Splitu unutar same Palae. I u doba Venecije u Splitu spominju se idovi koji su ovdje dolazili iz Portugala i panjolske jer su ih tomo progonili. Venecijska vlast je tolerirala idove jer je i njima odgovarao razvoj trgovine i njihova umjenost u tom poslu.Ve u XVI. st. u Splitu se gradi idovsko groblje na Marjanu, jedno od najstarijih u Europi i danas pod posebnom zatitom. Splitski senat davao im je niz povlastica za trgovinu. Tako se istakao Daniel Rodrigo (Rodrigina poljana) koji je utemeljio prvu banku, lazaret, carinarnicu i skelu u Splitu. To je pomoglo jaanju veza i trgovinu sa zaleem i sa mediteranskim zemljama. idovi su se istakli i u obrani grada od Turaka davajui velike novce za gradnju kula i obrambenih zidina. Sredinom XIX. st. Austrija je idovima dala graansku ravnopravnost i pravo posjedovanja nekretnina. Tako su sva prava dobili i u Hrvatskoj poetkom XX. st. I na naoj obali (Dubrovnik, Split, Rijeka, Istra) idovi dre banke i zalagaonice, pravo na nekretnine nisu imali. U XIX. st. vanu ulogu u Splitu imao je Vid Morpurgo, bogati idov, lan Narodne stranke, delegat u Dalmatinskom saboru, osniva prve knjiare i biblioteke, a izdavao je i novine. U doba NDH bilo je progona idova, mnogi se iseljavaju, jedni se prisilno pokrtavaju, a dio je uspio

emigrirati. Danas je u nas vrlo malo idova u odnosu na stanje prije Drugog svjetskog rata. U ratu je zagrebaka sinagoga bila spaljena. Danas u Splitu ima svega nekoliko idovskih obitelji koji su orhanizirani u idovsku opinu. Njihova dokumentacija, vrijedne knjige i ostalo spalili su u ratu talijanski faisti. KRANSTVO UVOD: POLITIKE PRILIKE: olakavale su irenje kranstva. Rimska je drava tada proivljavala relativan period mira (PAX ROMANA). Legije su zadravale barbare na granicama. Rimska drava brojila je oko sto milijuna stanovnika, a dijelila se na provincije. Zuzimala je prostor od Britanije do do Eufrata i Tigrisa, itavu panjolsku sve do Dunava, sjevernu Afriku Bio je to mozaik raznih kultura, rasa, obiaja i vjera. Trgovci i vojska irili su nove ideje, pa tako i vjerske. GOSPODARSKE PRILIKE: Poljorivreda je bila u stalnom porastu, a razvijala se i tgovina i obrt. Radna snaga (robovi) je feftina. Meutim, velik se broj stanovnika doseljava u gradove pa se razvijaju siromane gradske etvrti (panem ie circenses) DUHOVNE PRILIKE: Rimljani nisu kao Grci imali velik smisao za kulturu i umjetnost (Horacije: Pobijeena Grka osvojila je Rim). Zato su razvili knjievnost (Vergilije, Ovidije, Horacije, Svetonije), govornitvo, povijest (Livije, Tacit) filozofiju, pravo. Mnogi ueni Rimljani poznavali su grki jezik. Cijeli je kulturni ivot teio jednom kozmopolitizmu. RELIGIOZNE PRILIKE: Veina stanovnitva bila je mnogoboaka. Samo su idovi u tom velikom carstvu bili jednoboci. S irenjem rimskog carstva u njihov panteon (vjerski sustav) polako ulaze i bogovi i vjerovanja drugih (pokorenih, istonjakih) naroda: Kult Kibele i Mitre. Kibela (velika majka) je boanstvo kojoj su se u ast kastrirali sveenici uz neobuzdane orgije. Hramovi su podizani i nepoznatim bogovima, pa su i carevi na kraju slavljeni kao bogovi. Narod, ali i rimski carevi vjerovali su i u aranja, gatanja i vraanja. U Rimu su djelovali auguri (sveenici koji su pogaali volju bogova po letu ptice, grmljavini, oblacima) i haruspexi (gatali uz pomo iznutrica jetre i plua ubijenih ivotinja). Oito je bila velika nemo tadanjeg ovjeka. MORALNE PRILIKE: Ni religija, ni filozofija nisu ovjeku mogli otkriti i dati smisao. Nije bilo uzvienih ideala, ljudi su traili sreu u bogatstvu, vojnikoj karijeri. Na opremu palaa i gozbe troila su se blaga opljakana u provincijama. Npr. Neron je za pogreb svoje ene Popeje spalio toliko tamjana koliko ga se u Arabiji proizvede za 10 godina. Na gozbama su se toliko prederavali da su imali posebne prostorije za povraanje. Pznat je i danas naziv za dobre gozbe Lukinova gozba.Ako je povijest svijeta povijest obitelji onda moemo kazati da je u starom Rimu nestalo svetosti braka, domaeg ognjita i znaenje pater famijasa. Konkubine (ljubavnice) i hetere (prostitutke) su postale normalna stvar. Djecu nisu odgajali roditelji nego robovi (pedagozi najee grki robovi). ROBOVLASNIKI SUSTAV: Ovaj je sustav jedan od razloga propasti carstva. No, tada je robovlasiki sustva bio za ljude prirodan. Rob nije imao nikakvog prava (instrumentum vocale predmet, sredstvo koje govori). este su i pobune robova (Spartakov ustanak 73. godine). Bila su velika trita robivima (otok Delos ovdje se dnevno znalo prodati i do 10 000 tobova). Seneka, rimski filozof, jednom je ustvrdio: Koliko robova, toliko neprijatelja. Zapravo, bilo je robova po nekoliko desetina puta vie nego slobodnjaka. POVIJESNOST KRISTOVE OSOBE: O Kristu najopirnije govore 4 evanelja (evanelje = vesela, radosna vijest). Njihovi autori su Marko, Luka, Ivan i Matej. O Kristu su pisali i neki idovski pisci (Josip Flavije) ali i rimski: Tacit (govori o kranima koje je Neron optuio za pale Rima), Plinije Mlai, Svetonije i Hadrijan) ODNOS KRANA I RIMSKE DRAVE Kranstvo je vrlo brzo proirilo svoj utjecaj po cijelom Sredozemlju. Protiv njih se die Rim jer oni ne priznaju ovjeka (rimski car) za Boga. Kranstvo tei univeralizaciji, kozmopolitizmu, ne potuje svjetovne autoritete. Govori da su svi ljudi djeca Boja i ne priznaju podjele na slobodne i robove, Rimljane i barbare. Mnogi krani tih prvih stoljea ginu za vjeru (u doba Nerona, Trajana, Dioklecijana). Krani su imali mnogo znakova po kojima su se prepoznavali: P (znak je Krista koji se ukazao caru Konstantinu i koji je kasnije on stavio na svoju zastavu), riba (jer gr. IHTOS daje inicijale Krista) je oznaavala utnju, tajnost krana. Krane su progonili sve do 313. godine kada je Milanskim ediktom car Konstantin dao slobodu ispovijedanja vjere.

ISUS Kranstvo se temelji na tovanje Isusa Krista (Isus Mesija) kao sina Bojega, u kojem se Bog na jedinstven nain objavio ovjeku. Pri tom kranstvo u Isusu vidi povijesnu osobu, ali i nekrani doputaju mogunost da je takva osoba postojala. Isus se rodio malo prije smrti Heroda Velikog, kralja Judeje i ivio je netovie od 30 godina. Prema Bibliji, tek zadnje 3 godine javno je propovijedao. Krist je bio idov, a idovi su tada priznavali rimsku vlast. idovi su kroz povijest priznavali brojne tue uprave, pa se javila ideja Mesijanstva (mesija = spasitelj) koji e idove spasiti. idovi su u mesiji gledali politikog spasitelja, a ne duhovnog. Zato oni i danas Isusu ne prizaju boansko podrijetlo. Isus je svojim udesima i pripovijedima privlaio mnotvo naroda. ivio je skromno, ponizno, druio se s onim koji su bili na rubu drutva: bolesni, siromani, gubavci, postitutke i siromani ribari. Govorio je da su svi ljudi djeca Boja, da nema podjela na Grke i barbare, robove i vladare.Govorio je da on upravo patnicima i doao, Prvi e biti posljednji, a posljednji prvi, Tko se uzvisuje bit e ponien, a to se ponizuje bit e uzvien rijei su njegove poruke. Nije skrivao prijezir prema materijalnom bogatstvu (prispodoba o devi i uici igle). Tko je mogao odoljeti rijeima: Doite k meni svi izmoreni i optereeni, i ja u vas odmoriti Za krane Isus je sun Boji koji je postao ovjekom i preko kojeg se Bog objavio sklopivi s ljudima savez. Isis je ljudima objavio (kranstvo je objavljena religija) Radosnu vijest o novom ivotu, o ovjekovoj slobodi i odgovornosti, o snazi vjere i ljubavi te spasenju od grijeha, zla i smrti. Kristovo etiko uenje ulo je u Zapadnu civilizaciju i na neki nain je on postao sredinji lik europske povijesti. Ovaj ivot i svijet, i nae tijelo je prolazn, nitavno i greno, za duu koja je vjena treba se boriti. VJEBA: Pronai tekst Isusova govora na gori (o blaenstvima) Pronai Pavlovu poslanicu i analiziraj Koje je znaenje kranstva za Zapadnu civilizaciju na podruju umjetnosti, tradicije, morala, knjievnosti to je novo u Isusovu uenju? monoteizam odricanja od tjelesnih i ovozemaljskih dobara i uitaka skromnostt, rtva i poniznost pratanje i ljubav ne samo prema prijateljima nego i prema neprijateljima (Tko tebe kamenom, ti njega kruhom); Lae on, tvrdi Isus koji govori da ljubi Boga, a mrzi svog brata. Osuuje vjerski formalizam i farizejstvo (pria o farizeju koji daje novi prosjaku kako bi ga hvalili) Isusovo uenje imalo je osim vjerskog i socijalno znaenje (jednakost ljudi, osuda bogataa i sl.). Druio se sa posljednjima na drutvenoj ljestvici (omraenim carinicima i poreznicima, pokvarenim enama, grijenicama, gubavcima). GOVOR NA GORI esto se navodi kao temelj Isusove nauke gdje on govori o blaenima: Blago siromanima duhom; njihovo je kraljevstvo nebesko; Blago oaloenima, oni e se utjeiti! Blago krotkima, oni e batiniti zemlju; Blago gladnima i ednima pravednosti, oni e se nasititi! Blago milosrdnima, oni e zadobiti milosre! Blago istima srca, oni e Boga gledati! Blago mirotvorcima, oni e se sinovima Bojim zvati! Blago progonjenima zbog pravednosti, njihovo je kraljevstvo nebesko. VJEBA: Zna li kad poinje nova era? to ti zna o Isusovom djelovanju i ivotu? to je po tvom miljenju bit kranstva? to misli o Isusovoj zapovijedi da ljubimo svoje neprijatelje? Svetkuje li kranske obrede i to zna o tim obiajima? BIBLIJA Biblija ili Sveto Pismo je zbirka knjiga. Sastoji se od dva dijela: Stari i Novi zavjet. idovi tuju samo Stari zavjet, a krani i Stari i Novi. Biblija je spomenik kranstva i itave Zapadne civilizacije. Ona nije samo religiozna knjiga, ve ona sadri propise, zakone, pjesme (psalme) i druge knjievne vrste. Samo ime Biblija ima svoju povijest. Biblos je bio grad i luka u Fenikiji, povie Bejruta u Libanonu. Fenianima dugujemo poetak naeg alfabeta kojeg su dalje prenosili trgovakim putem. Ve u 1. st. nalazimo naziv biblos za ove vjerske tekstove koji su preko rimskog jezika uli u sve europske jezike. Prema bibliji sredinji dogaaj u povijesti idovskog naroda jest sinajski savez (10 zapovijedi) kojeg je Bog

