Pod Bilj Prvi Korak

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo
Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetniki inkubator BIOS Osijek
Prvi korak u poduzetnitvo Osjeka poduzetnika biljenica

1. izdanje
Osijek, travanj 2004.

1
Prvi korak u poduzetnitvo Osjeka poduzetnika biljenica
Izdavai: Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetniki inkubator BIOS d.o.o. Osijek Generalni pokrovitelj: Grad Osijek Upravni odjel za gospodarstvo Pokrovitelj: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva Redaktor: Mr. sc. Sunica Oberman-Peterka Autori: Mr.sc. Sunica Oberman-Peterka Anamarija Mandi Jean-Pierre Marii Igor Medi Oblikovanje, dizajn i priprema: Escape d.o.o. Osijek Zorin Radovanevi
Tisak: Bogentis d.o.o. Osijek
PREDGOVOR Prvi korak, u pravom pravcu, uvijek je najvaniji. Sve dobro poinje na taj nain. Za koga je Osjeka poduzetnika biljenica: za one koji prepoznaju priliku poslovnog pothvata, koji ele pokrenuti vlastiti posao, koji ne ele ekati da im netko drugi rijei pitanje zaposlenja. Oni koji e koristiti biljenicu ubrajaju se u ljude koji pokazuju da nisu hazarderi, koji se dobro oboruavaju informacijama o tome kako se pripremiti za ulazak u svijet poduzetnitva i koji paljivo odmjeravaju rizik koji ele i mogu preuzeti. Ova biljenica pomae da se raskrinkaju razni mitovi o poduzetnicima koji malo rade i puno zarade, o poduzetnicima koji brzopleto ulijeu u poslovne pothvate, o brzom poslovnom uspjehu. Biljenica namee razmiljanje o prednostima, ali i moguim problemima poduzetnikog ivota. Biljenica upozorava na cjelinu uvjeta o kojima ovisi uspjeh poduzetnikog pothvata, a to je da poslovnu priliku treba uoiti, ali da za njezino uspjeno iskoritenje treba postojati osoba spremna na duge sate rada, na odricanja, uz to to treba imati odreena znanja i vjetine, a ona koja nema treba dopuniti dobrim timom. Novci (banka, investitor, poslovni anel) e se tada lake nai, ako postoji dobra ideja, predani poduzetnik i dobar tim. Biljenica vodi potencijalnog poduzetnika kroz poslovni plan, koji predstavlja dobar vodi kroz provjeravanje ideje: da li e netko htjeti kupovati upravo taj proizvod ili uslugu, i to ne samo jedamput, nego ponovo i ponovo; kakva je konkurencija; kakva su sredstva potrebna za pokretanje poslovnog pothvata; kada e se vratiti uloena sredstva. Biljenica vodi potencijalnog poduzetnika kroz proces registriranja poslovnog pothvata (obrta, poduzea), kroz obveze poduzetnika prema dravi, kroz naine kako zatititi poslovnu ideju, ali ohrabruje poduzetnike da razmiljaju i o tritu izvan Hrvatske. Posebna vrijednost Osjeke poduzetnike biljenice Prvi korak u poduzetnitvo je u tome to obuhvaa i adresar institucija za pomo poduzetnicima. Autori Osjeke poduzetnike biljenice Prvi korak u poduzetnitvo mladi su ljudi s iskustvom u radu s poduzetnicima, ali i u pokretanju poslovnih pothvata: Sunica Oberman Peterka i Anamarija Mandi dio su tima Centra za poduzetnitvo, a Igor Medi i Jean-Pierre Marii nositelji su razvoja BIOS-a. Upravni odjel za gospodarstvo Grada Osijeka, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, Gradski radio i brojni sponzori prepoznali su vrijednost biljenice. Poelimo joj ubrzo izdanje koje e se proiriti na cijelu Osjeko-baranjsku upaniju. Prof. dr. Slavica Singer Voditelj poslijediplomskog studija Poduzetnitvo Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
SADRAJ
UVOD 1. Poduzetnitvo, poduzetnik to je to? 1.1. Mitovi o poduzetnitvu 2. Pokretanje vlastitog poduzea DA ili NE 3. to mi je sve potrebno da postanem uspjean poduzetnik? 4. Poslovni plan 4.1. Prijedlog sadraja poslovnog plana 5. Razliite mogunosti ulaska u posao 5.1. Osnivanje vlastite tvrtke 5.2. Kupovina postojeeg poslovanja 5.3. Franiza (franchize) 5.4. Licenca 6. Kako registrirati poduzee 6.1. Osnivanje obrta 6.2. Osnivanje tvrtke d.o.o. 6.3. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo 6.4. Zadruga 6.5. Zavrni poslovi 7. Financiranje - gdje pronai novac potreban za poetak poslovanja 7.1. Krediti 7.2. Neformalni izvori financiranja 8. Kako odabrati lokaciju za posao
6 7 7 9 11 13 14 17 17 17 18 19 20 22 23 24 25 25 26 26 28 30
9. Bez kupaca nema posla kako ih pronai i zadrati? 9.1. Identificiranje ciljnog trita 9.2. Kako potaknuti kupca da kupi va proizvod 9.3. Lista promocijskih opcija 9.4. Savjeti za uspjenu komunikaciju s tritem 9.5. Prednosti i nedostaci pojedinih medija 10. Obveze poduzetnika prema dravi 10.1. Porezi i doprinosi 11. Zapoljavanje 11.1. Programi Hrvatskog zavoda za zapoljavanje 12. Poslovanje izvan granica 12.1. Uvoz 12.2. Izvoz 12.3. emu slue pediteri? 13. Kako zatititi vlastitu ideju zatita intelektualnog vlasnitva 14. Adresar institucija za pomo poduzetnicima 15. Institucije za poticanje i jaanje poduzetnitva
32 32 32 34 35 36 37 37 40 41 43 43 43 44 45 47 59
UVOD Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo, namijenjena je prvenstveno onima, koji razmiljaju o ulasku u svijet poduzetnitva i osnivanje vlastitog poduzea ili obrta na podruju grada Osijeka. No, nadamo se da e i ostali pronai u u njoj neto korisno i/ili nauiti neto novo. Cilj nam je bio okupiti veliki broj potrebnih informacija na jednom mjestu, kako bi poetak uinili, koliko je to mogue, lakim. Od objanjenja osnovnih pojmova o poduzetnitvu do konkretnih informacija o osnivanju poduzea/obrta, pronalasku lokacije, zapoljavanju djelatnika, pronalaenju potrebnih financijskih sredstava sve su to informacije koje moete pronai u ovoj biljenici. Kao sastavni dio biljenice je i Adresar svih institucija, koje djeluju na podruju grada Osijeka, kao i objanjenje koju vrstu informacije moete dobiti u odreenoj instituciji. Na kraju biljenice nalaze se prazni listovi za vae zabiljeke. Tako ete sve potrebne informacije moi imati na jednom mjestu. Ukoliko mislite da biljenici neto nedostaje da bi bila potpuna ili vam se neke informacije ine suvinima, piite nam. Pomozite nam da budemo to bolji zajedno!
Boris Lauc Direktor Centra za poduzetnitvo Osijek
Igor Medi Direktor Poduzetnikog inkubatora BIOS Osijek
1. Poduzetnitvo, poduzetnik to je to? Poduzetnitvo je proces u kojem se gotovo ni iz ega gradi neto. (Timmons, Babson) Poduzetnik je pokretaka sila poduzetnikog procesa pojedinac, koji stvara vrijednost i u tom procesu preuzima rizik gubitka novca, vremena ili nekog drugog oblika vrijednosti proizvoda ili usluge. U svakodnevnom govoru ujemo rije poduzetnik, poduzetnitvo. Jesmo li se ikad zapitali to ti pojmovi stvarno znae? Poduzetnitvo i poduzetnike povezujemo uglavnom sa biznisom i to onim privatnim i kaemo da su poduzetnici oni pojedinci koji imaju vlastita poduzea, njima upravljaju i od toga ive. No, pojam poduzetnitva daleko je iri. Poduzetnitvo predstavlja nain razmiljanja i nije usko vezan samo za biznis. U svakoj djelatnosti, svakom poduzeu, bez obzira na veliinu i vlasnitvo poduzetniko razmiljanje je vrlo vano. Ono se vee uz kreativnost, sistemski pristup problemu, proaktivnost... Poduzetnici su ljudi koji preuzimaju inicijative i donose promjene u okruenja u kojima ive i rade.
1.1. Mitovi o poduzetnitvu1 Brojni su stereotipi i mitovi o poduzetnitvu i poduzetniku, kao nositelju poduzetnikog procesa. Ovdje navodimo neke od njih, uz objanjenje zato se radi o mitovima i kakva je zapravo realnost. 1. Poduzetnici se raaju, a ne stvaraju. Naravno da osobine i talenti, koje ovjek dobiva roenjem, imaju odreeni znaaj pri definiranju onoga ime emo se baviti u ivotu, ali one predstavljaju tek dobru pretpostavku, nikako ne i garanciju uspjeha. Stvaranje poduzetnika je proces koji se sastoji od akumuliranja odreenih, relevantnih vjetina, znanja, iskustva i kontakata, te znaajnog ulaganja u vlastiti razvoj. 2. Svatko moe zapoeti vlastiti posao. Najlaki dio svega je osnovati poduzee. Poduzetnici koji shvaaju razliku izmeu ideje i prilike i koji misle dovoljno veliko imaju veu ansu za uspjeh. Ono to slijedi nakon osnivanja je puno tee preivljavanje, odrivost i izgradnja uspjenog profitabilnog poduzea. Tek jedno od 10 do 20 novoosnovanih poduzea, koje preivi prvih pet godina rezultira stvaranjem profita za svoje osnivae.
Timmons, A., New Venture Creation Entrepreneurship for the 21st Century, 5th Edition, Irwin McGraw-Hill Company, USA
7
3. Poduzetnici su kockari. Uspjeni poduzetnici vrlo paljivo mjere i kalkuliraju rizik posla u koji ulaze. Oni nastoji eliminirati i utjecati na rizik, pronai partnere za podjelu rizika ili njegovo minimiziranje. Poduzetnici ne trae nuno rizine situacije, ali niti bjee od njih, ukoliko ih je nemogue zaobii. 4. Poduzetnici ele imati sve pod kontrolom, ele sve raditi sami. Posjedovanje i upravljanje poduzeem potpuno samostalno predstavlja ogranienje na rast poduzea. Samostalni poduzetnici obino uspjevaju zaraditi za vlastiti ivot. Ali, vrlo je teko samostalno upravljati poduzeem sa visokim potencijalom rasta. Takvi poduzetnici grade tim, organizaciju i poduzee. Oni radije rade na tome da naine kola veim, nego da uzmu vei dio kolaa jer 100% od nita je ipak nita. 5. Poduzetnici su svoji vlastiti efovi i potpuno su neovisni. Poduzetnici su daleko od toga da su potpuno neovisni oni moraju zadovoljiti brojne obveze prema partnerima, investitorima, kupcima, dobavljaima, zaposlenicima, obitelji i sl. Ipak, poduzetnici donose odluku o tome da li e, kada e i to obaviti. 6. Poduzetnici rade due i vie nego manageri u velikim poduzeima. Ne postoji dokaz da poduzetnici rade due i vie od svojih kolega managera. Neki rade due, neki ne. Neki su ak i rekli da rade manje od kada su poduzetnici. 7. Poduzetnici su stalno pod stresom i plaaju veliku cijenu takvog ivota Bez sumnje biti poduzetnik je stresno i zahtjevno. Ali, ne postoji dokaz da je stresnije ili zahtjevnije od bilo koje druge zahtjevne profesionalne uloge. Poduzetnici su uglavnom vrlo zadovljni svojim poslom, imaju bolji osjeaj za postignue, zdraviji su i rjee odlaze u mirovinu nego oni koji rade za druge. Tri puta vie poduzetnika nego managera izjavilo je da nikada ne eli ii u mirovinu. 8. Zapoinjanje vlastitog posla je rizino i esto zavri neuspjehom Iskusni i talentirani poduzetnici pronalaze atraktivne poslovne prilike, sposobni su privui prave ljude, neophodno financiranje i druge resurse, to vodi uspjehu pothvata. No, kada poduzee i propadne, ne propadaju poduzetnici. Neuspjeh predstavlja dio ueeg iskustva poduzetnika iz kojeg izlaze pametniji i snalaljiviji. 9. Novac je najvaniji resurs kod zapoinjanja posla. Ukoliko postoje svi ostali elementi, potrebni za uspjeh poduzetnikog pothvata, nije problem doi ni do novca, ali ne vrijedi i obrnuto ukoliko poduzetnik posjeduje dovoljno novca, ne znai nuno da e i uspjeti. Novac je za poduzetnika isto to i kist za umjetnika inertni alat, koji u pravim rukama moe napraviti udo. 10. Poduzetnici trebaju biti mladi i energini. Godine i starost poduzetnika ne predstavlja ogranienje. Prosjena starost poduzetnika poetnika je 35 godina, ali postoje brojni primjeri da su poduzetnici zapoeli poslove i u svojim 60-im. Ono to je kritino za uspjeh je posjedovanje
odgovarajueg know-how, iskustva i kontakata, koji vode ka prepoznavanju i provoenju poslovne prilike. 11. Poduzetnike motivira samo veliina mogue zarade. Poduzetnici koji trae prilike sa razvojnim potencijalom su vie voeni rastom poduzea i ostvarenjem dugoronih ciljeva, nego instant ostvarenjima kao to je visoka plaa. Osobno postignue i zadovoljstvo, osjeaj kontrole nad vlastitom sudbinom i realiziranje vlastitih snova i vizije su takoer snani motivatori. Novac se vidi kao alat i nain praenja rezultata. 12. Ako je poduzetnik talentiran, uspjeh e doi za 1-2 godine. Postoji izreka koja kae: Limun sazrije za dvije i pol godine, a biseru treba sedam ili osam godina. Rijetko se uspjeh poduzea dogodi za manje od tri ili etiri godine. 13. Ukoliko poduzetnik ima dovoljno novca za start-up, ne moe promaiti. esto je upravo suprotno istina: previe novca na poetku dovode do euforije i sindroma razmaenog djeteta. Uz to, nedostatak discipline i impulsivno troenje obino dovode do ozbiljnih problema i neuspjeha. 14. I jo mnogo drugih mitova kojih se treba kloniti 2. Pokretanje vlastitog poduzea DA ili NE Odluka o pokretanju vlastitog poduzea iskljuivo je vaa. Ona moe biti rezultat razliitih imbenika, posljedica razliitih ivotnih situacija i sl. Brojne su prednosti rada u vlastitom poduzeu, ali ono sa sobom nosi i mnoge nedostatke. Neki ljudi se jednostavno ne mogu nositi s tim, dok je drugima nezamislivo biti neiji zaposlenik. Navodimo samo neke od razloga zato se ljudi odluuju osnovati vlastito poduzee2: biti svoj vlastiti ef izbjei ogranienja u napredovanju zbog dobi, spola, nedostatke formalne izobrazbe raditi kod svoje kue, u veini sluajeva raditi ba ono to elite iskoristiti svoj talenat do maksimuma stei osjeaj osobne vrijednosti uivati u statusu vlasnika zaposliti lanove obitelji ne vezati se za radno vrijeme (raditi kada to elite) putovati uivati itd.
Davis, W., Zaponite vlastiti biznis s manje od 1.000 USD, Jakubin i sin d.o.o Zagreb, Centar za poduzetnitvo Osijek, 1998.
9
Uprkos navedenim prednostima osnivanja vlastitog poduzea, ono sa sobom nosi i neke nedostatke i mogue probleme. Evo nekih od njih3: odgovornost prema vjerovnicima i kupcima, a kasnije, kako poduzee raste i prema zaposlenicima mogunost da izgubite osobni i obiteljski imetak, ukoliko se poduzee pone iriti prebrzo i bez plana moda ete morati raditi i nou i vikendom, a moda ete se odrei i godinjeg odmora prihodi nee biti stalni, mogua su i razdoblja bez prihoda morat ete donositi odluke, velike i male. morat ete voditi administraciju ...
Prije osnivanja vlastitog poduzea dobro razmislite. Jeste li uzeli u obzir sve elemente, jeste li stavili na papir sve to vam treba za poetak obavljanja djelatnosti? U nastavku emo vam pomoi u analiziranju informacija i planiranju poetka posla. Nemojte aliti vrijeme potroeno u to planiranje prije poetka posla ne kota mnogo, a troak nepromiljeno donesene odluke moe vas stajati i cijelo bogatstvo.
