Openito o toplinskim pumpama Toplinske pumpe su jedno od najboljih rjeenja za grijanje i hlaenje objekata, no prije same instalacije i koritenja

potrebno je zadovoljti odreene uvjete. Toplinska pumpa akumuliranu sunevu energiju u zemlji, vodi ili zraku uz pomo elektrine energije pretvara u toplinsku energiju za sustav grijanja, hlaenja ili pripreme potrone tople vode. To su sustavi obnovljivog, jeftinog i ekoloki istog naina grijanja, koji rade na principu slinom kao i rashladni ureaji. Najjednostavniji oblici toplinskih pumpi su klima ureaji koji griju i hlade; tzv. inverteri. Oni crpe toplinu iz zraka, najlaki su za montau i najjeftiniji. Sloeniji oblici koji daju i vie energije su sustavi koji se ukapaju pod zemlju gdje se koristi unutarnja toplina zemlje koja podie temperaturu rashladnog medija (najee nekog od plinova freona). Tipovi toplinske pumpe i uinkovitost Temeljnu podjelu toplinskih pumpi moemo napraviti prema izvoru topline i to na:

geotermalne pumpe (toplinska energija zemlje), zrane pumpe i vodene pumpe.

Prema tipu izvora topline (zemlja, zrak ili voda) postoje i razliiti naini postavljanja. Zemljane toplinske pumpe zahtjevaju odreene graevinske zahvate u prostoru, bilo povrinsko ukapanje sustava cijevi ili dubinskog zakapanja sondi. Zrane su najjednostavnije za postavljanje, najjeftinije ali zato i neto manje uinkovite. Kada govorimo o uinkovitosti toplinskih pumpi onda ih je najbolje usporeivati na temelju COP koeficijenta (coefficient of performance - COP) koji opisuje omjer promjene topline prema uloenom radu. Jednostavnim rijenikom, ako toplinska pumpa ima COP 3,5 onda ona daje 3,5 kW energija za svaki 1 kW uloene energije. Toplinska pumpa e dati najbolje rezultate uz najbolji prirodni izvor topline u blizini. A najbolji je onaj iz kojeg u zimskom razdoblju moete izvui najvie topline, poeljno geotermalni izvor. Ipak realna situacija koritenje toplinskih pumpi ponajvie svodi na koritenje energije iz zraka i zemlje. Kako se dobivena toplina prenosi u prostor? Grijanje toplinskim pumpama je niskotemperaturno grijanje to prije svega znai da grijae povrine ne bi trebale biti projektirane za vie od 55 C a ukoliko je to ipak sluaj, instalacija se mora kombinirati iz dva ili vie razliitih sustava, npr. toplinska pumpa i plinski bojler. Idealna rjeenja za toplinske pumpe su povrinska grijanja (npr. podno grijanje, zidno grijanje) a ako se koristi klasini radijatorski sustav uinkovitost cjelokupnog sustava je manja. Toplinska pumpa se moe kombinirati sa dodatnim spremnicima za potronu toplu vodu (PTV), sustavom za pasivno hlaenje kao i sa dodatnim elektrinim grijaima. Uz to mogua i esta primjena je zajedno sa solarnim sustavima za grijanje i pripremu PTV-a ime se uinkovitost sustava znaajno poveava. Koju toplinsku pumpu je najbolje odabrati za moje potrebe? Odreivanje prikladnog sustava toplinske pumpe zahtjeva kompleksni projektantski proraun pogotovo to ovise o ostalim sustavima i mjerama koje je mogue provesti za uinkovitije koritenje energije. Zbog toga je grijanje toplinskim pumpama prvenstveno namjenjeno za objekte koji su dobro izolirani. Ukoliko je objekt loe izoliran ili ima loe prozore i stolariju, toplinska pumpa kao samostalan sustav moe biti neadekvatna investicija. Ukoliko se trenutno grijete na loivo ulje ili plin, i to sa radijatorskim sustavom, bez dodatnog izvora energije toplinska pumpa kao samostalno rjeenje sigurno nee dati dobre rezultate. Ukoliko postoji namjera rekonstrukcije objekta uz postavljanje novog razvoda sa povrinskim grijanjem i vrhunskom izolacijom samog objekta, onda je toplinska pumpa zasigurno rjeenje o kojem treba razmisliti. Toplinske pumpe danas jo nisu stekle iroku primjenu iako su bolji izvor grijanja od fosilnih goriva koja polako nestaju, zagauju okoli i imaju stalan porast cijena. Saznajte vie informacija: