ZASTO SE RASPALA JUGOSLAVIJA 2012

Bogid Bogidevid: Ne vojnom udaru

Ljubaznodu "Europa magazine" feljton "Zato se raspala Jugoslavija".Intervjuii s ljudima koji su meu posljednjima vodili Jugoslaviju prije njene propasti
.

Vi ste za lana Predsjednitva SFRJ izabrani 25. juna 1989. godine i to na nain na koji niko drugi, ni prije ni poslije, nije bio izabran. Bogidevid: To je prvi put nakon etrdeset i pet godina da se iz Bosne i Hercegovine bira funkcioner za dravnu ili partijsku funkciju putem referenduma. Tada je odran prvi referendum i za lana Predsjednitva su glasali svi graani Bosne i Hercegovine. Koliko je bilo protivkandidata? Bogidevid: Bilo je pet kandidata ukupno, i po tome se razlikujemo od svih tadanjih republika i pokrajina, jer smo imali najvie kandidata. Razlikujete se, izmeu ostalog, i po tome to su Vas birali graani, a ne kao u drugim republikama skuptine. Bogidevid: U drugim republikama su birale skuptine, sobranja, ili sabori, ili konferencije Socijalistikog saveza u to vrijeme. Vi ste imali oko 200.000 glasova vie od drugoplasiranog. Bogidevid: To je, moram priznati, bilo iznenaenje i za mene. Ljudi su oekivali I eljeli promjene. Vjerovatno je neto uticala i injenica da sam bio najmlai kandidat. 1 Smijem li dodati - i najmanje iskvaren u odnosu na druge? Bogidevid: To je vae miljenje.

http://www.scribd.com/ | 08.05.2012

ZASTO SE RASPALA JUGOSLAVIJA 2012

Zanimljiv je jedan kuriozitet. Naime, tada su neki ozbiljni ljudi meu bosanskohercegovakim piscima lobirali za Vae protivnike, a danas ste i Vi i oni politiki protivnici Vaih bivih protivnika. Bogidevid: Mi tada objektivno, iako smo se pripremali za referendum, nismo imali izbornu kampanju kakva se danas vodi. Pravo je ljudi da lobiraju i navijaju za odreene kandidate. U Sarajevu je tada Udruenje knjievnika BiH predstavilo gospodina Kalinida, zatim jedan broj omladinskih organizacija u Sarajevu je neposredno uoi referenduma isto tako lobirao, ali ipak je rezultat bio takav kakav jeste. Ja sam imao u skoro svim gradovima BiH najvie glasova i imao sam tu razliku od oko 200.000 glasova vie. Zanimljivo je da ste dobili izbore svugdje, osim u Sarajevu. Bogidevid: Mislim da je to, izmeu ostalog, rezultat pripreme izbora i lobiranja. Ja to vidim kao neto normalno, ljudi su se opredijelili kako su se opredijelili. Da li ste ved inom izbora osjetili promjenu u ponaanju ljudi prema vama. Vi niste vie bili samo Bogid Bogidevid, nego dravni vrh. Bogidevid: Jesam. Meni se to, zapravo, dogodilo drugi put, jer jesam bio najmlai kandidat, ali moje iskustvo nije bilo tako zanemarljivo i mlado. Ja sam skoro deset godina ranije obavljao jednu saveznu funkciju. Bio sam predsjednik omladinske organizacije Jugoslavije i nisam bio nepoznat javnosti, i jugoslovenskoj I bosanskohercegovakoj. Tada je, normalno, dolo do promjena ljudi, kao i nakon izbora bilo kog ovjeka na neku od dravnih funkcija. Da li je dolo do promjena i onda kad vie niste bili dravni vrh? Bogidevid: Da, ali i to je logino. Gospodine Bogidevidu, te 1989. godine, kada ste izabrani, da li je bilo na Vas pritisaka da odustanete od kandidature, da li su tadanji lobiji, mnogo jai od lobija pisaca koji ste spomenuli, htjeli nekog drugog? Bogidevid: Moram priznati da nije bilo pritisaka da se odustane od kandidature, izmeu ostalog, vjerovatno i zbog toga to se nije oekivalo da du imati takvu podrku glasaa. Vijest da ste izabrani stigla je na nekom sastanku u Velikoj Kladui. Bogidevid: Ni sam nisam pridavao toliku vanost tim izborima. Kao to sam rekao, nisam uestvovao u izbornoj kampanji na nain kako se to danas radi. Ja sam bio na sastanku u Velikoj Kladui. Tada je jo bila aktuelna kriza u Agrokomercu, i u toj regiji uopte. Na sastanku su dole prve vijesti o izbornim rezultatima i prijedlog za moj povratak odmah u Sarajevo, kako bismo organizovali konferenciju za tampu.

