. BILJEKA O PISCU Pisac hrvatskoga realizma, roen je 1859. godine u Senju.

Puku kolu i dva razreda gimnazije zavrio je u Senju. Pet godina je bio uitelj u Senju, a tri je godine bio na konzervatoriju u Pragu. Napisao je sedam romana i oko stotinu pripovjedaka. Prvu knjigu pripovjesti pod nazivom "Pavao egota" (1888) u Zagrebu. Djela su mu veinom proeta senjskim krajem, alkarima, ivotom u Senju u kojem se isprepliu prkos, ponos, poniznost, ogorenost i itd. Umro je 1905. bolestan i skrhan tekim votom. Djela: Podgorske pripovjetke, Pavao egota, Posljednji Stipanii, Zapreke i dr. 2. LICA Valpurga, Ante, Lucija i Juraj Stipani, Alfred, Getruda 3.VRIJEME RADNJE XIX. st., doba ilirskog preporoda i buenja nacionalne svjesti Hrvata 4.MJESTO RADNJE Senj, koji je u to vrijeme bio zatvoren i izoliran od svijeta. 5.TEMA Propast jedne havatske patricijske obitelji za vrijeme ilirskog pokreta; problem patrijahalnog odgoja; intimna tragedija Lucije; povijesno - politiki trenutak Senja. 6.KRATKI SADRAJ Ante Stipani bio je sin jedinac bogatih roditelja koji su imali krmu. Kao mladi je postao natporunik, ali je napustio slubu i ivio od oeve imovine. Zagledao se u Valpurgu Domazetovi iz takoer ugledne, ali ne i tako bogate obitelji. Valpurga je bila mnogo mlaa od Ante, a kad su se vjenali, bilo joj je samo 16 godina. 1806. godine rodila je Valpurga sina Jurja koji je Anti bio sve. Dugo je pripremao gozbu povodom njegova krtenja u vinogradu. Trebala je to biti gozba koju e Senj dugo pamtiti, a zacijelo je i bila zapamena po skandalu koji se tamo odigrao. Naime, pijani Winter je Valpurgi izjavio ljubav zbog ega je Stipani poludio i napao ga sabljom nakon ega se drutvo razilo. Winter je napustio Senj. Jednom prilikom, kada Stipani nije bio kod kue, Valpurga je pronala njegove spise. itala je o njegovim eljama za usponom i pronala je spis o Jurjevom krtenju i sudskoj parnici zbog napada na Wintera. O tome joj Ante prije nije nita rekao, ali je ona unato tome to je vidjela vlastitim oima spise jo uvijek vjerovala da je Ante savren. Juraj je od malih nogu provodio mnogo vremena sa svojim ocem. Majka ga nije smjela ljubiti da ne bi postao razmaen. U meuvremenu je Valpurga rodila i ker Luciju za koju Ante nije mario. Sva Antina osjeajnost, panja, stvari i iskustvo bilo je preneseno na Jurja. Otac je svog veoma inteligentnog sina poslao na kolovanje u Be, a za Luciju nije htio niti malo novca odvojiti da bi se kolovala iako je imala mnogo afiniteta, a da i nije imala, uinila bi to da pokae da i ona to moe. Na Valpurgin zahtjev da i nju koluju je rekao da nemaju novaca za oboje, no ipak je uila talijanski i njemaki. Juraj nikako nije mogao zavriti studij.etiri su se godine kolovanja oteglo u deset, a trokova je bilo sve vie i vie. Dio po dio imovine Stipani je prodavao uvijek pronalazei opravdanja za Jurjevo ponaanje. Pustio je Luciju na jedan ples i mnogi su se mladii zanimali za nju. Ona je eljela ee izlaziti i druiti se sa svojim vrnjacima, a to je njoj zabranjeno. Andrija Bukovi, stari mornar koji je spasio Antin brod doao je u posjet Stipaniima i zamolio Antu za glas u saboru to mu je Ante obeao, ali nije potivao svoju rije. Ante nije bio izabran za suca, to je arko elio. Za suca je izabran oli. U gradu su poeli nemiri. Senj se podijelio na dvije strane (iliriste i protivnike ilirizma). Vukasovi eli pripojiti Senj Hrvatskoj i u narodu probuditi nacionalnu svijest. Njegov protivnik je major Benetti koji polako gubi ljude koji su stajali na njegovoj strani. Ante je uz Vukasovia. Sve vie eli Lucijino prisustvo, no ona ne voli biti s njim i pokuava mu se osvetiti zbog naina kojim postupa prema njoj. Odnos postaje gori. Lucija je slomljena, otac jo vie ljut, a Valpurga ih pokuava pomiriti. Juraj je potroio sav novac,ali nije zavrio studij i osramotio je obitelj zaposlivi se kao konobar. Ante je emocionalno uniten i mora nai novac za Jurja. Posjetio je lihvara Marka i od njega ne dobiva nita. Benetti saznaje od Martinia da Ante treba novac i nudi mu posao koji ga jako privlai, pokuavajuci ga tako pridobiti, ali u poetku ne uspijeva. Stipani je traio novac od Vukasovia, no ovaj mu nije dao pa je prihvatio Benettijevu ponudu. Poslali su Jurju 500 forinti i on se zahvalio, obeavi da e im to nekako vratiti. Krajem jeseni Ante je obolio od upale plua. Sada je bio samo starac osuen na leanje u krevetu i zatvoreni prostor. Primio je pismo od Jurja da je poloio i posljednji ispit s odlinim uspjehom. Uskoro je umro na Lucijinim rukama. Juraj nije bio prisutan. Mladi se Stipani napokon vratio kui u sijenju 1832. godine s prijateljom Alfredom. S vremeno,m Lucija se jako zaljubila u Alfreda za kojeg je vjerovala da je isto tako zaljubljen u nju. Juraj je prijetio samoubojstvom ako mu majka ne da novca. Kada je prodala kuu i

