Ekonomska kriza (nastanak,razvoj i oporavak)

Dana 29.oktobra 1929,poznatijeg kao Crni utorak,postavljeni su temelji pojmu koji ce ostaviti dubok oiljak svjetskoj ekonomiji,potresti i srusiti snove i oekivanja naroda tadanjeg vremena,i u potpunosti izmijeniti njihov nain ivota tokom sljededih desetak godina.Taj do tada nepoznati i nepredvidljivi pojam jeste svjetska ekonomska kriza,odnosno Velika Depresija. Sve je zapoelo u Njujorku,u Vol-Stritu,gdje je dolo do pada berze,usljed konstantog prethodedeg pada autputa,vrtoglavog rasta nezaposlenosti u SAD-u i akutne deflacije.Od 1928 do 1939 trajalo je doba nestaice,gladi,manjka poslovnih mjesta i ogromnih nepovratnih preuzimanja dugova u svijetu. Kako se sve to odigralo,ko je taj ovjek ili sila koja je ukrala planeti novac,stavila ga u svoj dep i ostavila narod da tuguje i bori se za opstanak? Postoji nekoliko glavnih faktora koji su doveli do globalnog ekonomskog kraha. Onaj kojeg jo prvog treba pomenuti ,jer je sproveo ameriki sunovrat do ostalih zemalja,jeste zlatni standard,koji je povezivao sve drave svijeta u mreu fiksnih deviznih kurseva. Zlatni standard se smatrao instrumentom koji de ureivati meunarodne privredne odnose.Radio bi po principu: Zemlja koja vie uvozi dobara nego to izvozi,mora svoj deficit ispraviti izvozom zlata.Time bi se smanjile cijene kod kude,a uvedale u inostranstvu,te bi se umanjila i potreba za uvozom. U sutini,ovim standardom je ekonomija jedne drave zavisila od drugih drava sa kojima je imala trgovake odnose. SAD su,primjera radi,prije prvog svjetskog rata imale dug Evropi od oko 4 milijarde dolara,da bi,nakon drugog svjetskog rata,Evropa njima dugovala ak 10 milijardi dolara!

To samo govori o vrtoglavom ekonomskom napretku amerikih drava,to je moralo imati nekakve posljedice... Dolo je do nejednake distribucije bogatstva i dohotka i intenzivirane berzanske pekulacije. Amerika je ostvarila nadmod u svjetskoj trgovini,kako zbog ne-pogoenosti prvim svjetskim ratom,tako i injenicom da de u sljededim godinama nastupiti masivne migracije Evropskih intelektualaca na Ameriko tlo,to de opet povedati br. Visoko obrazovanih,kvalifikovanih radnika i pospjeiti proizvodnju. Od Amerike su se kupovala dobra(posebno je kupovala Vajmarska Njemaka),te su se Evropske drave zaduivale Americi i oslanjale na uvoz dobara,a nisu razvijale posebnu,sopstvenu proizvodnju, Sve je to uinilo da trokovi proizvodnje brzo opadnu,nadnice da sporo,pa i nikako ne rastu,a cijena namirnica da ostane ista,zbog zlatnog standarda,te je sav novac padao u kase industijalaca. Samo 0.1 % Amerikanaca imalo je dohodak zbirno jednak 42% ukupnog stanovnitva.Klasini predstavnik ovog bogatog drutva bio je Henri Ford,ija je godinja zarada iznosila oko 14 miliona dolara,za razliku od prosjenog amerikog radnika,ija je plata na godinjem nivou iznosila 7505$. Da bi se odrao nivo agregatne tranje u SAD-u se moralo kupovati,proizvoai su,da im cijene proizvoda ne bi opadale,morali da prodaju po principu-kupi sada,plati kasnije,to je umnogome dovelo i do njihove propasti.Postojao je viak proizvoda,kojih su se proizvoai morali otarasiti ,makar i po najnioj cijeni. U sutini,viak ponude u odnosu na potranju ima negativan uticaj na ekonomiju. Recimo da jedan investitor(zamislimo ga kao nekog pohlepnog iicu sa naoarima,eirom I tapom)poeli da izgradi hotel,razvije posao I zaradi gomilu novaca dodajudi jo svom bogatstvu I eto,taj ia mora da pozajmi novac od banke,da bi uloio u izgradnju hotela,ali se,logino,nada da de zarada od hotela ne samo nadoknaditi I vratiti banci unajmljeni novac,ved de kasnije,na duge staze,imati I po njega dobar ishod,jer de