NACIONALISTIKA HISTERIJA
Javnost tada, vie ili manje, jo ne sluti ta se sprema. Va je dolazak na funkciju lana Predsjednitva bio u vrijeme kad je takozvana jogurt revolucija u Vojvodini ved okonana, Miloevid je odrao onaj ratni govor na Gazimestanu povodom 600 godina bitke na Kosovu. Dakle, ulazite u grotlo, ako mogu tako da se izrazim. Bogidevid: To je tano. 1989. godina je po mnogo emu bila dobar signal, da ne upotrijebim velike rijei poput istorijska godina ili godina prekretnica, za sve to de se dogaati u narednom periodu. Te godine imali smo takozvano dogaanje naroda, koje de kasnije prerasti u ubijanje http://www.scribd.com/ | 08.05.2012

ZASTO SE RASPALA JUGOSLAVIJA 2012

naroda. Imali smo, na Gazimestanu bukvalno najavu rata. ak je i u detaljima ved bilo jasno ta se sprema. Sjedam se, na primjer, toga da je problem bio iji de vijenac na Gazimestanu biti poloen prvi, vijenac Srbije ili Federacije. Miloevid tako nije dozvolio da Drnovek, prvi ovjek drave, polae vijenac prije njega na spomenik na Gazimestanu. Pa smo nali kompromis tako da su vijenci uporedo polagani. 1989. je dolo i do formiranja HDZ-a, kada je Tuman najavio preporod Hrvatske. Ta godina de ostati zapamdena po nacionalistikoj histeriji. Jedan nacionalizam je uvijek poraao drugi nacionalizam. Ne treba zaboraviti da je na ovim prostorima, za razliku od onog romantiarskog nacionalizma u feudalno doba, nacionalizam uvijek poraao totalitarizam. Izmeu balkanskog nacionalizma i noa samo nas je jedan korak dijelio. Da li je meu lanovima Predsjednitva Jugoslavije ved tada uoavano da sve to vodi rascjepu i ratu? Bogidevid: Meu lanovima Predsjednitva su bile razlike ved tada spram bududnosti Jugoslavije. Mi smo bili svjedoci pada socijalizma, odnosno komunizma, onog birokratskog, u jugoistonoj Evropi. Bili smo sigurni da se Jugoslavija mora transformisati, ali ne i dezintegrisati, pogotovo ne putem rata. Poslije viestranakih izbora u republikama, oekivali smo izbore i za itavu dravu, oekivali smo dogovor uz pomod Evrope za miran rasplet jugoslovenske krize. To to ste sada spomenuli samo svjedoi jednu udnu stvar, a to je da u bivoj Jugoslaviji demokratski izbori na nivou cijele drave nikada nisu bili odrani. Bogidevid: Nisu nikada, oni su se zavrili na nivou republika. To je, prije svega, bio interes republika. Treba napomenuti da je ustav iz 1974. godine ved bio prekren kada je pokrajinama oduzeto pravo koje su imale kao konstitutivni dijelovi Federacije, ali ne u svojstvu drava, kao to su to bile republike. Tada ved imamo prvi udar na ustavno ureenje Jugoslavije. Da li je realna pretpostavka da bi, da je bilo izbora na nivou Jugoslavije, nacionalistike politike bile poraene? Bogidevid: Ne mislim da bi bile poraene. Nacionalistike politike su regrutovale svoje predstavnike u parlament Jugoslavije, ali bismo imali due trajanje institucija drave i kakav-takav dogovor o raspletu Jugoslavije. Ja bih vas podsjetio na razne prijedloge, vrst prijedlog za unitarizacijom, centralizacijom i dominacijom u parlamentu od strane Srbije, Crne Gore, Kosova i Vojvodine, ali smo, s druge strane, imali prijedlog za jedno konfederativno ureenje koje bi znailo i zajedniko trite I zajedniku vojsku i ljudska prava, ali i neku vedu samostalnost republika bez hegemonije, bez vladanja bilo koje republike nad drugom ili bilo kog naroda nad drugim. Postojao i tredi prijedlog o takozvanoj asimetrinoj federaciji? Bogidevid: To je bio prijedlog Gligorova i Izetbegovida o asimetrinoj federaciji, ali niti jedan od tih prijedloga nije bio prihvatan.