idem
10
3. to mi je sve potrebno da postanem uspjean poduzetnik? Tri su osnovna elementa, bez kojih je nemogue pokrenuti i uspjeno voditi poslovni pothvat4. To su: Poslovna prilika, Resursi Poduzetnik/poduzetniki tim
Poslovna prilika Svaka poslovna ideja ne predstavlja poslovnu priliku. Pronalazak dobre ideje predstavlja samo prvi korak u razvoju poduzetnikog procesa. Zapravo, od 100 ideja prezentiranih investitorima obino 1, a ponekad 2-3 budu financirane. Da bi neka poslovna ideja bila i poslovna prilika, ona treba biti dovoljno atraktivna, postojana, u pravo vrijeme, vidljiva kroz neki proizvod/uslugu, koji stvara dodatnu vrijednost za svog kupca/krajnjeg korisnika. Moemo rei da je osnovna karakteristika poslovne prilike njena trina opravdanost tj. postojanje dovoljno velikog trita, zainteresiranog za kupovinu odreenog proizvoda i usluge. Najuspjeniji poduzetnici, privatni investitori, financijeri - svi oni poinju s kupcem i onim to trite eli i ne gube to iz vida! Resursi Jedno od najeih pogrenih shvaanja meu buduim poduzetnicima je da prvo treba imati sve resurse na broju, pogotovo novac, kao preduvjet uspjeha pothvata. Misliti prvo na novac je velika pogreka. Dobre poslovne prilike lako dou do novca. Ali, upravo je to ono to nedostaje - dobre poslovne prilike i dobri poduzetnici, ne novac. To e vam rei i svi investitori. Poduzetnik/poduzetniki tim Kljuni faktor uspjeha poduzetnikog pothvata svakako je ovjek, odnosno poduzetnik i tim ljudi koji ga okruuju. Poduzetnik je taj koji pronalazi poslovnu priliku i upravlja resursima s ciljem stvaranja nove vrijednosti. Ali, u tom procesu teko moe uspjeti sam. Potreban mu je tim ljudi, koji dijele njegovu viziju, cilj i koji su predani ideji poduzetnikog pothvata te tee njegovom uspjehu. Ono to je takoer vano za uspjeh poduzetnikog pothvata je ravnotea izmeu navedena tri elementa poslovne prilike, resursa i poduzetnikog tima. Upravo nedostatak ravnotee moe biti razlog neuspjeha ili odbijanja investitora da financiraju projekt.
Timmons, A., New Venture Creation Entrepreneurship for the 21st Century, 5th Edition, Irwin McGraw-Hill Company, USA
11
Svaka poslovna prilika nije jednako dobra za svaki tim ljudi. Moete imati odlinu poslovnu priliku, ali ukoliko nemate odgovarajui tim ljudi i dovoljno resursa, potrebnih za njenu realizaciju, teko da ete uspjeti. Ili, ma kako dobar tim ljudi sa loom poslovnom prilikom i bez resursa nee moi napraviti puno. Moemo zakljuiti da upravo jedinstvena kombinacija ljudi, prilike i resursa u tono odreeno vrijeme i na tono odreenom mjestu predstavlja najvaniji faktor za uspjeh poslovnog pothvata. Kao to se i vidi, na puno je toga potrebno misliti prije ulaska u sam posao. Kako ne bi neto zaboravili, potrebno je staviti sve informacije na papir i onda odluiti vrijedi li ta poslovna ideja, radi li se o pravoj poslovnoj prilici, to nedostaje za uspjeh... Sljedee stranice posveene su upravo tome poslovnom planu, dokumentu koji nam pomae da lake sagledamo poslovni pothvat i sve potrebne elemente za njegovu realizaciju.
12
4. Poslovni plan Ne planirati je isto kao i planirati neuspjeh! to je poslovni plan? Najkrae reeno, poslovni plan je pisani dokument koji jasno definira ciljeve poslovanja i u kratkim crtama prikazuje metode za postizanje cilja. U poslovnom planu se opisuje: o kojem se poslu radi kako e taj posao biti obavljen tko e obaviti posao gdje e se posao obavljati kada posao mora biti zavren
Izgled vaeg poslovnog plana vaan je kao i informacije koje sadri. Ukoliko poslovni plan niste dobro organizirali ili ako je prekompliciran za itanje, vjerojatno je da nee biti dobro prihvaen od strane onih koji ga itaju. Loe napisan poslovni plan nije od velike koristi ni vama, pri voenju posla. Trebate uvijek imati na umu da poslovni plan piete prvenstveno radi sebe i svog poduzea. Stoga, pri pisanju poslovnog plana moete potraiti pomo strune osobe ili institucije, ali ne sam proces pisanja poslovnog plana ne smijete u potpunosti prepustiti nekom drugom. Uostalom, kako netko drugi moe tako dobro poznavati vau ideju, vae poduzee od vas samih? Stoga, ukoliko ne znate sami napisati poslovni plan, uvijek traite da sudjelujte u njegovom pisanju, pitajte ono to vam nije jasno, kako bi ga sutra mogli koristiti i dobro prezentirati sve to je napisano. Sadraj poslovnog plana Ne postoji struktura poslovnog plana koju treba bezuvjetno slijediti, niti postoje dva jednaka poslovna plana. Kako e va poslovni plan biti organiziran ovisi o tipu posla kojim se bavite i razlogu pisanja poslovnog plana. Ukoliko poslovni plan piete radi dobivanja kredita, slijedit ete strukturu, koju zahtijeva banka, odnosno investitor. Prije nego vam damo uobiajenu strukturu poslovnog plana, evo nekoliko natuknica o kojima trebate voditi rauna, kada se odluite pisati poslovni plan5: Svaki poslovni plan ima svoj razlog pisanja i on se mora odraziti u nainu na koji piete plan. Ukoliko je razlog dobivanje kredita, morate imati na umu odreeni tip kredita i odreene institucije, kojima ete se obratiti s planom plan ne mora biti dugaak i kompliciran, ali mora biti informativan i mora sadravti sve bitne informacije o vaoj poslovnoj ideji poslovni plan mora biti pokrenut tritem, a ne proizvodom/uslugom. To znai da nije vaan proizvod/usluga koji ete proizvoditi nege da je vano da li taj proizvod/usluga imaju trite, na Korynski, Singer, Poslovno planiranje za mala poduzea, Radna biljenica, Centar za poduzetnitvo Osijek, 1997.
13
5
kojem e se prodavati. Napravite vlastito malo istraivanje trita kako bi dokazali koje su trine mogunosti za vau poslovnu ideju pokaite u emu je vae poduzee drugaije u odnosu na konkurenciju dokaite vae sposobnosti i mogunosti upravljanja poduzeem. Jeste li u mogunosti provesti plan tako da on bude uspjean? poslovni plan je korisno sredstvo za poetak i voenje posla. Imajte to na umu kada piete plan i ne ponaajte se prema pisanju poslovnog plana samo kao prema dunosti za dobivanje kredita. opiite kako ete prodavati proizvode/usluge tj. kako ete doi do kupaca pokaite vaa predvianja kako e izgledati vae poduzee za godinu ili dvije. Pretpostavke potkrijepite brojkama. dodajte dokumente za koje vjerujete da e vam pomoi u boljoj prezentaciji poslovne ideje ili e je uiniti vjerodostojnijom.
4.1. Prijedlog sadraja poslovnog plana Sljedei prijedlog sadraja poslovnog plana sadri sve bitne elemente, koje jedan poslovni plan treba imati. Kao to smo ve i naglasili va poslovni plan prilagodit ete vaim potrebama i vaem tipu poslovanja. Sadraj poslovnog plana6 SAETAK A. PODUZEE ovaj dio poslovnog plana predstavlja poslovnu politiku vaeg poduzea, pravila bez kojih ne bi smjeli odstupiti bez jakih razloga. Poslovna politika daje smjer i prua stabilnost vaem poslu. Opis poduzea cilj ovog djela je objasniti ime se bavi vae poduzee, kako ete poslovati (pravni oblik, vlasnitvo, radno vrijeme...) i zato mislite da ete uspjeti Proizvod/usluga koju poduzee nudi daje odgovor na pitanja to prodajete, kakve su koristi od onoga to prodajete, zato mislite da e ljudi kupovati ba od vas Trie (Plan marketinga) trebate voditi rauna o tritu nabave i tritu prodaje. Obadva su jednako vana za uspjeh vaeg poslovnog pothvata. Trite nabave odnosi se na trite sirovina, poluproizvoda i proizvoda, potrebnih za vau djelatnost. Gdje ete ih i od koga kupiti? Kolika je cijena tih proizvoda? Koliko je potencijalnih dobavljaa tih proizvoda? Kakvi su vai odnosi sa dobavljaima? itd. Trite prodaje se odnosi na ljude koji kupuju ili e kupovati od vas. Vano ih je dobro poznavati. Tko su oni? Koliko ih je? Zato kupuju od vas, a ne od konkurencije? Kako pronai jo vie kupaca? Na koji nain ete prodavati i distribuirati va proizvod? Bangs, D.H., Kako napraviti poslovni plan, 7. izdanje, Jakubin i sin d.o.o. Zagreb, Centar za poduzetnitvo Osijek, 1998.
14
6
Lokacija poduzea gdje se nalazi vae poduzee? Je li to prava lokacija za vau djelatnost (i je li ona dozvoljena na toj lokaciji)? Koliko je velik va poslovni prostor (je li u najmu ili u vaem vlasnitvu)?
Konkurencija tko su vai konkurenti? Kakvo je njihovo poslovanje jesu li bolji ili loiji od vas (zbog ega)? Kako ete im konkurirati? Organizacija poduzea, management 98% neuspjeha malih poduzea potie od slabog managementa. Uzmite to u obzir kada budete planirali organizaciju vaeg poduzea (tko su odgovorne osobe i za to je tko odgovoran, kakvo je njihovo radno iskustvo, kakve su njihove plae, da li koristite neke vanjske usluge i koje raunovodstvo, pravnik i sl.)
Zaposlenici koliko ljudi planirate zaposliti, koje struke, gdje ete pronai ljude s tim znanjima, da li ete ih zaposliti na stalno ili su vam potrebni samo povremeno, koliko ete ih plaati... Vodite rauna da svako radno mjesto kota. U poetku gledajte da zaposlite to manje ljudi, kako bi vae trokove sveli na minimum Ukoliko se posao pone iriti lako je dodatno zaposliti jo ljudi.
Upotreba i oekivani uinak ulaganja bez obzira da li traite kredit ili sami financirate va posao trebate navesti to vam je sve potrebno za poetak vaeg posla. U to ete morati uloiti novac, tko su dobavljai, kolika je cijena, morate li platiti transport i sl.
B. FINANCIJSKI PODACI financijski podaci mjere ispunjenje postavljenih poslovnih ciljeva. Oni su srce svakog poslovanja, jer pomau njegovoj kontroli. A, ukoliko ne kontrolirate svoje poduzee, ono e kontrolirati i upravljati vama! Stoga je vrlo vano dobro voditi poslovne knjige. Ukoliko to ne moete i ne znate raditi sami pronaite strunog raunovou, koji e vam znati objasniti to se krije iza brojki u poslovnim izvjetajima. Ukoliko mislite da voenje knjiga nije vano ni potrebno onda nemate niti dovoljno poslovnog iskustva za poetak. Izvori kapitala gdje ete nabaviti novac potreban za poetak posla (kredit kakav, gdje, vlastita sredstva, pozajmica od koga, ...) Popis opreme oprema je imovina sa vijekom trajanja duim od jedne godine (uredski namjetaj, strojevi, proizvodna oprema, vozila, poslovni prostor i sl.) Bilanca predstavlja popis imovine AKTIVA (dugorona - oprema i kratkorona novac na raunu, potraivanja od kupaca) i obveza- PASIVA (dugoronih vlastita glavnica, krediti i sl. i kratkoronih prema dobavljaima, krediti i sl.) vaeg poduzea na odreeni dan. Break-even toka ili toka pokria govori koliko proizvoda/usluga morate prodati da bi poslovali na nuli (bez gubitka i dobitka). Raun dobiti i gubitka daje prikaz prihoda i rashoda poduzea kroz odreeno razdoblje. Na kraju pokazuje da li je poduzee poslovalo sa gubitkom (prihodi su manji od rashoda/trokova) ili je ostvarilo dobit (prihodi su vei od rashoda/trokova). Tijek novca (Cash flow) moemo rei da je ovo najvaniji financijski izvjetaj za mala poduzea i kada bi se trebali odluiti za samo jedan financijski izvjetaj, trebate odabrati tijek novca. On vam pokazuje koliko novca treba vae poduzee, za to i kada treba taj novac, kako (iz kojih izvora) ete nabaviti taj novac. On pokazuje mogue probleme u likvidnosti
15
vaeg poduzea, koje pravovremenim poslovnim odlukama i potezima moete sprijeiti. Poduzee moe poslovati s dobiti na kraju godine, a biti nelikvidno u pojedinim mjesecima, odnosno u nemogunosti da plati svoje obveze. Tijek novca vam pomae da predvidite takve situacije. C. DODATNI ELEMENTI U dodatne elemente stavit ete sve one dokumente, koji mogu pomoi razumijevanju vaeg poslovnog plana i dobivanju cjelovite slike o vaoj poslovnoj ideji. To su npr. predugovori i ugovori sa vaim sadanjim i buduim kupcima, predrauni i/ili (pred)ugovori s dobavljaima, fotografije poslovnog prostora, obrtnica, dokumenti o osnivanju poduzea i vlasnikoj strukturu, fotografije gotovih proizvoda, ivotopisi kljunih osoba i sl. Osim o sadraju poslovnog plana trebate voditi rauna i o njegovom obliku:7. Neka prvi dojam bude jak i neka uvjeri itatelja da vaa ideja ima sve anse za uspjeh. Naslovnica i ime poduzea je ono to e bankar ili investitor prvo vidjeti. Vano je ostaviti dobar prvi dojam. Neka poslovni plan bude to krai, kompaktniji. Vano je da poslovni plan prikazuje istinite informacije, koje se mogu lagano provjeriti. Ne urite s pisanjem poslovnog plana, on je vrlo vaan dokument i treba se potruditi napraviti ga to bolje moete. Bilo bi dobro dobiti neije mijenje o njemu prije nego ga pokaete bankaru. Napiite dobar saetak, ne dui od jedne stranice. S tim zaponite poslovni plan. Saetak je esto dobar prodajni alat za vau poslovnu ideju. Ukoliko traite novac, budite precizni koliko novaca traite i za to, kada e novac biti vraen i kako, pod kojim uvjetima. Ne zaboravite zakljuak na kraju. U njemu navodite da vjerujete u uspjeh vaeg poslovnog pothvata, te da e investitori dobiti novac nazad. Naravno, to mora proizilaziti iz vaeg poslovnog plana. Moete staviti i napomenu da je poslovni plan tajna i da nijedan dio poslovnog plana ne moe biti koriten bez vaeg odobrenja. Ukoliko plan aljete potom, ukljuite i popratno pismo.
Korynski, Singer, Poslovno planiranje za mala poduzea, Radna biljenica, Centar za poduzetnitvo Osijek, 1997.
16
5. Razliite mogunosti ulaska u biznis 5.1. Osnivanje vlastite tvrtke Nakon to je poduzetnik generirao svoju poslovnu ideju, istraio trite, te sastavio poslovni plan, koji mu treba sluiti kao vodi kroz poslovanje, treba odluiti o zakonskom obliku poslovanja. Malim i srednjim poduzetnicima na raspolaganju stoji nekoliko razliitih oblika poslovanja: - obrt, - trgovako drutvo, - obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, - zadruga, - trgovac pojedinac, - fizika osoba u slobodnom zanimanju i dr. Svaki zakonski oblik ima svoje prednosti i nedostatke ovisno o poduzetnikoj ideji, nainu poslovanja, irini trita i djelatnostima koje se ele ukljuiti u poduzetniki pothvat. Najei organizacijski oblici su obrt i drutvo s ogranienom odgovornou.
