ELIF

islamske novine gazet islame

ZADNJA STRANA

februar/mart, 2008.

24

TRAGOM NEKADANJIH DAMIJA

Poruene damije u Nikiu (II)

Grad se irio i van bedema. Zgrade su zidane od kamena. Prizemne su ili na sprat. Pokrivene obino eramidom. Dvorita (avlije) su ograene visokim zidovima, prozori su manji sa muebcima, uokvireni kamenim gredicama. Reprezentativni su bili konaci - kule nikikih kapetana Muovia. Uporedo sa formiranjem varoi i arije, poelo je doseljavanje muslimana u ovu varo. Redep-paa ei je meu prvim nastanio muslimane iz Novog i Risna, koji su poslije pada ovih gradova bili raseljeni irom Hercegovine, zatim iz Gruda i Kua. Bilo je doseljenika iz Spua, Podgorice, neto manje iz Kolaina, eklia, Roaja... U vremenu od 1701. do 1877. godine, grad je bio naseljen muslimanima. Jovan Cviji kae: ''da je Niki bila najsilnija muslimanska varo na Balkanu''. Nikiki se grad dijelio na sljedee mahale: Grudska mahala u kojoj su ivjeli: Brunevii, oljevii, Mehmednikii i Marai, Piperska Mahala u kojoj su ivjeli muslimani izbjegli iz Pipera: Hadimanii, Mrke, Bauci, Durkovii i dr. Mahala Ferizovia sa muslimanskim stanovnitvom iz okoline grada, Spuka Mahala, Podgorika Mahala, Mahala Seferagia, Muovina, Hercegovaka Mahala u kojoj su doseljeni stanovnici iz Risna i Herceg Novog. Neke od nikikih glasovitih porodicva opjevala je i naa narodna epika, kao Danevie, Komanie, Paripovie, Bajovie, Pivodie, Dizdarevie. Meu bogatim sa Jaar-painom damijom u Pritini. Vjersku slubu u njoj obavljali su bogatiji i otmeniji graani. Za sada nije poznato ko su bili njeni slubenici. Temelji damije se i danas mogu raspoznati. Jo postoji bunar sa desne strane ulaza na tom lokalitetu u ulici Stojana Kovaevia. U knjizi ''Muslimansko/bonjako stanovnitvo onogokog nikikog kraja 1477-2003.'' Slobodana Drobnjaka i Saita abotia, pominje se i interesantan podatak u jednom izvjetaju o opsadi Nikia 1877. godine, u kojem naib Husein efendija ozi pominje kao glavnu damiju Hadi Muratovu damiju. Da li se radi o posebnoj damiji ili je ona poistovjeena sa Painom damijom, teko je odgonetnuti. Interesantno je da je Ali-paa Rizvanbegovi kao legator, ostavio 10.500 groa i odredio da se taj novac daje u zajam uz 10 % kamate godinje i da se prihod, izmeu ostalog, u visini od 1.000 groa daje za opravku Hadi Hasanove damije u Nikiu i dotrajalih damija u Podgorici. Takoe, on odreuje da se iznos od 2.000 groa utroi za kupovinu nekretnina, a da se prihod od njih troi za plate imama Hadi Hasanove damije u Nikiu i damija u Podgorici. O kojoj se damiji radi, za sada nije mogue pouzdano zakljuiti. Hadidanuina damija Ovu damiju, ispred samih glavnih gradskih vrata, sagradio je prvi kapetan nikike tvrave Husein-aga. Turski dokumenti ga navode kao Kambribalioglua, a domai izvori kao Danevia. On je radio na razgranienju u onom dijelu osmanskog teritorija nakon Karlovakog mira i postavljen je za kapetana nakon izgradnje tvrave. Iz nama z nepoznatih razloga, smijenjen je sa te dunosti, ali je na molbu naroda ponovo postavljen 118/1706. godine. Kasnije je obavio had, pa se njegovi potomci nekada nazivaju i Hadidanevii, a damija Hadidanua. U jednom od crnogorskih napada sa Rusima na Niki, damijska munara je djelimino sruena, pa se nazivala i Krnja damija. Takva je prikazana na crteu koji je objavio Evans. U haremu damije nalazio se bunar, koji i sada postoji. Taj se bunar koristio sve do izgradnje gradskog vodovoda. Od ulaza u damiju, sa lijeve strane, postojalo je mezarje u povrini od 550 m2. Ispred vrata damije na oku, bila je visoka kvadratna kula Hadimiusia, jedna od najveih u gradu, koju je sruio pop oka Mijukovi i ozidao od njenog kamena vodenicu na Bistrici. Od damije Hadidanue, one stare kue su bile Hercegovaca, Paripovia i Hajrovia. Tu su bile i kue Bijedia, ajinagia i Kurbegovia. ta je osniva uvakufio za izdravanje ove damije nije poznato, ali su vakufi bili nesumnjivo brojni, jer su nikiki muslimani bili veoma bogati. Nije nam poznato ko su bili njeni slubenici. Bajro Agovi