sklopio sa svojim izabranim narodom. Ti su zakoni jedni od prvih pravnih propisa u povijesti ljudskoga roda i koji su dijelom uli u sve pozitivne zakone. U Novom zavjetu Krist stvara novi savez. Prema rijei katoliki (kata holos = za itav svijet) Isus je doao za sve ljude, a ne samo za pojedini narod. Svi su ljudi djeca Boja te stoga i braa. U Novom zavjetu veliko znaenje imaju evanelja (= vesela, radosna vijest). Postoje 4 evanelja (4 evanelista): Lukin, Matejeve, Ivanovo i Markovo. Biblija sadri 46 knjiga SZ i 27 knjiga NZ. Knjige su nastale u rasponu od 1.tisuljea pr. Krista do sto godina iza Krista. Najvei dio starozavjetnih knjiga pisan je hebrejskim, a jedan dio aramejskim i manji dio grkim (koine = jedna varijanta heleniziranog grkog jezika). itav Novi zavjet prvotno je bio napisan grkim. Septuaginta (prijevod sedamdesetorice) je najvaniji prijevod cijele Biblije na grki jezik Vulgata je prijevod Biblije na govorni (narodni) latinski jezik. Prijevod je izvrio sv. Jeronim u 4. st. Apokrifi su oblik vjerske knjievnosti koje nije autentino ali ima neke vjerske vrijednosti jer govori o obiajima, tradicijama i obredima prvih krana. Tu spadaju Evanelje Hebrejaca, Evanelje Egipana, Tomini Evanelje i Nikodemovo evanelje. Hrvatski prijevodi Biblije: 1831. Godine u Budimu prijevod Starog zavjeta Petra Katania 1861. Godine u Beu Stari i Novi zavjet preveo Matija Skari 1925. U Zagrebu Novi zavjet preveo Franjo Zgoda 1970. U Zagrebu Novi zavjet preveo Bonaventura Duda i J. Fuak 1987- u Zagrebu Novi zavjet preveo G. Spudi Hereze (kriva, iskrivljena uenja) javljaju se ve u 3. st. Najpoznatije su: arijanizam (Arije, 3. st.- tvrdio je da Isus nije bog) nestorijanizam (biskup Nestorij e je tvrdio da je Djevica Kristorodica a ne i Bogorodica) monifizitizam (Kad se Isus utjelovio, postao je ovjek i izgubio je svoju boansku narav) Apologete: su kranski pisci koji se su imali zadau braniti Crkvu od kleveta (Aristid, Irinej, Origen, Dionizije Aleksandrijski) Celibat: Jo je sabor u Niceji otro branio sveenicima da s njima ive ene. Nisu smjeli posveivati gostionice niti druga mjesta za zabavu. I u odjei je dolazilo do promjena. Na Istoku briju glavu /tonzura sv. Pavla/, a na Zapadu je tonzura sv. Petra. Redovnitvo: najprije se javilo na Istoku. Mnogi se odluuju na pustinjaki ivot, samou i molitve. Zavjeti su: siromatvo, poslunost i istoa. Prve regule je sastavio sv. Benedikt. MORALNO VJERSKI IVOT PRVIH KRANA: to je dua tijelu, to su krani svijetu (vi ste sol zemlje) ljubav prema svima ena je ravnopravna muu brana vjernost je svetinja djevianstvo se vrlo cijeni osuda lihve, kockanja sastaju se nedjeljom radi slavljenja euharistije liturgijski jezik je u poetku grki, a kasnije latinski u zajednicu pristupaju krtenjem pred smrt dijele bolesniko pomazanje enidba je nerazrijeiva ispovijed je tajna KRANSKA ETIKA 1.U kojim je drutveno politikim prilikama nastalo kranstvo. 2.Koje su odlike kranstva kao nove religije? Isus je ljudima donio nove zapovijedi utemeljene na ljubavi: ljubi Boga iznad svega, a blinjega svoga kao samoga sebe (ak i neprijatelje!). Isus nije doao ukinuti zapovijedi koje su ve bile dane Mojsiju na brdu Sinaju ve ih je doao ispuniti i dopuniti. Isus je esto kritizirao bogatae. Govorio je da e bogatai teko ui u kraljevstvo nebesko. Lake e proi

deva kroz uicu igle, govorio je Isus. Isus od ljudi trai poniznost, jednostavnost, prostodunost, skromnost; trai da pratamo, da ljubimo. On trai da budemo djeca, i kad odrastemo. Zato? Jer djeca su nevina, ista srca. On kritizira farizeje i licemjerne i ohole. Trai da kad inimo dobro to radimo u tajnosti, a ne da se hvalimo i traimo slavu zbog toga (neka ne zna tvoja desnica to ti radi ljevica). Kranin se prepoznaje u svijetu po svojim samaritanskim i karitativnim djelima. Pohoditi bolesne i zatvorenike, nahraniti gladne, napojiti edne, utjeiti alosne i sl. sve su to mogua podruja kranskoga djelovanja. Isus kae da je laac oni koji kae da ljubi Boga, a recimo mrzi nekog ovjeka ili neki narod. Ljubav i mrnja ne idu zajedno. VJEBA: Zna li priu o zrncu u tuem oku i balvanu u svome? to zna o Majci Tereziji? CRKVA Crkva je naziv za zajednice vjernika kojima je uenje u Krista temelj vjere, a Biblija temeljna sveta knjiga. Meutim, kako kranstvo u povijesti , pa ni danas nije bilo jedinstveno, danas govorimo o tri kranske zajednice (crkve): katolika (Zapadna crkva s papom na elu), pravoslavne crkve (Istone) i protestanstke crkve. Najprije se od jedinstvene kranske crkve odvaja pravoslavna. Rije pravoslavlje je zapravo prijevod grke rijei ortodoksija (pravo vjerovanje). Ortodoksija se poela isticati na Istoku nakon sabora u Halcedonu (sredinom 5. St.) kao pristajanje uz pravoslavlje i odbacivanje osuenih hereza (krivih uenja). Kasnije kad se u Bizantu pojavila mrnja na barbare sa Zapada (latiniste) i optuivanje za herezu, izraz ortodoksna Crkva se ustaljuje. Razlike u prvotnoj crkvi poele su ve nakon podjela Rimskog carstva na istono i zapadno. Rim, odnosno Vatikan je smatrao da on treba biti centar jer su tu bili grobovi prvog pape Petra isv. Pavla. Bizan (istono rimsko carstvo) smatralo je da je Carigrad novi Rim nakon to su barbari prodrli u Italiju. Raskol je pojaan sredinom 9. st. za vrijeme patrijarha Fotija, postao je definitivan 1054. Tako su antagonizmi izmeu Istoka i Zapada (Rima i Carigrada) zavrili raskolom. Antagonizmi koji su se godinama poveavali: razlike u zapadnjakom i grko-orijentiranom mentalitetu, politiki razlozi, razlike u obredima, jeziku, crkvenoj disciplini, celibatu, uenju Filioque doveli su do konane podjele. Podjeli su uzroci bili mnogi,a najmanje teoloki. Bizantski patrijarh nije se zadovoljio da ima mo odmah iza rimskog pape, pa se javlja teorija pentarhije (crkvene organizacije) . da na elu budu petorica nezavisnih patrijarha : rimski, carigradski, jeruzalemski, aleksandrijski i antiohijski. Iznad njih bi bio opi crkveni sabor; granice crkvene moraju se poklapati s dravnima. Upravo se na toj teritoriji autokefalnosti i sabornosti razvija pravoslavlje. Tri istona patrijarha (aleksandrijski, antiohijski i jeruzalemski) u 7. St. gube negdanje znaenje pod najezdom islama. Bizant (Carigrad) je u usponu i uspjean u borbi protiv prodora novih naroda. Zapadno Rimsko carstvo je ve ranije bilo propalo pred Gotima. Zato bizant eli proiriti svoju vlast i na Balkan i Europu. Slavenski narodi su uz kranstvo iz Bizanta primili pismenost. U XV. st. zapadnu crkvu ponovo je potreslo uenje Martina Luthera i odvajanje njega i njegovih sljedbenika u brojne protestanske crkve. O pravoslavnoj i protestanskoj zajednici slijedi posebna lekcija, a ovdje emo navesti neke karakteristike katolike crkve. KATOLIKA CRKVA se smatra izravnim nasljednikom apostolske tradicije. Sredite je Rim, odnosno Vatikan. Na elu joj je papa, a on postavlja biskupe i nadbiskupe. Ova se crkva tijekom stoljea moda najvie mijenjala kada se na brojnim koncilima (saborima) donose brojne odluke. Danas je papa osudio, odnosno zatraio oprost od svih prolih grijeha crkve, za inkviziciju, za progone idova, posjetio je Izrael i s njim uspostavio diplomatske odnose, posjetio ili je primio u posjet brojne predsjednike bivih komunistikih i ateistikih zemalja, zagovornik je mira u svijetu, ekumenizma, prijateljstva, staje na stranu progonjenih, gladnih, rtava rata i sl. Katoka crkva ima neto drugaije sakramente (sakrament je obred kojim pojedinci postaju lan ili sudionik crkve: krtenje, potvrda ili krizma. Euharistija ili priest. Ispovijed, bolesniko pomazanje, sveeniki red i enidba) Katoliki blagdani: Boi (25. prosinca) proslava Isusova roenja; Boiu prethodi vrijeme Doaa ekanja i priprave za