dala mu novce, on i Alfred su otisli i nisu se vie javljali. Luciji su jos uvijek stizali Petrarcini soneti s inicijalima M.T. Ona pati za Alfredom i postaje krhka, boleljiva i slomljena. U strahu za njeno zdravlje majka se odluuje na prevaru i zamoli M. Tintora koji joj alje sonete da pie Luciji pisma i potpisuje se kao Alfred. To je neko vrijeme dobro utjecalo na Luciju, no uskoro ona razotkriva prijevaru i tada naglo oboli i umre. Na samrti ju je posjetio, po njenoj izriitoj elji, Tintor. Lucija je umrla ljepa nego ikad. Tintor se nakon traginog dogaaja zaredio. Valpurga je umrla u bijedi i siromatvu prosei na ulici umotana u plahtu da je ne prepoznaju. 7.LIKOVI Ante Stipani Htio je pod bilo koju cijenu plivati na povrini, a neprestano je tonuo. Htio je biti izvan kue glavni, kao to je bio u kui. elio je biti najutjecajniji u razliitim stvrima, ali nije mogao jer to jednostavno tako ne ide u ivotu, a nije ilo zato to je u isti as traio uporite na raznim stranama, poto vlastitog nije imao. Otac i majka bili su mu krmar i krmarica i za njihov stale, u ono doba, vrlo bogati ljudi. Od njih je kao jedinac primio odgojem svoje osobine koje su mu ostale kao neotklonjiva volja na svakom dijelu ivota. Morao je naravno zaboraviti to su mu otac i majka zaista bili i gledati u davninu da potrai plemiko podrijetlo, koje nije mogao nai jer ga nije niti bilo. Ali drao se svejedno plemiem. Znao je od svaega po neto, a od svega nita. Zato je ipak tvrdio da je uen ovjek. Kod kue je bio strah i trepet u obitelji, a mali su ga ljudi na ulicama pozdravljali dubokim poklonima na koje nije nikada pozdravom odvraao. Ipak nije ispijevao zbog svoje nesigurnosti u svakom koraku. Svojim poloajem je bio nezadovoljan. Sin mu je bio svjetlo ivota, u njega je vidio umjesto cijele obitelji. Ker i enu je ignorirao. Jurju je davao beskonano mnogo novaca, ne bi li samo zavrio studij, dok za Luciju nije imao dovoljno novaca. elio je da Juraj naslijedi njegovo mjesto i samo se prema njemu ponaao kao da je ovjek. ivot mu je zavrio na ruevinama. Umro je onako kako je ivio, okruen svojom enom i keri koje su se jedine brinule o njemu. "Otac Stipani se ponaa kao da je njegov sin najpametnije dijete na svijetu te ga tjera da ui, a ne pita ga za njegovo miljenje. Prestrog je i pretjeruje hvalisanjem to e dovesti do raspada obitelji."

Valpurga Stipani U ranoj se dobi udala za Stipania i poto je on bio iz vie porodice, smatrala ga je savrenim. Uvijek mu je bila posluna i radila je sve to se od nje trailo, iako se to katkad i protivilo njenom miljenju. ak i kada je pronala spise koji su prikazivali u potpunosti njegov karakter i loe osobine, nije odustala od svog uvjerenja da je Stipani ipak najbolji ovjek. Kad su se rodili Juraj i Lucija pokazala je pravu majinsku ljubav prema svojoj djeci koju je iskreno voljela, iako joj Stipani gotovo da joj i nije dao pristup njenom sinu jer je vjerovao da bi ga razmazila. Sve bi uinila za svoju djecu. Kada nije bilo Stipania, ispunjavala je elje Luciji, jer je bila takva osoba koja nije mogla nikoga odbiti. Nakon Stipanieve smrti, mnogo je patila. Morala se zbog siromatva preseliti u malenu kuicu s Lucijom. Jedva je doekala sinov dolazak, koji se u potpunosti promijenio. Pa ak i kad je prijetio svojim samoubojstvom i kad je svoje ime promijenio u maarsko, jo je uvijek nastavila davati mu svoju ljubav koju je imala u beskonanom izvoru svoje due. Martin je bio zaljubljen u Luciju. Kada je vidjela koliko Lucija pati zbog Alfreda, otila je do Martina da se dogovori da joj on napie pismo, ali da se potpie kao Alfred. Sve je eljela dati, pa ak i svoj ivot, za sreu svoje keri, iako je znala da joj moda Lucija ne bi mogla nikada oprostiti kad bi saznala za njezinu tajnu. Nadivjela je Luciju dvije godine i jako je za njom patila, a najvie ju je boljelo to je izgubila sina kojeg u biti nije nikada niti imala. Svoj tuni ivot zavrila je smrznuta u hladnoj noi traei milostinju. Tada je zavrila patnja njenog srca. " Valpurga je jednako trpjela od toga to su Stipani i Lucija ivjeli na ratnoj nozi. Prolo bi mnogo dana da ne bi Lucija izim hladnog, usiljenog pozdrava izustila ni rije" Lucija Stipani Za njenu sudbinu kriv je njen otac i patrijahalno drutvo. Zbog prestrogog odgoja nije znala za okrutnost i nepotenje vanjskog svijeta jer je izmeu ostalog stalno boravila u kui. Usprkos svemu tome ipak je imala hrabrosti suprostaviti se ocu kojeg nije mogla iskreno voljeti jer je on za nju bio potpuni stranac kojeg bi vidjela samo ponekad, a kad je bio prisutan, znala je da se mora ozbiljno ponaati. Upravo zbog te izoliranosti od svijeta je pala u ruke nevinosti i istinitosti Alfredovih namjera te ga je voljela samo istinitom ljubavlju. Bila je jako osjeajna i krhka. Ona jednostavno nije mogla shvatiti Alfreda i alila je za svojom

mladosti koju je izgubila zbog svoje naivnosti. Zavoljela je Martina Tintora koji je bio s njom u posljenjem titraju njenog ivota, ali sa svojom sudbinom nije mogla ivjeti. Iako je Lucija umrla zbog tuberkuloze, njeno duevno stanje puno je pridonijelo ranijoj smrti. Sada ljubav nije bila dovoljna da je odri ivom. "...gojila se uz Valpurgu Lucija, doim je sin Juraj pripadao skroz ocu od onoga dana kad je poeo da ui itati. Lucija je bila vrlo ivahna djevojica te je poradi toga Valpurga pretrpjela mnoga ogovaranja od Stipania koji je uope za Luciju malo mario i samo jedno u pogledu njezinog odgoja odrijeito zahtijevao: da ne smije na ulicu gdje bi dola u dodir s gradskom djeurlijom..." "Da, majice vi biste na nj digli pitolj jer ste mi mati, a jer nemam ni oca ni brata. Da vidite druge kako ih braa miluju, a one se braom ponose." Juraj Stipani Bio je prvo dijete, a jo k tome i sin, pa je upravo njemu Ante Stipani njemu posvetio cijeli svoj ivot. Kada je bio jo malen, dovodio bi mu uitelje kako bi skupio to vie znanja za tvz. misiju koja ga je ekala. Majinu i sestrinu ljubav nikada nije ni osjetio jer mu to otac nije dozvoljavao. Zbog toga kasnije nije osjeao nita prema njima i uope za njih nije mario. Kada je pisao pismo svom prijatelju, moglo se vidjeti da je elio imati i majku i sestru, ali je tada ve bilo kasno. Mislim da je za njegovo ponaanje nakon odlaska iz kue bio kriv upravo njegov otac. Kada je Juraj otiao, znao je da e mu otac slati novac, pa se prepustio lagodnom ivotu. Nakon dugo godina i zbivanja te nakon oeve smrti vie ga nije nita vezivalo za njegovu domovinu, pa kada je izmamio novac kod majke, promijenio je ime u maarsko i vie se nije javljao. "Stari Stipani vrlo je tuno zavrio svoj ivot te je umro u jadu, bijedi i bolesti. Sina to nije ba pogodilo ve mu je u interesu samo novac zbog kojeg je i doao k preostaloj obitelji u Senj."

8.O DJELU Ovo djelo ostavlja veoma snaan dojam itau prema odnosima unutar obitelji u doba ilirskog preporoda. itajui ovo djelo u svakom ovjeku bi se uzburkali osjeaji prema svim lanovima obitelji Stipani, pogotovo prema onima koji su bili rtve. Valpurga je bila mirotvorac u obitelji. Bila je omiljena s obje strane. Lucija je patila u svijetu u kojem je roena jer je bila ena. Nije imala mnoge stvari koje je Juraj imao. Ante je, kako je to tada bio obiaj, sve prenosio na sina. S njim je djelio sva iskustva. Juraj mu je bio zvijezda koja je tako jako sjala u njegovom srcu da se ostale ne bi niti vidjele (ili ih nije elio vidjeti). Ulagao je sve u tog djeaka, ne bi li postao ono to je on sam htio biti. Bio mu je jedina nada jer drugu nije vidio. Lucija je morala amiti u kui sama dok je Juraj uivao, umjesto da se primio knjige kada mu je bila pruena prilika da bude netko, a ne da zavri kao konobar. Valpurga je bila jedini konac koji je barem nakratko mogao zadrati obitelj zajedno. Ona je bio aneo uvar te obitelji. Brinula se za sve njih, ak i ako oni nisu marili za nju. Lucija i Valpurga su uvijek bile uz Antu, iako ih nije primjeivao. On je vidio Jurja koji ga je sramotio i troio novac kojeg bi mu otac davao koliko eli. Sve bi uinio da bi udovoljio Jurju i uvijek bi Juraj bio nevin i njegove potrebe za novac bi bile opravdane. Ante je bio ovjek prepun ljubavi, samo to je nije znao pravilno usmjeriti. S druge strane, Valpurga je u sebi imala beskonaan zdenac iz kojeg bi se prelijevala ljubav i znala ju je usmjeriti samo to je ipak zdenac presuio kada vie nije bio potreban. Iako se inilo da e od silnog davanja, a da nema nikoga da joj uzvrati Valpurga prva napustiti obitelj, ona je ostala dok vie nije imala nikoga da joj uzburka mirni ocean osjeaja koji je imala u svojoj dui. Lucija, iako tlaena kao i njena majka, imala je osobu koja ju je voljela samo to je imala jae osjeaje prema nekomu tko joj ih nije uzvraao nego je otiao i nije se vratio. Prihvatila je tu duu koja je vapila za njom tek kada joj niti ljubav vie nije mogla pomoi jer joj je bolest zahvatila tijelo koje ne ovisi o dui pa vie osjeaji ne pomau. Poto Valpurga nije imala ogranienja kada bi dole u pitanje elja njene djece, dala je sav novac koji je uspjela dobiti prodavi sve to je mogla Jurju, nakon eka je on brzo pobjegao sa svim novcem i svojim prijateljem u kojeg se Lucija zaljubila.Kada je Ante umro, sve je krenulo nizbrdo pa je i Lucija zaplovila u ocean vjenog mira, a Juraj otiao i promijenio ime. Posljednji Stipani je bila Valpurga koja je od jada i sama se pridruila muu i keri u vjenoj radosti.

