b. 1. Pokazatelji znaaja trgovine: a. b. c.

Udio u kreaciji BDP-a Udio u zapoljavanju Udio poduzea trgovine u ukupnom broju registriranih poduzea Udio poduzea trgovine aktivnih poduzea u broju 9.

Broj prodavaonica na odreeni broj stanovnik (000 na 000 stanovnika) Prodajna povrina po stanovniku -> eliminira razlike u veliini prodavaonica (kvalitetniji pokazatelj)

c.

Mala gospodarstva ine: a. b. c. Mala poduzea Srednje velika poduzea Obrti poduzea na

d.

2.

Opi naziv poslovne jedinice u trgovini na malo? Prodavaonica

10.

Kriteriji za klasifikaciju mala/srednja/velika : a. b. c. Broj zaposlenih Visina prihoda

3.

Tehnologija prodaje moe biti: a. Klasina (mi kao kupci smo fiziki odjeljeni sa robom i prodavaem) Suvremena (samoizbor)

Vrijednost konsolidirane bilance

b. 4.

11.

Obiljeje trgovine na malo: Tehnologija prodaje

to je to distributivna trgovina? Kako je oznaena? Ukupnost svih oblika trgovakih aktivnosti od nabave robe od proizvoaa do isporuke te robe konanom potroau Oznaena je slovom G Uloga je odreena pozicioniranjem izmeu potranje robe njezinim ponude i

5.

Sve suvremene prodavaonice(ili maloprodaja) temeljene su na istoj tehnologiji: Samoizbor ili samoposluivanje

6.

U emu se te suvremene prodavaonice razlikuju? a. b. c. d. e. Veliina prodajne povrine (objekta) Opseg asortimana Broj zaposlenika Broj blagajnikih mjesta Visina prometa b. c.

Utjee i na proizvoae i na potroae

12. Ralamba distributivne trgovine:

a.

G50 -> prodaja motornim vozilima i motociklima G51 -> trgovina na veliko (uvoz/izvoz) G52 -> trgovina na malo

7.

Rangiranje suvremenih prodavaonica:

a. b. c. d.
8.

13. Trgovina na veliko: Supereta (do 400m2) Supermarket (vie od 400m )

2

Naziva se jo Grosistika trgovina Grosisti = trgovci na veliko Posreduje izmeu proizvoaa -> trgovaca namalo; te preraivaa -> krupnih potroaa (bolnica, vojska, studentski domovi

ili od

Hipermarket 2500m2)

(od

1500m2

Supercentar (15000m2) pokazatelje maloprodajne

Navedite strukture: a.

14. Trgovina na malo: Naziva se jo Detaljistika trgovina

Broj stanovnika po prodavaonici

Prodaja robe stanovnitvu za osobnu uporabu ili za uporabu u kuanstvu Posreduje izmeu trgovine na veliko -> krajnih potroaa

poduzea, sve do onih gigantskih veliina

15. Kanal distribucija moe biti: Krai = proizvoa -> potroa Dui = proizvoa -> trgovac na malo -> potroa

Ocjena dostignutog stupnja koncentracije u trgovini najee se zasniva na podacima koji se odnose na relativni udio malog broja vodeih trgovakih poduzea u ukupno ostvarenom prometu. To je zakonitost koja se u formi procesa to vie naglaava to je neka zemlja razvijenija

20.

Procesi koji se odvijaju u europskoj maloprodaji:

16. Funkcije trgovine: a. b. c. Posrednike Dopunske Marketing funkcije

a.
b.

Sporiji rast ; vie segmentacije (rast/razvoj ; likvidnost/solventnost) Manje nacionalnih, internacionalnih trgovaca vie

c.

17. Posrednike funkcije trgovine:

d. Nema promjene uporabne vrijednosti robe a. Posredovanje (interlokalno) Posredovanje (intermoralno) u prostoru e.

Manje prodavaonica, vie prodajne povrine Manje zaliha, vie usluga kupcima Manje ne zavisnih, vie manje filijanih (vie od jedne prodavaonice) trgovaca Nii promet po etvornom metru prodajne povrine, vee mare

f.
u vremenu

b.

c.

Posredovanje meu (interpersonalno)

osobama

21.

to znai proces : manje prodavaonica, vie prodajne povrine? Spomenuti proces je u okrupnjavanja prodavaonica funkciji

d.

Posredovanje pri kreditiranju (prodaja na kredit ili ratealna prodaja)

18. Marketing funkcije:

a. Funkcija razmjene kupovanje) (prodavanje /

Prosjena veliina prodavaonice je u porastu Vea prodajna P je kljuna pretpostavka za uvoenje suvremenih maloprodajnih tehnologija Porast mase prodajne P utjee na porast vrijednosti pokazatelja razvijenosti maloprodajne strukture kakav je pokazatelj prodajne P po stanovniku Suvremena tehnologija prodaje, porast P po stanovniku su u funkciji poveanja : propusne moi prodajnih objekata, brzine kupovanja i podizanje kvalitete maloprodajne usluge

b.

Funkcija fizike distribucije (prijevoz, skladitenje) Funkcija olakavanja (standardizacija : financiranje trita, preuzimanje rizika, trine informacije i istraivanja)

c.

19. Koncentracija

Jedna od pojava koja je poevi od sredine 19.st. pa sve do danas obiljeje ekonomskog razvoja niza zemalja Ona se kao pojava, kao proces, manifestira kroz stvaranje krupnijih

to su nam zapaanja na primjeru Hrvatske distributivne trgovine u 2000. godini? -Prodavaonice i prodajna mjesta su usitnjena i to kako ukupno tako i prema veliini poduzea. -Gotovo 70% od ukupnog broja prodavaonica i prodajnih mjesta imala su prodajnu povrinu do 129 etvornih metara. -Neto vie od svake druge prodavaonice i prodajnog mjesta imali su prodajnu povrinu do 60 etvornih metara. -Usitnjenost prodavaonica i prodajnih mjesta ne pogoduje ekspanziji suvremene maloprodaje zasnovane na tehnologiji samoizora i samoposluivanja. Manje nacionalnih vie internacionalnih trgovaca - Manje domaih, a vie inozemnih ili meunarodnih trgovaca -Proces je u funkciji internacionalizacije poslovanja -Njegovi nosioci su veliki strani trgovaki lanci -Njihova veliina je u funkciji ostvarenja prednosti koje proizlaze iz prednosti ekonomije obima. -Poslovni trgovaki sustavi zasnovani na a)prednostima koje proizlaze iz prednosti ekonomije obima b)depersonalizacije trgovinske usluge c)redukciji naraslih usluga -Internacionalizacija na hrvatskom tritu pridonosi ostavrenju trgovine kakvu kao kupci prieljkujemo. -To je trgovina sa: a)razvijenom prodajnom strukturom b)bogatom ponudom... Manje nezavisnih nisam napisala do kraja -Jedan od procesa suvremenoj maloprodaji -Ovaj proces za posljedicu ima podizanje stupnja koncentracije maloprodaje na viu razinu