SINTEZA GRADIVA (Osmansko Carstvo, Hrvatska u XVIII. st.)RAT (1683. 1699.)1683.

. poraz turske vojske pod Beom; predvodio ju je veliki vezir Kara Mustafa;poljski kralj Jan Sobjeski pritekao u pomo opkoljenom gradu zapoinje turska defenzivaprotuturski savez Sveta lig1684. godine (Venecija, Habsburka Monarhija, Poljska); vojsku je predvodio austrijski vojskovoa Eugen Savojski;glavne borbe voene su u Ugarskoj; u hrvatskim su zemljama borbe protiv Turaka vodili domai ljudi ( Slavonija franjevac Luka Ibriimovi, Lika sveenik Marko Mesi)1689. osloboen Beograd; prodor carske vojske prema Skopju; cilj: zauzeti Bosnu bez otpora; francuski napad na austrijske posjede u Njemakoj; Beograd ponovno u turskim rukama;MIR U SRIJEMSKIM KARLOVCIMA 1699. godine; - osloboeni dijelovi Ugarske, Slavonija, zapadni Srijem, Kordun, Lika, Dalmacija; granica prema jugu i istoku rijekom Savom od Bosuta na istoku do ua Une na zapadu, nastavljala se du Une do Kostajnice, od kuda je preko Bihaa i Lapca ila do tromee Monarhije, Venecije i Osmanskog Carstva nedaleko Knina; Venecija zadrala osloboene krajeve (aquisto nuovo nova steevina)podruje Sinja, Knina sve do Gabele;Dubrovnik izuzetnim diplomatskim vezama uspio ouvati samostalnost; Osmanskom carstvu prepustio dio svog teritorija (kod Neuma im dali izlaz na more, a junije im prepustili Sutorinu (tampon zona prema mletakoj Boki Kotorskoj).Turska Hrvatska (izmeu Une i Vrbasa)DRUGI RAT (1714. 1718.)Osmansko Carstvo pokuava nadoknaditi gubitke pa napada mletake posjede u Dalmaciji i Grkoj; napadi obnovljeni 1714. godine; saveznik Venecije Habsburka Monarhija; Eugen Savojski nanosi Turcima poraz 1716. kod Petrovaradina; 1718. kod Beograda; MIR U POAREVCU 1718. godine Monarhija je proirila svoje granice; Turska morala predati preostale dijelove Ugarske (Banat oko Temivara) i Srijema (istoni dio), prepustiti Bosansku Posavinu i veliki dio sjeverne Srbije s Beogradom i Vlaku. Turcima ostao Peloponez;Venecija prikljueno joj podruje u unutranjosti, do Imotskog najnovija steevina (aqiusto nuovissimo); morala se povui iz dijela Hercegovine, a i izgubila Gabelu.TREI RAT (1736. 1739.) Austrija izgubila steene posjede Poarevakim mirom; u ratu sudjelovali i Rusi koji su, nakon poraza, morali istupiti iz Krima i sruiti utvrdu Azov. 1739.Beogradski mir granica uspostavljena na Savi i Dunavu;Reforme u Osmanskom Carstvu Ragip paa kratkotrajno vrijeme mira;RAT OSMANSKOG CARSTVA I RUSIJE ( 1768. 1774.) mir u KCK KAYNARCIJU 1774Krim nezavisna drava pod protektoratom Rusije (kasnije pripojen Rusiji kao obina gubernija); Katarina II. uspjela dobiti dotadanje osmanske posjede na sjevernim obalama Crnog mora; pravo zatite pravoslavnog stanovnitva na teritoriju Osmanskog Carstva; pravo dranja trgovake flote na Crnome more te slobodan prolaz kroz tjesnace Bospor i Dardaneli. Novi sukobi (1787. 1792.) Austrija saveznica Rusiji u tom ratu. Mir u JASIJU 1792. novi teritorijalni gubici za Tursku; Dnjestar granica Osmanskog Carstva i Rusije; UNUTRANJE PROMJENE U OSMANSKOM CARSTVU proces itluenja (pretvaranje timara i zeameta u itluk privatni posjed)najtee pogoeni seljaci (postaju zavisni kmetovi, porezi, 1/10 namijenjena spahiji, davanja itluk-sahibiji) unitenje timarsko-spahijskog feudalnog poretka; ajani najugledniji i najbogatiji stanovnici muslimanskih gradova; preuzimaju lokalne upravne i sudske