Djelovanje potresa na konstrukcije i osnove seizmikog prorauna

Graevinski fakultet u Osijeku

Kolegij Osnove prorauna i djelovanja na konstrukcije

Seizmoloka karta

Kvantifikacija potresa
Magnituda mjera osloboene energije Intenzitet opisna skala posljedica potresa na graevine, ljude i pojave u prirodi Dinamika svojstva potresnog gibanja: ubrzanje, brzina i pomak tla (inenjerska)

Odnos Intenzitet-ubrzanje
Izraz koji povezuje Intenzitet i ubrzanje tla prema log a = 0,25 I + 0,25

Intenzitet I

Vrno ubrzanje a u cm/s2

32

56

100 (100)

178 (200)

316 (300)

Potresni valovi
U trenutku iznenadnog pomaka na rasjedu dolazi do oslobaanja energije, a kroz stijensku masu prostiru se u okolinu potresni valovi. Oni mogu biti prostorni (u unutranjosti Zemlje) i povrinski (na njezinoj povrini).

Zapis potresa

Vremenski tijek ubrzanja, brzine i pomaka tla za vrijeme potresa u Crnoj Gori, 15.4.1979, registracija Petrovac, komponenta N-S

Koncept seizmike analize

ili
TO SE DOGAA S KONSTRUKCIJOM KADA SE DOGODI POTRES

JEDNADBA GIBANJA U POTRESU

Jednadba za elastini SDOF sustav
mu cu fSu mug t

Kada se jednadba podijeli s masom dobije se:

u 2
n

fS u

ug t

gdje je
n

k , m

c 2m

,
n

frenkvencija elastinog sustava

Tn

2
n

odnos priguenja sistema baziranog na kritinom priguenju 2m n ,neelastinog sistema koji vibrira unutar njegovog elastinog dijela.To je isto tako i priguenje pripadnog linearnog sistema. f S INERCIJSKA sila sustava. Jednadba za oviisi o dva parametra sustava n , Rijeenje Duramel-ov integral

DINAMIKI PRORAUN:

- Optereenje (horizontalno, dinamiko ili ekvivalentno statiko

za pravilne konstrukcije)

Konstrukcija (model)
- masa,

krutost, priguenje i poslijeelastino podruje

- elastino

Numerika analiza

MODELIRANJE DJELOVANJA

POTRES DINAMIKO DJELOVANJE

Na povrini zemlje potres se pojavljuje u obliku seizmikih valova Rayleigh i Love

Ubrzanje, brzina, pomak AMPLITUDA, PROMJENJIVI SMJER, CIKLUSI

Vrijeme TRAJANJE, FREKVENCIJA

Spektar potresa
Spektar potresa je obraeni zapis potresa. To je grafiki prikaz kojemu je na osi ordinata omjer spektralnog ubrzanja i najveeg ubrzanja tla, a na osi apscisa period vibracije osnovnog tona konstrukcije na toj lokaciji u sekundama. OVISI O TLU.

MODEL KONSTRUKCIJE

U praksi su primjenjiva dva tipa diskretnih modela : KATNI MODEL

PROSTORNI 3D MODEL

Katni model
Koncepcija katnog modela temelji se na pretpostavci da je stropna konstrukcija beskonano kruta u svojoj ravnini-

Kod konstrukcije sa beskonano krutom stropnom konstrukcijom dolazi samo do translacije i torzijske rotacije ploa, a bez savijanja.
U takvim sluajevima moe se odrediti krutost svakog kata za sebe, nezavisno od drugih katova.

m4 m3 m2 m1

sila

a b c

pomak

PRIGUENJE
Priguenje je odreeno numerikim vrijednostima kao postotak od tzv. Kritinog priguenja.