Mjesto nekadanjih temelja damije Hadidanua u Nikiu

muslimanskim porodicama u Nikiu istiu se Muovii, ahinagii, Jaarevii i drugi. U Nikiu su ivjele i sljedee porodice: Gledii, abovii, Laevii, Asovii, Orahovac, Omerovii, Seferagii, Ajvazovii, Tuzovii, Strinii, Hodii, Brunci, Redii, Gaevii, Adajlii, Hamzagii, Kapetanovii, Baagii i dr. Razvojem grada, gustom naseobinom, irenjem van bedema, nastajala je potreba za gradnjom vie damija. U varoi su bile 4, a 5 van grada, koje su pripadale nikikom kadiluku. Do kraja prologa vijeka u Nikiu su postojale etiri damije: Donjogradska, Paina, Hadidanua, i Hadi Ismailova, (u Grudskoj mahali - jedina postojea), tri mekteba i etiri hana. Donjogradska damija Ime je dobila po mjestu na kome je bila podignuta, u Do-

njem gradu nikike tvrave. Graena je zajedno sa tvravom 1703. godine na prijedlog tadanjeg vezira Halil-pae, a prema fermanu sultan Mustafe II, za potrebe posade i doseljenika (muhadira) iz Risna i Herceg Novog, dok nije za njih podignuta druga damija van zidina nikike tvrave. Damija nije imala svoga vakufa, jer su njeni slubenici (imami i hatibi) tretirani i plaani kao lanovi posade u tvravi. Prvi pomen o ovoj damiji potie 1695. godine. Bila je najstarija damija u Nikiu. Paina damija Nedaleko od Starog grada, kod bunara Painac, bila je najvea i najljepa nikika damija. Ona je bila glavna damija u Nikiu. Podigao ju je Mehmed-paa Gazija u prvoj polovini XVII vijeka. Po arhitektonskim osobinama, stilu i izgledu uporeivala se

Na Harvardu asovi fiskulture samo za ene muslimanke

Harvard Univerzitet je zabranio pristup mukarcima u jednu od svojih fiskulturnih sala na par sati sedmino. Ovo je potez s ciljem da se akomodiraju muslimanke koje, zbog vjerskih i kulturolokih razloga, nisu u mogunosti da se opuste pri vjebama u prisustvu mukaraca. Ovakvi sati omoguuju enama da se pridravaju tradicionalnih kodeksa odijevanja i da prekriju svoju kosu i veinski dio njihovog tijela kako bi bile odjevene propisno i u mogunosti da vjebaju. Mukarci nemaju pristup fiskulturnoj sali u toku tih sati , a ak i osoblje je enskog pola. Glasnogovornik ove kolske ustanove je rekao da je ovo probni raspored koji je krenuo u primjenu prolog mjeseca, nakon to je grupa od est muslimanki zatraila od univerziteta specijalne sate. Neki od studenata su se usprotivili, navodei da Harvard nije u pravu iz razloga to onemoguava pristup koji bi trebao biti dostupan svima. Neki od studenata se slau s ovim specijalnim satima, koji ustvari uzimaju 6 od 70 sati u toku sedmice kada je fiskulturna sala otvorena. Simpatizeri ovog postupka kau da je vano da se ispolji tolerancija i respekt. (Islamtoday.net)

ELIF

islamske novine gazet islame

ZADNJA STRANA

april, 2008.

