OBRADA TABELA MS EXCEL FUNKCIJA I STARTOVANJE EXCEL-a

Program Excel slui za tabelarno i unakrsno proraunavanje. Start ovog programa moete vriti na dva naina: 1. Start/Programs/Microsoft Excel i 2. dvostrukim klikom na ikonu programa na radnoj povrini. Nakon otvaranja programskog prozora Excel otvara novu radnu svesku Book l.

Iz programa se izlazi na tri naina: 1. izaberite ikonu sistemskog menija pa naredbu Close u padajuem meniju(alternativa: kombinacija tasteraAlt+F4), 2.zaberite meni File, a zatim i naredbu Exit na dnu padajueg menija, 3.kliknimo na dugme Close na gornjem desnom uglu naslovne linije programa

IZGLED PROZORA MS EXCEL-a

Programski prozor programa Microsoft Excel sadri sljedee elemente, (slika 166): 1.naslovna linija sa nazivom programa Microsoft Excel i nazivom aktivne radne sveske, sa dugmadima za minimiziranje (engl. Minimize), maksimiziranje (engl. Maximize) i izlaza iz programa (engl. Close), 2.linija menija (File, Edit, View, ...), 3.paleta standardnih alatki (New, Open, Save, Print,...), 4.paleta alatki za formatiranje,

5. linija formule, koja se sastoji od okvira za adresu aktivne elije, dugmeta sa oznakom jednakosti "=" i sadraja aktivne elije, 6.oznaka kolona radne tabele, 7.oznaka redova radne tabele, 8.radna tabela, koja sadri matrice elija, 9.skrol traka za verikalno i vodoravno kretanje po radnoj tabeli, 10.dugmad i jezici za kretanje po radnim listovima, 11.statusna linija

Datoteka uraena u programu MS Excel naziva se radna sveska i ima nastavak .xls (za razliku od datoteke MS Worda koja ima nastavak .doc). Svaka nova radna sveska sadri tri lista, a maksimalno ih moe sadravati do 255. Radni list, kako mu ime i govori, predstavlja jednu stranicu vae radne sveske. Takoe, svaka radna sveska sadri 256 kolona (slovne oznake od A do IV) i 65536 redova. Presjek kolone i radnog lista ini eliju. Broj elija u svakoj radnoj svesci iznosi 16 777 216.

UNOS PODATAKA

Aktivna elija u radnoj tabeli je oznaena pravougaonikom sa istaknutim okvirom, a njena adresa se nalazi na liniji za editovanje formule. Podatke u elijama unosite tako to prvo izaberete eliju, a zatim unosite podatke. Kada se izabere elija, njena adresa se automatski pojavljuje u okviru naziva na liniji editovanja formula, a s desne strane iza znaka jednakosti sadraj elije koji unosite.

Nakon unosa podataka u eliju obavezno je izvriti potvrdu unosa pritiskom na taster Enter, ili klikom na dugme sa zelenom kvaicom. Primijetiete da ste se pomjerili u eliju ispod elije u kojoj ste vrili unos. Ukoliko ne elite da izvrite potvrdu unosa odustanite brisanjem sadraja elije tasterom Esc, ili klikom na dugme sa crvenom oznakom X.

Radni zadatak:
Unesite podatak i potvrdite unos, a zatim unesite drugi podatak i odustanite od potvrde unosa. Prilikom unosa teksta moete prelaziti u sljedee elije, ali to ne znai da se u tim elijama unosi tekst. Tekst ostaje u onoj eliji koja je bila aktivna prilikom unosa. Unos teksta u Excelu se automatski poravnava uz lijevu ivicu elije. Ukoliko unosite numerike podatke program ih automatski poravnava uz desnu ivicu elije.

Radni zadatak:
Unesite tekstualni, a zatim i numeriki podatak. Prilikom unoenja decimalnih brojeva mogue ih je prikazivati zaokruene na eljeni broj decimalnih mjesta. Radni zadatak: Zaokruite broj 22,78 na jednu decimalu.

Koraci rada, (slika 172):

1. u eliju Al unesite numeriki podatak 22.78, 2. kliknite na eliju Al kako bi postala aktivna i na paleti alatki za formatiranje izaberite alatku za redukciju broja decimalnih mjesta(engl. Decrease Decimal), 3. podesite redukciju decimalnih mjesta za jednu decimalu i dobietebroj 22.8.

Napomena: Raunanje Excel vri sa svim decimalama dekadnog broja.

Radni zadatak:

Koristei alatku Increase Decimal decimalan broj 327.25 zaokruite na tri decimale.

Ponekad se javlja potreba da sadraj elije bude u dva ili vie redova. Da biste to ostvarili potrebno je oznaiti eliju u kojoj elite prelomiti tekst (engl. Wrap), izmeu rijei koje lomimo izbrisati razmak, a zatim pritisnuti kombinaciju tastera Alt+Enter i potvrditi prelom tasterom Enter.

Radni zadatak:

Unesite

jednu reenicu i izvrite prelom teksta,

RAD SA RADNIM LISTOVIMA

Aktiviranje radnih listova moete izvriti pomou mia klikom na jeziak radnog lista ili pomou tastature: kombinacijom tastera Ctrl+Page Down otvarate sljedei list, a kombinacijom tastera Ctrl + Page Up otvarate prethodni list. Umetanje novog radnog lista vrite izborom iz menija Insert/Worksheet,

Promjenu imena radnog lista vrite sljedeim postupkom, (slika 175): pokaziva mia dovedite na jeziak Sheetl, desnim tasterom mia otvorite priruni meni, u prirunom meniju izaberite opciju Rename, ukucajte novo ime radnog lista i pritisnite taster Enter. Brisanje radnog lista se vri u sljedeem postupku: kliknite na jeziak radnog lista Sheet2, otvorite desnim tasterom mia priruni meni, izaberite opciju Delete i potvrdite brisanje radnog lista.

Radni zadatak:

Umetnite tri nova radna lista, promijenite ime jednom radnom listu i izbriite prvi radni list u vaoj radnoj svesci.

FORMATIRANJE ELIJE

Formatiranje elije vri se pomou est kartica iz prozora Format Cells koji se aktivira pomou komande Cells iz menija Format (slika 176). Formatiranje brojeva vri se u kartici Number, poravnanja unutar elije u kartici Alignment, izbor pisma u kartici Font, podeavanje okvira elije u kartici Border, podeavanje boja odnosno rafura pozadine elije u kartici Patterns i zatita podataka unutar elije u kartici Protection.

Radni zadatak:

Upotrebom prozora Format Cells kreirajte tabelu kao na slici 177.

RAD SA ELIJAMA
Selektovanje skupa elija moete izvriti miem ili tastaturom. Postupak pri selektovanju skupa elija miem je sljedei: kliknite na eliju B2 i ne putajui taster mia povlaite pokaziva mia do elije E2, a istovremeno povlaite pokaziva mia prema dolje zakljuno sa elijom E6.

Selektovanje skupa ili opsega elija tastaturom vrite na sljedei nain: tasterima za kontrolisanje kursora (strelicama) oznaite eliju B2, pritisnite taster Shift i ne putajui ga pritisnite taster "strelica udesno" dok ne selektujete eliju E2, a zatim koristite taster "strelica na dolje" kako bi se kretali prema dolje zakljuno sa elijom E6. U oba sluaja izvrili ste selektovanje opsega od 20 elija.

Radni zadatak: Selektujte opseg elija prikazan na slici.

Premjetanje sadraja elije vri se na sljedei nain, u eliju unesite rije "polje", pokaziva mia dovedite na ivicu elije i pritisnite lijevi taster mia, pa drei ga pritisnutim, pomjerite pokaziva mia do elije E5, pustite taster mia i primijetite da ste sadraj elije premjestili u eliju E5.

Radni zadatak:
Unesite broj 123 u eliju C5, pa sadraj te elije premjestite u eliju A8.

Isijecanje sadraja elije vri se na sljedei nain: 1. unesite u eliju A4 rije "makaze", 2.selektujte eliju A4, pa izaberite komandu Cut iz menija Edit, 3.selektuje eliju F5 i izaberite komandu Paste iz menija Edit, 4. primjeujete da ste sadraj elije A4 isjekli u Clipboard, a zatim i unijeli u eliju F5.