funkcije;BOSANSKI PAALUK U XVIII. st. stvoren 1580. godine; bosanski beglerbeg imao pod svojom vlau osam sandaka migracije muslimanskog stanovnitva tijekom Bekog rata iz biveg Budimskog paaluka ( tj. s podruja Ugarske, Slavonije i dijela Hrvatske) u Bosanski paaluk, ali i migracije krana u iz Bosne u Slavoniju i junu Ugarsku (Baka i Baranja). Promjene granica Bosanskog paaluka Poarevakim mirom 1718. sjeverni je dio Bosne pripao Habsburgovcima;1737. Bitka kod Banja Luke poraz austrijske vojske; Beogradskim mirom 1739. Porta vratila sjeverni dio Bosne; Dubiki rat 1788. 1791. mir u SVITOVU (Bugarska) ustaljena granica izmeu OsmanskogCarstva i Austrije; FRANJEV vodili brigu opreostalom katolikom stanovnitvu;1517 franjevaka provincija BOSNA SREBRNA (Bosna, Slavonija, Ugarska, Srbija, Dalmacija); 1735. podjela na tri provincije: sv. Ivana Kapistrana (Slavonija, Ugarska, Srbija), sv. Kaja (Dalmacija) i Bosna Srebrna (Bosna i Hercegovina). Nakon bekog rata 20-tak franjevaca u tri samostana: Kreevo, Fojnica i Kraljeva Sutjeska);- osnovan 1735. godine apostolski vikarijat sa sreditem u Kreevu UPRAVNA ORGANIZACIJA HRVATSKIH ZEMALJA NAKON RATOVA ZA OSLOBOENJE OD TURAKAHrvatska razdijeljena izmeu Habsburke monarhije, Venecije i Osmanskog Carstva; uvjetna samostalnost Dubrovake Republike; SLAVONIJA kraljevski posjed; pod upravom sredinjih tijela u Beu; podijeljena na: civilni dio (20-tak posjeda predanih odanoj stranoj vlasteli) i slavonsku Vojnu krajinu; VOJNA KRAJINA u XVIII. st. - stara Hrvatskoslavonska krajina (Karlovac i Varadin), Slavonska krajina (Osijek) = podvrgnute bekom Dvorskom ratnom vijeu i Banska krajina (Zagreb izmeu Kupe i Une) pod upravom bana i Hrvatskog sabora. Vojna krajina gotovo polovica hrvatskog teritorija; plaenika vojska; izvorite nove vojne snage za austrijske ratove; naputena zemlja postala carskim vlasnitvom i sluila kao plateno sredstvo za naseljenike, budue vojnike; Vojnici Vojne krajine inili 1/3vojnih postrojbi Monarhije; postupno stvaranje moderne stalne vojske te pukovnija; obveza nabave opreme i vojnike odjee uniforme;zadruge - velike obitelji od 30 50 lanova zbog efikasnijeg odravanja gospodarstva;HABSBURGOVCI PRAGMATIK ASANKCIJAUgarskaprihvatila Habsburgovcima 1687. godine pravo na ugarsku krunu to se odnosilo samo na muke potomke. Povod za suprotstavljanje centralizacije neimanje mukog nasljednika i kod Josipa I. i Karla VI. Ugarski stalei odbili pravo nasljeivanja Mariji Tereziji sukob pod vodstvom Ferenca Rakoczija; uguen;

1722. Ugarska donijela Pragmatiku sankciju.1712. Hrvatski sabor nezavisno od ugarskog donio Hrvatsku pragmatiku sankciju zakon po kojem se i enskoj liniji Habsburgovaca doputa dolazak na prijestolje; Karlo VI. potvrdio zakon po kojem Hrvatski sabor moe donositi zakone koji ne moraju biti u skladu s ugarskim mora ih potvrditi samo vladar 1715. Rat za austrijsku batinu (1740. 1748.) barun Franjo Trenk; Marija Terezija pobjednica; izgubila lesku; MARIJA TEREZIJA (1740. 