24

TRAGOM NEKADANJIH DAMIJA

Poruene damije u Nikiu (III)

Za vrijeme vievjekovne osmanske uprave u Nikiu i njegovoj okolini ostalo je iz tog i kasnijeg perioda mnogo toponima koji podsjeaju na mjesta i kao dokazi o bivstvovanju muslimanskog stanovnitva na ovom podruju. Znatan broj toponima sauvao se do danas. O najznanijim mikrotoponimima i toponimima pisali su Slobodan Drobnjak i Sait aboti u knjizi: Muslimansko/Bonjako stanovnitvo Onogokog - Nikkog kraja 1477-2003. godina, u izdanju Almanaha 2005. godine. Oni su evidentirali sljedee toponime: Avdia glavica (Rubea); Avdov bor (Miloani); Avdov do (Rastavac); Alin kr (Riani); Alkin kamen (Dragova luka); Asanovi bori (Miloani); Asanovia torina (Kuside); Adova glavica (Straevina); Avlija (tedim); Adovina (Dragova luka); Alagino brdo (Banjani); Alagin do (Banjani); Avdia dolovi (Trepa); Ajderova rijeka (Kuside); Beirov do (Miloani); Bulina bara (Riani); Begovaa (Rastovac); Danova peina (Lukovo); Elezova torina (Rastavac); Gaevia bunari (Klievo); Kadijina bara (Broanac Nikiki); Muminovina (Vir); Muratovac (Straevina); Muratovica (Golija); Mustafia grede (Rudine); Mujova glavica (Trepa); Mustafini doli (Javorak); Memedov gradac (Vilusi); Meina bara (Rastavac); Mukov meteriz (Klievo); Muratovo prlo (Ozrinii); Muslia vrt (Rastavac); Nizamski uba (Ozrinii); Omerovac (Miloani); Odina greda nekadanje Podgorike mahale), Gaevia bunari u staroj varoi i Klievu, Didia bunar, Hasovac i dr. Mnogim bunarima su promijenjena imena a mnogi su zatrpani. Nekada je postojalo i vie mezaristana (grobalja), od kojih je ostalo jedno, na rijeci Bistrici u Nikiu, zaputeno i neuredno. Nekada je svaka mahala imala svoje groblje. Jedno od veih grobalja bilo je smjeteno u blizini dananje benzinske stanice u Rastocima i graani su ga zvali ''Denaza''. Na istonoj strani Nikia bilo je locirano groblje u kome su se sahranjivali Kui i ono se, meu stanovnitvom, zvalo Didia groblje. Na jugu varoi, kod lokaliteta Grobna glavica, bila su dva groblja, jedno koje je pripadalo doseljenim muslimanima iz Kua, a drugo muslimanima iz Pipera. Preko puta nekadanjeg hotela ''Niki'' bilo je takoe veliko groblje. Od tih grobalja danas nema ni traga. I ne samo da su se izgubili tragovi mnogim grobljima, bunarima, ista je situacija i sa mnogim damijama na ovom podruju, tako da se nekim ni temelji ne prepoznaju, ili su slabo prepoznatljivi. Na seoskom podruju nikikog kadiluka, odnosno kapetanije, postojale su i sljedee damije: Damija u Nudolu Ova damija podignuta je 1252/1817. godine nakon poznatog spora kod damije u upi, kada su stanovnici Granareva, Lastve, Skroigrama i Nudola, odluili da svako selo gradi damiju iako su Begovii, Bijedii, ubrilovii, Hadovii, Hajrovii, Hotaevii, Jaarevii, Kurtovii, Mehovii, Omerehajii, Pupovii, Vranii i Zvizdii (Atlii), koji su u Nudolu tada ivjeli, zajedniki sagradili damiju. Damija je bila locirana kod izvora ivik, manjih dimenzija, bez munare i pokrivena dvostrenim krovom. Po iseljenju muslimana iz Nudola, nakon bitke na Grahovu 1858, godine, ostala je bez demata i naputena. Knjaz Nikola je naredio da se damija ne rui, da se groblje ogradi i da se u njega stoka ne puta. Kako je dugi niz godina bila izloena propadanju, 1930. godine sama se sruila. I sada joj se vide ruevine. Iza nje se nalazi groblje u kome su niani odavno uniteni. Damija je imala i neto vakufske zemlje, ali se ne zna koliko jer se vakufnama nije sauvala. Postoji legenda da je neko iz Nudola poeo obraivati jednu njivu damijskog vakufa, pa mu je od tada sve naopako polo. Kada mu se u porodici ponovo desila velika nesrea, odmah je napustio taj vakuf. Posljednji imam damije u Nudolu bio je Abdulah Bijedi, koji je nakon osvajanja ovih krajeva od strane Crne Gore odselio u Makedoniju i u selu Hasanbegovo (danas Sineli) kod Skoplja, nastavio imamsku slubu. Bajro Agovi