Radni zadatak:

Unesite u eliju E8 broj 481, isjecite sadraj te elije i unesite u eliju Al.

Kopiranje sadraja elije vrite sljedeim postupkom: 1.u eliju D4 unesite rije "kopija", 2.pokazivaem mia doite na ivicu elije D4 i pritisnite lijevi taster mia, pa drei ga pritisnutim pritisnite taster Ctrl, a zatim drei istovremeno taster mia i taster Ctrl pomjerite pokaziva mia do elije E4, 3.pustite prvo taster mia, a potom i taster Ctrl, primijetite da ste sadraj elije D4 kopirali u eliju E4.

Radni zadatak:

Unesite u eliju D3 broj 522, pa koritenjem mia i tastera Ctrl kopirajte sadraj elije u eliju C2.

Kopiranje sadraja elije moe se vriti i na sljedei nain: 1.unesite u eliju rije "pismo", 2.selektujte eliju , pa izaberite komandu iz menija Edit, 3.selektuje eliju E2 i izaberite komandu Paste iz menija Edit, 4.primjeujete da ste sadraj elije isjekli u Clipboard, a zatim i unijeli u eliju E2.

UMETANJE I BRISANJE REDOVA I KOLONA

Selektovanje reda ili kolone u Excelu se vri klikom na broj reda ili slovnu oznaku kolone. Umetanje redova ili kolona vri se tako to se najprije izabere elija gdje je potrebno izvriti umetanje novih redova ili kolona, a zatim se iz padajueg menija Insert biraju komande: Rows, za umetanje cijelih redova i Columns, za umetanje kolona.

Da biste umetnuli novi red izmeu Excelovih redova oznaenih sa brojevima 1 i 2 potrebno je uraditi sljedee (slika 184): 1. selektujte drugi Excelov red klikom na njegov redni broj, 2.na selektovani red dovedite pokaziva mia, pa desnim tasterom mia otvorite priruni meni, 3.iz prirunog menija izaberite komandu Insert i dobiete novi umetnuti red izmeu prva dva reda koji dobij a numeraciju 2, a sada ve bivi drugi red dobija numeraciju 3.

Radni zadatak:

Unesite novi red izmeu petog i estog Excelov reda. Umetanje kolone izmeu Excelovih kolona A i B vri se sljedeim postupkom, (slika 185): 1.selektujte kolonu B, 2.pokaziva mia dovedite na selektovanu kolonu pa desnim tasterom mia otvorite priruni meni 3.iz prirunog menija izaberite opciju Insert, 4.dobiete umetnutu novu kolonu koja dobija Excelovu numeraciju B, a biva kolona B se automatski transformie u kolonu C.

Radni zadatak:
Unesite novu kolonu izmeu D i E Excelove kolone. Brisanje redova i kolona se vri jednostavnim postupkom: 1. selektujte red (kolonu), 2.pokaziva mia dovedite na selektovani red (kolonu), 3.desnim tasterom mia otvorite priruni meni iz koga trebate izabrati opciju Delete i 4.primjeujete da je red (kolona) izbrisan.

Radni zadatak: Izbriite B kolonu i 3.red u Excelu .

PROMJENA DIMENZIJA REDOVA I KOLONA

Proirivanje i suavanje redova u Excelovoj tabeli vrite na sljedei nain: 1.selektujte redove koje trebate proiriti (suziti), 2.pokaziva mia (u obliku bijelog krsta) dovedite u poloaj izmeu dva reda u podruju numeracije tih redova 3.pokaziva mia se transformie u tanji crni krsti, 4.kliknite lijevim tasterom mia i pokaziva pomjerajte prema dolje kako biste proirili red ili prema gore kako biste suzili red i 5.pustite lijevi taster mia.

Proirivanje i suavanje kolona u Excelovoj tabeli vrite na slijedei nain, (slika 187): 1.selektujte kolone koje trebate proiriti (suziti), 2.pokaziva mia (u obliku bijelog krsta) dovedite u poloaj izmeu dvije selektovane kolone u podruju slovnih oznaka tih kolona, 3.pokaziva mia se transformie u tanji crni krsti, 4.kliknite lijevim tasterom mia i pokaziva pomjerajte prema desno kako biste proirili kolonu ili prema lijevo kako biste suzili kolonu i 5.pustite lijevi taster mia.

Radni zadatak:
Proirite i suzite deset selektovanih redova i kolona u Excelu. Promjenu dimenzija redova i kolona moete izvriti i na sljedei nain, (slika 188): selektujte nekoliko redova (kolona), iz menija Format izaberite opciju Row odnosno Column (ako vrite promjenu u kolonama), a zatim kliknite na Heigh (za kolone Width), dobiete dijalog prozor Row Heigh za proirenje odnosno suavanje redova ili Column Widht za promjenu dimenzija kolona i u okvir ukucajte irinu reda ili kolone i kliknite OK i izvrena je promjena u selektovanim redovima.

OBLIKOVANJE RADNIH TABELA

Izgled proraunske tabele u Excelu moete oblikovati: -bojenjem pozadina elija raznim bojama, -okvirivanjem elija linijama razliitih boja, debljina i stilova i -izborom gotovog oblika tabele u meniju Format/AutoFormat.

Radni zadatak: Izvriti oblikovanje proraunskih tabela kao na primjerima prikazanih na slici desno.

RAD S FORMULAMA
Osnovne karakteristike formula u proraunskim tabelama su: unos svake formule poinje znakom jednakosti "=" ili znakom plus " + ", nakon unoenja formule u eliji se prikazuje rezultat i ukoliko se izabere elija koja sadri formulu, zapis formule e biti prikazan u liniji za editovanje formule.

Aritmetiki operatori koji se koriste u formulama su sljedei: sabiranje (+), oduzimanje (), mnoenje (*), dijeljenje (/), stepenovanje (A ) procenat (%). Redosljed raunskih operacija se moe regulisati upotrebom zagrada. Pri radu sa formulama mogu se javiti greke, (slika 191).

Radni zadatak:

Kreirajte tabelu koja sadri imena i prezimena uenika i njihove godine ivota. Sumirajte godine ivota uenika.

Koraci rada, (slika 192 a): kreirajte tabelu po uzoru na ponuenu, selektujte eliju C7 i u nju unesite formulu: =SUM (C2:C6) nakon unosa formule pritisnite taster Enter i dobiete broj 79 (suma godina ivota) kao sadraj elije C7.

Zadatak se moe rijeiti na jednostavniji nain (slika 192. b): kreirajte tabelu po uzoru na ponuenu (kao u prethodnom rjeenju) selektujte elije u opsegu od elije sa adresom C2 do C6, na paleti standardnih alatki izaberite alatku AutoSum, u eliji C7 dobiete automatski rjeenje zadatka.

Radni zadatak:

U datoj tabeli proizvod odgovarajuih brojanih vrijednosti 3. i 4. kolone unesite u kolonu E, pa sumirajte brojane vrijednosti te kolone.

Koraci rada (Slike 193, 194 i 195):

1.unesite podatke u kreiranu tabelu, 2.selektujte eliju E2, 3.unesite formulu =C2*D2 u eliju E2, pritisnite taster Enter kako biste dobili sadraj elije broj 45.00, 4.selektujte ponovo eliju E2 ipokaziva mia dovedite u mali crnikvadrati u desnom donjem dijelu teelije, 5.kliknite na mali crni kvadrati idrei pritisnutim lijevi taster mia pritisnite taster Ctrl 6.drei istovremeno lijevi tastermia i taster Ctrl pomjerajtepokaziva mia prema dolje zakljunosa elijom E6, 7.pustite taster mia i taster Ctrl, 8.primjetite daje formula iz elije E2 kopirana u opsegu elija E3:E6 i da ste dobili traene rezultate, 9.da biste dobili u eliji E7 sumu svih cijena, potrebno je da selektujete opseg elija E2:E6 i da izaberete alatku AutoSum na paleti standardnih alatki.