Problematika koja se obrauje opis sumornog interijera patricijskih obitelji u propadanju ilustracija svih slojeva hrvatskog drutva (od stanovnika velegradskog podzemlja preko graanskih salona) razobliavanje ljudskog karaktera i prodiranje u mehanizam ljudske due analizira moralnu i psiholoku stranu ljudskog ivota opisuje psihologiju ljubavi, roditeljstva, braka, prijateljstva i ponire u duu umjetnika i intelektualaca realno oslikavanje tragine strane ljudskoga ivota s naglaenim osjeajima suuti za ljudska stradanja i patnju iz djela zrai humanost i samilost socijalni poloaj ljudi u odreenom povijesnom razdoblju razliito poimanje oinske ljubavi opisivanje odnosa izmeu likova i problemi politike scene [uredi] Struktura djela Roman prikazuje propadanje senjskih patricija u prvim desetljeima 19. stoljea u kojem se prati generacijsko kretanje obitelji Stipani, s posebnim usmjerenjem na posljednja dva narataja. Nejednak poloaj djece u obitelji u kojoj se sva pozornost pridaje jednoj, a potpuno zapostavlja druga osoba, pa je roman svojevrsna analiza socijalnih, moralnih i psiholokih sastavnica tadanjega hrvatskoga drutva. [uredi] Knjievna vrsta Roman u kontekstu hrvatskoga realizma kao specifina pojava gdje se naruava kanonsku strukturu realistikoga romana s prvim nagovjetajem modernistikoga proznoga izraza. U njemu je prikazana posebna tehnika izraavanja: pripovijedanje, opisivanje, dijalog, monolog, pismo, dnevnik, memoarski zapis, komentar. Neprestano prekidanje fabule, gdje su zastupljeni opisi interijera, eksterijera, krajolika, te opisi likova (portreti). Opisi imaju ulogu socijalne i psiholoke karakterizacije likova. Inspiracija iz slinog djela: Opisivanje karakternih likova i promatranje ljudske due te objektivno opisivanje dogaaja u prirodi zbivanja ljudskih osjeaja. Takvi pripovjedai dogaaja podsjeaju nas po stilu i nainu pisanja na Balzaca. Opisivanje interijera, eksterijera i krajolike na Turgenjeva i Josipa Kozarca. Moda ima malo doticaja s naelima pisanja Rousseauova Emila. [uredi] Likovi Ante Stipani je zgodan ovjek, vrlo sebian i hladan, strogi otac i obrazovan. Bio je ugledan graanin i patricij iz stare porodice, koja je u gradskim javnim poslovima jo od poetka 18. stoljea slavno sudjelovala. Ante je bio posljednji potomak svoga plemena i oenio s Valpurgom, iz porodice starih plemia i senjskih patricija Domazetovia. Njegovo iroko lice s mirnim oima, velikom ravnim i dugakim nosom, te pravilnim ustima davalo je samosvjesnu glavu i izgled aristokrata koji ne mari za sav jad i zlobu. U sinu vidi sve i eli da bude bolji od njega. Nepravedno se odnosi prema keri. Misli samo na ugled imena Stipani, i svoju karijeru. Otac ini sve kako bi sin svojim uenjem podigao ugled obitelji. Njegov otac Pavle, a majka Kata, bili su krmar i krmarica i u ono doba vrlo bogati ljudi. Od njih je kao jedinac primio odgojem svoju tatinu, koja mu je ostala kao peat na svakom koraku u ivotu. Nastojao je zaboraviti to su mu bili otac i mati i gledati u prolost da potrai plemiki list svojih pradjedova, koji nije mogao nai. Ali drao se svejedno plemiem. Kod kue je bio strah ukuana, a mali ljudi su ga na ulici pozdravljali dubokim klanjanjem, na koje nije nikada pozdravom uzvraao. Bio je nesiguran na svakom svom koraku i nigdje nije uspijevao. Neprestano je lebdio i bio nezadovoljan svojim poloajem. Previe se brinuo za sina, a enu i kerku zanemarivao. U stvari je od sina elio napraviti ono to on nije uspio. Umro je onako kako je ivio, okruen svojom enom i keri koje su ga jedine donekle voljele i o njemu se brinule.

