SEMINARSKI RAD

MENADMENT

Vi i a s i s t e n t : M r. I g o r To d o r o v i

Seminarski rad
Samostalna struna obrada neke teme Upoznavanje sa odreenom tematikom nastavnog

programa Sticanje iskustva u pisanju strunih radova Dokazivanje sposobnosti primjene teoretskog i praktinog znanja Sposobnost sluenja aktuelnom domaom i stranom literaturom Vjebanje saradnje i komunikacije i timskog rada

Ope informacije 1
Rad e se pisati i izlagati timski (u grupama) sa

minimalno 5, a maksimalno 7 lanova Svaka grupa mora imati vou tima Voa tima predstavnja tim i komunicira sa saradnikom ili predmentim nastavnikom

Ope informacije 2
Predmetni nastavnik odreuje i odobrava temu svakoj

grupi Seminarski rad se mora odbraniti na seminarskoj nastavi Odbrana (izlaganje) rada e trajati od 20 do 30 min u zavisnosti od broja prijavljenih grupa Svaka gupra mora da napravi Power Point prezentaciju za izlaganje rada Svi lanovi grupe moraju izlagati

Ope informacije 3
Izrada i odbrana seminarskog rada ocjenjuje se od 0 do 10

bodova
Svaki lan grupe dobija isti broj bodova nakon izrade i

odbrane rada

Ope informacije 4
Moramo potovati Odluku o nainu praenja i

valorizovanja znanja studenata u akademskoj 2008/09. godini i njen lan 5. koji kae da seminarski rad moe pisati i braniti samo student koji ostvari najmanje 25 i vie poena, ve poslije prvog kolokvija, uz saglasnost predmetnog nastavnika. To znai da e ocjena iz seminarskog rada biti upisana onim studentima koji ostvare predvieni broj bodova. Student preuzima rizik da u sluaju neispunjena uslova gubi uslovno steene poene.

Obim rada i format

Seminarski rad po obimu iznosi minimalno dva autorska

araka i vie (32 stranica i vie), to ne ukljuuje uvod, zakljuak i priloge.

Rad dostaviti u elektronskom formatu (Word), sa precizno navedenom temom, autorom ili lanovima tima

Izbor literarure i drugih izvora za izradu rada

Izbor literature je najvaniji dio u pripremi i izradi rada Nije mogue uraditi bilo koji dio rada bez prethodno

paljivo odabrane literature Tokom svih faza izrade rada, dodaju se nove literature i novi izvori

Literatura
Mjesta gdje treba vriti potragu za literaturom su:
biblioteka

fakulteta, biblioteka univerziteta, knjiare, arhivi, pisani i elektronski mediji, digitalne baze podataka, i Internet.

Struktura rada
Struktura rada je skica rada Okvir koji sadri sve vanije elemente rada Plan kako e se kretati pojedine faze izrade rada

Osnovni elementi rada

Naslovna stranica Sadraj Uvod

Razrada teme
Zakljuak Literatura Prilozi

Naslovna stranica
Ime i prezime sutdenta Broj indeksa Naslov rada

Naznaka vrste rada

Naziv visokokolske ustanove (fakultet i univerzitet) Naziv predmeta Akademska titula, ime i prezime mentora Mjesto, mjesec i godina predaje rada

Sadraj
Sadraj predstavlja sistematizovan pregled rada koji prua

osnovnu informaciju o djelovima rada i mjestu na kojem se oni nalaze u radu. Elemetni sadraja su:
Glavni naslov i podnaslovi Numeracija naslova i podnaslova Redni brojevi poetnih strana svih dijelova rada.

Sadraj se nalazi na poetku rada prije uvoda

Uvod
Cilj uvoda je da kod itaoca probudi interesovanje i da ga

preleminarno upozna sa tematikom koje se obrauje u radu. Uvod treba da bude:

kratak, jezgovit, jasan, informativan i interesantan

Uvod
Uvod treba da obuhvata slijedee elemente Izbor i definisanje problema istraivanja, Odreivanje (predmeta) podruija istraivanja, Odreivanje osnovnog cilja istraivanja, Postavljanje osnovne hipoteze i eventualno pomonih hipoteza.

Problem
Problem istraivanja Nauno istraivanje otpoinje zapaanjem, postavljanjem i definisanjem problema. Problem svijest o neznanju pitanje na koje, u sistemu raspoloivog naunog znanja, nema odgovora. Formulisati problem tako da se nedvosmisleno vidi ta je pitanje i koju pretpostavku (hipotezu) treba proveriti.