FORMULE I REFERENCE

U dosadanjim primjerima koristili ste formule sa relativnim referencama elija, a da to niste ni znali. Preko konkretnog primjera i koraka rada upoznajte formule sa relativnim referencama. Koraci rada,

1. u eliju sa adresom Al unesite vrijednost 10, a u eliju BI vrijednost 20. 2. u eliju Cl unesite formulu=A1*B1. Kao rezultat prorauna(mnoenja) u eliji Cl dobiete vrijednost 200. 3.selektujte eliju Cl i kopirajte je (Edit/). Selektujte bilo koju eliju (na primjer eliju El) i unesite kopirani sadraj iz Clipboarda (Edit/Paste). 4.u eliji El dobiete vrijednost 0, zato to ste kopirali formulu sa relativnom

Pogledajte u liniji formula, (slika 197) sadraj elije El. Radi se o formuli = C1*D1. Osnovna karakteristika formula sa relativnom referencom je da se ona prilagoava poloaju i novim odnosima u tabeli.

Za razliku od formula sa relativnim referencama moete koristiti i formule sa apsolutnim referencama. Ponovite isti postupak kao u prethodnom primjeru, (slika 198):.
1.u eliju sa adresom Al unesitevrijednost 12, a u eliju BI vrijednost10. 2.u eliju Cl unesite formulu=$A$1*$B$1. Kao rezultat prorauna(mnoenja) u eliji Cl dobietevrijednost 120. 3.selektujte eliju Cl i kopirajte je (Edit/). Selektujte bilo koju eliju (na primjer eliju C4) i unesite kopirani sadraj iz Clipboarda (Edit/Paste). 4.u eliji C4 dobiete vrijednost 120, zato to ste kopirali formulu sa apsolutnom referencom. Pogledajte u liniji formula sadraj elije C4. Radi se o formuli =$A$1*$B$1. Osnovna karakteristike formule sa apsolutnom referencom jeste da ona u bilo kom poloaju u tabeli zadrava svoju prvobitnu formu i ne mijenja se.

REDNI BROJEVI
Ispis rednih brojeva u tabelama predstavlja mukotrpan posao ukoliko se ne poznaje odgovarajua tehnika. Radni zadatak: Ispiite redne brojeve od 1 do 50 u A koloni tabele.

Koraci rada, (slika 199): 1.u eliju adrese Al unesite sadraj "redni broj", 2.u eliju adrese A2 unesite broj 1, 3.selektujte eliju A2, pa kliknite lijevim tasterom na mali kvadrati u donjem desnom dijelu elije A2, 4.dok drite pritisnut taster mia pritisnite taster Ctrl, pa drei oba tastera povlaite pokaziva mia prema dolje, sve dok ne unesete brojeve do 5.

SORTIRANJE

U proraunskim tabelama sa ogromnim brojem podataka esto se javlja potreba za sortiranjem podataka. Sortiranje moe biti po rastuem i opadajuem poretku. Pristup opcijama sortiranja vrite komandom Sort iz menija Data. Na paleti standardnih alatki u Excelovom radnom prozoru nalaze se alatke Sort Ascending (rastui poredak) i Sort Descending (opadajui poredak), sa kojima se vri sortiranje podataka.

Radni zadatak:

U datoj tabeli sortirajte podatke o ocjenama iz informatike u opadajuem poretku. 1. Koraci rada, (slika 200): kreirajte tabelu prema uzoru i unesite podatke u nju, 2.selektujte komletnu tabelu 3.izaberite opciju Sort Descending iz dijalog prozora aktiviranjem komande Sort iz menija Date.

Radni zadatak:

Sortirajte podatke po ocjenama u rastuem poretku.

FUNKCIJE

Izborom komande Function... iz menija Insert pristupate dijalog prozoru Paste Function u kome moete birati vrstu funkcije u rubrici Function categorv, kao i naziv funkcije u rubrici Function name. Funkcije koje nudi Excel mogu biti iz domena finansija, statistike, logike, matematike, baze podataka i dr.

Radni zadatak:

Koristei funkciju SUM izvri sumiranje prema datoj tabeli. Koraci rada, (slika 201): 1.uradite tabelu i unesite podatke prema uzoru, 2.selektujte eliju ija je adresa A7, 3.izaberite komandu Insert/Function, 4.u dijalog prozoru Paste Function, u rubrici Function categorv izaberite Math&Trig, a u rubrici Function name izaberite SUM i 5.potvrdite novi dijalog prozor sa dugmetom OK.