Valpurga Stipani je suhonjava, sitna ena senjskog patricija, stara oko 46 godina. Njena i svjesna majka koja slua mua i brine se o djeci i po ponaanju sasvim suprotna muu. Srednje visine, tamne kose, smeih oiju s njenim, brinim pogledom i srameljivim smijekom. Tipian prikaz tadanje ene, koja se udala za Stipania, a obzirom da je on bio iz vie obitelji, smatrala ga je savrenim. Nema mnogo utjecaja na mua i ponaa se kao slukinja, jer ne bi voljela da ju mu odbaci, to bi za nju bila velika sramota. Bila je posluna i radila je sve to se od nje trailo, premda je bilo u suprotnosti s njenim miljenjem i eljama. Premda je iz pronaenih spisa uvidjela njegov pravi karakter i negativne osobine, za nju je on bio najbolji ovjek. Sve bi uinila za svoju djecu, pokazala pravu majinsku ljubav i kada nije bilo oca svima je ugaala. Luciji je ispunjavala elje jer je bila takva osoba, koja nije mogla nikoga odbiti. Nakon to je mu umro, mnogo je patila u siromatvu. Sin se promijenio, ne samo duevno, nego je ime i prezime promijenio u maarsko, ali je ona smatrala da je tako moralo biti i nita mu nije zamjerala. Sve je eljela dati, pa ak i svoj ivot, za sreu svoje keri, iako je znala da joj ker ne bi nikada oprostila da sazna za njezinu tajnu. Zato je molila Martina da on pie Luciji ljubavna pisma u ime Alfreda. Nadivjela je svoju ker i jako je za njom patila, a najvie ju je boljelo to je izgubila sina kojega u biti nije nikada niti imala. Patnja njenog srca je konano zavrila kada se smrznula jedne hladne noi traei milostinju. Lucija Stipani je imala smee oi, a ten joj je bio bijel i fin, gotovo proziran. Bujna tamna kosa, crvene usne, tanahan struk, a malene grudi, kao u etrnaestgodinje djevojice. Iza takvog lika se krije starinski portret mladih aristokratkinja, a ne zaostaje joj za tim portretom ni ostali dio tijela. Bila je jako osjeajna i krhka i to je razlog njene prerane smrti na kraju romana. Iako je ona umrla od tuberkuloze, njeno duevno stanje dosta je pridonijelo ranijoj smrti. Imala je nesretno djetinjstvo i ona je lik tipine posrnule djevojke. Za njenu sudbinu kriv je njen otac i patrijarhalno drutvo. Stalno je boravila u kui i zbog prestrogog odgoja nije znala za okrutnost i nepotenje vanjskog svijeta. Ipak je pokazala hrabrosti da se suprotstavi ocu kojega nije mogla iskreno voljeti. On je za nju bio stranac kojega je mogla vidjeti samo ponekad, a u njegovom drutvu znala je da se mora ozbiljno ponaati. Bila je nesretna jer se zaljubila u krivog ovjeka i zato se razboljela. Alfreda je istinski voljela, pravom ljubavi i nije ga mogla shvatiti. alila je za svojom mladosti i nevinosti koju je izgubila zbog svoje naivnosti i neznanja. Juraj Stipani je prvi sin kojega je otac smatrao svojim nasljednikom. Otac mu je posvetio cijeli svoj ivot. Jo od malena dovodio bi mu uitelje da naui to vie znanja. Majinu i sestrinu ljubav nije ni osjetio jer mu to otac nije dozvoljavao. Zato kasnije prema njima nije nita ni osjeao. Otiao je studirati, izmamio je to vie novaca i posvetio se lagodnom ivotu. Nakon oeve smrti i dogo godina izbivanja vie ga nita nije vezivalo za rodni kraj. Kada je izmamio novac i od majke, promijenio prezime u maarsko i vie se nije javljao. Takvo ponaanje Jurja je od oca koji ga je tako odgojio. Vukasovi ovjek od 45 godina, impozantne vanjtine, ne previe odgojen, ali s finom ironijom. Na njegovom licu titrao je gospodski smijeak, uvijek dostojanstven. On se protivio postojeoj vladi i htio je da se Senj prikljui graanskoj Hrvatskoj. Dobivao je sve vie pristaa, da bi na kraju i pobijedio. Major Benneti bio je rodom Tranin, ovjek od 45 godina, smrknita i koata lica, crnih i pronicljivih oiju.[1] Od svojih namjera nije nimalo odstupao, ni pod kojim uvjetom i u tome je bio silovit, i sudio je ba kao da sijee sabljom. Znao je da moe biti takav jer mu je to doputao poloaj u vlasti. Grad ga se bojao i mnogi su bili uvjereni da bi on mogao i zgaziti onoga koji bi mu se pokuao suprotstaviti. Bio je neenja, veseljak i rado se kartao, ali je malo pio. U manipuliranju s graanima olakavali su mu njegovi dounici, meu kojima je glavni bio Fabijan Martini. Fabijan Martini bio je propalica, zanemaren ovjek koji ne pita gdje e dobiti gro i zaliti grlo. Hodao je veoma brzo i svojim mesnatim i plavim nosom zavirio je u svaki kut grada. Neprestano je mirkao svojim vodenim oima, govorio bi nasilno, uvjeravajui svakoga.