se dalje zaraeni novac sipati u njegov dep. Banci se ovaj laskavi ia ini kao osoba od rijei,sa brojnim preporukama I dobrom biografijom,te odluuje da pozajmi novac.Na kraju krajeva,od kamate de I banka zadobiti dio kolaa. Na obostranu alost,ne deava se sve uvijek onako kako se predvidi.Te godine nije bilo mnogo turista zainteresovanih za ostanak u pomenutom,izgraenom hotelu,te je iica ostao bez bogatstva koje je oekivao.Zato to nije u mogudnosti da vrati banci uzeti novac,banka koja je izdala kredite investitoru,ostaje bez obedane sume,a drava iji je budet zapravo rezerva novca pomenutih banaka,takoe pada u minus.Kasnije,zlatnim standardom povlai I ostale drave I javlja se ekonomska kriza u svijetu.Kap po kap i prelije se aa! Da bi se izalo iz krize,moralo se slijediti nekoliko smjernica.Prije svega,trebalo je odstupati od zlatnog standarda,da bi se umanjila zavisnost deviznih kurseva od drugih zemalja I da bi se razvila samostalna proizvodnja. Drugo,protok novca se morao povedati,t.j. moralo se kupovati I prodavati,troiti I morala su se razmjenivati razmjenjivati dobra. Drugi svjetski rat imao je jak uticaj na kasniji izlazak iz krize.Zbog priprema drava za rat,ulagale su se velike koliine novca u vojsku,otvorila su se nova radna mjesta,nivo nezaposlenosti se smanjivao,a kako je narod imao posla,tako se I ekonomija oporavljala.Vie nije bilo vika ponude,tranja je postajala sve veda. Velika je tranja bila I za elikom,naravno,zbog potrebe za proizvodnjom vojnog oruja.Tu je veliku priliku uoila vedska,koja je kao veliki proizvoa ovog metala,izvozila isti,kako Njemakoj,tako I saveznicima,te je iz drugog svjetskog rata izala viestruko bogatija. Trideset I devete godine,svijet zvanino izlazi iz krize,ali to nije bio zadnji put da je dolo do kraha berze I slabljenja svjetske ekonomije.. Voeni zakonima moderne makroekonomije,ekonomisti se bave jo od 1933 teorijama,koje iako ispravne,nisu savrene,koje je postavio osniva ove grane ekonomije-Don Majnard Kejns.

Kaem ispravne,a ne savrene,jer naravno,I danas u svijetu imamo ekonomsku krizu izazvanu berzanskim padom na Vol-Stritu u avgustu 2007. Godine. ta se sada deava?Daju se,pod pokroviteljstvom Alana Grinspena,koji je izmislio ovaj model,takozvani hipotekarni krediti. Recimo da ovjek kupi kudu,ija je vrijednost oko 300.000 dolara.U nekom trenu,zbog ogromne ponude,(smatra se da je 2002. God naravljeno jo 2 miliona kuda u SAD-u)snizuju se cijene,te ovjek koji ima dug od 300 000 dolara banci,sada ivi u kudi od 100 000 dolara.Kako ljudi vie ne mogu da pladaju kredite,izlaze iz kuda,a banke opet ne dobijaju oekivani novac. Na Vol-Stritu,sa druge strane dolazi do pronevere novca,a auto industrije irom zemlje propadaju Usljed slabljenja SAD-a,I ostale drave svijta lagano doivljavaju slabljenje u ekonomiji,protok novca se smanjuje,I budeti idu na dolje. Recimo,u Crnoj Gori je recesija znaajno pogodila oblasti graevinarstva I turizma. Kako su graevinske firme bile u nemogudnosti da islplate kreditne dugove bankama,te nisu ni dobijale nove kredite,tako nisu ni mogle da nastave svoj zanat I ponu nove graevinske radove. to se tie turizma,jednostavno jeNarod u inostranstvu,zbog potrebe da pritedi,te I zbog visokih cijena na crnogorskom primorju I na sjeveru(ne prilagoenim novonastalom finansijskom stanju u Evropi),ne odlaze na ljetovanja I zimovanja u nau divlju ljepoticu,te drava gubi znaajan prinos novca na godinjem nivou. Bilo kako bilo,crnogorski ekonomisti procjenjuju da Crna Gora polako izlazi iz recesije,oporavljena prodajom obveznica u vrijednosti od 200 miliona eura,izgraivanjem obalnog sistema snadbijevanja vodom,kao I ulaganjem stranih investitora u razne sisteme I projekte irom Crne Gore.