VJEROVAO SAM U MARKOVIDEV PROGRAM

Za premijera dolazi Ante Markovid. Sa njim raste nada da ekonomija moe spasiti dravu. Vi ste jedan od onih ljudi koji su, kad god su imali priliku, insistirali na tim ekonomskim pitanjima i privatno, a konano - i po dunosti. Bogidevid: Posao vlade, prije svega, je bila ekonomija. Predsjednitvo je bilo prinueno da usvaja niz za-kona kao privremene mjere da bismo podrali reforme Ante Markovida. Podrali smo ih zato to su dale rezultate. Podsjetidu vas da smo prije usvajanja paketa mjera Ante Markovida imali http://www.scribd.com/ | 08.05.2012

ZASTO SE RASPALA JUGOSLAVIJA 2012

inflaciju od nekoliko stotina posto. Devedesete godine smo je sveli skoro na nulu, kurs marke i dinara je stabiliziran 1:7. Pored svega, imali smo, to je najvanije, podrku iz Evrope i svijeta za tako uspjean paket ekonomskih reformi. Naravno, ja znam da je za uspjenu realizaciju ekonomije potreban politiki ambijent, to nije sporno, ali sam oekivao da de ekonomija, ono od ega se ivi, odrati koliko-toliko razumnim ljude na ovim prostorima da ne doe do krvoprolida. Ako se na trenutak vratimo na Va prethodni odgovor, mislite li da smo imali jugoslovensku instituciju punu delegata, bez obzira koliko bili suprotni, koji moraju da se sastaju i prave kompromise, a uz to jo i ekonomiju Ante Markovida koja bi produavala potrebu tog politikog dogovora, da bi stvari moda bile drugaije? Bogidevid: Ja mislim da bi bile drugaije. Naravno, uz sve to je trebalo malo dobre volje da stvari krenu u tom pravcu. Naalost, prvi protivnici reformi Ante Markovida su bili tada, moda ba po redoslijedu, Beograd, Zagreb, pa Ljubljana. Bogidevid: Nije sporno da su oni istrajavali na svom projektu koji je ved bio utvren i po svaku cijenu, bez obzira na posljedice. Tada, recimo, da im je neko rekao da de deset godina kasnije dodi do stvaranja Pakta o stabilnosti za jugoistonu Evropu i da niko u rezervatu ne moe opstati, da se Evropa ujedinjuje i da od Rima do Stokholma putujete bez pasoa, da im je neko tada rekao da je to to se ini besmisleno, da su evropski standardi puna ravnopravnost svih ljudi i graana u Jugoslaviji, bez majorizacije, bez vladavine jednih nad drugim, bez svega onoga to bi znailo eventualnu asimilaciju brojano manjih naroda, i da je to bilo prihvadeno, mi bismo imali podrku za Jugoslaviju u Evropi. To bi znailo sasvim drugi put, bez 500.000 ubijenih i 5 miliona prognanih ljudi koji su ostali bez svojih kuda i bez svoje imovine. I vjerovatno bismo imali sada ved lanstvo u Evropskoj uniji? Bogidevid: lanstvo u Evropskoj uniji najvjerovatnije bi se do dananjeg dana ved dogodilo. Imamo koliko hodete primjera, od prve evropske trojke, Van den Bruk, an Pos i ani de Mikelis, do aka Delora i aka Santera, koji su dolazili ovdje i koji su davali podrku takvom evropskom projektu. Tada su se u Evropi dogaali krupni procesi: pad Berlinskog zida, projekat Evrope Mastrihta, odnosno jedinstvene valute, irenje Evropske unije, to jest prerastanje Evropske zajednice u Uniju. Sve se to dogaalo tih godina ukljuujudi i raspad Sovjetskog Saveza i prijetnje da de, ukoliko stvari tamo krenu krivim tokom, Evropa biti zapljusnuta milionima izbjeglica. U knjizi Stipe Mesida se citira Va stav da bi rat u bivoj Jugoslaviji bio poguban ne samo za nju ved i za Evropu. Bogidevid: Ja sam tada to govorio. Naravno da nisam bio niti prorok niti maioniar, ali nije bilo teko zakljuiti da je Jugoslavija dio Evrope, bar geografski, a sa druge strane, ne moe se govoriti o ujedinjenoj Evropi dok je na bilo kom dijelu izjeda rakrana, na bilo koji nain, a rat posebno. To se zapravo i dogodilo. Ko je jo od lanova Predsjednitva SFRJ osim Vas podravao reforme Ante Markovida? Bogidevid: Neosporno, uvijek smo imali vedinu za usvajanje tih zakona koji nisu mogli dobiti podrku na parlamentu Jugoslavije. Istakao bih posebno ljude koji su profesionalno vie vezani za ekonomiju, kao na primjer Drnoveka, Tupurkovskog, uvara i kasnije Mesida, Rizu Sapundiju, ovjeka sa Kosova, dok nije bio smijenjen. Zavisno od prilika, davali su je i drugi lanovi Predsjednitva, nije to uvijek bila otra podjela.