Savjet: pri osnivanju i jednog i drugog zakonskog oblika pripremite barem desetak razliitih imena za svoju tvrtku, jer je veina imena ve "zauzeta". Vodite rauna o tome da ime tvrtke moe biti samo na hrvatskom jeziku i hrvatskom pismu ili na mrtvom jeziku (latinski jezik). kod osnivanja drutva s ogranienom odgovornou, unaprijed razmislite o svojim znanjima i vjetinama, ali i vjetinama osoba koje ete zaposliti ili koje e zajedno s Vama ui u poslovanje (partneri), kako biste se mogli odluiti za vie djelatnosti kojima e se tvrtka baviti. Svaki naknadni upis djelatnosti u ve registrirano drutvo je skuplji, nego kada to uinite na samome poetku. ako se odluite pokrenuti poslovanje s partnerom, pripremite prije osnivanja partnerski ugovor u kojemu ete definirati i prava i obveze partnera u poslovanju. U sluajevima kada se nakon odreenog vremena jedan od partnera odlui izai iz poslovanja puno je jednostavnije i ugodnije podijeliti imovinu, ako su partnerski odnosi unaprijed regulirani.
5.2. Kupovina postojeeg poslovanja Poduzetnicima koji se odlue na samostalno pokretanje djelatnosti na raspolaganju stoji i mogunost kupovine ve postojeeg poslovanja. Prednosti kupovanja ve uhodanog poslovanja: - ime tvrtke je ve poznato u poslovnom svijetu;
17
- tvrtka ima ve uhodano poslovanje; - tvrtka ima svoje kupce; - tvrtka ima mreu dobavljaa; - tvrtka se ve pozicionirala na tritu. Kako pronai tvrtku koja je na prodaju? Veina poduzetnika koja se, uslijed razliitih okolnosti odlui na prodaju tvrtke (bolest, razlaz partnera, obiteljski razlozi i sl.), e prodaju oglasiti putem javnih glasila - dnevne novine i razliite vrste oglasnika. Savjet: Prije kupovine bilo koje tvrtke poeljno je raspitati se o poslovanju tvrtke, a posebice o dugovanjima (npr. u FINI, banke u kojima tvrtka ima otvorene poslovne raune, kupci, dobavljai, konkurencija i sl.), kako sa tvrtkom ne biste u naslijee dobili i nepodmirena dugovanja. 5.3. Franiza Franiza je oblik poslovne suradnje, u kojemu davatelj franize (obino tvrtka koja ima uhodano poslovanje) putem franiznog ugovora ustupa pravo primatelju franize (obino tvrtka koja tek kree s poslovanjem ili su joj investicijska sredstva i mogunosti ulaganja vrlo ograniena) koritenja znanja i naina rada davatelja franize. I davatelji i primatelji franize imaju viestruke motive za ulazak u ovakav nain poslovanja. Davatelj franize svoje ciljeve vidi u: razvoj i irenje djelatnosti tvrtke, prodaja proizvoda i usluga pod jedinstvenim uvjetima i kontrola nastupa na tritu, izbjegavanje poreznih i drugih mjera koje spreavaju trine koncentracije, poveanje prometa, osvajanje novih, udaljenih trita, rast tvrtke, usmjeravanje sredstava u istraivanje i razvoj,
Primatelj franize, motive za ulazak u franizni posao pronalazi u: smanjenje rizika poslovanja, nastup na tritu s manjim rizikom koji proizlazi iz iskustva davatelja franize, smanjenje trokova poslovanja, budui da poslove promocije i oglaavanja preuzima davatelj franize, smanjenje poslovnih rizika kroz koritenje prednosti poznate marke i poslovnih i tehnikih znanja, optimalna organizacija poslovanja.
18
Franizni oblik poslovanja se osobito razvio pedesetih godina prolog stoljea, te je 1960. godine osnovano i Meunarodno udruenje za franizing (International Association for Franchizing). Meu najpoznatijim franizama u svijetu svakako treba istaknuti: McDonalds restorani brze hrane, Fornetii peciva, Subway, Bioaromatica, Kra, Elektromaterijal, Holiday Inn hoteli, Body Shop International itd.. U Osijeku djeluje Centar za franizu pri osjekom Centru za poduzetnitvo, etalite kardinala Franje epera 13/II, gdje se dva puta godinje (svibanj i studeni) odravaju seminari o franizi, sainjeni prema iskustvu amerikog Centra za franizu iz El Pasa, namijenjeni svima koji ele biti bilo primatelji, bilo davatelji franize. 5.4. Licenca Jedan od naina ulaska u svijet biznisa je putem licence. Licenca je ugovor kojim se licencijskom partneru daje neko posebno pravo (proizvodnja nekog proizvoda, uporaba imena, koritenje tehnolokog procesa, distribucija nekog specifinog proizvoda), uz odreenu naknadu. Postoje razliite licence, pa se preporua savjetovanje sa strunim osobama prije donoenja konane odluke. S ciljem poticanja primjene i irenja znanja o intelektualnom vlasnitvu pomou licencnih ugovora u Zagrebu je osnovana Udruga strunjaka za licenciranje.
19
6. Kako registrirati poduzee Odgovoriti na ovo pitanje nije mogue bez poznavanja poduzetnike ideje. Zbog toga emo vam u ovoj biljenici dati informacije pomou kojih ete lake samostalno odluiti kako registrirati vae poduzee. Zakonski oblici registriranja poslovanja su mnogobrojni: trgovako drutvo: drutvo s ogranienom odgovornou, dioniko drutvo, komanditno drutvo, javno trgovako drutvo, gospodarsko interesno udruenje, podrunica; obrt: slobodni, vezani, povlateni; zadruga; obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo; fizika osoba u slobodnom zanimanju i dr.
Trgovako drutvo je pravna osoba koja samostalno i trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pruanjem usluga na tritu (Zakon o trgovakim drutvima - Narodne novine br. 111/93, 34/99 i 118/03). Obrt je samostalno i trajno obavljanje doputenih gospodarskih djelatnosti od strane fizikih osoba sa svrhom ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pruanjem usluga na tritu (Zakon o obrtu Narodne novine 49/03). Za slobodne obrte Zakon ne uvjetuje majstorski ili stuni ispit. Vezani obrti su oni za koje je potrebno imati majstorski ispit ili strunu osposobljenost. Povlateni obrti obavljaju se samo na temelju povlastice nadlenog ministarstva. Zadruga je udruenje zadrugara (najmanje tri) u kojem lanovi sudjeluju zajedniki i neposredno u cilju ostvarenja osobne i zajednike dobiti (Zakon o zadrugama Narodne novine 36/95, 67/01 i 12/02). Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo je samostalna gospodarska i socijalna jedinica temeljena na vlasnitvu i uporabi proizvodnih resursa i upravljanju obitelji u obavljanju poljoprivredne djelatnosti (Zakon o poljoprivredni Narodne novine 66/01 i 83/02). Fizika osoba u slobodnom zanimanju je osoba koja povremeno ili stalno samostalno obavlja djelatnost slobodnog zanimanja. Neke od slobodnih djelatnosti su: zdravstveni djelatnici, veterinari, odvjetnici, revizori, arhitekti, sudski vjetaci i druge djelatnosti definirane lankom 15. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine 127/00, 150/02 i 163/03). Mi emo se u ovom tekstu posvetiti onim oblicima koji su kod nas najei, a za poduzetnike poetnike logian izbor: drutvo s ogranienom odgovornou i obrt. I drutvo s ogranienom odgovornou i obrt imaju neke prednosti i nedostatke u poslovanju, i zbog toga je na pitanje koji oblik izabrati nije mogue jednostavno odgovoriti.
20
Prednosti obrta su: nii trokovi osnivanja (to je poduzetniku bez poetnog kapitala uvijek vano), jednostavnije knjigovodstvo (to znai i manje mjesene izdatke za knjigovodstveni servis), brza promjena podataka (adrese obrta i sl.).
Prednost drutva s ogranienom odgovornosti je: prenosivost drutva (puno je jednostavnije prodati udjele ili kompletnu tvrtku nego u obrtu), nema ogranienja strune spreme i zanimanja (poduzetnik moe registrirati sve djelatnosti koje eli, a naknadno aktivirati bilo koju djelatnost nakon to ispuni zakonske obveze), jednostavnije iskazivanje trokova (kod obrta su trokovi samo ono to se stvarno i plati, a kod trgovakog drutva sve za to postoji pravovaljana faktura koja se priznaje kao troak), manji fiksni mjeseni trokovi (obrtnik mjeseno plaa akontaciju poreza na dohodak, te doprinos za mirovinsko i zdravstveno osiguranje ukoliko ne plaa te doprinose po nekom drugom osnovu, dok vlasnik poduzea ne plaa doprinose ako nije zaposlen u svojoj tvrtki). U sustavu PDV-a obrt i trgovako drutvo ponaaju se potpuno razliito. Obrt plaa PDV i odbija pretporez samo kada je plaen, odnosno naplaen raun, dok trgovako drutvo plaa porez i odbija pretporez za svaki izdani, odnosno primljeni raun (postoje odreena odstupanja od ovoga, ali naelno sustav tako funkcionira). Ovakav sustav moe u odreenim trenucima biti prednost, a u odreenima nedostatak: Moe se dogoditi da poduzetnik ne moe ostvariti plasman svojih roba ili usluga kod odreenog kupca ukoliko mu ne izdaje raun po kojemu e kupac odmah moi odbiti pretporez (tj. da raun izdaje trgovako drutvo). U sluajevima kada poduzetnik planira prodavati robu s duim rokom otplate bolja opcija je obrt, jer u tom sluaju porez se plaa tek kada je raun ili dio rauna naplaen. Izbor modela registracije nije jednostavan i najbolje je donijeti ga zajedno sa strunom osobom (knjigovoom, poslovnim savjetnikom i sl.) koja se treba upoznati sa planom poslovanja kako bi mogla pomoi pri izboru.
21
6.1. Osnivanje obrta Registriranje obrta vri se u Uredu dravne uprave Osjeko-baranjske upanije Sluba za gospodarstvo u Osijeku, upanijska 4 u kojemu se predaju popunjeni obrasci: - prijava, - Registarski listovi RL1 (podaci o obrtu), RL2 (podaci o izdvojenom pogonu ukoliko ih ima) i RL3 (podaci o djelatnostima), - Uvjerenje o osposobljenosti, majstorskom ispitu ili svjedodba (za vezane i povlatene obrte), - Uvjerenje o nekanjavanju Opinskog suda (prema mjestu prebivalita). Za grad Osijek uvjerenje se trai od Opinskog suda u Osijeku, Europske avenije 7, upravna pristojba za ovo uvjerenje iznosi 30,00 kn, a vrijeme ishoenja je jedan do dva dana, - Uvjerenje o nekanjavanju Prekrajnog suda, tj. uvjerenje da nije izreena mjera zabrane obavljanja djelatnosti (prema mjestu prebivalita). Za grad Osijek uvjerenje se trai od Prekrajnog suda u Osijeku, Kralja Zvonimira 3, upravna pristojba za ovo uvjerenje iznosi 30,00 kn, a vrijeme ishoenja je jedan do dva dana - Upravna pristojba u iznosu 270,00 kn - dokaz o uplati obrtnice (osim za hrvatske branitelje ili nezaposlene osobe starije od 45 godina koje su prijavljene na Hrvatski zavod za zapoljavanje). Obrtnica za nezaposlene osobe mlae od 45 godina i osobe s podruja posebne dravne skrbi plaa se 200,00 kn, a za ostale 500,00 kn. Osobe koje su osloboene plaanja obrtnice dune su dostaviti dokument kojim dokazuju svoj status. Za odreene vrste djelatnosti potrebna je propisana struna sprema ili majstorski ispit (vezani i povlateni obrti, za razliku od nevezanih obrta, koji se moe osnovati neovisno o strunoj spremi vlasnika obrta fotokopirnica, npr.), za trgovake i ugostiteljske djelatnosti potrebno je utvrivanje minimalnih tehnikih uvjeta, a za prijevozniku djelatnost utvrivanje uvjeta za vozilo. Zbog toga je dobro prije ishoenja potrebne dokumentacije savjetovati se sa djelatnicima Ureda dravne uprave slube za gospodarstvo o svim potrebnim uvjetima prije registriranja obrta. Po izdavanju obrtnice potrebno je izraditi peat i otvoriti iro-raun u jednoj od poslovnih banaka. Najkasnije 8 dana prije poetka obavljanja djelatnosti obaveza je prijaviti poetak rada obrta Uredu dravne uprave slubi za gospodarstvo. U roku 8 dana po poetku obavljanja djelatnosti obrt treba prijaviti ispostavi Porezne uprave u Osijeku (upanijska 4, u dvoritu) na obrascu RPO prijava u registar poreznih obveznika, a najkasnije 15 dana od poetka obavljanja djelatnosti treba se prijaviti Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje HZZO (Kralja Zvonimira 1) i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje HZMO (Kralja Zvonimira 1). Prijava obrta u HZZO vri se na obrascu T-1, a prijava u HZMO vri se na obrascu M-11 P. Vlasnik obrta - poduzetnik prijavljuje se u sustav zdravstvenog i mirovinskog osiguranja ukoliko nije osiguran
22
temeljem druge osnovice (zaposlenje u trgovakom drutvu, instituciji, ustanovi i dr.). Prijava vlasnika obrta i djelatnika vri se na obrascu T-2 za zdravstveno osiguranje i M-1 P za mirovinsko osiguranje. Za poduzetnike mlae od 40 godina ovdje nije kraj. Najkasnije tri mjeseca od poetka obavljanja djelatnosti potrebno je prijaviti se u REGOS Registar osiguranika (alter REGOSA nalazi se u poslovnici Financijske agencije, L. Jegera 1-3) i izabrati fond za II stup mirovinskog osiguranja. U II stup mogu se prijaviti i poduzetnici izmeu 40 i 50 godina ukoliko im je to prvo zaposlenje. Ne treba se uplaiti koliine prijava, obrazaca i adresa na koje se treba prijaviti. U svakoj instituciji postoje osobe koje e vas uputiti gdje se i kome javiti, pomoi popuniti obrasce, a preporuka je da ovaj posao obavite uz pomo svoje knjigovodstvene agencije, ili neke od institucija za pomo poduzetnicima.
6.2. Osnivanje tvrtke d.o.o. Osnivanje tvrtke znatno je kompliciranije od osnivanja obrta. Prvi dokument pri osnivanju trgovakog drutva je akt o osnivanju (kada je jedan osniva) ili drutveni ugovor (kada postoje dva ili vie osnivaa). Ovim dokumentom definira se naziv i sjedite tvrtke, djelatnosti, prava i obveze osnivaa i tijela tvrtke (uprave, nadzornog odbora i dr.) i ostali elementi vani za funkcioniranje drutva. Prije definiranja naziva tvrtke uputno je provjeriti i rezervirati naziv kod Trgovakog suda u Osijeku (Zagrebaka 2). Naziv mora biti razliit od postojeih naziva tvrtki, a moe biti iz hrvatskog ili latinskog rjenika ili prezime osnivaa. Osnivaki akt, kao i prijavu za upis u trgovaki registar (koja se predaje Trgovakom sudu u Osijeku mora ovjeriti javni biljenik. Uz prijavu za upis u trgovaki registar predaje se osnivaki akt, popis lanova drutva osnivaa (ime i prezime, adresa i matini broj), popis lanova uprave (ime i prezime, adresa, matini broj i ovlasti), popis lanova nadzornog odbora (ime i prezime, adresa i matini broj) ukoliko drutvo ima nadzorni odbor i dokaz o uplati osnivakog uloga. Osnivaki ulog (trenutno je minimalni osnivaki ulog 20.000 kn) moe se uplatiti na iro-raun (koji se otvara u nekoj od poslovnih banaka) ili unijeti u stvarima (oprema, repromaterijal i sl.). U sluaju kada se osnivaki ulog unosi u stvarima potrebna je procjena vrijednosti stvari koju radi ovlateni revizor. Uz navedene dokumente Trgovakom sudu dostavlja se i izjava osnivaa ovjerena od javnog biljenika da osniva ili osnivai kao i drutva u kojima ima udjele ili dionice nema nepodmirene obveze, potvrdu pravne osobe koja obavlja poslove platnog prometa (Financijska agencija) da osniva ili osnivai i drutva u kojima imaju udjele ili dionice nemaju na raunima evidentirane nepodmirene naloge za plaanje, i potvrde Porezne uprave, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje da osniva ili osnivai i drutva u kojima imaju dionice ili udjele nemaju nepodmirene obveze po osnovi poreza i doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Trgovaki sud, nakon upisa u sudski registar, dostavlja Narodnim novinama i dnevnom tisku podatke o upisu.