Hadi Ismailov most na rijeci Zeti, na mjestu Duklo

(Duga); Odina poljana (Duga); Odina kula (Duga); Omeragin grob (Krnovo); Painac (Studenica); Ramov kamen (Zavrh); abov kom (Krnovo); abova njiva (Ozrinii); abovina (Studenica); Tairue (Ozrinii); Turske glavice (Srijede); Turska kamenica (Lukavica); Vezirovia gradina (Trepa); Vezirovina (Trepa); Zairoovaa (Brezovik); Zukova ulica (Ozrinii)... Od objekata islamske kulture u Nikiu koji se smatraju vanim je Hadi-Ismailov most na Zeti, na mjestu Duklu, koji je dobio ime po svom graditelju Hadi-Ismailu Lekiu. Sagraen je u isto vrijeme kada i damija u Grudskoj mahali. Dug je 110 metara i ukraava ga osam polukrunih voltova. U Kapinom Polju, na rijeci Zeti, zapadno od grada postojao

je most koji se zvao Begov most. Godine 1807. most je poruen prilikom napada Crnogoraca i Rusa na Onogot. Na mjestu Begovog mosta nakon ulaska Nikia u sastav Knjaevine Crne Gore, knjaz Nikola je naredio 1888. godine da se izgradi novi most sa pet voltova, a po knjaevoj elji mostu je dato ime crnogorskog junaka Vuka Miunovia. Znaajni spomenici kulture iz osmanskog perioda su i bunari. Nekada je u Nikiu i njegovoj okolini postojao veliki broj bunara. Mnoge muslimanske porodice nastanjene u nikikim mahalama su u avlijama imale svoje bunare koji su po njima i nosili imena: Brunevia bunar, Ljucin bunar, Didia bunar, Muovia bunar, Tuzovia bunar, Gaevia bunar itd. Najpoznatiji bunari koji danas postoje su: Painac, anovac (u sredini

Klju za Kabu u Meki prodat za 9,2 miliona funti

Klju za Kabu u Meki, najsvetijem mjestu islama koje se nalazi u Saudijskoj Arabiji, prodat je za 9,2 miliona funti (18,1 milion dolara), ime je postavljen novi rekord za neki artefakt islamske umjetnosti prodat na aukciji. Gvozdeni klju iz perioda Abasida, prenose londonski mediji, duine 37 centimetara, prodat je na aukciji kod Kristija" u Londonu, za 18 puta viu sumu od prvobitno procijenjene. Klju, koji je kupio anonimni kupac, jedan je od najviih simbola vjerske moi. To je jedini primjerak za koji se zna da je u rukama privatnog kolekcionara. U svijetu postoji 58 kljueva za Kabu za koje se zna i svi su u muzejima osim ovog koji je prodat na aukciji. Njih 54 je u muzeju palate Topkapi u Istanbulu, dva su dio kolekcije Nuhad Es-Said, jedan je u Luvru u Parizu, a jedan primjerak u Muzeju islamske umjetnosti u Kairu.