Martin Tintor je mladi neugledan, visok, nespretnih kretanja, gospodski odjeven, iroka lica, velika nosa i usta. Na tom mladiu je bilo pristojno duboko klanjanje i strahopotovanje onome koji mu je pri dolasku i odlasku poljubio ruku. [uredi] Kratka biljeka o djelu U jednoj uglednoj senjskoj obitelji, gazda Ante Stipani je zgodan ovjek, vrlo sebian i osjeajno hladan. S obzirom da okolina utjee na ovjeka, on je vrlo strog otac, obrazovan ovjek koji eli da mu sin bude bolji od njega. U svome sinu vidi sve i zapostavlja ker, prema kojoj se nepravedno postavlja i samo misli na ugled imena Stipani, te svoju karijeru. Majka je njena i svjesna, pokorno slua mua i brine se o djeci. Nema mnogo utjecaja na mua, ve se ponaa kao slukinja, jer ne bi voljela da je mu odbaci, jer bi ju od naroda bila velika sramota. Otac sve ini kako bi njegov sin svojim uenjem podigao ugled obitelji, ali u dodiru s loim drutvom postaje neodgovoran. Loe se odnosi prema ocu, koji mu sve pokuava omoguiti da zavri fakultet u Beu. Kerka Lucija je mlada, lijepa djevojka koja trai malo slobode, ali je otac zapostavlja, kao da ne postoji i ona biva nesretna i tuna. Odrastanjem se za nju zanimaju mladii, ali njen otac ne potuje njene elje, ve ju majka samo tjei. Obitelj je podijeljena na muki i enski rod, to je u devetnaestom stoljeu bio obiaj. To znai da ene nemaju nikakva prava, a otac je glava obitelji, koji si previe umilja. Kraj zavrava osiromaenjem obitelji, tragedijom, smru oca, zatim kerke i majke. [uredi] Sadraj Upozorenje itatelju: Slijedi tekst koji sadri pojedinosti o radnji i/ili zavretku ovog djela. Zima je 1834. godine u Senju. U bijednoj sobici Valpruge Stipani udovica patricija Ante Stipania provodi dane sa svojom kerkom Lucijom. Valpruga je suhonjava, sitna ena oko 46 godina i brine se o svojoj kerki Luciji koja je oboljela od tuberkuloze. Leala je ona zatvorena u maloj sobici u kojoj je zrak bio pretopao i teak, no majka nije dala otvarati prozore, da joj se ker jo vie ne prehladi.. [uredi] I. poglavlje Lucija je izgledala mnogo mlaa od svoje dobi. Imala je smee oi, a ten joj je bio bijel, fin, gotovo proziran. Bujna tamna kosa, crvene usne, tanahan struk, a malene grudi kao u etrnaestogodinje djevojice. Kako je majka nije putala van iz kue, to se Lucija ljutila. Ona bi rado otvorila prozor da vidi kakav je ivot na ulici, a njezin je bio dosadan sapet, muan i uzaludan vapaj za ivotom. Potar! Marko! - klikne Lucija, stari listonoa, znanac njihove kue, jedini ovjek koji je svakog mjeseca donosio slatke nade njezinom srcu, jedini koji unosi malo ivota u taj grob! Pismo je bilo od njezinog ljubljenog Alfreda, no koliko puta se pitala, da li on nju ljubi? Zar bi on mogao izdrati duge dvije godine, a da nju ne doe vidjeti? No ona nije znala da su to lana pisma. Nije znala da to pismo pie netko drugi po nagovoru njezine majke, kako bi joj bar malo uljepala taj sumorni ivot. [uredi] II. poglavlje Ni njezina majka nije bila zdrava, ve je odavno bolesna na srcu i svaka uzrujanost izazove osjeaj kao da e se uguiti, no ona je mislila samo na Lucijino zdravlje. Majka joj je priala o povijesti bogatih patricijskih obitelji njezinih Domazetovia i oevih Stipania. Ratovanjem su se obogatili, ali je sve to ilo, po oevoj volji, njenom bratu Jurju, koji je to troio ivei lagodno i ne marei za obitelj. Njima dvjema od itavog imanja ostala je samo ova sobica, a sve ostalo je otilo na plaanje Jurajevih dugova. [uredi] III. poglavlje U ulici gornjega grada Senja bila je nekada kua Ante Stipania i njegovog oca Pavla. Ante je bio zgodan ovjek, ali sebian i hladan. Oenio se tek u etrdesetoj godini, s mladom esnaestogodinjom Valprugom. Kao otac vrlo se nepravedno odnosio prema keri Luciji, a od sina Jurja zahtijevao da svojim uenjem podigne ugled obitelji, no odrastanjem u loem drutvu on postaje neodgovoran. Valpruga je bila njena majka, koja je sluala mua i brinula o djeci. Svaku muevu zapovijed izvravala je sa strahom i urbom. Njezina je sloboda polako nestajala i u vlastitoj kui ona je postala ropkinja. Dan prije Svih svetih bile su posljednje pripreme za krtenje Jurja u Stipanievu vinogradu. Tono u jedan sat zagrmjee iz vinograda muari uz prasak malih puaka da gosti dolaze. Sva sila svijeta skupila se oko ceste da vide sjaj gostiju kakovog grad jo nije vidio. Ante je obukao