23
Ove poslove uobiajeno je prepustiti javnobiljenikom ili odvjetnikom uredu koji mogu utedjeti puno vremena pri osnivanja. Nakon pozitivnog rjeenja Trgovakog suda potrebno je izraditi peat, te popuniti zahtjev za razvrstavanje po djelatnostima prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti koji se dostavlja u Dravni zavod za statistiku (Ilica 3, Zagreb) gdje e novoosnovana tvrtka dobiti matini broj. Dravnom zavodu za statistiku dostavlja se kopija rjeenja o upisu u trgovaki registar, tiskanica RPS-1 (zahtjev) i kopija uplatnice upravne pristojbe u iznosu od 55 kuna. Prijavu Dravnom zavodu za statistiku potrebno je predati najkasnije 15 dana od registracije tvrtke. Prije poetka obavljanja djelatnosti potrebno je ishoditi u Uredu dravne uprave Osjeko-baranjske upanije Sluba za gospodarstvo u Osijeku, upanijska 4 odluku kojom se utvruje da udovoljava tehnikim, zdravstvenim, ekolokim i drugim propisima za obavljanje djelatnosti (dozvola za rad). Drutvo je potrebno prijaviti i ispostavi Porezne uprave u Osijeku (upanijska 4, u dvoritu) na obrascu RPO prijava u registar poreznih obveznika, a najkasnije 15 dana od poetka obavljanja djelatnosti drutvo treba prijaviti Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje HZZO (Kralja Zvonimira 1) i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje HZMO (Kralja Zvonimira 1). Prijava tvrtke u HZZO vri se na obrascu T-1, a prijava u HZMO vri se na obrascu M-11 P.
6.3. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Upis obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva vri se u Uredu dravne uprave Osjeko-baranjske upanije, upanijska 4 Zahtjevom za upis u Upisnik. Uz Zahtjev za upis u Upisnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva dostavlja se kopija osobne iskaznice nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, izjava lanova obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva o izboru nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, kopije osobnih iskaznica svih lanova obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, posjedovni list katastarskih estica koje se prijavljuju, kopija ugovora o zakupu ili izjava vlasnika o davanju zemljita na koritenje bez naknade i izvadak iz katastra estica za sve prijavljene estice koje nisu u posjedovnom listu nositelja i lanova obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i kopije dokumenata o postojeim upisima u registre i evidencije. Upisom u Upisnik obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu dodjeljuje se matini identifikacijski broj poljoprivrednog gospodarstva, i iskaznica nositelju obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i ostalim lanovima gospodarstva na zahtjev nositelja. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo duno je prijaviti u svaku promjenu koja se upisuje u Upisnik u roku 30 dana Uredu dravne uprave. (Pravilnik o upisu u upisnik poljoprivrednih gospodarstava Narodne novine 128/02, 122/03 i 189/03).
24
6.4. Zadruga Zadrugu mogu osnovati najmanje tri zadrugara. Ugovor o osnivanju zadruge sklapa se u obliku javnobiljenike isprave. Zadruga se registrira kod Trgovakog suda u Osijeku (Zagrebaka 2), a procedura osnivanja i registracije vrlo je slina registraciji trgovakog drutva. Uz prijavu za registraciju zadruge Trgovakom sudu potrebno je dostaviti sljedee dokumente: Zapisnik sa osnivake skuptine zadruge, Odluku o imenovanju lanova Nadzornog odbora, Odluku o imenovanju predsjednika i potpredsjednika Nadzornog odbora, Odluku o imenovanju upravitelja zadruge, ovjereni potpis upravitelja zadruge, izjavu osobe ovlatene da vodi poslove zadruge, popis lanova zadruge i dokaz o uplati pristojbe za dravni proraun i oglasa za Narodne novine i lokalni dnevni list. Nakon toga procedura je identina proceduri kod osnivanja trgovakog drutva (prijava u Dravni zavod za statistiku, Poreznu upravu, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje). Svu dokumentaciju o osnivanju zadruge potrebno je dostaviti u Hrvatski savez zadruga, Gajeva 2a, Zagreb.
6.5. Zavrni poslovi Odluite li se za ulazak u sustav PDV-a potrebno je popuniti obrazac PDV-P i predati ga u ispostavu Porezne uprave u Osijeku (upanijska 4 u dvoritu). Za poslove uvoza ili izvoza roba i usluga potrebno je zatraiti carinski broj od Carinske uprave Republike Hrvatske. Osim nabrojanih dokumenata za odreene djelatnosti trebati e ishoditi dodatne dozvole, certifikate, sektorske dozvole i sl.
25
7. Financiranje - gdje pronai novac potreban za poetak poslovanja 7.1. Krediti Ukoliko tek ulazite u posao trebate biti svjesni da neete lako dobiti kredit. Banci je teko procijeniti vlastiti rizik pri financiranju vaeg poslovnog pothvata (ne postoji povijest poslovanja) i jedini dokument na osnovu kojeg ona to ini je va poslovni plan. Zbog toga je vrlo vano njegovom pisanju posvetiti panju i potruditi se da to bolje i vjerodostojnije objasnite vau poslovnu ideju i razloge zbog kojih vjerujete u njen uspjeh na tritu. Pored toga, morate imati na umu i elemente osiguranja kredita, koji e minimizirati rizik, s kojim banka ulazi u financiranje vaeg budueg pothvata. Najei element osiguranja kredita je hipoteka na imovinu (kua, stan i sl.), u vrijednosti jednakoj ili veoj od visine traenog kredita (ovisno o banci i kreditu). Ukoliko zbog nekog razloga ne moete dobiti krediti u banci ili drugim financijskim institucijama, postoje i neformalni izvori financiranja, koji vam mogu pomoi u realiziranju vae poslovne ideje. O njima e takoer biti govora u ovom poglavlju. Tko sve daje kredite i pod kojim uvjetima? Ponuda kredita na financijskom tritu Republike Hrvatske vezana je uz temeljne politike razvoja sektora malih i srednjih poduzea: poticanje zapoljavanja, ulaganje u proizvodne djelatnosti, poticanje izvoza, razvoj novih tehnologija.
Poduzetnike kredite daju sve poslovne banke, plasirajui vlastita sredstva, ili plasirajui udruena dravna sredstva , sredstva jedinica lokalne uprave i vlastita sredstva putem Vladinih programa, te HBOR (bilo putem poslovnih banaka ili direktnim kreditiranjem). Pri odabiru kredita "po mjeri poduzetnika" treba voditi rauna o nekoliko imbenika: namjeni kredita, uvjetima kreditiranja, trokovima kredita.
Namjena kredita Ovisno o namjeni, krediti se dijele na kredite za: kupnju graevinskog zemljita, objekata ili opreme, izgradnju, proirenje ili ureenje objekata, nabavu vozila i plovila u funkciji poduzetnitva,
26
obrtna sredstva (ne vie od 30 % ukupne investicije), pripremu izvoza i izvoz, kupovinu osnovnih sredstava (poslovni prostori, strojevi, oprema), primjenu i zamjenu postojeih tehnologija, uvoenje novih tehnologija, izgradnju, dogradnju ili rekonstrukciju turistikih kapaciteta, ulaganja u seoski turizam, refinanciranje postojeih nepovoljnih kredita, pripremu i uvoenje sustava kvalitete, certificiranje sustava, zatitu vlasnitva u zemlji i inozemstvu, izradu i ispitivanje prototipa i postupaka, izlaganje inovacija na sajmovima, razvoj proizvoda, istraivanje trita i marketinke aktivnosti, kolovanje naunika ili uposlenika, opremanje i modernizaciju radionica,
Uvjeti kreditiranja Ovisno o namjeni kredita, sjeditu poduzetnika i Programu iz kojega sredstva dolaze, krediti se razlikuju po: minimalnom iznosu kredita, maksimalnom iznosu kredita, kamatnoj stopi, interkalarnoj kamati, poeku (odobrava se ili ne), strukturi ulaganja sredstava.
Kamata je iznos koji se plaa za koritenje pozajmljenog novca. Ovisno o Programu kreditiranja, te namjeni kreditnih sredstava, kamate se kreu u iznosu od 2 % do 12 %. Interkalarna kamata je kamata koja se plaa na odobreni dio kredita za vrijeme dok kredit jo nije stupio na otplatu, a ovisi o visini kredita, kamatnoj stopi, vremenu koritenja kredita i iznosu dijela iskoritenog kredita. Poek ili grace period je razdoblje otplate kredita u kojemu se plaa samo kamata na kredit. Ovisno o namjeni kredita i kreditnom programu, maksimalni poek iznosi 2 godine. Trokovi kredita Trokovi kredita se odnose ponajprije na svu potrebnu dokumentaciju koju je potrebno pribaviti u svrhu ishoenja kredita (BON 1, BON 2, poslovni plan ili investicijska studija, javnobiljeniki trokovi,
27
procjena nekretnine i ost. ), te na naknadu banci za obradu kredita (u veini sluajeva 1 % od iznosa kredita). Potpore Potpore su bespovratna sredstva koja se dodjeljuju poduzetnicima s razliitim ciljevima: za izobrazbu poduzetnika poetnika, za razvoj tradicionalnih obrta, za razvoj umjetnikih obrta, za sudjelovanje na sajmovima, za opremanje radionica, za novoosnovane zadruge, za poslovno povezivanje zadruga i saveza, za izradu ekolokog plana proizvodnje, za poticanje poduzetnitva na podrujima od posebne dravne skrbi (NN 44/96, 57/96, 124/97, 73/00, 87/00, 94/01 i 88/02). Kako pratiti natjeaje za dodjelu bespovratnih sredstva? Svi natjeaji za dodjelu bespovratnih sredstava (bilo da ih dodjeljuje resorno ministarstvo ili jedinice lokalne samouprave) se objavljuju u dnevnim glasilima. Informacije o otvorenim natjeajima za bespovratna sredstva moete dobiti u Centru za poduzetnitvo Osijek, ili na besplatnom telefonu Info - toke Osjeko - baranjske upanije 0800 234 505.
7.2. Neformalni izvori financiranja Iako su krediti najraireniji, i najzastupljeniji izvor financiranja, svakako treba istaknuti i one neformalne izvore financiranja - partneri, venture fondovi, obitelj, prijatelji. Za razliku od kredita, uvjeti pod kojima se mogu dobiti sredstva iz ovih izvora, neto su laki. Kod ovakvih vrsta financiranja najee se razvija partnerski odnos izmeu poduzetnika i investitora. Osim vlastitih sredstava (poeljno ih je imati u iznosu od min 30 % vrijednosti ukupne investicije), poduzetnik moe koristiti sredstva, koja u poslovanje unosi partner. Partner ne mora biti osoba koja zajedno s poduzetnikom obavlja poslovanje, to moe biti i tzv. "tihi partner", koji svoja sredstva investira u poslovanje ,a nije zainteresiran da i aktivno sudjeluje u radu tvrtke. Takvi tihi partneri se nazivaju i "business (poslovni) aneli", ili "venture" (strpljivi) kapital , a veina njih su i sami stekli bogatstvo pokretanjem vlastitog posla. Motivi poslovnih anela su razliiti, ali prevladavaju tri:
28
oekivanje financijskih dobitaka od budueg kapitalnog rasta, ukljuenost u neki poduzetniki pothvat, elja za prenoenjem steenog iskustva vezanog uz pokretanje poslovanja.
Iznosi koje aneli investiraju se kreu od 1.000 EUR do 500.000 EUR. A nakon ostvarenog cilja, poslovni aneli izlaze iz tvrtke i prodaju svoj udio. Kako pronai poslovnog anela? Poduzetniku je teko pronai poslovnog anela, jer veina njih ele ostati anonimni. Stoga je i tijeku Program izrade mree anela, koji je pokrenuo CEPOR (Centar za politiku razvoja malih poduzea) Zagreb, kako bi i poduzetnicima i anelima bila olakana komunikacija, i kako bi lake meusobno pronali partnere. Trenutno u Republici Hrvatskoj djeluje pet venture fondova: SEAF Croatia, CCP, Quaestus, Alpe Adria Venture, fond HBOR-a. Bello d.o.o. - osiguravatelj telekomunikacijskih tehnologija putem konvergentnih mrea integriranog prijenosa podataka, glasa i videa, Medifarm d.d. - distributer farmaceutskih proizvoda, DokIng d.o.o. - privatna tvrtka u djelatnosti razminiranja i proizvodnje strojeva za razminiranje, DCM d.o.o. - najvea hrvatska kablovska televizija, Perpetuum Mobile d.o.o. - jedan od vodeih Microsoft distributera u Hrvatskoj.
Evo i nekoliko primjera tvrtki koje se ve za rast i razvoje koriste sredstvima venture fondova:
29
8. Kako odabrati lokaciju za posao Odabir lokacije za obavljanje vae djelatnosti ovisi prvenstveno o vrsti djelatnosti. Ukoliko se radi o maloprodajnoj ili uslunoj djelatnosti tada je neophodno obratiti pozornost na udaljenost vae lokacije od vaih kupaca, odnosno mjesto na kojem planirate poslovati treba biti pristupano kupcima. Ukoliko planirate pokrenuti proizvodnju, veleprodaju ili maloprodaju skupljih proizvoda (npr. automobila) udaljenost od vaih kupaca nema znaajnu vanost. U tom sluaju dostupnost sirovina i dobavljaa ima prednost. Ova vrsta djelatnosti zahtjeva vei prostor te je stoga neophodno da cijena poslovnog prostora bude nia. Kako biste pravilno odabrali lokaciju za vau djelatnost potrebno je procijeniti budue potrebe vaeg poslovanja te, ukoliko je mogue, odabrati lokaciju koja vam omoguava daljnje irenje. Ukoliko prostor unajmljujete zatitite svoja prava ugovorom, kako bi izbjegli nekontrolirano poveanje najma. Izbjegavajte este promjene lokacije jer je za svaku promjenu lokacije neophodno uloiti znatna sredstva u informiranje vaih kupaca i dobavljaa o novoj lokaciji. Pojedine djelatnosti koje ne zahtijevaju direktan kontakt s kupcima u vaem prostoru, mogu se obavljati u vaoj kui, stanu ili garai. Prilikom odabira lokacije na kojoj ete obavljati vau djelatnost neophodno je imati na umu da je ukupna cijena jednaka zbroju cijene prostora ili cijene najma prostora i cijene promocije (iznosa kojeg je neophodno investirati kako bi svoje kupce i dobavljae obavijestili o lokaciji na kojoj se nalazite)8. Prije odabira lokacije neophodno je provjeriti postoje li ogranienja za obavljanje odreenih djelatnosti na navedenoj lokaciji. Navedene uvjete moete pronai u Prostornom planu Osjeko-baranjske upanije (web adresa: http://www.osjecko-baranjska-zupanija.hr/hr/rasnat/prostorni/tekst_set.htm).