Isusovo roenje Uskrs proslava Isusova uskrsnua iz groba (spada u 3. ili 4. mjesec); Uskrsu prethodi vrijeme korizme (40 dana) kad se posti, moli i pripravlja za Uskrs Spasovo (Uzaae Isusovo na nebo) slavi se 40 dana nakon Uskrsa Duhovi dan silaska Duha Svetoga na apostole (slavi se 10 dana nakon Uzaaa) oznaava roenje Crkve Veliki katoliki uitelji: Sv. Pavao Bavio se pitanjem ljudske slobode koja se temelji na vjeri. Izvor joj je u ljubavi prema Bogu. Pavao prednost daje vjeri i ljubavi nad zakonima. Kae da je ovjek slobodan po Bogu, a ne po sebi. Pavao se opredjelio za kozmopolitizam (kosmos = svijet; polis = grad drava; graanin svijeta). Time se ukida podjela ljudi na barbare i Grke, izabrani narod i sl. Svi su ljudi djeca Boja, i prema tome su braa. Pavao istie: mrziti zlo, biti ponizan, strpljiv, ljubiti neprijatelje, ne vratiti zlo zlim. Time ispunjavamo Boji zakon. Sv. Augustin: Slijedio je Pavlovo uenje, ali je kod njega prisutan misticizam. Imao je helenistiko-grko obrazovanje, pa je mnoge stvari iz toga unio u kransku filozofiju. Sredinje pitanje njegove filozofije je odnos ovjeka spram Boga. On zakljuuje: Bog je izvor svega kozmologija (kosmos = svemir, svijet; logos = znanje, nauka) Bog je istina gnoseologija (gnosis = spoznaja; logos = nauka, znanje; nauka o spoznaji) Bog je najvee dobro etika (praktina filozofija) Sve stvari su dobre jer ih je Bog stvorio, a zlo nastaje naruavanjem mjere. Svjetska povijest kree se od Bojeg FIAT! ("Neka bude!") do posljednjeg suda. Bog je ovjeka stvorio slobodnim, zato je ovjek odgovoran za ono to radi i kakav ivot izabere. Stalno se nalazimo izmeu dobra i zla, izmeu ivota po tijelu ili po dui, izmeu Nebeske (Boje) i Zemaljske drave (CIVITAS DEI i CIVITAS TERRENAE). Zemaljska drava brine se prolazno dobro, zemaljsko i materijalno. Boja drava je ostvarenje vjenosti. I dok je kod Pavla temelj svega ljubav, kod Augustina je to - volja koja proizlazi iz ljudske slobode. ovjek je najslobodniji kad tei najveem dobru, a najvee dobro je Bog Meu kranskim filozofima fenomenom ljubavi poglavito se bavio sv. Augustin. On kae da nitko ne moe biti prijatelj nekome ovjeku ako ve nije prijatelj istine. Toma Akvinski: Dua s tijelom stvara zajednicu: dua je forma tijela (ako je dua lijepa i tijelo je lijepo; i suprotno). I Toma istie volju (predstavnik filozofije voluntarizma) i ona tei dobru. Najvee dobro je blaenstvo - a to je Bog Bog je dobrota sama. Bog je osnovni moralni princip. Drugi princip jest um (koji nam pokazuje to je pravo i dobro). U Tomovoj etici posebno mjesto ima milost. Po njoj se svi spaavamo. Sv. Toma Akvinski tvrdi da je prijateljstvo najsavrenije od onoga to zovemo ljubav. Pri tom on misli na dobrohotnost ( a ona je temelj zajednitva). Istinska ljubav spram blinjih samo je slika ljubavi prema Bogu. Toma razlikije dobro koje priinjava zadovoljstvo i korisno dobro. Prednost daje prvome. Za katoliku crkvu vrlo su znaajni bili redovi, i to oni prosjaki: sv. Frane i sv. Dominika. Oni su traili povratak izvornim kranskim uenjima, bratstvo, pratanje, siromatvo, poslunost i sl. Mnogi su crkveni redovi radili na podruju obrazovanja i umjetnosti (pavlini i benediktinci). VJEBA: ro misli o sakramentu ispovijedi? Jeli lako priznati svoj grijeh? Koliko je slina uloga sveenika i psihijatra? Zna li to je caritas? Koja je glavna zadaa crkve danas po tvojem miljenju? Smije li se crkva mijeati u politiku? Ima li neto to bi promijenio u katolikoj crkvi? Moemo zakljuiti da kranska etika pred nas postavlja temeljnu krepost ljubav. Zbog toga je ona u kranskoj filozofiji najbolje oznaena Augustinovoj reenici: Ama (dilige) et fac quod vis (Ljubi i ini to hoe). Kranstvo je svijet osvojilo etikom ljubavi: zapovijeu nenasilja i ljubavi, pratanja i milosra. Kranstvo je prevladalo plemensku, rasnu i svaku drugu podijeljenost i zatvorenost. Izrazilo je demokratski,

nadnacionalni, kozmopolitski duh, Obraa se svim ljudima dobre volje, jer svi su ljudi djeca Boja. Svi su ljudi pred Bogom jednaki. Muenici i openito svi sveci Crkve.. prosvjetljuju sva vremena u povijesti, pokazuju na moralni smisao. Dajui svjedoanstvo dobra bez rezerve, oni daju pravo na suvremene rijei proroka: Teko onima koji zlo nazivlju dobrim, a dobro zlim! Teko onima koji prave od tame svjetlost, koji prave od gorkog slatko, a od slatkog gorko". (Ivan Pavao II.) Ako muenitvo predstavlja vrhunac svjedoanstva moralnoj istini nema boljeg svjedoanstva koje bi krani bili spremni svaki dan pokazivati, i uz cijenu trpljenja i tekih rtava Jedino takvo svjedoanstvo ima izvanrednu vrijednost.(Ivan Pavao II) Kranska etika povezana je s moralnom teologijom koja s injenice Boje opstojnosti i objave izvodi skup normi djelovanja (deontoloki pristup). Praktine naputke etikog djelovanja daje Biblija kao temeljni dokument kranstva ali i temelj zapadnjake kulture. Ve na poetku kranstvo se koristi istim pojmovima kao i grka filozofska misao. Tako kad govore o zakonu (normi) misle na zakonitost kozmike cjeline u kojoj je ovjek jedan dio. Sveti Pavao kad spominje Zakon misli na 10 zapovijedi iz Starog zavjeta. ak i pogani koji nemaju Zakon, Zakona se dre po svojoj naravi (svom srcu). Dakle, kranstvo je kulturno povojesno upueno na idovstvo, te na Kristovu poruku. Snagu i poticajnost Kristove rijei svjedoi temeljna zapovijed : Sve to elite da ljudi vama ine, inite i vi njima. Znai li to da ako nama drugi ine zlo, mi zlim uzvraamo? Ne? Kad te udare po obrazu, okreni im i drugi. Pa kad su uenici upitali Isusa koji je najvei zakon on je odgovorio: Ljubite Gospodina, Boga svojega, svim srcem svojim i svom duom svojom, i svim umom svojim To je najvea i prva zapovijed. Druga je jednaka prvoj: Ljubi blinjega kao samoga sebe. Ovdje se ljubav razumije kao (prijateljska ljubav) agape. Kranska etika dri da je Bog najuzvienije i najuniverzalnije bie. Zato i Ivan tvrdi da je Bog = ljubav. Krist je, kao i Sokrat, sam primjerom pokazivao svoje uenje: to dokazuju njihovi mueniki ivoti. Krist ne izjednaava dobro sa sreom, nasladom i sl. Samo dobro jest ljubav. Ljubav ne moe imati svoje materijalne naknade ili nagrade. Djela milosra, pratanje i zauzimanje za druge uvijek su voene ljubavlju. A tko eli pridonijeti (pojedincu ili zajednici) neki milosrdni dar Isus savjetuje da neka ne zna desnica to radi ljevica. Materijalno skromni dar uinjen s vie ljubavi izdaniji je od dara bogataa (bogatai daju dar kako bi im se odbilo od poreza) . Ovo je ujedno vano socijalno uenje. Ljudi se mogu razlikovati prema bogatstvu, poloaju ali to nije razlog da ih smatramo naravlju drukijima oni su pred Bogom jednaki bogatima. VJEBA: U kojima sluajevima bi npr. dopustio la? Potrai u djelu Upuivanja u estit i blaen ivot Marka Marulia sluaj kad se doputa la. Raspravimo pojmove: srea, korist, naslada, patnja, nesrea, obiteljska srea, srea u nesrei, roen pod sretnom zvijezdom, sretan put

8 PRAVOSLAVLJE Za raliku od katolike, u pravoslavnoj crkvi nema jedinstvene organizacije. Carigradski patrijarh nema vlast nad pravoslavnim crkvama u drugim zemljama. Bugarski car Simeon, proglasivi se carem Bugara i Grka (sred 10. St.) uspostavlja u Bugarskoj crkvu neovisnu od Bizanta. Takoer je Sava Nemanji (sred. 13. St.) u doba IV. Kriarskog rata i krize u Bizantu osnovao srpsku pravoslavnu crkvu, koja je u doba cara Duana (XIV. st.) postala samostalna u odnosu spram Bizanta. Rumunjska crkva postaje autokefalna u XV. st. Bizantski car i carigradski patrijarh trai pomo Zapada protiv Turaka. Pokuavajui rijeiti pitanje razliitog uenja (Filioque). Taj pokuaj izmirenja nije odobravala ruska crkva pa joj je to bio povod da se (XV.st.) proglase neovisnom i odrekne sepotinjenosti carigradskom patrijarhu. Vjerske doktrine (nauke) koje su bile zajednike do raskola (Sveto pismo, tradicija i odluke koncila u Niceji, Carigradu, Efezu i Kalcedonu, vjerovanje u Trojstvo, jedinstvenost Isusove osobe kao Boga i ovjeka, Marija kao Bogorodica) ostale su i dalje u pavoslavoj crkvi. Za razliku od katolika koji vjeruju u Marijino bezgrijeno zaee, pravoslavci ne vjeruju. I Istona crkva ima iste (7) sakramente, a doputaju i reenje za sveenike oenjenih mukaraca. Redovnici se ne ene. U bogosluju su istoni krani vrlo slini s katolicima. Kod pravoslavaca veliku ulogu ima post, brojne molitve Meu srspskim pravoslavcima razvijen je obiaj krsne slave, obiteljskog obreda kojim se svetkuje krtenje predaka i ulazak u kranstvo. Kod pravoslavaca veliku duhovnu ulogu imaju monasi (od gr- rijei to znai samovati). To su redovnici koji se povlae u samou, dane provode u kontemplaciji, molitvi, postu, pridravaju se tjelesne istoe, poslunosti i siromatva. Mnogi ive pustinjaki kao samci ili se ujedinjuju u zajednce.U pravoslavlju postoje strogi monaki redovi (hesihisti) ive u neprestalnoj molitvi, askezi i duhovnoj sabranost nastojei doi to blie Bogu. Pravoslavlje je za razliku od katolike crkve tradicionalno koristila staroslavenski i narodni jezik u bogosluju. Na Balkanu je pravoslavna crkva aktivno sudjelovala u otporu prema turskim osvajanjima, u odgoju i iirenju pismenosti i kulture, njegovanju tradicija. Nakon stvaranja nacionalnih drava na Balkanu javilo se nekoliko autokefalnih crkava: grka, bugarska, rumunjska, makedonska, albanska, a postoje jo antiohijska, jeruzalemska, ruska, gruzijska, sinajska, ciparska, poljska, eka, slovaka i finska. PROTESTANTIZAM To je naziv za kranske crkve koje su se javile kao opozicija katolikoj crkvi i traile su njenu reformu (u XVI. st.). Zato se esto koristi i naziv reformacija. Reformacija znai obnova. Protestantizam (protest = prosvjed, osporavanje) je skup religijskih uenja i crkvenih organizacija koji su nastojale reformirati zapadno kranstvo, a zavrio se odvajanjem reformiranih crkvi od Katolike.Danas protestantizam nije jedinstven, odnosno postoji puno protestantskih organizacija koje se po mno emu razlikuju. Bilo je i ranije unutar Crkve zahtijeva da se izvre reforme, ali je sve ugueno. Npr. John Wycliff (upuivao kritike papi i prodaju indulgencija, zagovarao vjeru utemeljenu na Bibliji, preveo je Bibliju na engleski kako bi bila pristupana ljudima), eh Jan Hus (husiti su traili siromatvo sveenika, siromatvo Crkve openito, priest pod obje prilike) itd. Meutim, njih je Crkva osudila, izbacila iz Crkve i njihove sljedbenike progonila. Izuzetak su prosjaki redovi odnosno Franjo Asiki i Sv. Dominik. Sv. Franjo je traio takoer povratak poecima kranstva, sam se posvetio drugima, ivio je prosjaki i uveo tri osnovne zapovijedi svoga reda: siromatvo, poslunost i istoa. Meutim, jedino je trajniji i vei raskol i loe posljedice unutar Crkve unio Martin Luther, njemaki sveenik i redovnik augustinskog reda. Neposredni povod bilo je pljakanje vjernika (ekonomski razlog) od strane Rima za gradnju velikih crkava i katedrala te neslaganje i kritike koje su njemaki carevi upuivali papi, ali bilo je i moralno vjerskih razloga: trailo se da se ukine neograniena mo pape, ukidanje celibata (jer je to licemjerno), kritizirao se oprost grijeha (indulgencija) I Luther je traio da se Crkva vrati svojim poecima. Lutherovih 95 toaka (teza) protiv oprosta ljudi su mogli proitati na vratima crkve u Wittenbergu.