Preporuene vrijednosti priguenja a)1/2 toke poputanja Zavareni elik, prednapeti beton, dobro armirani beton (male pukotine) Armirani beton sa znaajnim pukotinama Ankerirani ili zakovan elik, drvo b)toka poputanja Prednapeti beton Armirani beton Ankerirani ili zakovani elik % 2-3%

3-5%

5-7%

5-10% 7-10% 1015%

DUKTILNOST I FAKTOR PONAANJA

MJERA POSLIJE ELASTINOG PODRUJA

FAKTOR PONAANJA q (EC8) FAKTOR R (ACI)

Duktilnost je izraena preko q-faktora ponaanja
Sila idealno elastino ponaanje (q=1,0) ogranieno duktilno ponaanje (q=1,5) duktilno ponaanje (q=3,0)

Pomak

Za q1.5 predvia se plastino ponaanje

IZBOR TIPA I VRSTE ANALIZE

Analiza moe biti : Prema vrsti i tipu optereenja: statika dinamika Dileme kako modelirati optereenje mogu se jedino javiti ako je optereenje potres. Prema nainu ponaanja gradiva: linearna nelinearna I u ovom sluaju dileme se mogu pojaviti samo u sluaju potresnog optereenja. Za sva ostala optereenja odabrat e se linearna analiza uglavnom.

METODE NUMERIKE ANALIZE

Za numeriku analizu modela konstrukcije kod seizmikog optereenja upotrebljavaju se razliite metode. Ako nas zanima vremenski tijek odgovora konstrukcije koristi se metoda direktne integracije. Kad nas pri dimenzioniranju zanimaju samo maksimalne vrijednosti moemo ih sa odgovarajuom tonou izraunati pomou spektra odgovora i modalnom analizom. U propisima i u praksi najee se koristi metoda ekvivalentnih statikih sila, koja je jednostavna i primjenjiva samo na regularne i simetrine konstrukcije.

POSTUPAK PREMA EC-8

koji sadre Pravilnici po kojima se mora proraun provoditi

ZADAVANJE POTRESNOG DJELOVANJA PREMA EC8-1

Potresna podruja Dravna vlast mora podijeliti dravni teritorij u potresna podruja ovisno o lokalnoj opasnosti. Prema definiciji, pretpostavlja se da je opasnost unutar svakoga podruja stalna. Opasnost se prikazuje s pomou jednoga jedinog parametra, tj. s vrijednou ag proraunskog ubrzanja tla na stijeni ili dobrome tlu, obino nazvanim proraunsko najvee ubrzanje tla.

Proraunsko ubrzanje tla koje odredi dravna vlast za svako potresno podruje odgovara referentnomu povratnom periodu od 475 godina. Za taj referentni povratni period dodijeljen je faktor vanosti KONSTRUKCIJE I = 1,0. U potresnim podrujima u kojima je proraunsko ubrzanje tla ag manje od 0,05 g nije potreban seizmiki proraun.

Tablica NAD.1 - Odnos intenziteta potresa i proraunskog ubrzanja tla ag

Intenzitet potresa u stupnjevima Ijestvice MKS-64 6 7 8 9
NAPOMENA

Proraunsko ubrzanje ag izraeno kao dio gravitacijskog ubrzanja g 0,05 0,10 0,20 0,30

Proracunsko ubrzanje ag izraeno u m/s2 0,5 1,0 2,0 3,0

Gravitacijsko ubrzanje uzima se zaokrueno na g - 10 m/s2

Zahtjevi koji se odnose na tlo

Openito Radi razvrstavanja tla u razrede moraju se provesti prikladna ispitivanja. Gradilite i temeljno tlo ne smiju biti izloeni riziku sloma tla. Za graevine male vanosti ( I 1,0 ) u podrujima male seizminosti ispitivanje tla moe se izostaviti. U takvome sluaju i u nedostatku tonijih podataka potresno se djelovanje odreuje uz pretpostavku da zahtjevi koje se odnose na tlo odgovaraju razredu B.

TABLICA TIPOVA TLA EC-8 Tip Opis geotehnikog profila vs,30 (m/s) tla A Stijena ili druga geoloka formacija 800 ukljuujui najmanje 5 m slabijeg materijala na povrini. B Nanosi vrlo zbijenoga pijeska, ljunka ili vrlo 360 krute gline debljine najmanje nekoliko do desetaka metara, sa svojstvom postupnoga 800 poveanja mehanikih svojstava s dubinom. C Debeli nanosi srednje zbijenoga pijeska, 180 ljunka ili srednje krute gline debljine od do nekoliko desetaka do vie stotina metara 360 D Nanosi slabo do srednje koherentni (sa ili bez mekim koherentnim slojevima) ili s 180 predominantno mekim do srednje krutim koherentnim tlima. E Profili koji sadre povrinski sloj koji karakterizira brzina vs tza tipove tla C i D i debljine od 5m do 20m, a ispod njih je kruti materijal s brzinom veom od vs 800m/s S1 Nanosi koji sadre najmanje 10m debeli sloj mekane gline s visoko plastinim indeksom 100 (PI40) i visokim sadrajem vode S2 Nanosi likvefakcijski osjetljivog tla pijeska i gline ili bilo koji tip tla koji nije opisan od A do E i pod S1 NSPT
(n/30cm)

Cu
(kPa)

50

250

15-50 15

70 do 250 70

10-20

vs,30 - srednja vrijednost brzine (L) poprenih povrinskih valova NSPT - standardni penetracijski test (broj udaraca) Cu - posmina vrstoa tla

Prikaz potresnog djelovanja u tlu na kojem je konstrukcija temeljena

Potresno djelovanje u nekoj toki na povrini tla prikazuje se tzv PRORAUNSKIM SPEKTROM odziva.

PRORAUNSKI SPEKTRI
4 INTERVALA NA APSCISI: 0 T TB: Sd(T) = ag S (2/3) + (T TB) ( T TC: Sd(T) = ag S 2,5 ( 1 / q ) 2,5/q 2/3)

TB

TC

TD: ag S Sd(T) = 2,5 ( TC T ) ( 1 / q ) ag ag S Sd(T) = 2,5 ( TC TD T 2 ) ( 1 / q )

TD

T: ag

gdje su: A) FIKSNE VRIJEDNOSTI: Sd(T) ordinata proraunskog spektra odziva T period vibracija linearnog sustava s jednim stupnjem slobode

ag proraunsko ubrzanje tla za tlo tipa A ( ag = I a g R) faktor popravka za priguenje, =1 za viskozno priguenje 5 % =
10 /(5 )

0,55

faktor donje granice za proraunski spektar preporuena vrijednost 0,2

B) Promjenjive vrijednosti, ovisne o tlu

TB, TC TD vrijednost kojom je odreen poetak i zavretak intervala na apscisi S parametar tla

TIP TLA A B C D E

S 1,0 1,2 1,15 1,35 1,4

TB (s) 0,15 0,15 0,20 0,20 0,15

TC (s) 0,4 0,5 0,6 0,8 0,5

TD (s) 2,0 2,0 2,0 2,0 2,0

C ) FAKTOR OVISAN O TIPU KONSTRUKCIJE

Faktor ponaanja q priblino je omjer potresnih sila kojima bi graevina bila izloena kad bi njezin odziv bio u cijelosti elastian i potresnih sila koje se upotrebljavaju u proraunu.

ODREIVANJE SILA POTRESA ZA ZGRADE PREMA EC8-1

PRORAUNSKI SPEKTRI ZA PRORAUN ZGRADA OVISE O -FAKTORU VANOSTI GRAEVINE i

-FAKTORU PONAANJA q

Razredi vanosti i faktori vanosti

Zgrade se openito razvrstavaju u etiri razreda vanosti to ovisi o veliini zgrade, njezinoj vrijednosti i vanosti za javnu sigurnost i mogunost ljudskih gubitaka u sluaju ruenja. Razredima vanosti I vanosti pridijeljeni su razliiti faktori

Definicije razreda vanosti te pridrueni faktori vanosti dani su u slijedeoj tablici

Tablica Razredi vanosti i faktori vanosti za zgrade Razre d vano sti IV Faktor vanosti
I

Zgrade Zgrade ija je cjelovitost pri potresu ivotno vana za zatitu ljudi, npr. bolnice, vatrogasne postaje, elektrane i td. Zgrade ija je potresna otpornost vana sa stajalita posljedica vezanih za ruenje, npr. kole, dvorane za skupove, kulturne institucije itd. obine zgrade koje ne pripadaju drugim kategorijama Zgrade manje vanosti za javnu sigurnost, npr. poljoprivredne zgrade itd.

1,4

III

1,2

II I

1,0 0,8

Faktori ponaanja ARMIRANOBETONSKIH ZGRADA Faktor ponaanja q kojim se uzima u obzir kapacitet troenja energije za svaki proraunski smjer odreuje se kao: q = q0 kW 1,5

gdje je: q0 osnovna vrijednost faktora ponaanja ovisna o konstrukcijskoj vrsti kW faktor koji odraava prevladavajui oblik sloma konstrukcijskog sustava sa zidovima

q0

za razliite konstrukcijske tipove odreuje slijedea tablica

DCM
3,0 ( U / 1) 3,0 2,0 1,5

TIP KONSTRUKCIJE OKVIRNI, DVOJNI, POVEZANI ZIDNI NEPOVEZANI ZIDNI TORZIJSKI MEKANI SUSTAV SUSTAV OBRNUTOG NJIHALA

DCH
3,0 ( U / 1) 3,0 ( U / 1) 3,0 2,0

Vrijednosti faktora ( U / 1) sistematizirane su u slijedeoj tablici OKVIRI N=1 N1 L=1 N L1 ( U / 1) 1,1 1,2 1,3 SUSTAVI SA ZIDOVIMA 2 nepridana zida uzduno Vie nepridranih zidoca isti sustav sa zidovima ( U / 1) 1,0 1,1 1,2

Faktor kW koji odraava prevladavajui oblik sloma konstrukcijskog sustava zidova ima ove vrijednosti: 1,0 kW = (1 +
0)

za okvirne sustave i dvojne sustave jednako vrijedne okvirnim /3 1 za zidne sustave, za dvojne sustave istovrijedne zidnim

gdje je: prevladavajui koeficijent oblika zidova konstrukcijskog 0 sustava ( 0= prevl. (Hw / lw) Ako se koeficijent oblika Hw / lwi svih zidova i konstrukcijskog sustava znatno ne razlikuje, prevladavajui koeficijent oblika 0 odreuje se ovako:
0

Hwi /

lwi

gdje je: Hwi visina zida "i" lwi duljina presjeka zida "i".

Faktori ponaanja zidanih zgrada

Nain gradnje Nearmirano zie Omeeno zie Armirano zie Faktor ponaanja qo 1,5 2,0 3,0 2,5 3,0

POSTUPAK PRORAUNA
METODA EKVIVALENTNIH STATIKIH SILA

Ovaj proraun moe se primijeniti na zgrade koje imaju osnovni period vibracija T1 u dva glavna smjera manji od 4 TC T1 2,0 s

Dakle: 1. korak u proraunu: ODREDITI PERIOD OSNOVNOG OBLIKA

Proraun perioda osnovnog oblia vibracije zgrada

T1 moe se priblino izraunati prema formuli:

T1 = Ct H

3/4

gdje je: T1 osnovni period vibracija zgrade u s 0,085 za prostorne eline okvire 0,075 za prostorne armiranobetonske okvire 0,050 za sve druge graevine visina zgrade u m.

Ct =

2. korak u proraunu odrediti Ukupnu potresnu poprenu silu

Ukupna potresna poprena sila Fb za svaki glavni smjer odreuje se formulom: Fb = Sd (T1) W gdje je: Sd(T1) T1 W
Ei

ordinata proraunskog spektra za period T1

osnovni period vibracija zgrade za horizontalno popreno gibanje u promatranome smjeru ukupna teina zgrade za G+
Ei

faktor kombinacije za korisno djelovanje u potresu

Koeficijenti kombinacija za promjenljiva djelovanja u potresu

Koeficijenti kombinacije
Ei Ei

raunaju se iz formule:

2i

gdje su vrijednosti

dane u tablici za proraun

Ei

Tablica Vrijednosti Vrsta promjenljivoga djelovanja za razrede A-C * za razrede A-C * Zauzetost katova katovi zauzeti neovisno neki katovi imaju povezanu zauzetost

najvii kat ostali katovi najvii kat katovi s povezanom zauzetou drugi katovi

1,0 0,5 1,0 0,8 0,5

za razrede D-F * arhivi * Razredi po ENV 1991-1

1,0

3. korak u proraunu je

Raspodjela horizontalnih potresnih sila Po visini graevine KATNE SILE

Horizontalne KATNE sile Fi odrede se jednadbom: Fi = Fb (zi Wi ) / ( z j Wj ) gdje je: zi, zj visina masa mi, mj iznad razine potresnoga djelovanja (temelj). Horizontalne KATNE sile Fi raspodjeljuju se na nosive elemente toga kata (zidovi i stupovi) u

OMJERIMA NJIHOVIH KRUTOSTI.

Sluajni torzijski uinci

Kao dodatak stvarnoj ekcentrinosti, da bi se obuhvatile nesigurnosti razmjetaja masa i prostorna promjenljivost potresnoga djelovanja uzima se da je proraunsko sredite masa svakoga kata (i) pomaknuto sa svoga poetnog mjesta u svakome smjeru za dodatnu sluajnu ekscentrinost:

e1i =

0,05 Li

gdje je: e1i sluajna ekscentrinost katne mase "i" od njezina poetnog mjesta, a uzima se u istome smjeru za sve katove Li izmjera kata okomito na smjer potresnoga djelovanja.

Kombinacija komponenata potresnoga djelovanja

Horizontalne komponente potresnoga djelovanja
kombinacije (zbroja) horizontalnih djelovanja prema formulama: komponenata potresnoga

a) EEdx "+" 0,30 EEdy b) 0,30 EEdx "+" EEdy

gdje je: "+" podrazumijeva se "kombinirati s" EEdx unutarnje sile od potresnoga djelovanja u smjeru osi x konstrukcije EEdy unutarnje sile od potresnoga djelovanja u smjeru osi y konstrukcije

Kombinacija potresnoga i drugih djelovanja Proraunska vrijednost Ed unutarnjih sila za potresnu proraunsku situaciju odreuje se kao kombinacija vrijednosti mjerodavnih djelovanja. Gkj "+" I AEd "+" Pk "+" 2i Qki gdje: "+" podrazumijeva "kombinira se s" podrazumijeva "zbroj uinaka od ..." Gkj karakteristina vrijednost stalnoga djelovanja "j" faktor vanosti, vidi toku 2.1 (3) I AEd proraunska vrijednost potresnog djelovanja za referentni povratni period (npr. proraunski spektar prema toki 4.2.4) Pk karakteristina vrijednost prednapinjanja nakon svih gubitaka koeficijent kombinacija za nazovistalnu 2i vrijednost promjenljivoga djelovanja "i" Qki karakteristina vrijednost promjenljivoga djelovanja "i"

Djelovanje potresa na konstrukcije i osnove seizmikog prorauna Primjer prorauna

Graevinski fakultet u Osijeku
Kolegij Osnove prorauna i djelovanja na konstrukcije

1. EKVIVALENTNE STATIKE SILE MANJE I JEDNOSTAVNIJE GRAEVINE

Npr: Dvokatna obiteljska zidana zgrada prema tlocrtnoj skici Treba nainiti proraun na djelovanje potresnih sila. Izmjere zgrade: tlocrt 10x14 m, visina 3 x 2,80 m

1. Teina zgrade u potresu

stalno+EQ

Stropne konstrukcije: - monolitna stropna konstrukcija od predgotovljenih stropnih gredica; s podovima iznosi g1=5 kN/m2 - teina pregradnih zidova, proelja i parapeta g2=2,0 kN/m2 - visina stropne konstrukcije 0,20 m Krovite ima teinu g3= 2 kN/m2 tlocrta i oslanja se na zidove u smjeru osi x Uporabno optereenje na svim stropnim konstrukcijama q=2 kN/m2

Proraun ukupne teine zgrade

a) Vlastita teina G1 = 5 . 3100 = 15500 kN

b) Stalno optereenje A kata = 459 m2 - na krovu izol. slojevi Qtop-iz . Akata = 3,0 . 459 = od proelja Qpro = gpr.Akata = 2,08 . 459 = - na karakteristinom katu podovi i pregr. zidovi 1,7 . 459 = od proelja c) Uporabno optereenje - snijeg i vjetar - na katovima Qp = Qk,E . 459 = 0,3 . 459 = Stalno optereenje - ukupno G2 = (1377 + 955) + 4. (780 + 955) = Uporabno optereenje - ukupno Q = 138 . 4 =

1377 kN 955 kN 780 kN 955 kN

0 138 kN

9272 kN

552 kN

Ukupna teina zgrade W = G1 + G2 + Q = 15500 + 9272 + 552 = 25324 kN Provjera: w = W / A zgr = 25324 / 2295 = 11 kN/m2 tlocrta

FAKTOR VANOSTI I = 1,00 Obina stambena zgrada FAKTOR PONAANJA

qd = q0 . kW 1,5 q0 = 3,0 omeeno zie kW = (1 + 0) / 3 < 1 0 = prevladavajuui (Hw / w) iznosi koeficijent oblika zidova za Hw = 3,0 m i w = 6,0 m = 0,50 kW = 1,5 / 3 = 0,5 qd = 3,00 . 0,5 = 1,50

Proraun perioda prvog oblika vlastitih osciliranja zgrade

T1 = 0,05 H = 0,05 8,4 3 / 4 = 0,25 s H - visina zgrade

PRORAUNSKI SPEKTAR Potresno podruje: Intenzitet IX stupnja. Pripadajua vrijednost proraunskog ubrzanja a g = 0,3 g Razred temeljnog tla: "B" Konana vrijednost faktora ponaanja q=1,5

IZ OVIH PODATAKA SE IZRAUNA PRORAUNSKI SPEKTAR

Ordinata proraunskog spektra za period T1

Nalazi se u podruju horizontalnog dijela spektra izmeu toaka B i C jer je TB T1 TC Sd(T) = ( S 0) / qd =ag / g = 0,30 S = 1,00 0 = 2,5 qd = 1,50 seizmiki koeficijent za IX potresa parametar tla; tlo razreda B faktor poveanja spektralnog ubrzanja pri viskoznom priguenju =5% faktor ponaanja (konstrukcije)

Sd(T1) = (0,30 . 1,00 . 2,50) / 1,50 = 0,50

Proraun ukupne potresne sile

Ukupna potresna poprena sila u podnoju zgrade Fb = Sd(T1). W = 0,50 . 25324 = 12662 kN

Raspodjela ukupne potresne sile po visini zgrade

Teina karakteristinog kata W1-4 = 3100 + (780+955) + 138 = 4972 kN Teina najvieg kata W5 = W - W1-4 = 25324 - 4.4973 = 5432 kN Fi = Fb . (ziWi / ziWi) Tablica 2. - Raspodjela ukupne poprene sile po visini zgrade
Kat 5 4 3 2 1 Ukupno zi 15,0 12,0 9,0 6,0 3,0 Wi 5432 4973 4973 4973 4973 ziWi 81480 59676 44757 29838 14919 230670 ziWi/ziWi 0,353 0,259 0,194 0,129 0,065 1,000 Fi (kN) 4471 3279 2456 1633 823 12662

Proraun horizontalnih katnih krutosti

Horizontalna katna krutost konstruktivnog elementa = 1 . h3 / 12 EI + 1,2 h / GA

Horizontalna krutost je po definiciji k = 1 / (kN/m)

U omjerima krutosti katne se sile vertikalnim konstruktivnim elementima

razdjeljuju