http://www.scribd.com/ | 08.05.2012

ZASTO SE RASPALA JUGOSLAVIJA 2012

Malo prije ste spomenuli da je zbog gotovo nemogude suglasnosti u Vijedu republika i pokrajina Predsjednitvo esto bilo u situaciji da donosi privremene mjere, odnosno zakone kao privremene mjere. Ko blokira zakone i zbog ega? Bogidevid: Prije odgovora na to pitanje redi du vam poziciju slovenaku, recimo i vi dete vjerovatno imati prilike da dobijete odgovore - kada je formiran DEMOS u Sloveniji i kada je, u vrijeme odvajanja od Jugoslavije, Jana predlagao da jo tri godine ostane JNA i na prostoru Slovenije. Dakle, sve opcije su bile u toku, samoste vedine koju su imali poslanici iz Srbije, Crne Gore, Kosova i Vojvodine, sve republike nisu bile u ravnopravnom poloaju. Sve je to pothranjivalo nacionalizam i separatizam, ne razmiljajudi o posljedicama. Bosna i Hercegovina i Makedonija podravaju najvedim brojem zakone. Zato samo ove dvije republike koje su najmanje razvijene i koje su morale su biti svjesne da bi u trinoj ekonomiji najgore prole? Bogidevid: Mislim da je sasvim logino to su Makedonija i Bosna i Hercegovina nudile sve mogude kompromisne prijedloge kako bi se stvari rijeile mirnim putem, jer je objektivno njima i bilo najtee. Pogledajte samo makedonsko okruenje i odnose sa susjedima, ili okruenje BiH i projekte za njenu podjelu, ili ak nestanak, koji nisu od jue, velikodravne ideje Srbije i Hrvatske koje dolaze ved dobrih nekoliko desetljeda. Znajudi sve to, bosanskohercegovako i makedonsko rukovodstvo su, stajudi na strani reformi Ante Markovida, davali onaj posljednji vapaj da se stvari rijee bez rata. Makedonija je za sada i uspjela. Bogidevid: Jeste. Ona je za sada, zahvaljujudi mudrosti Kire Gligorova prije svega I sticajem okolnosti, veoma uspjeno izala iz ove ratne, poratne i predratne situacije, jer od svih jugoslovenskih republika jedino u njoj nije poginuo niti jedan ovjek. Bez obzira kako de izgledati bududnost Makedonije, bez obzira ta de se dogoditi sa tom dravom, mislim da u ovom naem vremenu, u kome mi ivimo kao generacija, to zasluuje divljenje i potovanje za rukovodstvo koje je uspjelo na taj nain da rijei problem.

MRTVA TRKA
Da se vratimo sjednicama Predsjednitva. Na jednoj od njih se pojavio Defri Saks, koga je doveo Janez Drnovek. Da li je to bilo dogovoreno? Bogidevid: Drnovek je iskoristio svoje poznanstvo sa jednim od najvedih ekonomskih strunjaka tada u svijetu, mladim naunikom Saksom i obavijestio o tome Predsjednitvo. Dali smo saglasnost. Razgovor je bio veoma interesantan, on nas je ohrabrio i svojom podrkom, ali i brojnim sugestijama. To je davalo neku nadu da bismo se uz podrku Evrope i svijeta mogli izvudi iz situacije nadolazedeg rata. Moe li se redi da je tada formiran ekonomski lobi u kome su bili Bogidevid, Drnovek i Tupurkovski? Bogidevid: Pa moda bismo mogli i tako redi, jer ostale institucije nisu funkcionisale i ne treba zaboraviti da smo jo uvijek ivjeli u jednopartijskom sistemu, teda se ved tada Savez komunista raspao kao jedan od stubova jednopartijske drave. Dok ne doe do viestranakih izbora za itavu zemlju, oekivali smo da de se to premostiti uspjenom ekonomijom.