odoru senjskih plemia i ma, a to je bilo zabranjeno po Statutu Marije Terezije jer nije imao plemiku titulu. Sveanost je bila u toku, kada je stigla Valpruga, mlada majka, lijepa, sitna, obuena u odijelu starinskih senjskih otmjenih ena. Pijani natporunik Winter kleknuo je pred nju i svojim pijanim glasom stao joj govoriti i prisezati ljubav. Stipani ga napadne maem i ozlijedi ga: Zadovoljtinu hou! - no Wintera vie nije bilo. Tako je zavrila sveanost. Gosti su se razili, a na bogate ostatke gospodske veere navalila gradska eljad, kao roj muha. [uredi] IV. poglavlje Kada je Ante otiao u Trst radi posla, jer je bio u neprilici zbog novca, Valpruga je nala spise o onom neugodnom dogaaju kada se krstio Juraj. Protiv Stipania je podignuta parnica prema kojoj nije imao pravo nositi plemiko odijelo i ma, te su ga osudili na 100 carskih forinta u zlatu. [uredi] V. poglavlje Obiteljska kua Stipania nalazila se na sjeveroistonoj strani grada. Bila je to prostrana kua u kojoj su sobe bile napunjene svakojakim namjetajem. U njoj su ivjeli Ante, Valpurga, Juraj i Lucija, te slukinja Veronika. U kui je vladao red i govorilo se tiho, jer otac nije trpio da ga smeta neiji govor. U takvoj tiini odrastali su Juraj i Lucija. Otac Ante je mario samo za sina. Njega je uio i kolovao, a za Luciju nije ni mario i ona je tek kada je imala est godina smjela sjesti za obiteljski stol objedovati. Kada je Juraj poloio zavrni ispit s odlinim, Ante ga je poslao na sveuilite u Be: Ako se meni to dogodi, prodaj i krevet ispod sebe, da dovri nauke. Od toga e djeaka doivjeti vie, nego moe i pomisliti - govorio je Valpurgi. [uredi] VI. poglavlje Otac je samovao u svojoj sobi, a misli su mu neprekidno bile uz sina. Jedini vedriji izraz lica bio je kada bi dobio pismo od Jurja. Majka nikada nije dobila pismo u ruke. O sinu je znala samo kada bi otac za objedom pripovijedao o njemu. A pita li to za kuu, za nas? - pitala je bojaljivo majka. Pozdravlja, a to drugo da pita? Hvala Bogu, da zaboravlja to gnijezdo! - dodao je zlobno Stipani. Otac je redovito slao novac Jurju, ali nakon etvrte godine morao je prodati brod, jer vie nije imao novaca. Za Luciju se otac nije brinuo, on je rekao da se od ene trai samo da bude dobra domaica, vjerna supruga i da ugaa muu. Majci nije bilo pravo da se na sina troi toliki novac, a Luciji ne dozvoljava da ide u enski zavod u Gradac jer to kota novaca. Lucija je navrila 16 godina i dozvolili su joj da ide na ples. Bila je presretna i tamo je upoznala mladoga Beanina Friedmana koji se u nju zaljubio. [uredi] VII. poglavlje Prola i peta godina, a Stipani nije doekao da mu sin zavri nauke. Imetak se brzo smanjivao, ali je i nadalje slao novac sinu. Jo uvijek su njegove oi bile uprte u sina Jurja, dok Lucija nije imala ba nita od svoje oevine. U to vrijeme kanonik Vukasovi zalagao se za ujedinjenje svih hrvatskih zemalja i traio zastupnike za Hrvatski Sabor, no Stipani je bio za ujedinjenje s Maarima, ali obojici je smetala vojnika vlast u Senju. Vukasovi je govorio: Jedan narod ne smije gaziti prava drugog naroda, borba nije samo nae pravo ve i dunost! [uredi] VIII. poglavlje Zapoela je borba za vlast. Na sastanku graana, kanonik Vukasovi je govorio: Ima naeg naroda pod Turinom, Talijanom i pod Nijemcem. Naa krv uva Evropu, a hrvatskim zemljama plaa Austrija svoje dugove. Narodna svijest se budi! Budimo se i biti emo svoji! tako je kanonik govorio, ali nije govorio ni talijanski, ni njemaki, ve hrvatski, a to je bilo udno. Sluali su ga, ali ga nisu razumjeli, ve su pomiljali najbolje je, ne paati se ni u to! I tako je Vukasovi dobivao nove pristae, ali ih je i gubio, jer narod nije znao kome e, pa se podijelio. Stipani je odobravao kanoniku, ali je u dui mislio kako e utrti put svome Jurju kod Maara i ve je pripremao govor to e ga odrati na pounskom Saboru s idejom: da e grad Senj pohrliti u bratsko naruje vitekog maarskog naroda. [uredi] IX. poglavlje Odnosi izmeu oca i keri postajali su sve loiji, jer njihove nesuglasice dolaze oko nebitnih stvari. Ona pokuava pokazati ocu svoju vrijednost i svoje pravo: Ta ja ve nisam dijete! Bratu sve, a meni ba nita! Slomljen materijalnim i politikim neuspjesima i

sinovljevim moralnim padom Stipani se razbolio. Strano ga je sin razoarao, u kojega je on toliko vjerovao: Juraj Stipani bivi doktorand prava postao je konobar! I tako je majka saznala, da je sve to su imali otilo na kolovanje sina: On je propao, a nas upropastio! [uredi] X. poglavlje Je li to istina, da bi se njegov Juraj tako ponizio? Ante je otiao kod Cincara Marka, da mu dade na zajam 500 forinti. Znalo se da taj lihvar posuuje novac samo uz dobru jamevinu i masne kamate. Kada je lihvar zatraio dva svjedoka, Ante je od stida odustao, jer nije elio da se razglasi po gradu kako su Stipanii osiromaili, pa moraju na zajam uzimati novce. [uredi] XI. poglavlje Major Benneti rodom Tranin, nizak crnomanjast, crnih oiju htio je razbiti trijumvirat Vukasovi Stipani oli, te je doao do Ante da razgovaraju o Vukasovievoj politici i da ga pridobije za sebe. ak mu je ponudio mjesto gradskog suca, ali je on odbio. Drugi je dan Ante donio svoj govor Vukasoviu i zamolio ga za novac, no dobio je negativan odgovor. Vukasovi je dobio anonimnu poruku da se Stipani potajno dogovara s majorom Bennetijem. Kako Stipani nije dobio novac od kanonika Vukasovia, ode do Bonetija: Predomislio sam se i nakon promiljanja, doao sam do zakljuka da je Vukasovi fantastina luda i buntovnik koji hoe da se obori na osnovne temelje