Radni zadatak:
Koristei tabelu iz prethodnog primjera izraunajte vrijednosti funkcija: AVERAGE i COUNT. Radni zadatak: U elijskom ospegu A1:A4 unesite brojnu vrijednost 32, pa izraunajte vrijednosti funkcija redom: LOG, LN, FACT i SQRT. Ukoliko selektujete eliju u kojoj ste primijenili funkciju primjetiete da je u liniji formula upisana formula, na primjer =L0G(A1). U zagradi je adresa elije Al, zato to se vrijednost argumenta na kojeg se primjenjuje funkcija, nalazi u toj eliji.

GRAFIKONI

Pomou grafikona podaci iz tabela se mogu efikasno predstavljati grafiki. Grafikon omoguava da se ogromna koliina podataka lake sagleda i razumije. Prije izrade grafikona morate kreirati tabelu sa odreenim podacima. Pretpostavimo da imate kreiranu tabelu sa podacima kao na slici. Da biste tabelarni pregled predstavili grafikonom uradite sljedee: uradite tabelu i unesite podatke kao u primjeru, selektujte kompletnu tabelu, izaberite alatku Chart Wizard sa palete standardnih alatki, pratite korake arobnjaka koji e vam pomoi pri formatiranju grafikona.

Radni zadatak:
Podatke iz date tabele prikaite sa a/2Di b/3D grafikonima.

Radni zadatak:
a) Kreirajte tabelu uspjeha vaeg odjeljenja u uenju iz informatike. b) Podatke iz tabele prikaite sa 2D i 3D grafikonom.

ZATITA PODATAKA
Nakon izrade radne sveske u MS Excelu potrebno ju je sauvati, kako bi se poslije mogla koristiti ili tampati. Postupak za pohranjivanje radnih svezaka je identian pohranjivanju dokumenata u tekst procesoru MS Wordu. Ukoliko vaa radna sveska sadri povjerljive poslovne podatke, onda ih je potrebno zatiti lozinkom od nedozvoljene upotrebe od strane neovlatenih lica. Znai, ovdje se govori o zatiti na nivou datoteke, koju vrimo sljedeim postupkom:

1. iz padajueg menija File izaberite

opciju Save As, 2.u polju Save in: pronaite odredini folder Documents, 3.u polje File Name: unesite naziv radne sveske (datoteke), 4.u dijalog-prozoru Save As, izaberite dugme General Options..., 5.u dijalogu Save Options potrebno je unijeti zatitnu lozinku u polja Password to open i Password to modifv, 6.potvrdite lozinku dugmetom OK, 7.u dijalog-prozoru Save As potvrdite pohranjivanje radne sveske dugmetom Save.

Prilikom otvaranja ovako zatiene datoteke (radne sveske) potrebno je prvo unijeti lozinku (koju ste unijeli u polje Password to open) u dijalog prozoru Password, a zatim unesite lozinku (koju ste unijeli u polje Password to modifv) u novom dijalog prozoru Password. U sluaju da zaboravite lozinku, neete moi otvoriti radnu svesku.

Radni zadatak:

Radnu svesku koju ste ranije uradili zatitite lozinkom. Zatvorite radnu svesku, a zatim je ponovo otvorite

PRIPREMA ZA TAMPU
Da bi radna sveska bila spremna za tampanje potrebno je podesiti parametre u dijalog prozoru Page Setup. Ovom dijalog prozoru pristupate komandom Page Setup iz menija File. U dijalog prozoru Page Setup podeavanja za tampu radnog lista (radne sveske) vrite pomou kartica Page, Margins, Header/Footer i Sheet.

U kartici Page orijentaciju papira za radnu svesku vrite u rubrici Orientation: Portrait (uspravan poloaj) ili Landscape (vodoravan poloaj). Podeavanje veliine vrite u rubrici Scaling: Adjust to: (poveavanje ili smanjenje radnog prostora radnog lista) ili Fit to: (podeavanje razmjere radi uklapanja u odreeni broj stranica). U rubrici Paper sie: vrite izbor papira preko padajueg menija, rubrika Print quality: omoguava izbor rezolucije iz padajueg menija.

Radni zadatak:

U kartici Page podesite vodoravan poloaj stranice, format papira od A4, a rezoluciju od 400 dpi.