Problem

Istraiva mora da: razumije pitanje kojim je izraen problem istraivanja postavi kriterijum za praenje adekvatnog odgovora

Promenljive (varijable)
Ako se neka karakteristika moe menjati, bilo u koliini

ili kvalitetu, ona se moe posmatrati kao promjenljiva (varijabla)

Problem istraivanja = se esto tie (nepoznatog) odnosa

izmeu dviju ili veeg broja promjenljivih

Postoje zavisne i nezavisne promjenljive

Varijabla koju istraiva eli da objasni jeste zavisna

varijabla (kriterijska)
Varijabla za koju istraiva oekuje da e objasniti

promenu u zavisnoj varijabli (i kojom manipulie) oznaena je kao nezavisna varijabla

Y = f (X)

Cilj
Cilj istraivanja se uvijek mora vezati uz postavljenji

problem Cilj istraivanja jeste otkrivanje onoga to smo definisali kao nepoznato, kao problem Cilj moe biti pragmatini i nauni

Uvod
Pragmatini

Da se ustanove koristi koje mogu proizai iz rezultata istraivanja

Nauni

Da se prui opti uvid u neku pojavu ili proces, Da se klasifikacijom jasnije objasne pojave u procesu, Da se otkrije povezanost i objasne uzrono-posljedine zavisnosti, i Da se predvide budua kretanja.

Nauno opisivanje (deskripcija)

Nauni opis je nezaobilazni prvi nivo kojim zapoinje

nauna spoznaja i na kojoj se temelje sve ostale.

Nauno razvrstavanje (klasifikacija)

Pri klasifikaciji se traga za eksplicitnim i implicitnim

obiljejima prouavanih fenomena na temelju kojih se mogu grupisati ili razlikovati i koja e biti od najvee koristi za daljnju spoznaju.

Nauno objanjenje (eksplanacija)

Nauno objanjenje (eksplanacija) je glavni cilj nauke. Objasniti neki fenomen znai utvrditi prirodu njene

povezanosti s drugim fenomenima, utvrditi uzroke njena nastanka, mijenjanja i nestanka.

Nauno predvianje (prognoza)

Predvianje i kontrola fenomena je konana svrha nauke

mada to eksplicite uvijek nije priznavano. Preduslovi predvianja jesu realizovani prethodni nivoi spoznaje: deskripcija i objanjenje.
Ukoliko su poznati uzroci mogue je uticajem na uzroke

kontrolisati fenomen.

Hipoteza
Hipoteza je misaoni odgovor na pitanje u problemu Hipoteza je odreena tvrdnja ili pretpostavka koja treba da

objasni neku pojavu, koju, korienjem odgovarajuih metoda, treba provjeriti i dokazati.
Nakon to se formulie hipoteza, istraivanje se usmjerava

na njeno provjeravanje.

Razrada teme
Ovaj dio zauzima najvie prostora u radu (70-80% rada) i

obino je podjeljen na vie uih dijelova Preporuuje se da se izlaganje tematike podijeli u tri osnovna dijela, od kojih svaki moe imati vie poddijelova:
Istrorijsko-teorijski Analitiko- eksperimentalni Perspektivni dio rezultati i obrazloenje rada

Istorijsko-teorijski dio
Izlae se istorijat nastanka odreenog problema Upuuje na dosadanja istraivanja i navode postojee

teorijske saznaje o problemu

Definiu se kljuni pojmovi i povezuje se konkertno

istraivanje s prethodnim istraivanjima kako bi se na osnovu njih objasnile postavljenje hipoteze.

Analitiko-eksperimentali dio
Opisuju se postupci koji su uraeni u empirijskom dijelu

istraivanja
Identifikacija i operacionalizacija varijabli Uzrok i nacrt istraivanja Opis i razrada metoda za prikupljanje i obradu podataka kao i njihove primjene

Istraivanje se ne moe zaustaviti na hipotezama, ve se

istraivanje mora nastaviti empirijskim dijelom

Nacrt istraivanja
Nacrtom istraivanja donosimo odluku kojim e mo se

metodmama koristiti za prikupljanje podataka u istraivanju i odrediti uzorak Prikupljeni podaci su nepregledni i moraju se na odgovarajui nain srediti i obraditi. Kada su podaci obraeni i sreeni mogue ih je analizirati i donositi zakljuke o rezultatima.

Metode prikupljanja podataka

Kvalitativni pristup Deskriptivne studije: Posmatranje Razgovori Intervjui Okrugli stolovi Case studije Istorijske studije: Eksterna i interna evidencija Koncept istorijskog vremena Koncept istorijskog prostora Sistematsko koritenje istorijskih injenica

Kvantitativni pristup Desk (statistiki podaci prikupljeni u druge svrhe) Anketni upitnici, Testovi Analiza sadraja Sociometrija

Razgovor ili nestrukturirani intervju

Intervjuirati nije nita drugo do toga da nekog neta pitate.

Ali to ne znai pitati bilo koje pitanje na bilo koji nain. Intervju mora biti paljivo isplaniran i vjeto voen. U razgovoru ili nestrukturiranom intervjuu planira se tema razgovora, a pitanja se formuliu tokom razgovora. U strukturiranom intervjuu pitanja i sam tok razgovora se paljivo planiraju.

Intervju
1. Vrijeme intervjua treba unaprijed dogovoriti. 2. Pitanja koja planiramo postaviti treba unaprijed pripremiti. 3. Treba zatraiti dozvolu biljeenja ili snimanja razgovora. 4. Dobro je ispitanika par dana prije intervjua podsjetiti na predstojei razgovor i dati mu listu s pripremljenim pitanjima. 5. Treba biti taan, drati se plana pitanja i imati svoju kopiju plana pitanja u sluaju da je ispitanik svoju zametnuo. 6. Tokom razgovora treba odmah pitati ako nam izlaganje ispitanika nije jasno. 7. Nakon intervjua kada sredite materijal u oblik koji je podoban za va istraivaki izvjetaj treba materijal pokazati ispitaniku i traiti njegovu pismenu dozvolu za njegovo koritenje kao podataka u vaem izvjetaju.

Prikupljanje podataka - Upitnik

Upitnik
paljivo planiranje pitanja (varijabli)
kratkoa razumljivost

pitanja za ocijenu prikladnosti

ispitivanje na prethodnom uzorku dva tipa pitanja:

otvorena (bez ponuenih odgovora) zatvorena (s ponuenim odgovorima)

Pitanja otvorenog tipa

1. Godina roenja: _________________ 2. Spol: ____________

3. Koju ste kolu zavrili: ____________

4. Zaposlenje: _________________ 5. Brani status: _________________ 6. Koliko dugo imate promjene na koi zbog kojih ste danas doli dermatologu? ________________

Pitanja zatvorenog tipa

Godina roenja: _____________ Spol: M Koju ste kolu zavrili: a) osnovnu kolu i manje b) srednju kolu c) viu kolu d) visoku kolu Zaposlenje: a) nezaposlen b) zaposlen c) penzioner d) poljoprivrednik/domaica Brani status: a) udata/oenjen b) neudata/neoenjen c) rastavljen/a d) udovac/udovica Koliko dugo imate promjene na koi zbog kojih ste danas doli dermatologu? a) manje od 1 mjesec b) 1-6 mjeseci c) 6 mjeseci do 2 god d) vie od 2 godine

Pitanja zatvorenog tipa izraavanje stavova, Likertova ljestvica

Psiholoka strategija pitanja:

a. Interes mora rasti postepeno u toku anketiranja, tako da uee ispitanika bude sve jae i neposrednije; b. Pitanja moraju ii od lakih prema teima; c. Ne smije se postavljati preuranjena ili iznenaujua pitanja; d. Treba izbjegavati pitanja koja bi mogla zbuniti ispitanika; e. Izbjegavati skokovite prelaze i polagano i oprezno prelaziti s jedne skupine problema na drugu.

Rezultati istraivanja
Iznose se rezultati i obrazlae njihova obrada Interpretacijom se misaono povezuju teorijska polazita,

empirijski postupci i rezultati Interpretacijom rezultata dovodimo podatke u vezu sa hipotezom

Metodoloke napomene
Dovesti podatke u vezu s hipotezama koje postavili i

ustanovili da ih podaci potvruju ili odbacuju, Dovesti nae podatke u vezu sa podacima slinih istraivanja, Dovesti dobivene podatke u vezu s primjenjenim postupcima u istraivanju, i Provjerene hipoteze dovesti u vezu s teorijom od koje smo poli u istraivanje

Zakljuak
U zakljuku se iznose rezultati i spoznaje do kojih se

dolo u obradi teme Zakljuak sadri odgovore na postavljena pitanja u uvodu, u njemu se potvruje ili odbacuje glavna hipoteza
Zakljuak se pie na posebnoj stranici, a njegova duina

treba da se kree od jedne do dvije stranice teksta.

Literatura
Literatura se nalazi nakraju rada i u njoj se navode detalji

svih citiranih dokumenata U ovu listu se ne ukljuuje niti jedan drugi dokument izuzev direkto citiranih ili parafraziranih izvora.

Literatura - knjige
Prezime, puno ime autora. Naslov: podnaslov. Podatak o izdanju. Mjesto izdavanja: Izdava, godina izdavanja.

Mai, Branislav; Lonarevi, Ranko. Menadment: kole i novi pristupi. Banja Luka: Ekonomski fakultet, 2000. Berberovi, efkija; Stavri, Boidar. Teorija i metodologija trokova. 2. izmjenjeno i dopunjeno izd. Zagreb: Informator, 1985.

Literatura - rad u zborniku, eseju, zbirci

Prezime, puni ime autora. Naslov rada: podnaskov. //Naslov zbornika/ podatak o uredniku. Podatak o izdanju. Mjesto izdavanja: Izdava, godina izdavanja. Str. Poetnazavrna. Plakalovi, Novo. Bankarska regulacija i liberalizacija. //Zbornik drutveno-humanistikih nauka/ glavni i odgovorni urednik Slobodan ori. Banja Luka: Knjievna zadruga, 2002. Str. 47-62.

Literatura - Internet
Ime (na) autora, naslov dokumenta, datum nasanka, naslov potpunog dijela, potpuna http adresa, i datum pristupa dokumentu.

Literatura - Internet
lanak u elektronskom asopisu

Zubanov,V. Karakteristike timskog rada // Link: asopis za unapreenje lokalnog elektronskog emitovanja. (2003), 9. URL: http://www.mediart.org/index.php
Tekst na web stranici

Pavi, Milorad. Gorka kafa. Zauvek i dan vie: pozorini jelovnik. (1993.) URL:http://www.rastko.org.yu/drama/savremena/mpavic_za uvek.html#posl2. (22.11.2006.)