1780.) sustav vladanja i reformi terezijanizam; nositelj reformi beki dvor, a prihvaao ih i dio plemstva pod Habsburgovcima nunost pozitivnih promjena; M. Terezija vladala u duhu prosvijeenog apsolutizma prosvjeivanje svih drutvenih slojeva; nastojanje da drava preuzme kolstvo od privatnih institucija + obvezno osnovno kolovanje;Reforme zahvatile: upravu, vojsku i porezni sustav;UPRAVA: vladala apsolutistiki uz pomo dekreta; oslabljeno djelovanje Hrvatskog sabora nije ga sazivala od 1765.; 1767. godine Hrvatsko kraljevsko vijee, Varadin (pa Zagreb 1776.) prva hrvatska moderna vlada; istovremeno novi instrument beke centralizacije, ali i tijelo koje je izjednaavalo Hrvatsku i Ugarsku; ukinuto 1779. Njegove ovlasti prenijete na Ugarsko namjesniko vijee ugarsku vladu. Hrvatska prvi put upravno podvrgnuta nekom ugarskom tijelu. BANSKA HRVATSKA najviu vlast inili ban i Hrvatski sabor (staleki plemstvo, sveenstvo i pripadnici slobodnih kraljevskih gradova; donosio zakone i birao bana kojeg je potvrivao vladar; alje predstavnike u zajedniki Ugarski sabor); Kraljevinske konferencije neka vrsta vlade ili predsjednitva Sabora. Manje, bre se sazivale i donosile odluke; Ovlasti im suene za Marije TerezijeBanski stol samostalna sudska institucija (Varadin, Zagreb); Hrvatska je ova tijela uzdravala vlastitim prihodima; 1745. vlast Banske Hrvatske protee se i na civilnu Slavoniju; osim postojeih Zagrebake, Varadinske i Krievake upanije, obnovljene stare upanije: Srijemska, Virovitika i Poeka + Severinska (ukinuta 1776.); slavonsko plemstvo ne ulazi u Hrvatski sabor; GOSPODARSKE REFORME mjere za unapreenje poljoprivrede i podizanje manufaktura; urbari (Hrvatski 1780. i Slavonski urbar 1756.); uplitanje u odnos vlastelina i kmeta; teite tereta na novanoj renti, a ne na tlaci; otpor plemstva;REORGANIZACIJA VOJNE KRAJINE opa vojna obveza; pukovnije (lika, otoka, ogulinska, slunjska, dvije banske, krievaka, urevaka, gradika, brodska, petrovaradinska); slubeni jezik njemaki; uprava i sudstvo u vojnim rukama; KRAJIKA BUNA 1751. ukidane im privilegije; 1754. KRAJIKA PRAVA ukinuti ostaci krajike samouprave; JOSIP II. (1780. 1790.) jozefinizam (gospodarske i drutvene reforme Jospipa II.); nastavio apsolutistiku i germanizatorsku politiku zbog politikog jedinstva habsburkih zemalja s njemakim kao slubenim jezikom; 1781. Edikt o vjerskoj snoljivosti1782. ukinuo crkvene redove koji se ne bave njegovanjem bolesnika ili poukom 1784. odluka da se njemaki jezik uvede u sve vidove javnog ivota1785. ukinuo kmetstvo u Hrvatskoj i UgarskojOdluka o uvoenju njemakog jezika stvorila otpor u hrvatskim i ugarskim upanijama dokinut upanijski poredak 1785. godine; upanije su ostale upravna podruja u deset okruja razbijena cjelovitost Hrvatske (Zagrebaki i Peujski okrug); Ugarsko primorje od Rijeke do Novog u Vinodolu; spajanje vrhovnih zapovjednitava Banske, Varadinske i Karlovake krajine u jednom zapovjednitvu u Zagrebu institucija bana oslabljena, kao i Hrvatskog sabora; prva i mo hrvatskih stalea preli na dravne inovnike pribliavanje hrvatskog plemstva Ugarskoj; odluke Hrvatskog sabora iz 1790. potvrene na Ugarskom saboru iste godine. POTVRENO: da e Ugarsko namjesniko vijee biti i hrvatska vlada, a Ugarski sabor donositi odluke koje vrijede i za Hrvatsku; Hrvatski sabor zadrao neke nadlenosti (zaseban porez, vojska, obrana zemlje) Iskazan zahtjev da se maarski jezik uvede kao slubeni u Ugarskoj i Hrvatskoj RAT JOSIPA II. S OSMANSKIM CARSTVOM (1788. 1791.) jedan od razloga povlaenja reformi; saveznik Katarine II. Htio se domoi Bosne i Hercegovine i Srbije. Mir u Svitovu 1791. sklopio Leopold II. Hrvatska se proirila na Dvor na Uni, Drenik, Petrovo Selo, Lapac i Srb, a Turci dobili natrag Dubicu, Novi i Gradiku.