Ukoliko se planirate baviti ili se bavite proizvodnjom ili uslugom vezanom uz proizvodnju a vau djelatnost obavljate krae od godine dana moete se obratiti Poduzetnikom inkubatoru BIOS u Osijeku kako bi ostvarili pravo na subvencionirani najam poslovnog prostora te ostale subvencionirane usluge. Sukladno programu razvitka malog gospodarstva Grad Osijek razvija Zone malog gospodarstva u kojima e biti mogue izgraditi poslovni objekt uz pripremljenu infrastrukturu te povlatenu cijenu zemljita. Glavna svrha takvih zona je rjeavanje pitanja poslovnog prostora kako za ve aktivne
Izvor: Bangs, D.H.; Kako napraviti poslovni plan; 7. izdanje,; Jakubin i sin d.o.o. Zagreb, Centar za poduzetnitvo Osijek, 1998. str. 30.
30
poduzetnike, tako i za one koji tek zapoinju poslovati, kao i za stvaranje duha zajednitva i uvrivanje poslovnih veza meu poduzetnicima. Pogodnosti koje se nude poduzetnicima su sljedee: mogunost odgode plaanje komunalnog doprinosa, mogunost dobivanja poduzetnikog kredita, blizina cestovnih mrea, eljeznike pruge, plovnog puta rijeke Drave te zrane luke.
Zone koje e se formirati u razdoblju od 2003. do 2006. godine su sljedee: 1. Proizvodna zona Veletrnica 2. Zona uz ulicu Sv. Leopolda Bogdana Mandia 3. Industrijska zona Nemetin Dodatne informacije moete dobiti u Upravnom odjelu za gospodarstvo grada Osijeka.
31
9. Bez kupaca nema posla kako ih pronai i zadrati? Prilikom pokretanja poslovnog poduhvata neophodno je odgovoriti na gore navedeno pitanje jer je postojanje potencijalnog trita odnosno kupaca koji su spremni kupovati vae proizvode ili usluge osnovni preduvjet za uspjean razvoj vaeg poslovnog poduhvata. 9.1. Identificiranje ciljnog trita Kako bi potrebe svojih kupaca mogli to kvalitetnije i bolje zadovoljiti neophodno je identificirati vae potencijalne kupce, njihove potrebe i koristi koje oni oekuju od vaih proizvoda ili usluga. Kako bi navedene informacije prikupili neophodno je provesti istraivanje trita. Istraivanje trita moete provesti samostalno, te dobiti dovoljno kvalitetnih i korisnih informacija, koje vam mogu pomoi u planiranju vaeg budueg posla. Istraivanjem trita biti ete u mogunosti jednostavnije odrediti tko e i zbog ega kupovati vae proizvode/usluge. Potrebno je ustanoviti trendove u djelatnosti koju elite zapoeti, odnosno utvrditi rast, stagnaciju ili smanjivanje trita za navedenu djelatnost. Na taj nain lake ete odrediti prepreke koje je neophodno prebroditi kako bi uspjeno sudjelovali u trinom natjecanju. Postoje i tvrtke koje se profesionalno bave istraivanjem trita, ali za njihovo angairanje je potrebno izdvojiti znaajnija financijska sredstva. Njihovo trite su uglavnom velika poduzea. Informacije potrebne za vae budue poslovanje moete prikupiti i u dnevnom tisku, raznim statistikim podacima, razgovorima sa drugim poduzetnicima i slino. Vano je dobro oslukivati i prepoznati trendove na tritu. Novac ne trebate nepotrebno razbacivati, jer ga nikada nemate previe!
9.2. Kako potaknuti kupca da kupi va proizvod Proizvod/uslugu koji planiramo ponuditi tritu trebamo osmisliti kako bi to kvalitetnije zadovoljavao elje i potrebe krajnjeg kupca odnosno korisnika proizvoda ili usluge. Pored navedenog, potrebno je i potaknuti kupca da kupi upravo va proizvod/uslugu. Navedenu motivaciju mogue je inicirati osmiljenom promocijom. Osnovni ciljevi promocijskih napora su: upoznavanje potencijalnih kupaca s vaom ponudom, pobuivanje interesa i elje za ponuenim te kupovanje vaeg proizvoda ili usluge. Promocijske opcije, savjeti za uspjenu promociju te prednosti i nedostaci pojedinih medija navedeni su u nastavku.
32
Pored promocije, kao jednog od naina za privlaenje potencijalnih kupaca, neophodno je obratiti panju na odnose s javnou. Odnosi s javnou9 predstavljaju kontinuirano stvaranje i odravanje dobre volje i razumijevanja izmeu vaeg poduzea i ciljnog trita te utjecaj na njihovo miljenje i ponaanje. Cilj odnosa s javnou nije neposredno poveanje opsega prodaje ve dugotrajni proces izgradnje pozitivnog imida vaeg poduzea. Odnosi s javnou temelje se na dvosmjernoj komunikaciji a provode se putem: organizacija konferencija za tisak, davanja izjava za javnost, priprema press materijala i sl. Iznimnu vanost za pokretanje poslovnog poduhvata predstavlja publicitet. Publicitet moemo opisati kao besplatnu promociju. lanak u novinama, emisija na radiju ili televiziji moe biti besplatna, no neophodno je uloiti vae vrijeme i trud kako bi dolo do njihovih objavljivanja. Va poslovni poduhvat, proizvod, usluga ili ideja mora biti inovativna ili zanimljiva irem tritu kako bi nastanak pozitivnog publiciteta bio lake ostvariv. Usmena promocija zadovoljnih kupaca predstavlja jedan od najboljih naina za iniciranje publiciteta kakvog prieljkujete. Aktivno sudjelovanje u drutvenom ivotu zajednice u kojoj obavljate svoju djelatnost kroz lanstva u klubovima i udrugama, te sudjelovanje u humanitarnim donacijama, sponzorstvima i sl. moe pridonijeti vaem osobnom poslovnom imidu. Va poslovni imid odraz je naina na koji drugi ljudi doivljavaju vas i vae poduzee. Poslovno umreavanje kao proces razmjene preporuka i drugih informacija putem poslovnih suradnika predstavlja alat kojim se uspjeni poduzetnici slue kako bi pojaali svoju prepoznatljivost na tritu, stekli kredibilitet te ojaali svoje odnose unutar sredine u kojoj posluju. Uzreica "Vano je znati tko zna!" odnosi se na osnovnu prednost poslovnog umreavanja odnosno izgradnju mree poslovnih suradnika koji se prepoznaju po svojim kvalitetama. U dananjem, suvremenom svijetu vae poslovno umreavanje moe odigrati kljunu ulogu u ostvarivanju komparativne prednosti u odnosu na vau konkurenciju. U nastavku navodimo nekoliko tajni poslovnog umreavanja10:
9
budite jasni glede vae strunosti i resursa kojega moete predstavljati za druge, znajte vlastitu snagu kao sudionika mree, ponovo se predstavite ljudima umjesto da ekate da vas se sjete, pokuajte upamtiti imena ljudi s kojima se upoznajete, izradite atraktivne posjetnice koje predstavljaju tko ste i to radite, njegujte vau mreu s pozivima, porukama i poklonima na pravovremen i primjeren nain, traite i koristite potporu drugih, stjeite vrijednost iz svakog kontakta,
10
Rocco, Fedor; Rjenik marketinga; Masmedia, Zagreb, 1993., str. 291. Izvor: Bennet, Dinah; Durham Business School; Durham, UK
33
postanite predani uspjehu ljudi u vaoj mrei, postanite poznati po visokoj razini usluga koje pruate, svakom kontaktu i prilici prilazite bez predrasuda.
9.3. Lista promocijskih opcija
Baloni Blokovi "post it" Broure asopisi - usko specijalizirani ae lanci u asopisima lanstvo u udrugama Dani "otvorenih vrata" Direktni marketing Dnevni tisak Donacije nevladinim udrugama Dopisi Depni kalendari E-mail Inovativni proizvodi Internet Intervjui Izlozi Izlobe Kalendari Kape Katalozi Kiobrani Kolica za kupovanje Kompjutorski displeji Letci Magazini Majice Memorandumi Nagradne igre Nagradni kuponi Naljepnice na vozilima Natpis na klupi Novinski umetci Odjea zaposlenika
Oglasni panoi Oglaavanje u strunoj literaturi Olovke Pepeljare Plakati Podloke za ae Podloke za kompjutore Posjetnice Poslovni imenici Promocije u kinima Propaganda "od usta do usta" Putokazi Radio Radionice Rokovnici Sajmovi Sandwich man Satovi Seminari Sponzorstvo Sponzorstvo sportaa Stalci na prodajnom mjestu Sudjelovanje u humanitarnim akcijama Svijetlei natpisi alice Telefax dopisi Telefonski imenici Telefonski pozivi Televizija Upaljai Uredski materijal Video stranice Vreice Zastave ute stranice
34
9.4. Savjeti za uspjenu komunikaciju s tritem U nastavku navodimo 30 savjeta za vau uspjenu komunikaciju s tritem11. 1. Kada se odluujete za medij na kojem ete se promovirati potrebno je identificirati koliko e ljudi i za koju cijenu vidjeti vau promociju. 2. Kako bi se va oglas najbolje uoio postavite ga u gornji desni ugao tiskanog medija. 3. U trenutku kada vam vaa promocija dosadi, vai je potencijalni kupci poinju uoavati. Nastavite s oglaavanjem jo neko vrijeme. 4. Najbolje ideje u promociji su u veini sluajeva jednostavne. 5. Upitajte se: Je li moja poruka jasna na prvi pogled? Moe li potencijalni kupac rei o emu se radi u oglasu? 6. Izradite naslove koji su zanimljivi i koji informiraju potencijalnog kupca o koristima koje e ostvariti kupi li va proizvod/uslugu. 7. Ponovite vau poruku. Ponovite vau poruku. Ponovite vau poruku. 8. Potaknite potencijalne kupce da odgovore na vau promociju. Neka nazovu, napiu, posjete ili "kliknu" na vau web stranicu za dodatne informacije. 9. Dostavljajte vijesti o vaim proizvodima/uslugama ili dogaajima lokalnim medijima. 10. Poruke na vanjskim oglasnim panoima moraju biti razumljive nakon tri sekunde promatranja. 11. Postavite letke ili broure u predvorje vaeg poduzea. 12. Propaganda "od usta do usta" ne moe biti kupljena, ona se mora zasluiti. 13. Podijelite troak promocije s komplementarnim (ne konkurentskim) poduzeem uz zajednike nagradne igre ili dogaaje. 14. U 90% sluajeva naslov vaeg oglasa mora privui panju itatelja. 15. Ne oglaavajte proizvod ili uslugu ve korist i rezultat. 16. Adresa vae web stranice treba biti sastavni dio promocije. Vaa web stranica mora biti atraktivna i funkcionalna. 17. Snaga poruke u oglasu vanija je od broja ponavljanja ili pozicije oglasa. 18. Dobra promocija se isplati. Loa promocija je troak. 19. Ukoliko je mogue, u materijalima koje dostavljate putem direktnog marketinga (pota, e-mail, fax) oslovite osobu za koju je materijal namijenjen. 20. Komparativna prednost malih poduzea je kvaliteta usluge i lokalna reputacija. Potrudite se da te jedinstvene kvalitete budu naznaene u vaoj promociji. 21. Osnovni slogan mora biti lako pamtljiv i primjeren vaoj djelatnosti. 22. Izbjegavajte upotrebu negativne promocije. 23. Apelirajte na emocije potencijalnih kupaca ili korisnika vaih usluga ili proizvoda. 24. Prije objave testirajte tekst vaeg oglasa na predstavnicima ciljnog trita. 25. Stil, pristup, slogan, odabir medija, vrijeme oglaavanja i sl. moraju odgovarati preferencijama vaeg ciljnog trita.
11
Izvor: www.ad-planners.com
35
26. Jasno prikazana briga za kupca treba biti sastavni dio promocije. 27. Uvjerite kupce u vau posveenost pruanju kvalitetne usluge. 28. U vizualnom oglaavanju prikaite ljude koji koriste vae proizvode. 29. Prilikom odabira boja obratite pozornost na uinak koji elite postii (radost, tugu, zabrinutost, oputenost i sl.) 30. Ukoliko je mogue izbjegavajte kopiranje konkurencije. Svojom kreativnou budite korak ispred nje. 9.5. Prednosti i nedostaci pojedinih medija12 Kako biste odabrali odgovarajui medij za vau promociju neophodno je uskladiti prednosti odreenih medija s promocijskim ciljevima. Novine - prednosti: veliina i oblik oglasa su promjenjivi, oglas moe biti ogranien na odreenu regiju, obino je mogue dobiti besplatni dizajn od strane izdavaa, brzina objave oglasa. Novine - nedostaci: veliki broj drugih oglasa na istom mjestu, kratak ivotni vijek oglasa, poruka se dostavlja velikom auditoriju (nije ciljana), konkurencija moe brzo reagirati, ako ste u oglasu naveli svoje cijene. asopisi - nedostaci: dugo razdoblje od narudbe do objave, via cijena oglasnog prostora, neophodan dodatni troak za dizajn oglasa. Radio - nedostaci: veliki broj radio stanica, sluatelji lako zaboravljaju cijelu poruku, neophodno ih je ee ponavljati.
asopisi - prednosti: paljivije i due se itaju te stoga va oglas moe biti zapaen, moete odabrati asopise koje ita vaa ciljna skupina, bolja kvaliteta tiska i boja, manji format. Radio - prednosti: svestrani medij - slua se kod kue, u vonji, na poslu omoguuje da poruku usmjerite prema ciljnom tritu, o cijenama se moe pregovarati, upotreba zvuka i glasa doprinosi kreativnosti. Televizija - prednosti: gleda ju veliki broj ljudi, nezavisne i lokalne televizije nude mogunost lokalne pokrivenosti, prijenos poruka je audio-vizualni. Direktni marketing (dopis, e-mail, fax) prednosti: direktno usmjeravanje na adrese sadanjih i potencijalnih kupaca, duina poruke nije ograniena, imate potpunu kontrolu nad izradom dopisa, poruka je skrivena od konkurencije.
Televizija - nedostaci: cijene oglaavanja su visoke, ograniena koliina informacija zbog kratkog trajanja spota.
Direktni marketing (dopis, e-mail, fax) nedostaci: neophodna dua priprema, veliki broj suradnika ukljuen u proces izrade i distribucije materijala, neophodno kontinuirano auriranje podataka, dio podataka o kupcima nije toan.
Izvor: Bangs, D.H.; Kako napraviti plan marketinga; 4. izdanje,; Jakubin i sin d.o.o. Zagreb, Centar za poduzetnitvo Osijek, 1998. str. 114.
12
36
Web stranica - prednosti: interaktivnost s korisnicima, upotreba audio vizualnih elemenata, duina poruke nije ograniena, aurnost podataka, znatno nia cijena u odnosu na ostale medije.
Web stranica - nedostaci: neophodno je promovirati adresu stranice kroz druge medije i oglase na Internetu, dodatni trokovi odravanja i auriranja stranice, godinji troak smjetanja stranice.
10. Obveze poduzetnika prema dravi I obrt i trgovako drutvo duni su imati uredno knjigovodstvo, kojim prate poslovne dogaaje. I obrtnici i trgovaka drutva duni su voditi knjigu prometa (za trgovinu), knjigu ulaznih i izlaznih rauna (kada su u sustavu PDV-a), izraivati kalkulacije, obraunavati plae za zaposlene, voditi blagajnu. Osim nabrojanoga, trgovako drutvo mora voditi financijsko poslovanje (dvojno knjigovodstvo), a obrtnik knjigu primitaka i izdataka (naplaenih prihoda i plaenih trokova). Ovo nije jedina razlika u knjigovodstvu. Obraun poreza na dodanu vrijednost kod obrtnika se vri samo za plaene i naplaene raune, a kod trgovakog drutva za sve izdane raune, primljene raune drugih trgovakih drutava i plaene raune obrtnicima u obraunskom razdoblju. Ukoliko niste strunjak za knjigovodstvo najbolje je ove poslove (ili dio njih) prepustiti knjigovodstvenom servisu, jer postoji itav niz izvjetaja koji se predaju periodino, a osim toga u Hrvatskoj su relativno este promjene zakona vezane uz poduzetnitvo, pa je poduzetniku poetniku teko uz redovni posao pratiti i sve ove promjene. Kod izbora servisa najnia cijena ne bi trebala biti odluujui faktor, jer su zakonske kazne za knjigovodstvene prekraje vrlo esto puno vee od zarade na nioj cijeni servisa. Potrebno je nai takav knjigovodstveni servis koji e poduzetnika upozoravati na njegove zakonske obveze i eventualne promjene u zakonu, a ne ekati poduzetnika da trai izvjea.