ELIF

islamske novine gazet islame

ZADNJA STRANA

maj/jun, 2008.

24

TRAGOM NEKADANJIH DAMIJA

Poruene damije u Nikiu (IV)

Damija u Crkvicama (Piva) Za ovu damiju nije poznato ko ju je i kada podigao. Godine 1898, dakle 20 godina nakon priznavanja samostalnosti Crne Gore (Berlinski kongres 1878. godine) u Crkvicama u Pivi je bilo 12 kua muslimanskih sa 65 stanovnika. Graena je dobrovoljnim prilozima mjetana. Ovdje je u XVIII vijeku postojala i tekija. Nju je podigao neki Hamza-dede i za nju uvakufio svoju batinu u foanskom kadiluku. Njegov brati, Mustafa-dede, sin Alijin, uvakufio je za hranu derviima te tekije prihode u selu Milijino u ajnikom kadiluku. Oba uvakufljenja potvrena su carskim fermanom. Godine 1778. godine smijenjen je ejh ove tekije Salih-dede, a na njegovo mjesto postavljen Ibrahim, sin Mehmedov. Kad vie nije bilo uslova za rad ove tekije, njeni dervii su preli u foansku tekiju. Prema jednom dokumentu, u Pivi u Crkvicama, imam je bio Arap-hoda Avdi, kome se odreuje 220 perpera godinje plate. Da li je damija imala svoga vakufa, za sada nije poznato. Lokacija ove damije je poznata, ali su njeni ostaci slabo vidljivi. Damija u Goranskom (Piva) Nije poznata godina njene gradnje. Raena je dobrovoljnim prilozima vojnika, mjetana, kako muslimanskih tako i pravoslavnih, svetenika, inovnika i oficira. Alija Nametak je nabrojao i sve darodavce. (Novi Behar, VII, 1934. br. 24, 370-371) Raena je na istom principu kao i damija u Crkvicama. Godine 1878. ovo je podruje pripalo Crnoj Gori (Berlinski kongres). Muslimansko je stanovnitvo tih godina napustilo ove krajeve, ostavljajui nepokretnu i pokretnu imovinu. Knjaz Nikola je naredio da se izvri popis naputene nepokretne i pokretne imovine svih muslimana i da se evidentira ija je bila ta imovina, ko je dri, koliko kua, rala zemlje, kosa livade, sijena i dr. Nije poznato ko su bili njeni slubenici i da li je imala svoga

Na osnovu lana 51. i 52. Ustava Islamske zajednice u Crnoj Gori, Meihat Islamske zajednice u Crnoj Gori raspisuje

KONKURS
Za prijem uenika u I (prvi) razred medrese u kolskoj 2008./2009. godini.
Kandidati za prijem u kolskoj 2008/2009. godini trebaju ispunjavati sljedee uslove: a) da su roeni poslije 01. 01. 1992. godine, b) da su zavrili Osnovnu kolu odlinim ili vrlodobrim uspjehom, te primjernim vladanjem, i c) da su duevno i tjelesno zdravi. Kandidati za upis u medresu e polagati prijemni ispit iz opteg i vjerskog znanja. Kandidati trebaju potrebna dokumenta lino donijeti i predati u Meihatu ili svom matinom Odboru Islamske zajednice. Kandidat za upis u medresu treba priloiti: 1. Izvod iz matine knjige roenih, 2. Svjedoanstvo za V, VI, VII i VIII razred Osnovne kole, 3. Ljekarsko uvjerenje 4. Pismenu saglasnost roditelja, i 5. Kontakt adresu i telefon. Dokumenta se primaju do 15. 07. (jula) 2008. godine. Prijemni ispit e se odrati 19. 07. 2008. godine (subs ota) sa poetkom u 11 sati, u prostorijama medrese. MEIHAT ISLAMSKE ZAJEDNICE U CRNOJ GORI