irenju reformatorskih ideja potpomognuto je idejama humanizma i izumom tiska. Naime Lutherove ideje su se lake sada prenosile, a on sam je preveo Bibliju na njemaki kako bi je prost puk razumio. Papa i Vatikan odgovorili su pretureformacijom, Luther je izgnan iz Crkve. Reformacija je izvrila gibanja unutar plemstva i rastue graanske klase. este su pobune seljaka to je imalo za posljedicu CUIUS REGIO, ILLIUS RELIGIO ija je zemlja toga i vjera. Sukobi izmeu reformatora i protureformatora dosegle su vrhunac u Tridesetogodinjem ratu (poetkom XVII. st.). Tada je sklopljen Westfalski mir, priznata je ravnopravnost luterana, katolika i svih vjerskih zajednica. Protestantizam je razbio jedinstvo zapadne crkve, a najvie su ga prihvatile zemlje sjeverne Europe. I unutar protestantizma se od samog poetka javljaju 2 struje: jedna oko Martina Luthera u Njemakoj, a druga oko Zwinglija i Calvina u vicarskoj. Protestantizam se proirio i u Engleskoj u doba kralja Henrika VIII. On je, kad je papa odbio ponititi njegov brak, odbio papi poslunost i sam sebe proglasio poglavarem Anglikanske crkve neovisno o Rimu. Tijekom vremena javljaju se nove protestantske zajednice: puritanci, prezbiterijanci, kvekeri, baptisti, hugenoti, menoniti i dr. Zbog progona mnoge su protestantske zajednice odselile u sjev. Ameriku gdje je ameriki ustav doputao vjerske slobode i toleranciju. to je protestantizam kritizirao: Suprotstavljanje katolikoj crkvi kao olienju srednjovjekovnog feudalnog vladara Poziv na izvorno kranstvo Poziv da se bogosluje vri na narodnom jeziku Protiv trgovine oprostima Nepogreivost pape Protestantski nauk i obredi: Meu protestantskim crkvama ne postoji jedinstvo niti u organizaciji niti u obredima. Razlikuju se i kad se radi o sakramentima, vjeri i sl. Zajedniko im je uenje o Trojstvu (o postojanju jednoga Boga u tri boanske osobe: Otac, Sin i Duh sveti), vjera u Uskrsnue te uenje o Euharistiji. I za njih je Biblija najvei autoritet i temelj vjere. Protestanti ne misle da ovjek moe postati bolji inei dobra djela To moe uiniti samo Bog. Protestanti su odbacili sveeniki red u starom smislu i ustanovili sveenstvo svih vjernika, jer svi su vjernici jednaki. Zato su i obredi kod njih jednostavniji Naglasak je na propovijedima. Imaju samo dva sakramenta: krtenje i Euharistiju.Oni takoer ne priznaju svece, mise za mrtve, kritiziraju idolopoklonstvo i sl. Protestanti su se u ovih 500 godina istakli na humanitarnom polju, razvijali demokraciju, a u SAD gdje ih je puno izbjeglo, borili su se za toleranciju i ukidanje ropstva. I u ovom stoljeu su se isticali, primjerice protestantski sveenik Martin Luther King voa pokreta za ljudska prava. 1964. je dobio Nobelovu nagradu za mit, a ubijen je 1968. Naalost sukobi protestanata i katolika traju jo i danas u sjevernoj Irskoj. KRANSTVO U HRVATA Iako meu Hrvatima ima i pripadnika drugih vjera, najvei broj su katolici. Kranstvo su primili ubrzo nakon doseljenja, a s kranstvom su primili i pismenost, razvijali knjievnost i kulturu. Najveu zaslugu za irenje kranstva imali su misionari iril i Metod. Mnogi dre da je time oznaen ulazak Hrvata u europsku civilizaciju. Koliko se zna, prva biskupija osnovana je u Ninu u IX. st. Sveenstvo se sastajalo na crkvenim saborima. U IX. st. izbio je spor izmeu splitskog i ninskog biskupa (Grgur Ninski) oko toga tko ima prioritet (hrvatska ninska biskupija ili splitska romanska). Takoer se vodio spor oko liturgijskog jezika (hoe li biti crkvenoslavenski odnosno starohrvatski i pismo glagoljica, ili latinski). Glagoljatvo se ipak tijekom stoljea zadralo u Dalmaciji i Istri, te na otocima.Na hrvatskom jeziku i na pismu glagoljici razvit e se crkvena knjievnost (pjesme, mirakuli) i pravni dokumenti (zakoni, statutu) i sl. Vjeba. Pronai sve to moe o Baanskoj ploi. Jesi li uo za izraz predzie kranstva? Zna li koje su redovnike zajednice u tvom gradu?

U Hrvatskoj su se najprije od crkvenih redova pojavili benediktinci i to u doba Trpimira (Solin). Osnivali su se enski i muki redovi. O samostanima su se brinuli kraljevi i davali su im beneficije i zemlje. Redovnici su tijekom srednjeg vijeka jedini bili pismeni i obrazovani. Zato je njihova uloga velika za ouvanje nae batine. Oni su razvijali umjetnost, sastavljali gramatike i rjenike. Crkva u Hrvata organizirana je u nadbiskupije: rijeka, zagrebaka, splitska (osnovana u VII. st.) Splitskoj nadbiskupiji pripadaju dubrovaka, ibenska, splitsko makarska i brko-hvarska-vika. Nadbiskupi se jo nazivaju metropolite. Hrvatskoj crkvi pripadaju i grkokatolici koji su organizirani u krievakoj biskupiji1777. Grkokatolici vre obrede na istoni nain i njihovi se sveenici mogu eniti, ali za razliku od pravoslavne crkve oni priznaju papu za poglavara. Meu pripadnima katolikih redova i sveenicima bilo je mnogo znanstvenika, knjievnika, umjetnika. Treba istai isusovca Bartola Kaia (XVII. st.) autora prve hrvatske gramatike, isusovca Ruera Bokovia fiziara i matematiara, knjievnik Andrija Kai Mioi, pavlina Ivana Belostenca, autora prvog hrvatskog rijenika, glazbenika franjevca Ivana Lukaia, franjevca iluminatora Razmilovi, Ivan Patri utemeljitelj prve javne knjinice u Splitu itd. U Hrvatskoj ivi izvjestan broj i pravoslavnih vjernika koji su ovdje dolazili i ostali bjeei pred Turcima. I Austrija ih je ovdje naseljavala dajui im zemlju i time ih obvezala u obrani od Turaka. Zato je najvei broj njih u povijesti bio na rubnim granicama prema Bosni, onom granicom kako je ila nekadanja Vojna krajina. U Hrvatskoj su bili podignuti i pravoslavne crkve i samostani, kole Odnosi vjernika pravoslavnih i katolika bili su optereeni politikim pitanjima. U Domovinskom ratu to je eskaliralo do kraja. Mnogi su pravoslavci Srbi napustili Hrvatsku. Do rata u Hrvatskoj je pravoslavna crkva imala 4 eparhije: ibenska, gornjokarlovaka, slavonska (Pakrac) i zagrebako-ljubljanska. U nas se protestantizam nije dublje ukorijenio. Kad se protestantizam irio, Hrvati su vodili najee borbe protiv Turaka pa im je katolika crkva pruala najveu pomo.Protestantizam se uglavnom prorio djelomice u naim sjevernim krajevima. Najznaajniji protestanski uitelj u nas je Matija Vlai Ilirik (XVI. st.) koji je suraivao s Lutherom. ZADATAK: Pronai podatke o Matiju Vlaiu Iliriku. Moe li objasniti zato pokreti unutar Crkve ukljuuju i socijalne zahtijeve. to je sve prethodilo u Europi prije same pojave protestantizma? Jesi li itao Dekameron?

CRKVA Crkva nije prvenstveno neka zgrada. Ona se odnosi na zajednicu vjernika koji vjeruju u Krista. Grka rije eklesia u Novom zavjetu znai Crkva, zajednica ili sastanak zajednice. S vremenom je rije crkva poprimila i znaenje vjerske i bogoslune zgrade. Bog je dao ljudima slobodu da uu u Crkvu.Onaj koji je uao u Crkvu simbolino ali i stvarno ostvaruje zajednitvo s Isusom. Danas postoje razliite Crkve. Sve one zajedno, ali i svaka na svoj nain iskazuje slavljenje Boga i svjedoi Kristov nauk. Vratimo se injenici da ne postoji jedinstvo u Crkvi jer samo kranstvo nije jedinstveno. Krani su se kroz povijest dijelili i napetost je meu njima povremeno poveana ili smanjivana. Kad bi Crkva bila povezana onda bi svaki crkveni problem bilo lake rijeiti. Za Crkvu ujemo i razne druge nazive: narod boji, slubenica ovjeanstva, zarunica Kristova. Naziv crkva koristi se samo za kranske vjerske zajednice, a za druge imamo druge nazive (sinagoga idovi; damija - Muslimani). Poetna se Crkva organizirala na samoj pojavi kranstva. Katolika crkva uzima silazak Duha Svetoga na apostole (kad su oni mogli govoriti raznim jezicima) poetkom crkve. U vrijeme kad kranstvo jo nije imalo slobodu, krani su se organizirali u tajne zajednice opine,

komune. Ubrzo se formirao i kler (hijerarhija): biskupi, sveenici, a prvi meu jednakima (primus inter pares) jest rimski biskup (kasnije nazvan papa). Biskupi su stajali na elu biskupija, a sveenici su vodili upe. Biskupi drugih velikih kranskih gradova (Aleksandrije, Antiohije i Carigrada) tome su se protivili, ali je ipak rimski biskup (papa) preuzeo primat (u 9. st.). Odnosi meu njima se ponovo zaotravaju to je dovelo do velike shizme (raskola) 1054. Od tada postoje dvije crkve: Zapadna Rimokatolika sa sreditem u Rimu i papom na elu Istona Pravoslavna (Ortodoksna). I nakon toga je bilo pokuaja da se Zapadna crkva reformira (bogumili, katari, husiti). Mnogi su zbog toga stradali jer se Crkva protivila reformama. Meutim, crkveni redovi, poput onog sv. Frane i Sv. Dominika umnogome su pridonijeli reformama unutar Crkve. Meutim, u XV. st. je Marthin Luther u Njemakoj ponovo traio reforme unutar crkve. I on je iskljuen iz Crkve i s njim zapoinje protestantizam. Katolika crkva se sastajala na crkvenim koncilima i na njima raspravlja o pojedinim vjerskim tajnama, sluajevima, sukobima i sl. Danas pak moemo govoriti o ovim veim kranskim crkvama: rimokatolika pravoslavne protestantske evangelistika anglikanska starogrka Rimokatolika je organizirana centralistiki na elu s rimskim papom. Istonopravoslavne su autokefalne i administrativno neovisne i dijele se na patrijarije na ijem elu stoje patrijarsi (bilo ih 11, ali nakon reformi i ruenja SSSR-a vjerojatno ih ima sada vie: carigradska, aleksandrijska, antiohijska, jeruzalemska, sinajska, ciparska, ruska, srpska, grka, bugarska, rumunjska). Osim toga postoji i amerika ortodoksna crkva koja objedinjuje sve pravoslavne crkve u SAD.