10.1. Porezi i doprinosi U svom poslovanju poduzetnik e se susresti sa nizom poreza (porez na dodanu vrijednost, porez na dohodak, porez na dobit samo za trgovaka drutva, porez na tvrtku i dr.) i doprinosa (doprinos za mirovinsko osiguranje, doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za ozljede na radu, doprinos za zapoljavanje, doprinos za opekorisnu funkciju uma i dr.). Dio njih vezan je za promet, dio za isplatu plaa, dio za dohodak ili dobit. Za svaki porez i doprinos postoje izvjetaji koji se predaju u poreznu upravu, mirovinsko osiguranje, REGOS (sredinji registar osiguranika), Financijsku agenciju, trgovaki sud i druge institucije.
37
Porez na dodanu vrijednost Porez na dodanu vrijednost obraunava se i plaa temeljem prometa i razlike u cijeni u odreenom obraunskom razdoblju. Poduzetnik poetnik koji je tek registrirao svoju djelatnost moe izabrati eli li ui u sustav PDV-a ili ne. Kada promet u odreenoj godini premai iznos od 85.000 kn poduzetnik u iduoj godini mora ui u sustav PDV-a. Kod popunjavanja obrasca za prijavu u sustav poduzetnik bira obraunsko razdoblje PDV-a. Razdoblje moe biti mjeseno ili tromjeseno. Odluka o ulasku u sustav PDV-a jednako je kompleksna kao i odluka o modelu registriranja djelatnosti. Nije jednostavno odgovoriti da li ui u sustav ili ne. Ova odluka ovisi o planiranoj djelatnosti poduzetnika i njegovoj viziji razvoja obrta ili tvrtke. Porez na dodanu vrijednost funkcionira na nain da obrt ili trgovako drutvo u obraunskom razdoblju plati porez na razliku koju je ostvario izmeu nabavne i prodajne cijene. Primjer 1. (Poduzetnik u sustavu PDV-a) Poduzetnik je kupio robu za 1,000.00 kn. Na tu robu platio je dobavljau 220.00 kn PDV-a (ukupni raun iznosio je 1,220.00 kn). Istu robu poduzetnik je prodao za 1,500.00 kn. Na tu robu poduzetnik je kupcu obraunao 330.00 kn PDV-a (ukupni raun iznosio je 1,830.00 kn). Pri obraunu PDV-a poduzetnik e platiti 110.00 kn PDV-a (razlika izmeu 330.00 kn naplaenih od kupca i 220.00 kn plaenih dobavljau). U ovom obraunu poduzetnik je dravi platio 110.00 kn koje je i naplatio kupcu, a njegova razlika u cijeni iznosi 500.00 kn. Primjer 2. (Poduzetnik koji nije u sustavu PDV-a) Poduzetnik je kupio robu za 1,000.00 kn. Na tu robu platio je dobavljau i 220.00 kn PDV-a. Na ukupni iznos (1,220.00 kn) poduzetnik je dodao svoju maru od 500.00 kn. Ukupni iznos rauna iznosi 1,720.00 kn. Obzirom da poduzetnik nije u sustavu PDV-a na ovaj iznos ne obraunava porez, niti ima pravo odbitka pretporeza od 220.00 kn koje je platio dobavljau. Na prvi pogled poduzetnik iz 2. primjera ima manju krajnju prodajnu cijenu (Poduzetnik iz 1. primjera ispostavio je raun na 1,830.00 kn, a poduzetnik iz drugog primjera 1,720.00 kn). Ovo je tono samo u sluaju kada se roba prodaje graanima ili institucijama koje nisu u sustavu PDV-a. Tada je roba povoljnija kod poduzetnika iz 2. primjera. U sluaju kada se roba prodaje drugom poduzetniku (tvrtki ili obrtu koji je u sustavu PDV-a), poduzetnik u prvom primjeru biti e povoljniji, jer je na njegovom raunu obraunat porez od 330.00 kn koje e kupac moi iskoristiti kao pretporez (u svom obraunu PDV-a). Naelno se moe rei da u sustav PDV-a trebaju ui poduzetnici kojima e vei udjel kupaca imati obrtnici i trgovaka drutva, a ne trebaju ui oni kojima e vei udjel imati kupci graani ili institucije
38
koje nisu u sustavu PDV-a (ovo ne vrijedi u sluaju velikih investicija, jer u tom sluaju poduzetnik moe odbijati pretporez i traiti povrat za raune koje je dobio za svoju investiciju). Sigurno je vrlo teko predvidjeti sve ove mogunosti kod same registracije djelatnosti, i stoga je najbolje i ovu odluku donijeti zajedno sa knjigovoom ili poslovnim savjetnikom.
Porezi i doprinosi kod isplate plaa Doprinosi kod isplate plaa dijele se u dvije grupe: doprinosi iz plae i doprinosi na plau. Doprinose iz plae plaa djelatnik iz svoje bruto plae, kao i porez i prirez, a doprinose na plau plaa poduzetnik. Ovo je vano, jer troak plae nisu samo mehaniki zbrojene bruto plae zaposlenika, ve i doprinos na bruto plae koji se plaaju na sumu bruto plaa svih uposlenih. Ukoliko poduzetnik nije u odreenom mjesecu isplatio plae djelatnicima duan je obraunati i uplatiti doprinose na minimalne plae. Obrtnik vlasnik obrta plaa doprinos za mirovinsko i zdravstveno osiguranje mjeseno prema visini bruto plae koja je zakonski definirana. Ovo vrijedi i za obrtnike koji mirovinsko i zdravstveno osiguranje uplauju po nekom drugom temelju (npr. zaposleni u poduzeu, a ujedno i vlasnici obrta).
Porez na dobit / dohodak U ovom dijelu obraditi emo poreze koje poduzetnik plaa temeljem rezultata poslovanja na kraju godine. Kod obrtnika to je porez na dohodak, a kod trgovakog drutva porez na dobit. Dohodak se definira kao razlika naplaenih i plaenih rauna (onih plaenih rauna koji se priznaju u trokove). Porez na dohodak ne plaa se na ovu razliku, ve se po izraunu dohotka obraunavaju porezne olakice na koje poduzetnik obrtnik ima pravo, a na ostatak se temeljem propisanih stopa i graninih iznosa obraunava porez na dohodak. Dobit se definira kao razlika prihoda i rashoda trgovakog drutva, i na ovaj iznos plaa se porez. Stopa poreza na dobit nije progresivna kao kod poreza na dohodak, ve se obraunava 20% na cjelokupni iznos dobiti.
Ostali porezi i doprinosi Osim poreza na dohodak i dobit postoje i odreeni porezi i doprinosi koji se plaaju temeljem rezultata poslovanja i koji se obraunavaju na kraju godine, a mogu ovisiti o rezultatima poslovanja (doprinos za opekorisnu funkciju uma) ili biti fiksni (porez na tvrtku), kao i doprinosi koji se plaaju periodino (komorski doprinos).
39
11. Zapoljavanje Odluci o zapoljavanju novog djelatnika trebala bi prethoditi analiza o potrebama, mogunostima i buduim planovima tvrtke ili obrta. Sa zapoljavanjem novih djelatnika ne trebate se uriti. To mora biti rezultat dobro promiljene odluke, rezultirane stvarnim potrebama vaeg poslovanja. Ukoliko vam neka osoba treba u poduzeu na odreeno vrijeme i za odreene poslove, najbolje rjeenje za angairanje takve osobe je Ugovor o djelu ili Ugovor o autorskom djelu. Obadva ugovora sklapaju se za svaki odreeni posao, na odreeno vrijeme, koje se eventualno moe vezati za zavretak odreenog posla. Prema ugovoru o djelu moete angairati npr. savjetnike, raunovoe, pravnike, servisere opreme, spremaice i sl. Trokovi prema ugovoru o djelu jednaki su kao i trokovi za plae djelatnika, ali je procedura zapoljavanja puno jednostavnija. Ugovorom o djelu definiraju se obveze, dunosti i prava svake strane, na koje vrijeme se ugovor sklapa i iznos koji se isplauje za dogovoreni posao. Ovaj ugovor ne treba prijavljivati u mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ugovorom o djelu ne mogu se zapoljavati trgovci, ugostitelji i sline djelatnosti. Ugovor o autorskom djelu moe se sklopiti samo za one djelatnosti koje su navedene u Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (Narodne novine 167/03). To su jezina djela, glazbena djela, dramska djela, djela likovne umjetnosti, arhitekture, fotografska, audiovizualna i kartografska djela, crtei, planovi i tablice tehnike prirode i sl. Troak po ugovoru o autorskom djelu najmanji je od svih trokova angairanja djelatnika i osim ugovorene isplate sadri jo porez (35%) i prirez (13%). Ukoliko trebate osobu za stalno obavljanje nekih aktivnosti u vaem poduzeu, tada ju trebate zaposliti. Zapoljavanje djelatnika zapoinje predajom obrasca Prijava potrebe za radnikom Hrvatskom zavodu za zapoljavanje Podruna sluba Osijek (Kneza Trpimira 2). Ovaj obrazac predaje se i kada ve imate odreenog djelatnika za zapoljavanje (u tom sluaju s napomenom da postoji djelatnik koji e se zaposliti temeljem prijave). Djelatnika moete nai uz pomo strunih slubi Hrvatskog zavoda za zapoljavanje, uz posredovanje agencija i udruga koje se bave zapoljavanjem (Liktor, Udruga nezaposlenih), oglasa u medijima ili preko interneta (www.moj-posao.net ili www.hzz.hr). Sa odabranim djelatnikom sklapa se ugovor o radu (obrazac se moe kupiti u gotovo svakoj knjiari) kojim se definiraju obveze, odgovornosti i prava djelatnika (radno mjesto, radno vrijeme, posebne odgovornosti i poslovi, plaa, slobodni dani, dani godinjeg odmora i dr). Ugovor o radu moe biti na odreeno ili neodreeno vrijeme. Sa kopijom ugovora u radu i radnom knjiicom, te popunjenom tiskanicom T-2 za zdravstveno osiguranje i M-1 P za mirovinsko osiguranje djelatnika treba prijaviti Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (Kralja Zvonimira 1). Djelatnici mlai od 40 godina najkasnije tri mjeseca od potpisivanja ugovora o radu moraju osobno se prijaviti u REGOS Registar osiguranika (alter REGOSA nalazi se u poslovnici Financijske agencije,
40
L. Jaegera 1-3) i izabrati fond za II stup mirovinskog osiguranja. U II stup mogu se prijaviti i djelatnici izmeu 40 i 50 godina ukoliko im je to prvo zaposlenje. Zapoljavanje djelatnika osim olakanja poslovanja kroz podjelu zadataka i poslova donosi i odreene obveze. Poslodavac poduzetnik duan je obraunati i isplatiti plau djelatniku do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec. Trenutno propisana minimalna plaa je 1.951,25 kn bruto, a na tu plau jo se obraunava i zdravstveno osiguranje koje ide na teret poslodavca, pa je ukupno najnii troak za zaposlenog djelatnika 2.289,72 kn. Visina plae ovisi o strunoj spremi djelatnika, radnom mjestu i pravilnicima i odlukama tvrtke odnosno obrta. Kako bi olakali poduzetnicima zapoljavanje novih djelatnika drava i jedinice lokalne samouprave imaju razraene modele sufinanciranja zapoljavanja. 11.1. Programi Hrvatskog zavoda za zapoljavanje Hrvatski zavod za zapoljavanje provodi mjere poticanja zapoljavanja kroz 6 programa. S faksa na posao Odnosi se na mlade osobe do 27 godina ivota i zavrenim fakultetom bez radnog iskustva. Provodi se kroz pet poticajnih mjera, a naelno zaposlenik donosi vauer koji poslodavac naplauje po ispunjavanju svih uvjeta. Iz uionice u radionicu Odnosi se na osobe KV i VKV zanimanja bez radnog iskustva, ili one koji su prijavljeni na zavod due od 6 mjeseci. Prvih est mjeseci sufinancira se 100% bruto plae, a nakon toga doprinosi iz i na plae u trajanju od 18 mjeseci. Uenjem do posla za sve U ovom programu postoje dvije mjere poticaja prva se odnosi na osobe do 30 godina starosti i najvie 18 mjeseci staa (od ega 6 u struci), a sufinanciraju se svi doprinosi za vrijeme trajanja pripravnikog staa. Druga mjera odnosi se na sve nezaposlene osobe koje su najmanje 30 dana prijavljene na Zavod za zapoljavanje. Subvencionira se bruto plaa u vremenu trajanja izobrazbe, ali ne due od 12 mjeseci. Iskustvom do profita Ovom mjerom potie se zapoljavanje nezaposlenih osoba prijavljenih vie od 6 mjeseci na Zavod za zapoljavanje i s 45 godina starosti za ene tj. 50 godina starosti za mukarce. Sufinancira se bruto plaa u 100% iznosu do 6 mjeseci i svi doprinosi do 12 mjeseci. anse i za nas Sufinanciraju se osobe s invaliditetom i osobe s faktorom oteane zapoljivosti. Financira se do 80% trokova obuke i materijalnih trokova u trajanju do 12 mjeseci.
41
Posao za branitelje U ovu mjeru ukljueni su branitelji, te ene i djeca poginulih i nestalih branitelja. Subvencionira se 70 posto bruto plae u prvoj i 50% bruto plae u drugoj godini.
Uz posebne uvjete (grupe subvencioniranih nezaposlenih osoba) postoje i opi uvjeti koje poduzetnik mora ispuniti (zadrati broj zaposlenih tijekom perioda subvencioniranja i sl.), a za odreene grupe poduzetnik dobiva dodatnih 1,000 Eura (jednokratno) ukoliko osobu koja je bila zaposlena temeljem ovih mjera primi u stalni radni odnos. Osim ovih mjera postoje i projekti jedinica lokalne samouprave (povoljna kreditiranja, bespovratna sredstva i sl.) koji su vezani uz zapoljavanje, a sve ovo omoguuje poduzetniku da jednostavnije prebrodi proces uvoenja u posao novih zaposlenika.
42
12. Poslovanje izvan granica 12.1. Uvoz Uvoznik je pravna ili fizika osoba koja radi obavljanja registrirane djelatnosti uvozi robu u zemlju. Poslovanje s inozemstvom se obavlja sukladno Zakonu o trgovini (NN br. 11/96, 75/99, 62/01 i 109/01). Pravna ili fizika osoba koja obavlja registriranu djelatnost i koja uvozi i izvozi u svoje ime i za svoj raun ne treba biti registrirana za trgovinu.13 Pri uvozu robe treba voditi rauna o tome da roba koja ne udovoljava propisanim normama o stavljanju u promet ili upotrebu na hrvatskom tritu ne moe se uvoziti odnosno privremeno uvoziti u Republiku Hrvatsku. Posebnim provedbenim propisima je odreeno da pojedine vrste roba koja se uvoze moraju imati: zdravstvenu, veterinarsku ili fitopataloku ispravnost, obvezno atestiranje ili homologaciju, o emu mora biti odgovarajue obiljeena, osiguran servis i rezervne dijelove, ako je rije o motornim vozilima, opremi i trajnim potronim dobrima. Kako pronai partnera u inozemstvu? Postoji nekoliko naina: putem sajmova (u zemlji i inozemstvu), u bazama podataka (baza malog gospodarstva, wlw , lora, i sl.), putem Komora (HGK, OK).
12.2. Izvoz Izvoznik je pravna ili fizika osoba koja radi obavljanja registrirane djelatnosti izvozi robu iz zemlje. I izvoz, kao i uvoz robe obavlja se sukladno Zakonu o trgovini (NN br. 11/96, 75/99, 62/01 i 109/01). Kod izvoza robe treba voditi rauna o tome da robu pri izvozu i uvozu (kada je to odreeno ugovorom sa stranom osobom, propisima strane drave, meunarodnim sporazumima ili propisom Republike Hrvatske) mora pratiti potvrda o podrijetlu ili druge potvrde, odnosno odreene ovjerene isprave, takve isprave izdaje ili ovjerava ministarstvo nadleno za trgovinu. Ako je rije o potvrdama o hrvatskom podrijetlu robe, tada ih ovjerava Hrvatska gospodarska komora i carinska tijela Republike Hrvatske.
Kako pronai partnera u inozemstvu?
13
Poslovanje obrtnika i slobodnih zanimanja, Grupa autora, RRIF, Zagreb, 2002.