U kartici Margins vrite podeavanje margina: Top (gornja margina), Bottom (donja margina), Left lijeva margina), Right (desna margina),

Header (gornja stranina oznaka), Footer (donja stranina oznaka), u rubrici Center on Page (poravnanje): Horizontallv (vodoravno) ili Verticallv (uspravno). U kartici Header/Footer vrite podeavanje parametara vezanih za oznaku radnih listova radne sveske: Custom Header ili Custom Footer (kreiranje oznake radnog lista). U tri prozora vrite poravnanje teksta ulijevo, na sredini ili udesno, a kao olakica pri unosu podataka slue alatke iznad prozora: za formatiranje teksta, numerisanje stranice radne sveske, ukupan broj stranica radne sveske, unos tekueg vremena i datuma i dr.

Radni zadatak:
Podesite parametre oznake stranica tako da: u zaglavlju (Header) pie: Autor Radna sveska 1/1/2003 u dnu stranice (Footer) pie: Poslovanje Page 1 1:50 PM

Izbor povrine za tampu vrite u kartici Sheet: Print area (izbor dijela koji treba tampati), Print titles (izbor redova ili kolona koje treba tampati na svakom radnom listu, Gridlines (ukljuivanje ili iskljuivanje mree u tampi), Black and white (tampa u crnobijeloj boji, bez nijansi sivog), Draft quality (manje grafikih objekata radi bre tampe). Row and column Headings (zaglavlja redova i kolona uvrtavaju se u tampu). Redoslijed tampanja viestraninih radnih svezaka vrite u rubrici Page Order.

Izgled stranice prije tampe moete vidjeti izborom alatke Print Preview sa liniije alatki standardnog menija ili izborom File/Print Preview. U ovom prozoru mogue je koristiti sljedee komande: Next (prikaz sadraja sljedee stranice), Previous (povratak na prethodnu stranicu), Zoom (uveanje ili umanjenje stranice), Print (dijalog prozor za tampu), Setup (dijalog prozor Page Setup za podeavanje parametara stranice), Margins (ukljuivanje ili iskljuivanje linija margina), Close (povratak u radni list).

Radni zadatak:

Kreirajte tabelu sa podacima. Prikaite grafikonom podatke iz tabele. Pomou prozora Print Preview podesite parametre stranice radne sveske

tampanje radne sveske vrite izborom komande Print iz menija File. U dijalog prozoru Print u rubrici Name: vrite izbor instalisanih tampaa, u rubrici Print range vrite izbor Ali (tampanja kompletne radne sveske) ili u poljima From: i To: definiete od koje do koje stranice radne sveske elite tampanje. Prilikom tampanja radne tabele ne tampaju se formule nego vrijednosti koje su dobijene njihovom primjenom. tampanje radnih tabela i grafikona mogue je ostvariti i posredno iz drugog programa, Worda na primjer (Copy-Paste).

Radni zadatak:

Jedan radni list iz radne sveske, koju ste pripremili za tampanje na formatu papira A4, tampajte u jednom primjerku.

PITANJA I ZADACI ZA PONAVLJANJE

1.Koja je osnovna funkcija programa Microsoft Excel? 2.Sta je elija? 3.Kako se oznaavaju redovi, a kako kolone u radnom prostoru Excela? 4.Koji su osnovni dijelovi programskog prozora Excela? 5.U emu je razlika pri unoenju podataka izmeu programa Word i Excel? 6.U koji dio elije se smjeta brojani, a u koji dio tekstualni podatak u eliji? 7.Pomou kog dijalog prozora se vri formatiranje elija? 8.Iz kojih elemenata je sastavljena formula u Excelu? 9.U emu je razlika izmeu formula sa relativnim i apsolutnim referencama? 10. Na koji nain se umeu redovi u Excelu? 11.Koja alatka se koristi za kreiranje okvira tabela u Excelu? 12.Koja alatka omoguava upotrebu ve definisanih funkcija u Excelu? 13.Na koji nain se izrauju grafikoni u Excelu? 14.Kako i zbog ega se vri zatita datoteka uraenih u Excelu? 15.Koje vrste sortiranja podataka iz tabela nudi Excel? 16.Kako se vri priprema tabela i grafikona za tampanje?