Obnovljeni Gaevia bunar u Klievu

vakufa. Damija u Grahovu Bliih podataka za ovu damiju za sada nemamo, kao ni to ko ju je i kada sagradio. Nije nam poznato ko su bili njeni slubenici. Dr Mustafa Memi navodi da je u Nikikoj kapetaniji, odnosno kadiluku, pored ostalih damija postojala i damija u Grahovu, ali ne navodi druge pojedinosti. U razlliitim istorijskim periodima, bunama, ustancima i ratovima nestalo je sa ovog podruja sedam damija, a sa njima i muslimansko stanovnitvo. O njihovom bivstvovanju govore mnogi i sada sauvani toponimi, imena mjesta, livada, brda, vrtova, lugova, poljana, bunara, njiva i td. U vremenu od 1701. do 1877. godine grad je bio naseljen muslimanima. Jovan Cviji kae: ''Niki je bila najsilnija muslimanska varo na Balkanu''. Danas u Nikiu ivi nekoliko starosjedilakih porodica i to: Adajlii, Asovii, Jaganjci, Mehmedovii, Osmanagii, Piranii, Redii, Redovii, ainovii i Tuzovii. Prema prvom popisu stanovnitva u Kraljevini SHS, koji je odran 1921. godine, u Nikiu je bilo 205 stanovnika muslimana; u drugom popisu 1929. godine 264, a 1948., 68. Godine 1953., bilo je 340, a 1961., godine uoava se poveanje muslimanskog stanovnitva u odnosu na 1953. za 290 osoba, pa je iznosio 630 osoba. U popisu iz 1971. kao muslimani su se izjas-

nili 1.137 lica, a 1981. 1.263, osobe. U popisu 1991. godine u Nikiu se izjasnilo kao muslimani 1.519. osoba, a u popisu 2003. godine kao muslimani se izjasnilo 733 i kao Bonjaci 177 osoba. Treba imati u vidu da su se u razliitim periodima prilikom popisa stanovnitva mnogi muslimani izjanjavali kao neopredijeljeni, Jugosloveni, ili kao Crnogorci u etnikom smislu. U periodu od 1961. godine pa kasnije, uoava se da se broj muslimanskog stanovnitva u Nikiu uveao, a to je posljedica industrijalizacije Nikia, i doseljavanja muslimanskog stanovnitva sa razliitih prostora Crne Gore. U odnosu na podatke iz 1991. godine, brojnost muslimanskog stanovnitva u Nikiu je opala. Razlozi su brojni, kao to je prisutnost rata u okruenju, nesigurnost, ekonomska kriza i sl. U ovom periodu je u tri navrata na postojeu nikiku HadiIsmailovu damiju, u Grudskoj mahali, postavljana eksplozivna naprava. To je dodatno ulijevalo strah muslimansko-bonjakom stanovnitvu i njihovoj nesigurnosti. Brojke pokazuju da je umanjenje muslimana 1991, i kasnije vee, nego to je ikada iznosio priliv muslimanskog stanovnitva u Nikiu u vremenu od 1948. do 1991. godine. Odliv stanovnitva se dogodio putem migracionih kretanja prema drugim podrujima, najvie prema Podgorici i Crnogorskom primorju, a i prema zemljama zapadne Evrope. Bajro Agovi

Islamski pronalasci koji su promijenili svijet

Istraiva Paul Vallely je zabiljeio neke od najvanijih islamskih pronalazaka. Meu njima je smjestio kafu, koju je, prema prii, otkrio Arap Khalid, tjerajui svoje koze u regiji Kaffa u Etiopiji. Pranje i kupanje su presudni religijski zahtjevi kod muslimana te su zato jo davno izumili odlian recept za sapun, a takvi se koriste i danas. Preteu dananjeg padobrana napravio je ininjer Abbas ibn Firnas te 852. godine skoio s minareta velike damije u Kordobi, koristei labavo uvren ogrta pojaan drvenim dodacima. Istraiva takoe navodi aparsko porijeklo izumitelja aha, algebre i drugih civilizacijskih dostignua.