http://www.scribd.com/ | 08.05.2012

ZASTO SE RASPALA JUGOSLAVIJA 2012

Naravno, lako je danas biti pametan, ali to iz ove perspektive izgleda kao mrtva trka, u kojoj su ekonomski interes, trina ekonomija, koju Vi zastupate, sa jedne strane, a sa druge strane politike - politike manipulacije... Vi tu bitku gubite. Bogidevid: To je tano. Toliko je narasla ta nacionalistika histerija koja je proizvela mrnju, strah i rezultirala nasiljem u ostvarivanju velikonacionalnih projekata da je bitka izgubljena sa tako tekim posljedicama, od kojih de se ovi prostori oporavljati ko zna koliko godina. Evropa tih dana nudi 4 milijarde dolara za obnovu i momentalno prikljuenje Evropskoj uniji, to bi za graane Jugoslavije znailo strahovit skok u bududnost i sa stanovita standarda, putovanja, obrazovanja, tehnologije... Ko to nije hteo da prihvati? Bogidevid: Tano je da je Evropska unija sve to ponudila. Iz ove perspektive kada gledamo moda je do toga dolo malo kasno. To se dogaa negdje 30. juna 1991. godine. Do tada smo ved imali zahtjev za uvoenjem vanrednog stanja, tada su ved Slovenija i Hrvatska donijele odluke o osamostaljenju, 26. juna dolazi do rata u Sloveniji. Naravno, ekonomske reforme i dalje daju izvanredne rezultate, imamo veliku podrku svijeta za ostvarivanje projekta ekonomskih reformi, ali je drava obezglavljena. 15. maja iste godine nije izabran predstavnik Hrvatske, Stipe Mesid, i Evropska unija, odnosno njeni predstavnici, ak de Lor i ak Santer, dolaze u Beograd, gdje provode 48 sati. Sreli su se sa svim lanovima Predsjednitva, odnosno sa predsjednicima republika, sa premijerom Markovidem koji je bio njihov domadin tada. Jasno su precizirali svoje zahtjeve. Oni trae integritet Jugoslavije, uvoenje trine privrede, potivanje ljudskih prava, izbor predsjednika Predsjednitva, jer je sve do izbora Stipe Mesida to bila puka formalnost. Poslovnikom o radu je bio utvren redoslijed i apsolutno nikakvu ulogu glasanje nije imalo. Republika je samim predlaganjem lana Predsjednitva odredila i njegovu daljnju sudbinu. Prvi put 15. maja 1991. godine Stipe Mesid formalno ne dobija podrku i sve do 30. juna ostaje obezglavljena drava, ukljuujudi da ne funkcionie vrhovna komanda. Blokiran je I parlament, koji je kako-tako funkcionisao. Porededi tu sumu od 4 milijarde dolara i ovu pomod koja danas stie, ini se da se radi o gotovo istoj sumi, samo to je u meuvremenu zemlja potpuno unitena. Bogidevid: Ne bih se sloio da je na istom, jer sada smo formalno dobili veliku pomod na donatorskim konferencijama, ona se krede oko 5 milijardi dolara. Meutim, ukupni trokovi meunarodne zajednice su mnogo, mnogo vedi za sve organizacije koje su na ovim prostorima u funkciji uspostave trajnog mira i stabilizacije jugoistone Evrope. Osim toga, Evropu smo napunili izbjeglicama i zato su neuporedivo vedi trokovi danas od onih tada. To je vrijeme kada je Miloevid faktiki ved ukinuo pokrajine, ali ne i njihovo pravo da imaju svoje predstavnike u Predsjednitvu Jugoslavije. Bogidevid: I dalje smo imali osam lanova Predsjednitva, po ustavu iz 74. godine I imali smo predstavnike pokrajina. Da li je iko ukazivao na to da Miloevid, nakon to je nelegalno ukinuo pokrajine, zatim imenovao svoje ljude za njihove predstavnike, svaki put ima po etiri glasa unaprijed? Bogidevid: Ukazivali smo na to, ali promjena ustava drave je formalno stvar parlamenta Jugoslavije, a mijenjanjem ustava Srbije Miloevid je ukinuo pokrajine. 6

http://www.scribd.com/ | 08.05.2012

ZASTO SE RASPALA JUGOSLAVIJA 2012

NE VOJNOM UDARU
Tenkovi na ulicama Beograda 9. marta 1991. godine. Kako je dolo do te odluke? Bogidevid: 9. marta 91. godine dogodile su se velikestudentske demonstracije, takozvana pliana revolucija, kada su stotine hiljada mladih ljudi izale na ulice Beograda. Sjedam se dobro, bila je nedjelja, lanovi Predsjednitva su bili u republikama, u gradovima iz kojih dolaze u Beograd. Telefonom smo obavijeteni da damo saglasnost, koju bismo verifikovali sutradan na samoj sjednici, da vojska zatiti savezne objekte. Vedina lanova Predsjednitva, ukljuujudi i mene, za takav prijedlog nije imala nikakve rezerve zato to se to moglo dogoditi i bez nae saglasnosti. Niko tenkove nije spominjao. Uvee smo imali priliku vidjeti tenkove na ulicama i bili smo okirani. Naravno, ta odluka je ponitena odmah, tenkovi su vradeni u kasarne, ali se ustvari dogodila jo jedna obmana, jo jedna prevara od strane aktuelnog predsjednika Predsjednitva, Borisava Jovida. Sada dolazimo do dogaaja koji je stavio peat na vau politiku karijeru i na vas kao izrazito principijelnog i moralnog ovjeka. Govorim o sjednici Predsjednitva Jugoslavije, odranoj 12. marta 1991. godine. Gdje je ona odrana? Bogidevid: Sjednica od 12. marta 1991. godine, odrana u vrijeme tih velikih demonstracija u Beogradu, nije bila u Palati Federacije, nego u komandnom mjestu JNA, to je bilo neuobiajeno u startu. Ko je donio odluku da se sjednica tu odri? Pretpostavljam da to nisu bili lanovi Predsjednitva? Bogidevid: lanove Predsjednitva niko nije ni konsultovao. Oito da su se dogovorili Jovid i Kadijevid. Da li ste uopte znali gdje vas i u koju prostoriju vode? Bogidevid: Ne. Vi ste, znai, saznali da de se sjednica odrati u Vojnoj komandi tek kad ste ulazili unutra. Bogidevid: Tek kad smo doli, jeste. To je bio dan kada je faktiki planiran vojni udar. Bogidevid: To je bio dan kada je trebalo donijeti, formalno, odluku o povienoj borbenoj gotovosti JNA. Kao to se kasnije moglo vidjeti iz brojnih memoara, a posebno iz Jovideve knjige, planirano je da se uvede vojna uprava u Hrvatskoj, Sloveniji, a vojno-politikim mjerama trebalo je sruiti rukovodstvo u Bosni I Hercegovini i kako kau probugarsko rukovodstvo Makedonije na elu sa Gligorovim. Gospodine Bogidevidu, da li vas je bilo strah? Bogidevid: Ne, nije me bilo strah iz jednostavnog razloga to je sve to sam radio, ukljuujudi i ovu sjednicu, radio sam sam, bez bilo kakvih tajnih i javnih dogovora i pekulacija. Dakle, sam sam odluivao u skladu sa svojom savjedu, imajudi stalno u vidu da predstavljam cijelu Bosnu i Hercegovinu i njene graane, bez obzira na naciju i vjeru. Znao sam da nemam podrku Parlamenta BiH to god da napravim. Znai, bez podrke Parlamenta BiH, bez podrke bilo koje politike strukture, pa ak ibez podrke graana, iako su vas oni izabrali, jer nisu mogli da izau na ulicu i kau:Mi podravamo Bogida Bogidevida. http://www.scribd.com/ | 08.05.2012

ZASTO SE RASPALA JUGOSLAVIJA 2012

BOGIDEVID: U vremenu od 1989. do 1991. godine stvari su se promijenile i u BiH.Nacionalna homogenizacija koja je dala podrku nacionalnim partijama i nacionalnimvoama stvorila je jedan sasvim drugaiji politiki ambijent i u samoj BiH. Ljudi su sesvrstavali uz nacionalnog vou i nacionalni program. Sa druge strane, ono to saminio u Predsjednitvu SFRJ je vrlo bitno, jer je odredilo bududnost stvari na ovimprostorima, ali meni je bilo to kao i svaka druga sjednica. Kaete da vas nije bilo strah. Da li ste razmiljali da bi vas mogli uhapsiti? BOGIDEVID: Neke moje kolege su kasnije objavile da su mislili da su ved uhapeni. Mismo svi bili na okupu, bili smo u izolaciji i na neki nain smo bili ved uhapeni, samo je to trebalo objaviti. Na sjednici ste sjedili u vojnim kabanicama. BOGIDEVID: Zanimljivo je da je 12. marta bilo izuzetno hladno u prostoriji u kojoj smobili jer je bila ispod nivoa zemlje, ti prostori se koriste samo u ratu. Trebalo je, dakle,donijeti takvu jednu odluku i ja sam, naravno, razmiljao samo o tome. To je bilovrijeme kada smo imali inflaciju na nuli, podrku itavog svijeta; nemamo jodezintegraciju, niti odluke o otcjepljenju iz Jugoslavije; studenti su na ulicamaBeograda, ali to je bila stvar lokalnih vlasti. Trebalo je donijeti odluku o povienjuborbene gotovosti, znai donijeti odluku o ratu, o poetku rata 12. marta 1991.godine. Razmiljao sam samo u kategorijama - protiv koga? Niko Jugoslaviju nijenapao ni izvana niti iznutra. Protiv nas samih da povedemo rat, zato? Da li imammoralno pravo, ne vie samo kao lan Predsjednitva, da u rat gurnem populaciju,sinove, majke, oeve vojnika koji su bili na odsluenju vojnog roka? Da ne govorim ohiljadama i hiljadama mladih ljudi koji bi bili mobilisani kao rezervisti, da idu odSlovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine da ratuju protiv nas samih. Naravno da jatakvu odluku ne bih nikada donio - ni po cijenu ivota. Kamere tajno snimaju sastanak Predsjednitva, a vi kao njegov lan to ne znate. BOGIDEVID: Vojne kamere su snimale tu sjednicu da bismo kasnije mogli vidjetisnimke putem BBC-ja. Ti su snimci kod kude bili u funkciji propagande, odnosno ufunkciji da se pokae u dnevno-politikoj upotrebi ko je za, a ko je protiv, iakoobjektivno, od Titove smrti do tih dana nikada niste mogli saznati kako je koji lanPredsjednitva glasao, jer se odluke donose konsenzusom. To je jedan ef drave, iakosjedi osam ljudi, to nije parlament, to nije bilo koji dravni ili nedravni organ, gdje seposlovnikom donose odluke preglasavanjem. im je jedan ovjek protiv, kojipredstavlja dio Jugoslavije, znai vi ste majorizirali taj dio. To nije bila praksa. Da budemo precizni. Znai, generali odluuju da snimaju svoje nadreene, svojuvrhovnu komandu, ne obavjetavajudi vas? BOGIDEVID: Generali su, siguran sam, dobili saglasnost od predsjedavajudeg Predsjednitva, Borisava Jovida. Da rezimiramo, na sjednici vas odvuku u prostorije u kojima nikada niste bili - bezvaeg znanja, zatim podnose prijedloge o vojnom udaru - bez vaeg znanja, pri emutajno snimaju lanove Predsjednitva - bez njihovog znanja. Da li mi govorimo oozbiljnoj dravi i ozbiljnom Predsjednitvu? BOGIDEVID: Ved tada se ne moe govoriti o ozbiljnoj dravi i ozbiljnom Predsjednitvu.Savezni sekretar za narodnu odbranu, koji u to vrijeme nije vieodlazio da sjednicevlade nego je slao zamjenika, ved je tada izjavljivao kako nema povjerenja i kako nemoe podnijeti da mu jedan Janez Drnovek bude vrhovni komandant. Kao to je bilapartijska drava, tako je bila i partijska vojska. Oni su vidjeli nadolazede promjene i tosu bili posljednji otpori prema tim promjenama. U svim republikama su se dogodilepromjene, izuzev Srbije i Crne Gore. Zato nije bilo http://www.scribd.com/ | 08.05.2012

ZASTO SE RASPALA JUGOSLAVIJA 2012

teko izmanipulisati vojni vrh da seprikloni navodno pravim zatitnicima, spasiteljima Jugoslavije, koji su je zapravonajvie ruili uz pomod vojske. Na toj sjednici, sa jedne strane imamo etiri Miloevideva glasa i sa druge strane Sloveniju, Hrvatsku, Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu sa Bogidem Bogidevidem. Vaa je pozicija najtea, jer svi osim vas imaju iza sebe odluke svojih skuptina i nadlenihorgana, a vi nemate. BOGIDEVID: Tu su planirana dva scenarija. Na toj sjednici su, istina je, ljudi govorili i uime svog sabora, sobranja, parlamenta zato to po ustavu lanovi Predsjednitvaodgovaraju parlamentu svoje republike, bez obzira da li su ih oni birali ili su dolireferendumom. Parlament ih je ionako morao potvrditi. Meutim, u to vrijemeParlament BiH nikada nije doveo do kraja svoju sjednicu, a pogotovo nije usvojio nekizakon. Klubovi poslanika su ili naputali sjednice ili su se meusobno tolikokonfrontirali da nije moglo dodi do saglasnosti. Za bilo koju odluku, za ili protiv, ja uParlamentu BiH ne bih imao saglasnost. Moje jedino uporite bio je aktuelni ustav,zakon o narodnoj odbrani, procedura i - zato ne redi - lina savjest. Sjednica se prekida, lanovi Predsjednitva odvojeno razgovaraju sa vojnim autoritetima tri zemlje, u Londonu je bio Mamula, u Parizu Adid, a u Moskvi Kadijevid. BOGIDEVID: To se dogodilo dan poslije sjednice koja je prekinuta. Sve je bilo mimoodluke Predsjednitva. Kao to ste vidjeli, Borisav Jovid je naknadno izjavio bukvalno:Ja sam poslao Kadijevida kod ruskog generala Jazova da se konsultuje da li demodobiti podrku za vojni udar, to su nae stvari i o tome niko nije bio obavijeten. Bio je to odnos Kadijevid - Jovid, mimo sedam drugih lanova Predsjednitva koji imaju jednako pravo na sve informacije i imaju isti status. Ja sam ved rekao da je to trebaloda bude kao jedan ef drave. Kadijevid u Moskvi je od Jazova dobio odgovor dasaekaju da se smijeni Gorbaov, pa de moda dobiti podrku za vojni udar. A Londoni Pariz su odgovorili u smislu da je to unutranja stvar jedne drave, u koju se oni nebi mijeali. Vojni vrh je znao da nijedan vojni udar na svijetu nije uspio bez podrke jedne velike strane sile. Kada ste vi saznali da je Kadijevid tajno iao u Moskvu? BOGIDEVID: To se dogodilo mnogo kasnije, kada je premijer Ante Markovid boravio uMoskvi. Tada su njemu saoptili da je bio Kadijevid, a on je obavijestio Predsjednitvo.

JOVIDEVE SUZE NEMODI PRED JEDNIM BOSANCEM

Htio bih da mi kaete neto o svakodnevnim prijetnjama usmjerenim na vas i lanove vae familije, u smislu politikog pritiska da glasate ovako ili onako. BOGIDEVID: Meni je od ranije bila poznata svaka totalitarna, svaka nacionalistikamatrica. Samo ako drugaije misli, ti si protiv mene, jer ljudi su se poistovjedivali saitavim kolektivitetom, sa itavim narodom. Narod - to sam ja. Ako si ti protiv mene,ti si protiv mog naroda - i obratno. Sjednica je nastavljena 14. i 15. marta. Izmeuostalih, pozvao me je Jovid. Ja nisam mogao vjerovati da ovjek u tim godinamapoinje da plae. Ja tom njegovom pritisku, kao i desetinama, stotinama drugihtelefonskih, pismenih, usmenih nisam podlegao. Nisam se nikada dvoumio, nisamse kolebao, nisam nikada imao drugo rjeenje. Nisu vam nuene kude, vile, Dedinje...? BOGIDEVID: Kude, vile, olakice, beneficije su se podrazumijevale. Ti prijedlozi sudolazili od izaslanika, ono kao prijateljski, doe vam se na kafu i kau: Zato da semui u nekom stanidu na Novom Beogradu, jer sam ja tada tamo stanovao, kadabi mogao imati neku vilu, pa dobar ivot, http://www.scribd.com/ | 08.05.2012 9

ZASTO SE RASPALA JUGOSLAVIJA 2012

neki raun Naravno da su to biliizaslanici, meni je bilo jasno kao dan, a ljudi koje ja od ranije poznajem. Zanimljivo je da se pritisak na vas vri, i to gotovo na samoj sjednici, ak i od straneljudi koji ne bi trebali ni biti informirani ta se deava. BOGIDEVID: Lako je sada sa ove distance govoriti. Zapravo, sve se dogaalo narelaciji Jovid Kadijevid - Miloevid i sateliti, odnosno ekspoziture u Sarajevu i Kninu -Karadid i Rakovid. Oni su svakog minuta bili na vezi i vrlo dobro obavijeteni. Jedantakav poziv od Karadida me je tada iznenadio, jer je sjednica bila drana u dubokojvojnoj i dravnoj tajnosti. Odjedanput vam zazvoni ovjek i govori o detaljimasjednice. To govori o mentalitetu i mentalnom sklopu ljudi, i kao dravnika i kaolinosti. Znai, Karadid kao ef jedne stranke zna, a Alija Izetbegovid kao predsjednikPredsjednitva BiH ne zna ta se deava? BOGIDEVID: U to vrijeme Predsjednitvo, ukljuujudi i gospodina Izetbegovida, nijeznalo. Ja sam ih nakon odranih sjednica informisao i informisao sam sve politikestranke o rezultatima zasjedanja i o mom stavu. Sve to govori da jedna paralelna, velikosrpska struktura dri stvari pod kontrolom. BOGIDEVID: Nesporno je drala sve pod kontrolom, ali je imala i podrku vojnog vrha. Do nove sjednice dolazi 13. i 14. marta 1991. godine sa modifikovanim prijedlogomkoji je u sutini isti. Svi su ponavljali svoje argumente, ali vi ostajete vrsto pri svomopredjeljenju. Gospodine Bogidevidu, to NE koje ste rekli na sjednicama je obiljeilovau politiku karijeru. Vi ste po nacionalnosti Srbin, bili ste izloeni nevjerovatnimpritiscima. Kako ste sve to izdrali? BOGIDEVID: Jednostavno. Ja nikada nisam imao potrebu da dokazujem ta sam, akosam to po roenju. Niko od nas nije birao oca ili majku, brata ili sestru, mjesto gdje dese roditi. I kome to dokazivati? Za mene je to besmisleno pitanje. Drugo, ja sam jasnoznao svoj mandat, da predstavljam sve graane Bosne i Hercegovine. Ako bih japredstavljao samo Srbe, ko bi predstavljao Muslimane, Hrvate, Jevreje, Rome,Italijane, ehe, Slovake...? Znate da je samo u Prnjavoru bilo preko trideset nacija.Dakle, taj stav i do danas je vaedi.

10

http://www.scribd.com/ | 08.05.2012