You are on page 1of 5

Odmah preite na zdrav nain ishrane i pazite kako kombinujete namirnice.

Dr elton smatra da nije potreban period prilagoavanja i da nagli prelazak sa nezdravog na zdrav nain ishrane ne predstavlja nikakvu opasnost za organizam. to je prelazak bri, organizam e se pre osloboditi toksina. Najlaki nain da se pree sa nezdravog na zdrav nain ishrane je gladovanje. Nakon gladovanja ovek otkriva nov ukus hrane bez dodavanja eera i soli i uspeva da savlada elju za kafom, ajem, alkoholom, cigaretama i narkoticima. NEMOJTE JESTI SUVIE RAZNOVRSNU HRANU U OKVIRU JEDNOG OBROKA. Prema miljenju dr eltona, ovek pojede mnogo manje hrane ako prilikom jednog obroka jede samo jednu vrstu hrane. U to se moemo i sami uveriti. Ako jedemo jednu vrstu povra, bre emo se zasititi nego kada jedemo dve vrste povra. Raznovrsnost hrane je okida za prodrljivost i prejedanje. DAN ZAPONITE VOEM. Voe sadri bezbroj minerala, vitamina, eer u najpovoljnijem obliku za varenje i apsorpciju, a povrh svega je i ukusno. Meutim, voe nije univerzalna hrana, jer ne sadri dovoljno belanevina, kalcijuma i vitamina A. Dr elton preporuuje da jedete iskljuivo svee voe jer je zdravije nego suvo. Konzervisano i suvo voe esto nema nikakvu nutritivnu vrednost i predstavlja samo poslasticu. Voe treba da se jede kao poseban obrok. Tri ploda za jedan obrok trebalo bi da zadovolje potrebe odraslog oveka. JEDITE PUNO SALATE Lisnato povre je nezamenljivo u ishrani oveka i ne postoji voe koje moe da ga zameni. Lisnato povre sadri sloene belanevine koje odgovaraju belanevinama ljudskog organizma. itarice, korenasto povre i voe ne sadre dovoljno sloenih belanevina. Najbolje bi bilo da spremite salatu od najvie 4 vrste povra (bez zaina). Za salatu su najpogodniji: kupus, zelena salata, krastavac, luk, paradajz, perun i celer. Kupus sadri 10 puta vie kalcijuma nego zelena salata. Ne preporuuje se uzimanje velikih koliina ljutog povra, kao to je luk i rotkva. SVAKODNEVNO POJEDITE NEKOLIKO ORAHA Orasi sadre dovoljnu koliinu svih vrsta belanevina koje su neophodne za ljudski organizam. Sem toga, sadre veliku koliinu lako varljivih masti, minerala, vitamina i eera. Dr elton preporuuje da glavni izvor belanevina budu orasi, a ne meso. OGRANIITE UNOS MASNOA Masnoe koje unosimo u organizam (maslac, ulje, pavlaka i dr.) usporavaju proces varenja, naroito apsorpciju belanevina. Na taj nain one dovode do zadravanja hrane u elucu, nadimanja i intoksikacije jetre i bubrega. Dr elton

savetuje da se masnoe dodaju hrani nakon pripreme, a ne tokom nje i da se ne unose zajedno sa belanevinama. PIJTE SAMO OBINU VODU Voda je idealno pie za oveka. Sve ostalo pripada ili hrani (voni sokovi, mleko) ili otrovima (kafa, aj, kakao, vino). Oni koji su nakon dugogodinjeg korienja ostavili kafu ili aj patie od glavobolje. Meutim, one traju samo nekoliko dana. Voda ne treba da se pije samo onda kada oseamo e i nikako tokom obroka. PREKINITE SA UPOTREBOM SOLI I DRUGIH ZAINA Ove supstance nisu ni korisne ni potrebne organizmu. One menjaju ulo ukusa i usporavaju proces varenja hrane. Onome kome se ne dopadne nezainjena hrana, dr elton savetuje da preskoi jedan obrok. Na poetku e mu hrana biti bljutava i neukusna, ali uskoro e se nervni zavreci ula ukusa regenerisati i ovek e osetiti novu aromu i prekrasne, do tada nepoznate ukuse hrane. Osobe koje su prestale sa upotrebom soli imae estu potrebu za mokrenjem. To e nestati im se organizam oslobodi nagomilane soli. MLEKO TREBA UZIMATI IZMEU OBROKA ILI POTPUNO IZBACITI IZ ISHRANE Mleko predstavlja prirodnu hranu mladunadi sisara. Svi sisari stvaraju specifino mleko koje odgovara potrebama njihovih mladunaca. Dr elton skree panju na to da mladune uzima mleko posebno, a ne zajedno sa drugom hranom. Mleko se ne resorbuje u elucu nego u dvanaestopalanom crevu. Zato eludac ne lui sokove kada se mleko nalazi u njemu. To ometa resorpciju druge hrane, koja se uzima zajedno sa mlekom. NE JEDITE DINJE I LUBENICE SA DRUGOM HRANOM Dr elton savetuje da se lubenice i dinje uvek unose kao poseban obrok. Prema njegovom miljenju ove namirnice se vrlo brzo razlau u elucu i izazivaju poremeaj njegove funkcije ako se uzimaju sa nekom drugom hranom. Ako se uzima posebno, ovo voe brzo prolazi kroz eludac i predstavlja izvrsnu hranu za oveka. Oni koji se ale da im ne prijaju dinje i lubenice, zapazie da e, ako ih posebno unose (ali ne izmeu glavnih obroka), uivati u njima bez ikakvog diskonfora i neeljenih posledica. PRAVILA ISHRANE Jedite samo kada ste oputeni. Ako ste loe raspoloeni hrana koju unosite se ne vari. Svi neprijatni razgovori tokom jela remete proces varenja. Ako ste uzrujani, bolje preskoite obrok. Duboko disanje tokom 5 minuta potpuno e umiriti psihu, i nakon pola sata moete da jedete. Ne priajte dok jedete, dobro vaite hranu i budite svesni onoga ta jedete.

Tokom jela, ako ste ba jeko edni, moete piti toplu vodu. Jedite hranu telesne temperature. Izbegavajte suvie vruu i hladnu hranu. Nemojte jesti neposredno pre i posle rada - napravite pauzu. Jedite samo onda kad osetite potrebu za hranom. Ne jedite suvie rano. San nikad ne prouzrokuje glad, a rani doruak oduzima snagu. Ujutru odmoran ovek ne eli da jede i to je normalno, jer jo uvek nije potroena energija. Dorukujte oko 9 sati kada eludac pone da radi. Moete dorukovati u dva navrata: npr. oko 9 h uzmite jabuku ili dve argarepe, a kasnije, kad se javi pravi oseaj gladi, napravite obilniji doruak. 15 minuta pre jela nemojte nita piti. Voda pre i posle jela remeti varenje. Tokom jela, moete popiti nekoliko gutljaja tople vode. Posle vonog obroka tenost se uzima nakon 30 minuta, posle skrobne hrane nakon 2 sata, a posle hrane bogate belanevinama nakon 4 sata. KORISNO GLADOVANJE Gladovanje je najbezbedniji nain da se odbranite od mnogih bolesti. Naime, bolestan ovek e pre ozdraviti, ako snagu kojom raspolae utroi na odbranu od bolesti, nego na varenje hrane. Ako ste gladovanjem i pravilnom ishranom oistili organizam, postaete eljni fizike aktivnosti i na taj nain ojaati svoje telo i skinuti viak kilograma. Strah od starenja je jedan od najveih strahova koji prati oveanstvo. Poznavanjem pravila gladovanja, uspeete da usporite svoj bioloki sat. Jednodnevim gladovanjem tokom nedelju dana i sedmodnevnim gladovanjem tri puta godinje, eliminisaete sve toksine iz miia i zglobova. Gladovanje je jedini nain ienja tela od pesticida i lekova. Kako prepoznati zatrovanost organizma? Va organizam je zatrovan ako imate: neobjanjiv umor glavobolje nejasnog uzroka nenormalne sekrecije: vlaan kaalj, alergijski konjuktivitis, rinitis, razne osipe; otoke nogu ili lica une kolike