I S LAM Objanjenje pojmova Islam (arapski = pokornost Bojoj volji) je monoteistika religija nastala u Arabiji poetkom 7. st. Pristae ove religije su muslimani (arapski = oni koji se pokoravaju). Ova je religija, poput buddhizma i kranstva, otvorena svim ljudima bez obzira na roenje. Krani, idovi i muslimani se nazivaju narod knjige jer imaju svetu knjigu (idovi imaju Stari zavjet, krani Stari I Novi zavjet, a muslimani imaju Kuran koju je Bog objavio preko odabranih ljudi, proroka i sl). Islam nije samo religija, ono je i kultura i nain ivota. Nastanak islama U doba raslojavanja prvobitne zajednice i stvaranja klasnog drutva kod Arapa su se pojavile socijalne i gospodarske proturjenosti koje su se najvie osjetile u gradu Meki. Pripadnici rodovske aristokracije plemena Korejita (bavili su se trgovinom) postali su individualni vlasnici plodne zemlje u oazama, te su se polako pretvarali u feudalni sloj. Oni su vrili nadzor nad hramom aba (Kaba) gdje se uvao crni meteorit, stari feti kojemu su hodoastila arapska plemena. To se hodoae nazivalo had, a vjernik koji je obavljao hodoae zvao se haddija.

Provala Etiopljana i Perzijanaca u junu Arabiju izazvalo je nezadovoljstvo naroda. Tad na scenu stupa Muhamed alejhisselam (ar. = blaeni., vjerovjesnik), boji poslanik. Tko je bio Muhamed Muhamed je roen 571. g. (poslije Isse = Isusa). Bio je sin siromanih roditelja, kojeg su odgajali djed i stric nakon smrti roditelja. Nije pohaao kole, ali se ve kao dijete isticao vrlinama (nije pio alkohol, nije lagao, nije tovao kipove i idole) pa je mnogima bio uzor. Preko meleka (ar. = aneo) Dibrila (Gabriela) primio je Boju objavu, prve ajete (reenice, retci) iz sure (poglavlja). Razvoj i irenje islama, te utjecaji iz drugih religija U poetku je Muhamed ima protivnike pa je 622. g. morao bjeati iz Meke u Medinu. Od tog se dana rauna islamska era (hidra ). U Medini je Muhamed stekao imanje i mnogo pristaa, pa je nakon kratke bitke preuzeo i Meku. Ipak je bilo kompromisa Muhamed je proznao Kabu kao vrhovno svetite i propisao svim sljedbenicima had. Muhamed je dakle, neke elemente preuzimao iz drugih religija. Tako je npr. iz judaizma i kranstva preuzeo monoteizam budui ih je upoznao putem trgovakih veza. Ve nakon desetak godina cijeli Arapski poluotok preuzeo islam. to je nauavao Muhamed? obavezne dnevne molitve (5 puta) salat (molitva se u pravilu vri 5 puta na dan (salat), odnosno, svaki pravi musliman mora klanjati 5 namaza. Svaki namaz ima svoje ima: prije izlaska Sunca, iza podneva, kad Sunce krene prema Zapadu, kad Sunce zae i kad poptpuno padne. Da bi vjernik klanjao namaz mora ispuniti 6 artova (obaveza): istoa mjesta gdje se klanja, uzeti abdest (obredno pranje prije molitve), biti propisno odjeven, klanjati u vakat (pravo , tono vrijeme za molitvu), okrenuti se prema Meki i uiniti nijet (namijeniti molitvu). obredne molitve - namaz post u mjesecu ramazanu (savm) hodoae u Meku (had) pomaganje sirotinje (solidarnost s drugima, davanje zajednici 2,5 % svoje godinje zarade) - (zekat) uzdravanje od alkohola i neistih ivotinja, kocki i naplaivanja kamate irenje islama (dihad) mnogi su pripisivali islamskom fundamentalizmu. Muslimani vjeruju u ivot poslije smrti a na Sudnjem danu se odreuje tko je za raj (dennet svijet sree), a tko je za pakao. Raj je vjeni dar, a kazna u paklu moe biti oprotena. Islamske vjernike jo prepoznajemo po odjei, jelu, obrezivanju, umjetnosti, propisima glede braka i obiteljskog ivota, nasljeivanja Islam u odnosu spram drugih monoteistikih religija. Iako islam potjee od VII. st. i od objave anela Muhamedu, u religijskom smislu muslimani je smatraju identinom monoteistikoj vjeri koju su navjetali raniji poslanici, odnosno proroci, primjerice Abraham (Ibrahim), Mojsije (Musa) i Isus (Isa) i svima njima se priznaje naslov proroka, vjerevjesnika. Ali, sljedbenici ovih proroka iskvarili su primljeni nauk i unijeli u njega brojna poganska uenja, te su se uz Boga poela oboavati i druga bia (Isus). Muslimani prigovaraju kranima to Mariju dre Bogorodicom. Takoer oni kritiziraju kranski nauk o Trojstvu jer u tome vide mnogobotvo. Muslimani vjeruju da je bog Allah tvorac svega, on prethodi svemu i ostat e poslije svega. Vidljiv je po svojim djelima i nevidljiv po svojoj biti. On je apsolutan vladar, njegova je mo neograniena. On je onaj koji je stvorio nebesa i zemlju, vodu i planine, sve vrste stvorenja sve za 6 dana. On oivljava i usmruje,on je sudac I njemu pripada sva vlast. Citat iz Kurana, sura 59. 23-24 Muslimanske svete knjige, bogosluja, obiaji Kuran je najvanija islamska sveta knjiga. Na arapskom kuran znai knjiga, itanje. Osim ovog naziva

koriste se jo drugi: kitab (knjiga), hikmet (mudrost), zikr (opomena), nur (svjetlo), hakk (istina). Napisana je na arapskom jeziku, a prema islamu, to je posljednja Boja knjiga dostavljena Muhamedu. Kuran ima 30 duzova (djelova), oni su podijeljeni na 114 sure (poglavlja), a sure se dijele na ajete (reenice). Kuran nije samo vjerozakonik ve i zbornik moralnih propisa, prava i povijesti. Bogosluje se u islamu takoer vri na arapskom jeziku u bogomolji koju zovu damija. Molitvu u damiji predvodi imam. Imam nema ulogu onu koju sveenik ima u kranstvu. Imam je za sunite samo predvodnik u molitvi, poznavatelj bogosluja, dok je za iite, imam zareeni voa U molitvi se stalno zaziva Allah Akbar (Alah je veliki) i na kraju molitve kau As salamu alaikum (Neka bude mir s vama) Obavezna molitva iz Kurana (prva sura) zove se Fatiha (U ime Boga, sveopega Dobroinitelja, Milostivog.) ona pokazuje istou namjere, ona je zaziv Boga. erijat je muslimanski vjerski zakon koji regulira sve privatne, obiteljske i javne odnose, odnose u politici, gospodarstvu, ishrani i sl. erijat je izrastao iz Kurana i sunne (obiaja). On istie neophodne stvari za odranje zajednice (vjera, razum, imovina), potrebne stvari (dozvoljeno je bolesniku npr. da ne posti) i poeljne stvari (istoa tijela, oblaenje najljepeg odijela za damiju,potivanje starijih). erijat je izveden iz Kurana i iz ivotne prakse kao i iz Sunne (zapis o onom kako je Muhamed ivio) i iz drugih propisa. Mnogi su kritizirali mnogoenstvo u islamu premda je to danas prodorom zapadnjakog oblika ivota u opadanju. Zapravo se radilo o tome da se ena zatiti, a osim toga ena je bilo vie nego mukaraca jer su oni stradavali u ratovima. Po Kuranu svi su muslimani braa. Strogo im je zabranjeno jesti svinjetinu i svinjske preraevine, leinare, konzumirati alkohol. Prilikom molitve mukarci i ene su odvojeni. Prije poetka molitve efendija zove s minareta na molitvu. Pravila oblaenja: Zabranjeno je muslimanima nositi svilu i zlato, a muslimanke obavezno nose hidab (odjea propisana po Kuranu). Postoje 3 vrste koje se razlikuju po pokrivalu glave: hidab ferea je obavezno crna i pokriva cijelo lice. Hidab zar ostavlja otkrivene obrve i oi i moe biti neke druge boje. Hidab amija se nosi u Europi i SAD. eni je kosa samo simbolino pokriva alom (primjer: pakistanska predsjednica Benazir Buto) Blagdani: Ramazanski Bajram i Kurban Bajram. Ramazanskom Bajramu prethodi tradicionalni post od 28 dana. Post je obavezan svim vjernicima nakon navrene 7. Godine. Od posta su izuzeti bolesnici kojima bi post mogao pogorati zdravlje, putnik koji krene na put od 18 sati pjeakog hoda bez obzira kojim se prijevoznim sredstvima slui, dojilja i trudnica ako postoji mogunost loih posljedica, vojnici, zatvorenici, fiziki radnici i zemljoradnici, te ene koje imaju hajz (mjesenicu) ili nifas (krvarenje nakon poroda). No, svi su oni duni , im uvjeti dopuste, da naposte proputene dane posta. U tijeku ramazana vri se cjelokupna promjena ivota, zavaeni se mire, posjeuju se damije Post se vri od izlaska do zalaska sunca, i ne smije se niti jesti niti piti, puiti, teko i naporno raditi ili ulaziti u seksualne odnose. Post treba potai pozitivne osobine, osnaiti duh jer puko zadovoljenje potreba ovjeka pretvara u ivotinju. Post ima i socijalni karakter. Davno je reeno da sit gladnome ne vjeruje, pa je ovo prilika da siti sazna osjeaje gladnog. Ramazan je inae sveti mjesec u kojem je poela objava Kurana. Drugi veliki blagdan je Kurban Bajram (kurban ar. = rtva). Korjen vue jo iz doba Ibrahima (Abrahama). Prema islamskim propisima svaki musliman koji u prva tri dana Kurban Bajrama bude imao preko redovitih potreba jedan nisab (imovina bilo koje vrste) u vrijednosti 600 grama srebra duan je zaklati kurban. Putnik koji se due ne zadrava u jednom mjestu nije duan klati kurban, kao i siromane osobe i dunici. Za rtvu se mora prinijeti govedo ili ovca, koza ili deva. rtvovana ivotinja ne smije imati neki tjelesni nedostatak i poeljno je da bude stara od 1 3 godine. Meso rtvovane ivotinje dijeli se na tri dijela (susjedima i prijateljima, blioj i daljnjoj rodbini , ostatak zadravaju u kui). Kurban Bajramu prethodi odlazak na hodoae (had). Had je obavezno dobro djelo (ibadet) jer njime vjernik iskazuje pokornost Allahu (bogu). Had je obavezan obaviti svaki zdravi i imuan vjernik. Pri tome vjernik mora nositi bijelu odjeu, mora hodoae namijeniti, Kabu mora obii sedam puta i mora se popeti na brdo Ararat iznad Meke. Da bi muslimanka izvrila had mora je pratiti mihrab (mukarac roak) ili mora na put krenuti u enskom drutvu.

Osoba koja nije u mogunosti obaviti had duna je poslati bedela (zamjenika), osobu koja je ve za sebe izvrila had i koja poznaje islamske propise. Dan hidre je muslimanska Nova godina sjeanje na Muhamedov bijeg iz Meke u Medinu 622. godine). Poslanikov roendan (u 3. mjesecu) No odluke (no kad je Muhamedu objavljen Kuran . Razvoj I podjela islama, prinos islamske svjetskoj kulturi: Islam se danas dijeli u dvije osnovne skupine: iiti i suniti. Ove su podjele nastale zbog spora o nasljeivanju Muhameda. Mnogi su na Zapadu u islamu gledali neto reakcionarno, konzervativno ili fundamendalistiko. Moda zbog osvajanja. No, islam je mnogo pridonio svjetskoj kulturi na podruju knjievnosti, medicine (Avicena otkrio cirkulaciju krvi i radio operacije bez anestezije), umjetnosti (bilo im je zabranjeno likovno prikazivanje Boga pa su razvili ornamente, kaligrafiju, keramiku, arabeske, oslikavali su damije, medrese arapske kole), razvili pravo, matematiku (od Indije preuzeli nulu i decimalni sustav i prenijeli na Zapad), od Kineza preuzeli nain dobivanja papira te ga prenijeli na Zapad. Arapi su razvili algebru (arapske brojke I danas svijet koristi). Budui su bili trgovci razvili su kartografiju, astrologiju, atlase Sjajan razvoj doivljava umjetnost u slubi kranskih vladara i u maurskom stilu u panjolskoj. Cordoba u panjolskoj je u X. st. imala preko pola milijuna stanovnika I oko 700 damija, 300 javnih kupalita I nekoliko knjinica. Koristili su marcipan, sapun, mirise, kavu, eer, madrace, a arapaki pjevai su u Europu donijeli lutnju, gitaru, flautu I druge instrumente. Medrese teoloke kole, a kasnije i dravne. Oko trgovakih puteva razvijali su se hanovi (za odmor deva), gadili su kupalita (hammame) radi vjerskih obreda. uprije = mostovi. ETIKA U ISLAMU VJEBA: Prisjetimo se u kojim je okolnostima nastao islam. to znamo o islamu? Obrada novog gradiva: Muhamed, Boji poslanik, jednom je rekao da islam = etika. Kuran navodi 5 osnovnih dunosti (pet stupova islama): 1.Nema Boga osim Allaha, a Muhamed je njegov prorok. 2. Obavezna molitva, koju prate rituali pranja, okretanje prema Meki i zajednika molitva petkom. 3. Obavezni post tijekom mjeseca ramazana: uzdravanje od hrane, vode, duhana i tjelesnih zadovoljstava do zalaska sunca. 4. Obavezno davanje dijela imetka u karitativne svrhe zekat: Dobar je ovjek onaj koji daje dio svog imetka, koliko god da mu je drag, blinjima, siroadi, bijednima, putniku, prosjacima i za osloboenje robova. 5. Dunost posjete islamskog svetita u Meki, barem jednom u ivotu Kuran je knjiga moralne opomene jer istie potrebu za pravdom, opratanjem, asnim postupkom, dobrotom i ljubaznou. Kuran kae da tko spasi ovjeka od duhovne ili tjelesne smrti kao da je spasio svijet (slino kau i idovi). in ubojstva je zloin spram ovjeanstva. Ne smije se ubijati djecu zbog siromatva. Ne smije se upasti u blud. Islam svojim vjernicima zabranjuje ubojstvo, blud, pijanstvo, lihvarstvo. Od vjernika trai dobroinstva prema roditeljima, rodbini, siroadi, bijednicima, susjedima, suputniku i putniku, nalae iskrenost, strpljivost, skromnost, pravednost, osuuje nasilje, klevetu, la, krenje obiaja, krau, pohlepu, krtost, malodunost, licemjerje, rasipnost, nemoral U islamu je zajednica proglaena nepogreivom. Odluka da se ovjek odrekne zajednice ili vjere smatra se najgorim inom. Etiku u islamu teko je odvojiti od njegove cjelokopne poruke. Sva vjera (islam) jest etika (moral), Tko poveava moralne vrijednosti, poveava i vjerske. Sveope dobro u islamu: tko vjeruje u Allaha, meleke (anele), Knjigu, poslanike i posljednjidan tko daje imovinu za ljubav blinjima, siroadima, sirotinji, putniku tko obavlja salat i namaz (molitve) i daje zekat (milostinju)

tko ispunja obaveze koje obea tko je strpljiv u nevolji i nepravdi Socijalne funkcije islama: zekat (obavezni doprinos, milostinja) 2,5 % od vika imovine, 10% iz prihoda zekir fitr (otac podmiruje koncem ramazana za svakoga lana obitelji u vrijednosti dva obroka za siromane za Bajram). Kuran trai da se dijeli bogatstvo sa siromanima, bijednima, dunicima, zatvorenicima, putnicima sa svima koji su manje sretni a iz iste su vjerske zajednice. Koda davanja nije bitna koliina nego unutarnji stav. Odgovornost je bolja od razmetljivosti, a davanje koje se predbacuje je bezvrijedan. Zekat (vjerski doprinos) je znak proiavanja due, ono je sredstvo okajanja grijeha koji su motivirani ljudskim egoizmom i neodgovornou. . Islam je religija koja je posebice svojom etikom, bogatstvom obiaja, znamenitim filozofima i umjetnou pridonijela svjetskoj kulturi I civilizaciji. Zato sada na kraju izdvojimo: to nas se svakog pojedinano dojmilo, a to ne u islamskoj religiji, etici i kulturi? ISLAM U HRVATSKOJ Pobjedom na rijeci Marici 1371. Turci su se definitivno uvrsili na Balkanu. 1389. Turci su dobili pobjedu na Kosovu, zauzeli su Skoplje i idu prema Zapadu. Bosna je pala 1463. I Hercegovina 1482. U XV. st. s turskim osvajanjima islam dolazi i u nae krajeve. Vojne operacije i pustoenja koja su vrli Turci tjerali su narod s Balkana na Zapad. Neki su prelazili naislam zbog prijetnje smru. Prije Domovinskog rata u nas je ivjelo blizu 55 tisua muslimana (suniti). Osamdesetih godina je u zagrebu podignuta velika damija, jedna jo postoji u Gunji, a u drugim gradovima Hrvatske muslimani koriste kue koje namaju vanjska obiljeja damije.

HINDUIZAM (BRAHMANIZAM) . Naziv za Indijca je hindus, pa odatle i naziv za ovu religiju.Ovoj se religiji ne zna osniva. Nemaju ni crkvu u zapadnjakom smislu. . To je religiozno filozofski sustav koji se razvio u indijskom potkoninentu. Izvori su brojni: - vedsko uenje ( vede = itati, knjiga; knjige koje su nastale prije 4 tisue godina; pisane su na sanskrtu (drevnom indoevropskom jeziku). One tumae nastanak svijeta iz kaosa (nereda). Vede se dijele na RG VEDE (religijske himne), YAJUR VEDE (molitve), SAMAVEDE (ritualne pjesme) i ATHARVA VEDE U njima de tumai nastanak svijeta iz kaosa u kozmos, a sve voljom boga INDRE (vrhvni bog) uenje o kastama (prema kastama stanovnitvo se dijelilo u 4 skupine: grahmani = sveenici, uitelji,

poznavatelji vjere; katrije = ratnici, dravnici, vladari; vajije = zanatlije, trgovci; udre = robovi, zemljoradnici - upaniade (pa = pored; ni = dolje ; sad = sjediti uenici su sjedili pored ili do uitelja) polutajno uenje - epovi Ramajana i Mahabharata Neki vedski bogovi su uli i u hinduizam: Vinu zatitnik ljudske rase, dobroduan Bog; iva razaratelj i graditelj; Kali ivina ena, zatitnica braka i simbol sudbine itd. Bog Vinu moe se pokazati kroz 10 avatara (pojava). Najpopularniji je avatara Krna i Buda (= prosvijetljeni, osniva budizma). Brahman je neodreen pojam. To nije bog u klasinom smislu. On je poetak i uzrok svemu to postoji. Zbog toga hinduizam nema crkvu. Vie je to filozofski pogled na svijet i nain ivota. Hinduizam ima i svoje isposnike (pustinjake). Tko se na to odlui, to objavi svojoj kasti, a oni ga tada postavljaju na kunju. Njegovu enu proglaavaju udovicom i vri se postupak nasljeivanja. Isposniku se oduzima odjea i simbolino ga se tjera iz sela. On doslovno postaje le koji se kree, le bez imena. ivi od milodara i nitko ga ne prima pod krov.ne smije se pribliavati selu jer je neist i prima samo ostatke hrane koji su ostavljeni psima. Zabranjeno mu je da se bilo gdje zaustavi osim u vrijeme kie. Tako luta dok ne nae svog gurua (uitelja). Tada stupa u njegovu kolu. Yogin je jedna vrsta isposnika - onaj koji se odrekao svijeta i ivi u tjelesnoj (spolnoj) istoi. Nita ne posjeduje Danas se na zapadu pojam yoge promijenio jer se komercijaliziralo. Yoga je vie stanje duha i tijela koje se postie obuzdavanjem, kontroliranjem disanja, povlaenje osjetila, duhovnu koncentraciju i meditaciju te sabranost. To znai ne initi zlo, ne lagati, ne krasti, suzdravati se od spolnih odnosa, ne biti krt, ivjeti sposniki. Tek tada se moe meditirati jer se ne vidi i ne uje ovaj svijet, prolazi misao kroz svjetlost (om), pronalazi sklad i pribliava se brahmanu. Rijeke igraju posebnu ulogu kao i zemlja . Rijeke slue za obredna pranja i one su simbol vjenog ivota. Tu se vre hodoaa, posebno u mjesto Benares (gdje se spajaju svete rijeke Ganges i Jumna). Nakon smrti tijelo spaljuju i baca u svete rijeke. Hindusi vjeruju u reinkarnaciju ponovno roenje, seobu due iz jednog tijela u drugi. Mrtvi se spaljuju i bacaju (pepeo) u svetu rijeku. Samsara je tok od roenja do smrti; (krug ) samsara kojeg oni ele prekinuti i osloboditi se (moka). Karma je djelo. Zapadnjaci na ovjeka gleda kao na mjerilo svih stvari, hindusi promatraju ovjeka kao dio kozmike cjeline. Zato oni prakticiraju samodisciplinu i meditaciju, pasivan odnos spram materijalnih vrijednosti. U doba veda hindusi su slavili mnogo bogova: Agni bog vatre, Indra bog neba, Baruna bog reda itd. Unutar hinduizma je posve normalno da vjernici tuju jednog ili vie bogova. tovatelji boga ive nose 3 vodoravne crte od pepela na elu, a tovatelji boga Vinua 3 okomite crte. Hindusi potuju sva iva bia i zbog toga prakticiraju vegetarijanstvo. Bog Vinu ima 10 avatara: Matsya Riba, Kurma Kornjaa, Varaha Vepar, Nara Simha ovjek lav, Vamana Patuljak, Parua Rama Rama sa sjekirom, Rama andra junak Ramayana. Krna junak ljubavnik, Buda Prosvijetljeni, Kalki tek treba doi tuju i kravu koja je simbol majke Indije. ak je i njen izmet svet jer od njega rade obredne kolaie koje pale .

Sveanosti: Divali Nova godina, u studenom, sveanost svjetla Holi proljetne (plodovi) sveanosti posveene Krni Hinduizam nema crkvu u klasinom smislu, ovdje je vie naglasak na nainu ivota nego na klasinoj religiji. Sadhu je indijski sveti ovjek, asketa, pustinjak, ivi od milodara Guru je naziv za duhovnog vou, sveenika koji potie uenike da shvate svoju vlastitu boansku prirodu. Sai Baba je zaetnik pokreta unutar hinduizma (umro je 1918.), smatrali su ga avatarom boga ive.

Ghandi je bio indijski predsjednik, odgojen u hinduizmu, ali je prihvatio sve pozitivno i u drugim religijama. ivot je posvetio osloboenju Indije od engleske uprave, provodio je politiku nenasilja. Isticao se mirom i plemenitostu i kad je patio, nenasiljem i pasivnim odnosom prema ivotu, suzdravao se od spolnih odnosa, siromatvom. Odbio je podjelu ljudi na kaste. Od svojih sljedbenika traio je ove zavjete: traganje za istinom, sizdravanje od spolnih aktivnosti i siromatvo. Tagore (1861.-1941.) dobitnik Nobelove nagrade za knjievnost BUDDHIZAM Zaetnik je Goathama Siddartha Buddha (prosvijetljeni). ivio je u 6. st. pr. Krista. Bio je princ, a onda su tri dogaaja (susreta) utjecala na njega da sve ostavi i krene u samotni ivot (susret sa starou, boleu i smru). To mu je pokazalo da je sve prolazno i nitavno, pa i beskorisno, i ovjek treba teiti istinskom znanju. On je bio prvi koji je ostvario prosvijetljenje (postao buddha), a poslije njega bilo ih je jo nekoliko. To prosvijetljenje je imalo 3 stupnja: najprije je vidio sve svoje ivote, vidio je ciklus svih svojih raanja i umiranja, i u treoj je noi vidio 4 svete istine. Tek je tada Buddha uao u buddhistiko nebo nirvanu. Buddha nije bog, a budizam mnogi i ne dre religijom ve nainom ivota, filozofijom. Nakon Buddhine smrti njegovo se uenje iri i stvaraju se skupine: mala kola odbijajusve obrede i kipove Buddhe, i velika kola. Kasnije se javljaju jo: vara jana budizam (magija, okultizam, mantriranje: om mani padme hum), lamaizam (lama, duhovni uitelj, Tibet) i zen budizam (Japan Kina; ceremonija aja, ikebana, harakiri) Budizam odbacuje sve rasprave o Bogu, dui Najvanije je imati udoredni ivot. Budizam esto nazivaju pesimistinom filozofijom jer tvrde da bjei od ivota koji je bol. 4 su vane istine o boli: - istina o boli - istina o postojanju boli - istina o prestanku boli - istina o osmerostrukom putu za prestanak boli Hindus mora imati pravi ivot, pravu tenja, mljenje, rije Do mira i prosvjeenja (spoznaje) vodi osmerostruku put / prava spoznaja ( prihvaanje 4 svete istine), - pravi stav (ili prihvaanje pravih duevnih nakana; miroljubivost, izbjegavanje svih tjelesnih elja, mrnje i zlobe; zaraivanje za ivot ne smije biti na tetu drugima) - pravi govor ili prava istina (Izbjegavanje lai, brbljanja i ogovaranja) - pravo zanimanje i zaraivanje za ivot (koji ne bi smio biti na teti drugima), - pravo djelovanje (moralno ponaanje) - pravo nastojanje ili potiskivanje zlih poriva kako bi se aktivirala plemenita djela, ini i misli - prava pozornost tj. nepopustljivost prema udnjama - pravo udubljenje (koncentracija) /. Ovdje vidimo naglasak na moralnosti i duhovnoj disciplini. Treba unititi tjelesnost i teiti istoj svijesti. Treba unititi svaku udnju. Iz toga proizlazi potreba za miroljubivou, izbjegavanjem mrnje i nasilja, lai, ogovaranja, ubojstva, krae, preljuba Krajnji cilj je nirvana unitenje tjelesnosti (postati ista i sama svijest). Pojam nirvane doao je u budizam iz hinduizma. Nirvana znai i osloboenje od boli, kraj svega. Iz hinduizma, u budizam je ula i reinkarnacija. Budizam je znaajan jer se uzdigao iznad kasta i jer tvdi da spoznaju mou dosei svi bez obzira na rasu i podrijetlo. Spoznaju (prosvjetljenje) moe postii svi koji unite svoje elje, tko strpljivo podnosi nepravdu, tko je blag i strpljiv, tko potuje ivot i naelo jednakosti i ljubavi. Budizam se zalagao za vjersku jednakost i stvorio udoredni ideal. Nakon Buddhine smrti javlja se nekoliko kola: konzervativna THERAVADA ili HINAYANA (mala kola) , vrlo je stroga struja, kau da se mogu spasiti samo rijetki, odbijaju sve obrede i kipove, pa ak i Buddhin (Burma, Tajland, Laos, Kamboda) neto liberalnija MANASANGHIKE ili MIHAYANA (velika kola) kau da je spas namijenjen cijelom ovjeanstvu, a ne samo nekolicini (Vijetnam, Kina, Mongolija) Ostale kole i uenja: - VARAYANA koja se bazira na misticizmu, okultizmu: mantre (OM MANI PADME HUM)

mudre (povezane sa seksom i erotikom) mandale lamaizam (na Tibetu); sredinja osoba je dalaj lama ; lama = uitelj (lama velik kao ocean); kad lama umre po cijelom se svijetu alju glasnici da pronau meu novoroenom djecom djeaka koji ima posebne znakove i koji e biti slijedei lama zen budizam (u Japanu i Kini; ceremonija aja, ikebana, slikanje, borilake vjetine), u sreditu je meditacija i koncentracija, disciplina i harmonija. Oni se bave koanima (zagonetke) koje dovode do prosvijetljenja Budizam i etika Moralne vrednote koje moramo potivati: prava vjera, pravi govor, pravo djelovanje, pravo ivljenje, pravilno miljenje, prava meditacija, pravo odluivanje, prava tenja. Vrijednosti su i ljubav prema roditeljima, domovini. Moralna vrijednost te miroljubivost. Kad je jednom Buddhin uenik odluio poi u jedan kraj gdje su ivjeli vrlo zli ljudi, Budha je, da bi provjerio njegovu spremnost upitao: Buddha: Ti su ljudi zli i estoki. Ako ti u lice bace drske rijei, to e misliti onda? Uenik: Ako mi i bace, mislit u da su to dobri ljudi kad me jo ne tuku kamenjem. Buddha: Ako ti bace kamenje, hoe li i dalje rei da su to dobri ljudi? Uenik: Da, rei u da su to dobri ljudi kad me jo ne tuku maem i batinom. Buddha: Ako te udare batinom , mislit e i dalje da su to dobri ljudi. Uenik: Da, mislit u da su to dobri ljudi kad mi jo ne oduzimaju ivot. Buddha: A ako ti oduzmu ivot Uenik: I dalje u misliti da su to dobri i mili ljudi koji me s tako malo boli oslabaaju tijela punog neisti.

AINIZAM Nastao je u 5 st. pr. Kr. Bilo je to vrijeme intelektualne prekretnice, vrijeme poetak i razvoja grke filozofije, hebrejskih (idovskih) proroka, to je doba Konfucija u Kini i Zaratustre u Perziji. Osnivaem ainizma se smatra Varhaman (poznat kao Mahavir = Veliki junak). On je bio Buddhin suvremenik, a pripadao je plemenitima, pripadnicima vie kaste.Mahavir je bio sin katrijskog voe. Iako iz dobrostojee obitelji, odluio se za odrei ugodnog ivota. Posveuje se pustinjakom ivotu, askezi. Vrlo strogim isposnikim ivotom 12 godina. Njegovo jedino vlasnitvobila je samo krpa oko pojasa, a kasnije je i

to odbacio. Na kraju dugog posta postigao je prosvjetljenje i postao pobjednik (ina). Postigao je isto znanje i postao je savrena dua . Time se oslobodio sile (karme) koja ga je vezivala za kota ponovnog roenja. ina je umro dobrovoljno postei u selu Pavi i uao u nirvanu (mir). Pava je danas mjesto hodoaa. Temelj ainizma je ateizam, odbacuju teoriju o stvaraocu svijeta. Uenje o dui: U svom prvotnom stanju dua je znala sve. No sada je zarobljena u tijelu i postala je nesavrena. U svom zemaljskom ivotu dua moe imati 5 razina: due sa jednim osjetilom (opip) biljke due sa 2 osjetila (opip, okus) crvi, koljkai due sa 3 osjetila (opip, okus, miris) mravi i kukci due sa 4 osjetila (opip, okus, miris, vid) ose, leptiri due sa 5 osjetila (opip, okus, miris, vid, sluh) ivotinje, ljudi Zbog ovakvog vjerovanja ainisti se ne bave poljoprivredom i zemljoradnjom. Uglavnom su drvodjelci, a sve ee trgovci i bankari. Uenje o karmi: Svako djelo ima posljedicu. Samo sisciplinom i znanjem ovjek moe kontrolirati karmu. Nebriga, sebinost i okrutnost oteavaju karmu. Da bi se postigao spas (moka) ovjek mora osloboditi svoju duu od materije (tijela). etiri su vrela karme: vezivanje za stvari iz ovoga svijeta (hrana, odjea, stan, ena, nakit) davanje maha bijesu, ponosu i pohlepi lano vjerovanje itd. ainizam istie ove zavjete: Nenasilje prema duama sa vie od 1 osjetila Istinitost Suzdravanje od krae ednost Ogranieno posjedovanje Ogranieno putovanje i ograniena upotreba stvari Ne govoriti zlo o drugima, ne ubijati i ne posjedovati oruje Najmanje 40 minuta dnevno meditirati ivjeti redovniki Redovniki ivot Pridravanje ovih zavjeta daje fizike i duhovne prednosti. Ako se laik eli posvetiti asketskom ivotu, njegova su odricanja i ivot jo stroi. Svoju odjeu poklanja, oblai odjeu askete, brije glavu, postaje beskunik i lutalica, sa sobom nosi samo komad odjee kroz koji cijedi vodu (da ne proguta neki insekt oku nevidljiv), masku od platna za usta da ne povrijedi zrak, tikvicu za vodu, te metlicu za mesti put pred sobom da ne zgazi ivotinju. Savreni redovnik mora imati ove vrline: ne jede nou, titi sva iva bia, kontrolira svoja osjetila, nije pohlepan, prata, ima velike ideale, podnosi nevolje i trpi patnju. Potpuni spas laik moe postii ako se odlui umrijeti dobrovoljnim postom. To je za enu nemogue, prije nego se ponovno rodi kao mukarac. Sljedbenici ine su malobrojni, ima ih oko 3000 i ive iskljuivo u Indiji. Danas se razlikuju 2 skupine: digambara (goli obueni u nebo) vetanbara (obueni u bijelo) Svakodnevi ivot, sveanosti i bogomolje: ainisti prave hramove kod kue gdje slave svoje velike uitelje. Ali grade i velike hramove kojima hodoaste. Pred ulazom ostavljaju cipele i arape, na elo stavljaju uti prah, a zatim peru kipove velikih uitelja (voda, mlijeko, nektar), pjevaju stihove, pale tamjan i rtvuju riu. Vjerske sveanosti su obino u kolovozu. Tada poste i meditiraju. Imaju i novu godinu divali kao i hindusi. aini poste i u doba punog mjeseca.

Zakljuak: anizam nije fatalizam, ali je ateizam jer nema boga u klasinom smislu kao neko vrhovno bie i stvoritelja. Ali ainizam je duboko pesimistian jer vjeruju da je svijet bijeda i alost i malo trenutka sree nita ne znai.

RELIGIJE U KINI I JAPANU : KONFUCIONIZAM, TAOIZAM I INTOIZAM KINA Uvod: U drugom tisuljeu javljaju se prve dinastije Hsia i Shang. Razvili sz visoku kulturu, imali su pismo Zatim slijedi dinastija Weia, a iza nje dinastija Chin koja je ujedinila kineske pokrajine i dravice, pojednostavljuje pismo, uvodi jedinstvene mjere, izgrauje poznati kineski zid, iri granice. No u 3. St. upadaju drugi narodi i

carstvo se raspada na 3 velike drave. Poznavali su kalendar (12 mjeseci povezanih sa 12 ivotinja). Poznavali su mnoge znaine, mirise, alkohol su pravili od rie. Najradije su pravili aj. Poznavali su i razne drutvene igre (ah, karte, domino). Kinezi su imali vrlo stari zakonik koji je predviao ak zakon ponaanja u prometu, bilo je zabranjeno mito, krae, razbojstva, krivotvorenje. Kinezi su imali razvijenu medicinu koja je bila ukljuena u astrologiju i geomamciju (tj. gatanje pomou likova ili crta prirodnih ili namjerno izvedenih). Prakticirali su akupunkturu (lat. acunpuctum = iglom bosti). Vjerovali su u misticizam brojeva koji utjeu na zdravlje. Poznavali su preko 300 vrsta lijekova, poznavali su gotove sve unutranje organe (srce, plua, jetru, bubrege, slezenu). Religija: Prvi oblici religioznosti su jo vrlo nejasni. Uglavnom se vjerovalo u ravnoteu i harmoniju prirode koja e se kasnije razviti kao koncepcija yin yang (sile tame i svjetla, enskog i mukog, hladnog i toplog). Njihova medicina je povezana s njihovom religijom taoizmom. Taoizam se temelji na 5 elemenata: vatra, zemlja, voda, kovina i teorija yin yang. Druga ideja koja se u Kini razvija jest ideja neprestane brige za dobro drugih -koncept Tienming ili Volja neba vjerovanje da se Nebo brine za dobro naroda, da ono sve uje i vidi. U Kini se takoer razvilo tovanje predaka. Kinezi vjeruju da duapokojnika nakon smrti prebiva na 3 mjesta: jedan dio odlazi u nebo, drugi u grobu prima rtve, a trei je smjeten u ploici na oltaru predaka. Dui treba pomoi da doe u nebo, pa su im pogrebni rituali vrlo bogati. Na ovim se tradicijama kasnije razvija konfucionizam i taoizam. Kineski naziv za konfucionizam je yu obino se smatra filozofijom, ali u njoj ima i obreda i rtvovanja. Mnogi smatraju da je konfucionizam intelektualna kultura koju je utemeljio Konfucije (ivio je u 6. st. pr. Krista). Temelj njegove filozofije je ideja ljudskosti (jen), kao to je samilost u budizmu, a ljubav kod kranstva. Konfucije je na neki nain bio i socijalni reformator jer uvodi slijedei kodeks odnosa: Vladar podanik Otac sin Mu ena Stari mladi Prijatelj prijatelj Ove odnose karakterizira pravednost, dobronamjernost u upravljanju, ispravnost i iskrenost u pokoravanju. Vladar svima treba biti primjer. Sredinji pojam njegove etike je ovjetvo (jen), pravednost (i), intelekt (chili) i odravanje obiaja (li). ovjek nita ne smije raditi iz koristi. Konfucije daje pozitivno i negativno odreenje jena. U negativno Konfucije odreuje: ne ini drugima to sebi ne eli (to naziva shu); u pozitivnom odreenju ovjekoljubiv je onaj tko elei da sebe odri odrava i druge i elei da sebe razvija razvija i druge (to naziva zhung). Druga krepost je ispravnost (ji). To je osjeaj dunosti udorednog djelovanja, izraavanja ovjekoljublja. Ispravnost ili pravednost omoguava da se doivi srea. Za osjeaj dolinosti ili pristojnosti konfucijevci smatraju da se oituje u pridravanju lija (obreda, ceremonije, obiaja, idorednih pravila). Mudrost pak omoguava uoavanje nepromijenjenih zakona u svemu to se dogaa, kako bi se mogao znati tijek zbivanja i tako djelovati na odranju.

ETIKA U KONFUCIONIZMU KOMENTIRAJ: 1. Savrene upravljae ljudi ne primjeuju, manje savrene oni vole i hvale, nesavrenih se boje, najnesavrenije preziru. ( Lao Ce) Konfucije istie ove moralne vrijednosti:

- privrenost izmeu vladara i podanika - ljubav izmeu mua i ene privrenost starijeg i mlaeg brata vjernost prijatelja Ovdje su moralne (i vjerske) vrijednosti zasnovane na privrenosti, potinjenosti, ljubavi ali i hijerarhiji. Cilj konfucionizma je postati mudrac, sluga drutva. Temeljni pojmovi konfucionizma su: Nebo, Zemlja, ovjek, tao, ming, Yin Yang Nebo (Tien) to je ono to je tvorac, sudacOn je sveproimajui, izvor udorednog zakona. Odlike su Tiena: vrstoa, mo, umjerenost, ispravnost, postojanost. Zemlja njena je odlika to je primajua. Njoj sva bia duguju svoj opstanak. Yin i Yang Yang je svjelo, postojano, vrsto, aktivno, muko, toplo. Yin je tamno, popustljivo i meko, ensko, vlano i hladno. U poetku su Zemlja i Nebo bili Yin i Yang. ovjek on je dio prirode, ali ima izuzetno mjesto. ovjek pripada trojstvu, zajedno s Nebom i Zemljom. ovjek je duhovno bie, sposobno je misliti, Nebo mu je dalo sposobnost da rasuuje i pravdi i nepravdi i po tome je srodnik Neba. ovjek je i udoredno bie. Tao ovjeka je ljubav i estitost. Ming sudbina, usud, Nebeska odluka; ovjek je od Neba stvoren, a ono to je Nebo stvorilo je priroda, i ovjek je prirodno bie i podlijee zakonima prirode mingu. Konfucionizam se ogleda i u naglaavanju kulta obitelji kao stupa drutva, zatim obreda i vjere, te u isticanju pravog vladara i uzurpatora. Od 5 odnosa koji moraju vladati ovjeanstvom (?), tri se odnose na obitelj. Obitelj je uzor i simbol drutvenog ivota, korijen koji kad se povrijedi, stradava cijelo stablo ( drutvo). Potivati roditelje (ive ili mrtve) osnovni je zahtijev Konfucija. U obitelji otac ima posebno mjesto, kao to vladar ima u dravi. Uz Konfucija, druga vana osoba za konfucionizam je Mencije iz 4. st pr. Krista (bio je prorok i mistik) i Hsuan ce (razradio je rituale i obrede). Mencije je tvrdio: onaj kojemu nedostaje osjeaj suuti nije ovjek, onaj kojemu nedostaje osjeaj stida i gaenja nije ovjek, onaj kojemu nedostaje osjeaj skromnosti i popustljivosti nije ovjek i onaj kojemu nedostaje osjeaj za pravo i pogreno nije ovjek. Suut je zaetnik ovjekoljublja. Osjeaj stida i gaenja zaetak je ispravnosti (pravednosti), osjeaj skromnosti i popustljivosti zaetak je dolinosti (pristojnosti), osjeaj za pravo i pogreno zaetak je mudrosti. Ako se ta 4 zaetka razviju, postaju 4 stalne kreposti. Prva od 4 kreposti je jen (ovjekoljublje) i to je jedan od sredinjih pojmova u konfucionizmu. Taoizam (tao = put, apsolut, priroda, vrhovni um) je u mnogoemu suprotan konfucionizmu. Tao najee se prevodi kao put, ponegdje kao prirodni zakon, udoredni zakon, istina, znanje, dobro Taoizam se za razliku od konfucionizma okree kontemplaciji prirode. Tao je metafiziki apsolut. Cilj Konfucija je postati mudrac, sluga drutva. Cilj taoista je postati besmrtan (hsein). Njegovali su alkemiju i traili tabletu besmrtnosti. Prakticirali su yogu i meditaciju, a odravali su i spolnu istou. esto se kae da je taoizam = umjetnost da se bude na svijetu. Jedam od glavnih ciljeva taostikih kola i sekta je traenje slobode. Za neke je to osloboenje od politikih i socijalnih ogranienja konfucijanske drave. Za druge je to traganje za besmrtnou itd. Dok je za konfucionizam vano usavriti mukarce i ene, za taoizam je vana kontemplacija- Tao (put) je metafora Apsoluta. Veliki uitelj i osniva taoizma je Lao Ce (6. St. pr. Kr.). U srednjem vijeku u Kini je dolo do krianja taoizma, konfucionizma i budizma. Nastojalo se spojiti najbolje: meditacija (iz taoizma), brige za blinje (konfucionizam) samilost (budizam). JAPAN Uvod Japan je bio naseljen jo u prapovijesti. Temelji drave postavljeni su ve u 7. St. pr. Kr. U 4. St. Japan dolazi u kontakt s kineskom civilizacijom. Drava se organizira po uzoru na kinesku. Car (mikado) postavlja svoje inovnike. Japanski jezik je vrlo jednostava, a satoji se od 5 samoglasnika i 17 suglasnika. Sve su rijei graene od 72

kratka sloga. Religija U Japanu se iri budizam i u budistikim hramovima se razvija znanost i knjievnost. Prije toga postojao je animizam (vjerovanje u planine, drvee, ivotinje). U srednjem vijeku razvija se vitetvo (oguni i samuraji), a budizam se stapa sa intoizmom intoizam je japanska autohtona religija a temelji se na oboavanju duhova (kami) prirodnih sila. To je prava narodna religija. Danas je svaki into hram posveen neemu, npr. maevanju (kendo), povijesnoj linosti itd. U svetite se dolazi posvetiti novoroene, da se moli za sretan put, za novu godinu Tada pale stare stvari, a kupuje se hamajlija (lutka od papira) za sreu na putovanju, ivotu Boica Amaterasu je glavno boanstvo (snaga, svjetlost, plodnost). Vjerovali su da je car boanskog porijekla (to je tek sadanji japanski car 1941. zakonski ukinuo). Tada je into prestao biti dravnom religijom. Na oblikovanje japanske religije imale su planine, poglavito Fuji koja je simbol religioznosti cijele nacije.