43
Postoji nekoliko naina: putem sajmova (u zemlji i inozemstvu), u bazama podataka (baza malog gospodarstva, wlw , lora i sl.), putem Komora (HGK, OK).
12.3. emu slue pediteri? Otpremnik ili pediter je pravna ili fizika osoba koja na temelju naloga ili dispozicije svoga komitenta ili nalogodavca organizira otpremu ili dopremu robe. Radi otpreme robe pediter, najee u svoje ime i za svoj raun, stupa u poslovne odnose sa svim sudionicima tzv. transportnog lanca, kao to su vozari, luke i pristanita, kopneni terminali, kontrolne organizacije, carinski organi i osiguravatelji tereta.14 Angairanje otpremnika ili peditera vam pomae kod: smanjenja trokova - otpremnici e postii za vas najpovoljniju ponudu za transport, strunosti - pediteri imaju potrebna znanja i vjetine za struno obavljanje vanjskotrgovinske razmjene, brzine - pediteri su uvjebani u manipuliranju teretom, te imaju partnere u zemlji i inozemstvu koje e vam pomoi da se vanjskotrgovinska razmjena obavi brzo i kvalitetno.
14
Ekonomski leksikon, , Leksikografski zavod "Miroslav Krlea" i Masmedia, Zagreb, 1995.
44
13. Kako zatititi vlastitu ideju Zatita intelektualnog vlasnitva Svi pravni subjekti imaju odreeno intelektualno vlasnitvo. To moe biti naziv poduzea, autorsko pravo, dizajn, patent ili marka. Intelektualno vlasnitvo moe imati znatnu vrijednost. Odreene vrste intelektualnog vlasnitva su po automatizmu zatiene. To se prvenstveno odnosi na autorska djela (pisana, glazbena, dramska, likovna umjetnost, arhitektura, raunalni programi i sl.). Druge mogu biti zatiene samo ukoliko su pravilno registrirane. Pored vlastitog intelektualnog vlasnitva neophodno je potivati tua intelektualna vlasnitva. Krovna institucija za zatitu intelektualnog vlasnitva je Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo Republike Hrvatske. Ova institucija zaduena je za prikupljanje patentne dokumentacije, poslove meunarodne suradnje s odgovarajuim dravnim institucijama drugih zemalja te obavljanje poslova koji se odnose na pripreme, zakljuivanje i izvravanje meunarodnih ugovora iz podruja intelektualnog vlasnitva15. Intelektualno vlasnitvo obuhvaa industrijsko vlasnitvo, autorsko pravo i srodna prava. Pod industrijskim vlasnitvom obuhvaeni su: patenti, igovi, industrijsko oblije, oznake zemljopisnog podrijetla proizvoda i usluga te planovi rasporeda integriranih sklopova. Tko moe dobiti patent? Patent moe dobiti izumitelj, odnosno, njegov pravni slijednik, koji to pravo stjee na temelju zakona, pravnoga posla ili nasljeivanja. I poslodavac se smatra pravnim slijednikom izumitelja, kad mu na temelju zakona ili ugovora o radu pripada pravo na stjecanje patenta za izum stvoren u okviru radnoga odnosa izumitelja. to se moe zatititi patentom? Patentom se tite izumi koji se odnose na proizvod, postupak, odnosno odreenu primjenu nekog proizvoda ili postupka. Vano! Otkria, znanstvene teorije, matematike metode i formule, estetske tvorevine, raunalni programi, upute za umne aktivnosti, igre i slino, ne smatraju se izumima i ne mogu se zatiti patentom. Postoje pojedine kategorije izuma koje su izrijekom iskljuene od patente zatite, a to su: izumi ivotinjskih pasmina i biljnih sorti, bitno biolokih postupaka za dobivanje biljke ili ivotinje (osim izuma mikrobiolokih postupaka i proizvoda dobivenih tim postupcima), izumi protivni javnom poretku ili moralu. to je korisno uiniti prije podnoenja zahtjeva za zatitu patentom?
15
Izvor: www.dziv.hr
45
Postupak za dobivanje patenta od prijavitelja zahtijeva odreene trokove te odreena specijalistika znanja i vjetine pri sastavljanju patentne prijave. Da bi se ostvarila maksimalna pravna zatita, odnosno izbjegli nepotrebni trokovi, korisno je poduzeti odreene korake prije podnoenja patentne prijave. Budui da je jedan od nunih uvjeta za priznavanje patenta njegova apsolutna novost, korisno je prije podnoenja prijave istraiti postoji li negdje u svijetu jednak ili vrlo slian izum, odnosno, strunim rjenikom reeno, istraiti stanje tehnike. Takve pretrage u pravilu se obavljaju pretragom odgovarajuih baza podataka, od kojih su mnoge dostupne putem Interneta. Dio tih baza podataka je besplatan i javno dostupan, pa se njima mogu koristiti i nestrunjaci. Ipak, preporuljivo je za to koristiti usluge, bilo strunjaka u patentnom uredu ili patentnog zastupnika, koji e, koristei se strunim znanjem i iskustvom pretragu izvesti kvalitetnije i pouzdanije. Ako se na temelju pretrage procijeni da je izum nov, tada ima smisla podnijeti patentnu prijavu. Budui da su za pisanje patentne prijave propisana odreena pravila koja zahtijevaju odreenu vjetinu, korisno je osnovne upute o tome potraiti u patentnom uredu, ili se za strunu pomo pri sastavljanju prijave obratiti registriranom patentnom zastupniku. Koji su trokovi zatite patentom? Trokovi zatite patentom, u pravilu, obuhvaaju upravne pristojbe, te stvarne trokove samog postupka zatite do dobivanja Isprave o patentu i Patentnog spisa, kao i trokove godinjeg odravanja patenta u vanosti, koji se plaaju nadlenom uredu. Iznos trokova koji se plaaju nadlenom uredu koji provodi postupak zatite razliit je od zemlje do zemlje i korisno je unaprijed provjeriti visinu iznosa trokova zatite za svaku pojedinu zemlju, odnosno, postoji li mogunosti ostvarivanja povlastica u smislu smanjenja trokova. Ako ste obavezni ili se odluite angairati patentnog zastupnika, valja raunati na relativno visoke trokove koje odreuju sami zastupnici ili su propisani od strane njihovih udruenja.
Svi potrebni obrasci i upute, zakoni i pravilnici te baze podataka o zatiti intelektualnog vlasnitva dostupni su na web stranici Dravnog zavoda za intelektualno vlasnitvo - www.dziv.hr
46
14. Adresar institucija za pomo poduzetnicima
Naziv institucije: AGENCIJA ZA RAZVOJ OSJEKO - BARANJSKE UPANIJE Adresa: Europske avenije 11, Osijek Telefon: 215 - 676 Fax: 215 - 677 E - mail: razvitak@osjecko-baranjska-zupanija.hr Web: www.osjecko-baranjska-zupanija.hr Kontakt osoba: Martin Marolin, proelnik, Ivo Koki, pomonik proelnika Radno vrijeme: 7.30 - 15.30 - savjetodavna pomo poduzetnicima o upanijskim potpornim programima - savjetodavna pomo poduzetnicima o dravnim potpornim programima (HBOR, HAMAG, ministarstva, fondovi, Hrvatski stoarsko selekcijski centar i dr.) - informiranje o programima poticanja poduzetnitva i potpornim institucijama - struna pomo potencijalnim ulagaima, prvenstveno komunalna infrastruktura i porezne olakice - suradnja u meunarodnim donatorskim programima za upaniju - besplatna prethodna procjena nekretnina za programe u kojima sudjeluje upanija
47
Naziv institucije: CENTAR ZA PODUZETNITVO OSIJEK Adresa: etalite kardinala Franje epera 13/II, Osijek Telefon: 0800 345 345 ili 283 - 820 Fax: 283 - 623 E - mail: cfe@os.htnet.hr Web: www.poduzetnistvo.org Kontakt osoba: Boris Lauc, direktor, Anamarija Mandi, koordinator programa Radno vrijeme: 8.00 - 16.00 - savjetovanje poduzetnika - edukacija poduzetnika putem seminara (seminari za poduzetnike poetnike i poduzea s potencijalom rasta) - informacije vezane uz raunovodstvene i zakonodavne promjene - informacije vezane uz kreditne linije resornog ministarstva - informacije vezane uz financiranje poduzetnika - povezivanje poduzetnika putem poduzetnikih foruma i foruma obiteljskih poduzea - povezivanje poduzetnika putem interneta - Poduzetniki portal
48
Naziv institucije: GRAD OSIJEK, UPRAVNI ODJEL ZA GOSPODARSTVO Adresa: Kuhaeva7, Osijek Telefon: 228 228 lok. 277, 259 Fax: 207 - 474 E - mail: gospodarstvo@osijek.hr Web: www.osijek.hr Kontakt osoba: Milena Kordi, proelnik Radno vrijeme: 7.30 - 15.30 (rad sa strankama od 9-14) - informacije i pomo pri realizaciji poduzetnikih kredita - potrpora tradicionalnim obrtima i inovatorima - ostale financijske subvencije, potpore i olakice - sufinanciranje posjeta sajmovima te uspostavljanje poslovnih kontakata - informacije o raspoloivom poljoprivrednom zemljitu u vlasnitvu drave
49
Naziv institucije: HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA UPANIJSKA KOMORA OSIJEK Adresa: Europske avenije 13, Osijek Telefon: 223 - 800 Fax: 223 - 824 E - mail: hgkos@hgk.os Web: www.hgk.hr Kontakt osoba: Boja Stankovi Radno vrijeme: 8.00 - 16.00 - organizacija nastupa na ino i domaim sajmovima - aktivnosti u svezi sa strunim obrazovanjem lanica - organizacija savjetovanja, seminara radi unapreenja gospodarstva - struna pomo lanicama - savjetodavna pomo kod uvoenja sustava kvalitete - povezivanje lanica sa poduzeima iz drugih zemalja - izdavanje uvjerenja: potvrde u izvravanju javnih ovlatenja utvrenih zakonom ( ata karneti, potvrde za meunarodni prijevoz, certifikati o podrijetlu robe)
50
Naziv institucije: HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA, REGIONALNI URED OSIJEK Adresa: Gajev trg 6, Osijek Telefon: 251 - 012 Fax: 251 - 013 E - mail: hup-osijek@hup.hr Web: www.hup.hr Kontakt osoba: Bernard Jakeli Radno vrijeme: 8.00 - 16.00 - pravni savjeti - ekonomsko savjetovanje - komercijalni kontakti u zemlji i inozemstvu - edukacijski programi - zastupanje u radnim sporovima - zakonodavstvo, legislativa i izrada pravnih akata iz podruja radnog zakonodavstva - procjene mirenja u trajkovima
51
Naziv institucije: HRVATSKI ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU SAVJETODAVNU SLUBU Adresa: Kralja Petra Svaia 4, Osijek Telefon: 206 - 622 Fax: 213 - 487 E - mail: drazenka.gutzmirtl@hzpss.hr Web: www.hzpss.hr Kontakt osoba: Draenka Gutzmitl, rukovoditeljica Radno vrijeme: 7.00 - 15.00 (od ponedjeljka do petka, ali se 50 % vremena provodi na terenu) - sve savjetodavne usluge iz resora poljoprivrede - informacije o dravnim potporama u poljoprivredi - informacije o kreditima u poljoprivredi - miljenja o opravdanosti ulaganja u poljoprivredi - edukacija: struna predavanja, uionice u stajama i na otvorenom (stoarstvo i ratarstvo), zatita u ratarstvu, voarstvu, vinogradarstvu - prijenos znanja i vjetina
52
Naziv institucije: MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE MOBILNI TRANZICIJSKI TIM OSIJEK Adresa: Gornjodravska obala 95-96, Osijek Telefon: 236 - 579, 283 - 334 Fax: 283 - 335 E - mail: Web: www.morh.hr Kontakt osoba: Zvjezdana Zubi Radno vrijeme: 8.00 - 16.00 Potpora pripadnicima MORH-a i OS RH koji naputaju vojnu slubu i njihova integracija u civilno okruenje (Program SPECTRA) putem: - edukativnih teajeva - pripreme izdvojenih osoba za ostvarenje "druge karijere" - pomoi pri izradi osobnog plana tranzicije - dokvalifikacije, prekvalifikacije ili osposobljavanja za novo zanimanje - informiranja o mogunostima potpore u okviru Programa - informacija o pokretanju malog poduzetnitva - izobrazbe poduzetnika poetnika u poduzetnikim centrima - pomoi pri izradi poslovnih planova putem suradnje s poduzetnikim centrima
53
Naziv institucije: OBRTNIKA KOMORA OSJEKO - BARANJSKE UPANIJE Adresa: etalite kardinala Franje epera 1 d, Osijek Telefon: 203 - 055; 203 - 056 Fax: 203 - 057 E - mail: obrtnicka.komora@os.htnet.hr Web: Kontakt osoba: Blaenka Bogdan Radno vrijeme: 8.00 - 16.00 - daje strunu pomo pri osnivanju obrta - provodi ispite o strunoj osposobljenosti i majstorske ispite (uvjet za otvaranje obrta s liste vezanih obrta) - organizira nastup lanovima Komore na sajmovima - sufinancira izlagae na sajmovima - uspostavlja poslovne kontakte - zastupa interese obrtnika pred tijelima jedinica lokalne samouprave - vodi brigu o obrazovanju i osposobljavanju kadrova za obrtnitvo