oseaj nadimanja i nelagodnosti u elucu neprijatan zadah iz usta krckanje vrata pri okretanju u stranu KOLIKO DUGO TREBA GLADOVATI? Ako nikada niste gladovali, najbolje bi bilo da ponete jednodnevim gladovanjem tokom nedelju dana. Kasnije, moete da preete na due gladovanje (od 4 do 7 dana) na svaka 3-4 meseca. Gladovanje e imati efekta samo ako pre i posle njega vodite zdrav nain ivota. Gladovanje 1. Tri dana pre poetka gladovanja postepeno prelazite na vegetarijansku ishranu. Pre spavanja uzmite aj od sene (prirodni laksans). Odaberite pie koje vam najvie odgovara. Tokom dana, svakih sat vremena, popijte au jednog od sledeih napitaka: a) aj od ipka - 10 bobica na 2 l kljuale vode; b) vodu sa limunom i medom - nekoliko kapi soka od limuna i 1/4 kaiice meda na jednu au vode; c) aj od kantariona - 1-2 kaiice na au kljuale vode, ostaviti da stoji preko noi; d) mineralnu vodu. Tokom dana popijte najmanje 2 l tenosti. 2. Perite zube 2-3 puta dnevno i istite jezik kaikom 2 puta dnevno. 3. Fizika aktivnost je obavezna, kao i masaa za oputanje. 4. Tuirajte se dva-tri puta dnevno (tuiranje obavezno zavrite hladnom vodom). Preko koe se izluuje puno toksina, koje na taj nain uklanjamo. 5. Trudite se da tog dana budete okrueni dobro raspoloenim ljudima. PRAVILA IZLASKA IZ GLADOVANJA: Izlazak iz gladovanja mora da traje koliko i samo gladovanje. UJUTRU: 1. Popijte au tople vode u koju ste dodali sok od jednog limuna i kaiicu meda. 2. Nakon pola sata uzmite 100 g sveeg vonog soka. Pijte ga polako, kao da ga "vaete". 3. Nakon sat vremena pojedite oljutenu rendanu jabuku. 4. Nakon dva sata moete pojesti rendanu argarepu sa kaom od ovsenih pahuljica.

TOKOM DANA: 1. Popijte aj sa limunom i medom. Nakon pola sata uzmite voe (pola jabuke + pola kruke). Nakon pola sata pojedite jedan orah, dinstano povre na malo suncokretovog ulja i pare suvog hleba. 2. Pojedite 100 - 150 g kiselog mleka. UVEE: 1. Popijte aj sa limunom i medom. 2. U 18 h uzmite neko voe. 3. U 19 h pojedite malo nemasnog sira. Ako ste gladovali dva dana, izlazak iz gladovanja treba da se odvija prema sledeoj shemi: 1. Povre ili kiselomlena ishrana i orasi (do 5 kom.). 2. Postepeno uvodite margarin. 3. Jedite tri puta dnevno vegetarijansku hranu. Gladovanje nikada ne prekidajte uzimanjem hrane bogate belanevinama (meso, sir, riba). KONTRAINDIKACIJE ZA GLADOVANJE: tei oblik tuberkuloze, dojenje, druga polovina trudnoe, Bazedovljeva bolest, sve endokrine bolesti, tei oblik eerne bolesti, zavrni stadijumi onkolokih oboljenja sa nepokretnou bolesnika, akutna oboljenja koja zahtevaju hirurki pristup, ciroza jetre i bubrega, organska oboljenja centralnog nervnog sistema, jaki upalni procesi u organizmu (apscesi, gangrene), teak stepen pothranjenosti (kod starijih ljudi), psihike bolesti i mentalna retardacija, poremeaj sna, poremeaj EKG-a (puls preko 100/min). SO UNITAVA ORGANIZAM So nije hrana! Ne vari se i organizam ne moe da je iskoristi. Nema nikakvu hranljivu vrednost, tavie, vrlo je tetna i moe da dovede do oboljenja bubrega, mokrane beike, srca i krvnih sudova. Takoe, so moe da izazove zadravanje vode u tkivima, izluivanje kalicijuma i oteenje sluzokoe sistema za varenje. Natrijum, koji je organizmu potreban, moete dobiti iz cvekle, argarepe i druge biljne hrane. Nutricionisti tvrde da se etvorodnevnim gladovanjem izluuje sva suvina so iz organizma i telo se reava masnih naslaga. Umesto soli moete koristiti prirodne zaine kao to je beli luk.

You might also like