nae drave, uz takvoga ja pristati ne mogu! Uz to je dobio i novac. Odmah poalje pismo sinu: Ti si mi ispraznio ruke, da nisi moj bi se glas uo u Pounu i ja bih stvorio tebi put do najodlunijih mjesta. Sada radi to hoe i kako hoe, ubij se, ja sam beutan. [uredi] XII. poglavlje Juraj je nastavio kolovanje. Kako se Stipani loe osjeao, te je poslao sinu pismo u kojem ga moli da se brine o majci i sestri: znaj dragi Jurje, da sam na te izdao sve tvoje i njezino sve. Ako se meni to dogodi, a ti joj bratski ne vrati, njoj ne preostaje nego da obilazi tue pragove, ona nema nita do svoje mladosti i ljepote. Poradi tebe, bio sam spram njih nepravedan. Doao je dan izbora. Dvije strane su se sukobile. Nastala je prvo galama, pa potom tua, tako da je Boneti zbog nesposobnosti oko izbora bio premjeten. Na njegovo mjesto je doao major Winter, isti onaj koji je svojim drskim ponaanjem upropastio sveanost na krtenju Stipanievog sina Jurja. Krajem jeseni Ante oboli od upale plua, ba kada je u obitelj stigla dobra vijest da je Juraj poloio posljednji ispit. Ubrzo nakon toga otac umire na rukama Lucije. [uredi] XIII. poglavlje Nakon oeve smrti, Juraj je od majke traio ogromne svote novaca za podmirenje svojih golemih dugova, no ona nije imala nita. Kroz njezine ruke nije prolazio novac, sve je to Stipani drao u svojim rukama, pa nije ni znala da je za ivot potreban i novac. Konano je i Juraj doao kui. Bilo ga je teko prepoznati. Od sitnog slabanog djeteta kakav je otiao u Be, pred majkom je stajao ovjek podbula lica, izbuljenih oiju pod naoalama, upave kratke brade i brka, a okrugla glava izrasla je gotovo iz ramena. Vratio se s prijateljem Alfredom pl. Ruiem. Mladi je bio elegantan, otmjen i udvoran gospodin koji se odmah svidio Luciji. Alfred je znao vrlo lijepo govoriti i laskati, a Lucija, nenavikla na udvaranje, zaljubi se u njega. ini se dobar mladi taj Alfred - ree mati Kako je rado uz nas, a na Juraj, ba kao i otac, voli sam za se. Kao da ga za nita nije briga - govorila je majka. Lucija je bila uvjerena da je ljubi i da joj njegova ljubav godi i ve je pomiljala da e ju odvesti iz tog mrtvila i povesti u slobodan i otvoren svijet. Juraj je pisao pismo Mukiju, da e mu ubrzo vratiti dug kada majka proda kuu i kako Alfred glumi zaljubljenost u Luciju. O majci i sestri nije imao lijepih rijei, jer on za njih nije nita osjeao, jer mu to otac nije dozvoljavao. Kada je majka prodala kuu, vratio je svoje dugove. [uredi] XIV. poglavlje Juraj i Alfred otputovali su u Zagreb. Kako je majka prodala kuu, da bi vratila sinove dugove, morale su se preseliti u staru tronu kuicu koja je nekada pripadala njezinoj obitelji.

Majka je uzdisala, a Lucija plakala i na oigled venula. Poela je pobolijevati, a Alfredova pisma nisu stizala. Kada je Lucija otkrila da je trudna, poslala je Alfredu pismo s vijestima, a on joj je iz Zagreba poslao poiljku lijekova za izazivanje pobaaja. Od straha da se ne sazna za tu sramotu, majka se skanjivala poslati po lijenika, dok se Lucijino stanje iz dana u dan pogoravalo. Majka je sve pokuala da bi pomogla keri. Pisala je sinu, ali se pismo vratilo i tako je saznala da je njen Juraj postao Maar i da se sada zove Istvanffy Gyrgy. Lucija je venula i plakala i pred raspelom se molila za svoju smrt. Majka i ki tonu sve vie u bijedu. Lucija je jedino sretna, kada dobije pismo od Alfreda. Ona nije znala da su to lana pisma i da ih pie Martin Tintor iznosei svoje osjeaje, ali u ime drugoga na Valpurginu molbu. [uredi] XV. poglavlje Dopisivanje je trajalo nekoliko mjeseci. Lucijina bi pisma majka proitala i dala ih Martinu. On je odgovarao u ime drugoga, a pisao je o sebi. Ljubio je prvi puta, a ljubio je najiom, najidealnijom ljubavi. elio je biti sveenik, ali nije mogao, bio je oaran njome, mislio je samo na nju i elio je samo nju. Znao je da ljubi bez nade, da njezina ljubav pripada drugome, plakao je, ali je bio sretan. Lucija je poela sumnjati u pisma i kriom je napisala jo jedno pismo Alfredu. Nakon nekoliko dana dobije povratno pismo u kojem joj on pie da je ve prije godinu dana stupio u brak. Lucijin ivot je bio na kraju i ona umire: Bila je lijepa za ivota, a sada kao da se smije, kao da e progovoriti - govorila je Gertruda. Sutradan mladi Martin Tintor vratio se u sjemenite: sada ne moe biti za mene zapreke, da ne budem do smrti vrijedan sluga Boji. [uredi] XVI. poglavlje Gospoa Valpurga je preivjela Luciju jo oko dvije godine, potpuno osiromaena. Polako su nestajali svi plemii u Senju. Na Veliki Petak sve su sirotice ile prositi, meu njima bila je i Valpurga. Da ih se ne prepozna, one su se zamatale u bijele plahte, pa bi polijegale na brdu Nehaj uz put kojim bi k slici Kalvarije prolazile procesije. Na okrajak plahte bacali bi im poboni ljudi milostinju. Kada su se prosjaci izgubili, ostala je Valpruga mirno leei. Bez ikakve pomoi od sina, bez elje za ivotom, Valpurga Stipani umrla je kao prosjakinja