54
Naziv institucije: OSJEKO - BARANJSKA UPANIJA, UPRAVNI ODJEL ZA GOSPODARSTVO I POLJOPRIVREDU (za poduzetnitvo) Adresa: Europske avenije 11, Osijek Telefon: 200 - 589 Fax: 200 - 589 E - mail: gospodarstvo@osjecko-baranjska-zupanija.hr Web: www.osjecko-baranjska-zupanija.hr Kontakt osoba: Josip Mili, proelnik Radno vrijeme: 7.30 - 15.30 - informacije o poduzetnikim kreditima - informacije o programima i projektima koje provodi Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva - informacije o ostalim mjerama za poticanje i razvoj poduzetnitva
55
Naziv institucije: OSJEKO - BARANJSKA UPANIJA, UPRAVNI ODJEL ZA GOSPODARSTVO I POLJOPRIVREDU (za poljorpivredu) Adresa: Trg Ante Starevia 1/II, Osijek Telefon: 213 - 571 Fax: 213 - 567 E - mail: poljoprivreda@osjecko-baranjska-zupanija.hr Web: www.osjecko-baranjska-zupanija.hr Kontakt osoba: Josip Lovkovi, Nikola Grizelj Radno vrijeme: 7.30 - 15.30 - kreditiranje u poljoprivredi - potpore u poljoprivredi
56
Naziv institucije: PODUZETNIKI INKUBATOR BIOS d.o.o. Osijek Adresa: J. J. Strossmayera 341, 31000 Osijek Telefon: 031-20-99-55 Fax: 031-20-99-56 E - mail: imedic@inet.hr Web: http://bios.osijek.hr Kontakt osoba: Igor Medi, direktor Radno vrijeme: 8.00 - 16.00 pruanje savjetodavne i organizacijske pomoi izdavanje poslovnog prostora malim i srednjim poduzetnicima poetnicima organiziranje strunih seminara za klijente pruanje administrativnih usluga pruanje pomoi pri izradi i aktualiziranju poslovnih planova stanara prezentacija stanara BIOS-a na seminarima promocija poduzetnitva i umreavanje poduzetnika pruanje dodatnih usluga klijentima (web design, grafike usluge i sl.)
57
Naziv institucije: TEHNOLOGIJSKO - RAZVOJNI CENTAR U OSIJEKU Adresa: Trg Ljudevita Gaja 6, Osijek Telefon: 251 - 000 Fax: 251 - 005 E - mail: ured@tera.hr ili tco@unios.hr Web: www.tera.hr Kontakt osoba: prof. dr. sc. Ivan tefani Radno vrijeme: 8.00 - 16.00 - procjena ili definiranje tehnologije za planirani poduhvat - studije izvodljivosti ukljuujui tehnoloki, marketinki, ekonomski i ekoloki aspekt - pronalaenje odgovarajue opreme i/ili opreme - administranje programa Razvitak na znanju utemeljenog poduzea (RAZUM) - programi izobrazbe: informatike i komunikacijske tehnologije, poslovno planiranje za tehnoloki planirana i brzorastua poduzea - izdavanje poslovnog prostora za tehnoloki bazirana poduzea
58
15. Adresar institucija za pomo poduzetnicima R.B. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 Naziv institucije Agencija za razvoj Osjeko-baranjske upanije Allianz Zagreb d.d. poslovnica Osijek Basler osiguranje d.d. Centar za poduzetnitvo Belie Centar za pomo pri zapoljavanju Lictor Copernicus Adriaticus Croatia banka d.d. Podrunica Osijek Croatia osiguranje d.d. Podrunica Osijek Dravni zavod za statistiku, upanijski ured Osijek Dravni zavod za statistiku, upanijski ured Osijek, Ispostava Beli Manastir Dravni zavod za statistiku, upanijski ured Osijek, Ispostava Donji Miholjac Dravni zavod za statistiku, upanijski ured Osijek, Ispostava akovo Dravni zavod za statistiku, upanijski ured Osijek, Ispostava Naice Dravni zavod za statistiku, upanijski ured Osijek, Ispostava Valpovo Erste&Steiermaerkische bank d.d. Rijeka Poslovnica Osijek Erste&Steiermaerkische S-Leasing d.o.o. Euroherz osiguranje d.d. Euroleasing d.o.o. Grawe osiguranje Hrvatska d.d. podrunica Osijek Horizonte Venture Management Hrvatska agencija za malo gospodarstvo - HAMAG Hrvatska banka za obnovu i razvitak HBOR Adresa Europske avenije 11 O. Kerovanija 4 Stjepana Radia 32 Radnika 1/I Martina Divalta 132 Trg bana Jelaia 3/VI, Zagreb amaka 1 Gajev trg 1 Strossmayerova 6/II Adama Dugakog 53 Vukovarska 1 Vijenac kardinala Alojzija Stepinca 10 Pejaevieva 7 Kralja Petra Kreimira 10 Ribarska 2 Ribarska 2 Reisnerova 113a Reisnerova 113a Ribarska 10 Vlaka 99, Zagreb Ilica 49, Zagreb Strossmayerov trg 9, Zagreb Telefon 200 677 250 222 213 573 665 255 500 614 01 4819 858 203 001 223 500 283 744 771 102 631 120 813 279 613 771 651 055 226 800 226 800 250 050 250 060 223 603 01 4665 322 01 4846 622 01 4591 666 01 4816 204 203 002 213 460 283 766 771 102 632 221 811 116 613 699 651 408 226 810 226 810 250 076 209 945 283 166 01 4664 850 01 4846 612 01 4591 721 Telefax 215 676 250 230 213 573 665 254
59
R.B. 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45
Naziv institucije Hrvatska banka za obnovu i razvitak HBOR (Venture fond) Hrvatska gospodarska komora upanijska komora Osijek Hrvatska potanska banka d.d. Zagreb Poslovnica Osijek Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Podruna sluba Osijek Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu slubu Osijek Hrvatski zavod za zapoljavanje Podruna sluba Osijek Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje Podruna sluba Osijek HVB Leasing d.o.o. Hypo - Leasing Kroatien d.o.o. Osijek HZMO, Ispostava Beli manastir HZMO, Ispostava Donji Miholjac HZMO, Ispostava akovo HZMO, Ispostava Naice HZMO, Ispostava Valpovo HZZO, Ispostava Beli Manastir HZZO, Ispostava Donji Miholjac HZZO, Ispostava akovo HZZO, Ispostava Naice HZZO, Ispostava Valpovo Kvarner Wiener Stdtische osiguranje d.d. Locat leasing Croatia Merkur osiguranje Ministarstvo financija, Porezna uprava, Podruni ured Osijek
Adresa Strossmayerov trg 9, Zagreb Europske avenije 13 Kardinala Alojzija Stepinca 17 Kralja Zvonimira 1 Ulica Petra Svaia 4 Kneza Trpimira 2 Kralja Zvonimira 1 Sjenjak 41/X Kapucinska 31 Dr. Franje Tumana 2/c Trg Ante Starevia 11 Petra Preradovia 15 Sokolska 2 Brae Radia 7 Kardinala Alojzija Stepinca 2 a Vukovarska 7 Petra Preradovia 15 Sokolska 2 Matije Gupca 11 J.J.Strossmayera 4 Zagreb, poslovnice Zagrebake banke J.J.Strossmayera 4 upanijska 4
Telefon 01 4591 666 223 821 253 888 220 100 206 622 210 111 220 800 01 4698 111 231 266 701 747 631 520 822 571 613 342 651 357 701 830 631 736 811 099 613 441 651 088 250 306 01 4501 115 215 444 223 723
Telefax 01 4591 721 223 824 253 880 207 515 213 487 210 375 207 507 01 4698 112 201 036 701437 631 520 811 244 613 342 650 422 701 387 631 642 811 072 613 169 651 088 250 366 01 4501 135 215 445 223 778
60
R.B. 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68
Naziv institucije Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva Ministarstvo obrane, Mobilni tranzicijski tim Obrtnika komora Osjeko-baranjske upanije Osiguranje Zagreb d.d. Partner banka d.d. Zagreb Podrunica Osijek Podravska banka d.d. Koprivnica Poslovnica Osijek Poduzetniki centar Donji Miholjac Porezna uprava, Podruni ured Osijek, Ispostava Beli Manastir Porezna uprava, Podruni ured Osijek, Ispostava Donji Miholjac Porezna uprava, Podruni ured Osijek, Ispostava akovo Porezna uprava, Podruni ured Osijek, Ispostava Naice Porezna uprava, Podruni ured Osijek, Ispostava Valpovo Primus banka d.d. Zagreb Poslovnica Osijek Privredna banka d.d. Zagreb Poslovnica Osijek Quaestus Private Equity Partners ltd. Raiffeisen Leasing d.o.o. Poslovnica Osijek Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb Poslovnica Osijek Republika Hrvatska, Dravni zavod za statistiku SEAF Croatia Slatinska banka d.d. Slatina Poslovnica Osijek Slavonska banka d.d. Osijek Sonic banka d.d. Zagreb Poslovnica Osijek tedno kreditna zadruga Noa
Adresa Ulica grada Vukovara 78, Zagreb Gornjodravska obala 95-96 etalite kard. Franje epera 1d upanijska 19 Trg Ante Starevia 3 Svilajska 36 Trg Ante Starevia 1 Kralja Tomislava 53 Vukovarska 1 Vijenac kardinala A. Stepinca 10 Pejaeviev trg 7 Kralja Petra Kreimira IV / 1 etalite Petra Preradovia 3 Stjepana Radia 19 Juriieva 1a/III, Zagreb Kapucinska 34 Kapucinska 34 Ilica 3, p.p. 671, Zagreb Britanski trg 5/II, Zagreb upanijska 13 Kapucinska 29 Trg slobode 2 upanijska 19/I
Telefon 01 6106 111 236 579 203 055 205 520 205 531 378 930 630 944 703 781 620 000 811 385 613 517 651 199 201 093 229 600 01 4880 900 200 411 229 800 01 4806 111 01 4811 912 200 797 231 231 213 192 200 466
Telefax 01 6109 110 283 335 203 057 200 830 205 534 379 035 630 943 703 814 631 548 813 022 613 517 651 199 206 440 229 688 01 4870 159 215 612 229 824 01 4817 666 01 4823 558 200 141 201 039 200 181 200 477
61
R.B. 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89
Naziv institucije Trgovaki sud Osijek Udruga hrvatskih institucija za poticanje poduzetnitva UHIPP Udruga strunjaka za licenciranje Udruenje obrtnika Baranje Beli Manastir Udruenje obrtnika Donji Miholjac Udruenje obrtnika akovo Udruenje obrtnika Naice Udruenje obrtnika Osijek Udruenje obrtnika Valpovo Uniqa osiguranje d.d. Ured dravne uprave Osjeko baranjske upanije Beli Manastir Ured dravne uprave Osjeko baranjske upanije Donji Miholjac Ured dravne uprave Osjeko baranjske upanije akovo Ured dravne uprave Osjeko baranjske upanije Naice Ured dravne uprave Osjeko baranjske upanije Osijek Ured dravne uprave Osjeko baranjske upanije Valpovo Valpovaki poduzetniki centar VB Leasing d.o.o. Volksbank d.d. Zagreb Poslovnica Osijek Zadruga Poduzetnika mrea Bilje Zagrebaka banka d.d. Zagreb Poslovnica Osijek
Adresa Zagrebaka ulica 2 Drvinje 63, Zagreb Ilica 131, Zagreb Kralja Tomislava 59 Kolodvorska 41 Ante Starevia 3 Brae Radia 25 Ivana Adamovia 2 Brae Radia 1-3 Trg Ante Starevia 5/I Kralja Tomislava 53 Vukovarska 1 Vijenac kardinala A. Stepinca 10 Pejaeviev trg 7 upanijska 4 Kralja Petra Kreimira IV 1 Kralja Tomislava 14 Hrvatske Republike 45 Hrvatske Republike 45 Kralja Zvonimira 10 J.J. Strossmayera 1
Telefon 207 600 01 3655 824 01 3756 550 703 431 630 144 813 559 613 060 212 810 651 285 200 777 703 876 630 330 813 422 613 114 221 245 651 011 651 411 01 2484 111 229 700 751 406 284 608
Telefax 207 608 01 3655 823 01 3756 550 702 747 630 144 813 559 613 060 212 870 651 285 215 715 703 876 632 221 811 116 613 699 221 860 651 011 651 411 01 2484 100 229 729 751 406 283 242
62
Uspjean poduzetniki poduhvat ele Vam izdavai i autori Osjeke poduzetnike biljenice!
63

Pod Bilj Prvi Korak

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pod Bilj Prvi Korak

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Centar za poduzetnitvo Osijek Poduzetniki inkubator BIOS Osijek

Prvi korak u poduzetnitvo Osjeka poduzetnika biljenica

Osijek, travanj 2004.

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Prvi korak u poduzetnitvo Osjeka poduzetnika biljenica

Tisak: Bogentis d.o.o. Osijek

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Boris Lauc Direktor Centra za poduzetnitvo Osijek

Igor Medi Direktor Poduzetnikog inkubatora BIOS Osijek

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

9.3. Lista promocijskih opcija

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Kako pronai partnera u inozemstvu?

Poslovanje obrtnika i slobodnih zanimanja, Grupa autora, RRIF, Zagreb, 2002.

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Ekonomski leksikon, , Leksikografski zavod "Miroslav Krlea" i Masmedia, Zagreb, 1995.

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

14. Adresar institucija za pomo poduzetnicima

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo