A.

POJAM POLITIKE Politika i politiko djelovanje POLITIKA - svjesna djelatnost usmjeravanja odreene ue ili ire ljudske zajednice prema odreenom cilju. USMJERAVANJE DJELOVANJA OBUHVAA: a) izbor cilja odnosno ciljeva b) traenje putova i metoda ostvarivanja prihvaenih ciljeva c) usklaivanje pojedinanih i posebnih interesa te oblikovanje zajednikih interesa OBLICI POLITIKE : Posebne politike: - obiteljska - crkvena - kolska - sportska POLITIKA GLOBALNOG DRUTVA: DRAVNA POLITIKA OSNOVNA SVOJSTVA SVAKE POLITIKE: a) borba za vlast i oko vlast (zbog gospodarskih i drugih interesa) b) usklaivanje pojedinanih interesa i oblikovanje zajednikog interesa. U svim politikama meusobni odnosi ljudi se oblikuju kao odnosi vlasti. VLAST -mogunost provedbe volje i unato otporu onih prema kojima je upuena -u svakom odnosu vlasti postoje dvije skupine subjekata: - oni koji nameu i oni kojima se namee kod svake vlasti postoji (makar i u malom stupnju) odnos uzajamnosti izmeu nositelja vlasti i podreenih ravnotea vlasti i kontravlasti (npr. dijete) AUTORITET- vrsta vlasti u kojoj pojedinci prihvaaju odluke drugih pojedinaca dobrovoljno - na due vrijeme moe biti djelotvorna ona vlast ije se odluke prihvaaju preteito dobrovoljno, a ne zbog sankcija - vlast je demokratskija ako je manje sile, a vie autoriteta - odnos vlasti i moi DRAVNA POLITIKA sustav institucija kroz koje se oblikuje i ostvaruje politika vlast u odreenoj dravi. POLITIKE INSTITUCIJE a) dravne institucije tijela zakonodavne izvrne i sudske b) drutvene institucije politike stranke. interesne grupe, javnost, skupine za pritisak, vodee politike linosti - sustav njihovih meusobnih odnosa kroz koje se ostvaruje dravna politika SUVERENITET -oznaava vlast nad kojom nema druge vlasti - vrhovnitvo LEGITIMNOST- prihvaanje i moralno opravdanje vladavine prihvaanje autoriteta LEGALNOST u skladu sa zakonima 3. Politiki subjekti GRAANIN oznaka ovjeka kao subjekta u odnosima civilnog drutva, dakle u odnosima zbrinjavanja materijalne egzistencije ( ti se odnosi zbivaju unutar trita ili nekog slinog sustava civilnog drutva) Graanin kao politiki subjekt prije svega ostvaruje svoje INTERESE u konkretnom drutvu.

DRAVLJANIN oznaka se koristi u dva smisla: 1. pripadnost dravnoj zajednici dravljansko pravo stjee roenjem ili dobivanjem dravljanstva 2. pravo sudjelovanja i oblikovanja zajednice i upravljanja njome. Dravljanin je oznaka apstraktne osobe svedene na politiko pravo bez obzira na fizike razlike (dob, spol),socijalne ( pripadnost sloju), nacionalne, politike, religijske i druge specifine karakteristike osobe. Politiko pravo stjee se s navrenih 18. godina i ako ta punoljetna osoba pripada odreenoj politikoj zajednici. Svaki je dravljanin kao nositelj politikog prava ravnopravan s drugima. Takva odredba ima smisla pod pretpostavkom postojanje jednakosti kao temeljne vrijednosti demokratskog poretka. NAROD ( puk) je skup dravljana kao nositelja suvereniteta. To je zajednica apstraktnih osoba koje imaju jednaka prava neovisno o svojim specifinim osobinama. Narod ne djeluje uvijek kao skup razumnih individua kojima je stalo do dobra zajednice. Okrenutost prema pojedinanim ili skupnim interesima moe smetati funkcioniranju zajednice. NARODNI SUVERENITET vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu. Narod moe vlast obavljati na dva naina: - tako da sam neposredno obavlja njezine funkcije ( sustav neposredne demokracije) - da bira svoje predstavnike preko kojih e posredno vriti vlast ( sustav posredne ili predstavnike demokracije). NAROD & NACIJA Narod- u politolokoj se znanosti pojmom narod oznaava graanstvo odreenog dravnog podruja koji komunicira istim jezikom i njeguje iste tradicijske obiaje. Nacija-se rabi u znaenju stabilne globalne zajednice koja se moe konstituirati kao politiki suveren narod na odreenom podruju. Ona ima prepoznatljivu kulturu i autonomni gospodarski ivot.

MANJINA Manjina se u politolokoj teoriji pojavljuje u dvostrukom znaenju: 1.Kao vladajua skupina unutar jednog naroda 2.Kao brojano manja skupina u vienacionalnoj dravi Naelno se zatita manjina ostvaruje u lokalnim autonomijama ili federalnom ureenju, a koliinom ugraenih mehanizama zatite pokazuje se stupanj demokratskog ustroja odreene drave. U praksi se najee osim jednakih prava na politiku participaciju osigurava njegovanje kulturnih i etnikih specifinosti (pravo na uporabu pisma i jezika). Rjeenjem pitanja manjina oslikava se stupanj spremnosti pojedine vienacionalne drave za ukljuivanje u suvremeni demokratski meunarodni poredak. To upuuje na mogunost razliitog rjeavanja pitanja manjina, a najvanije su: 1.Asimilacija-proces u kojemu manjina naputa ili gubi svoje obiaje i prihvaa modele ponaanja i etnike osobine veine. 2.prisilno mijeanje kulturnih osobitosti manjine i veine te stvaranje novog kulturnog predloka (SSSR i SFRJ)

3.Kulturni pluralizam priznavanje istodobnog postojanja i jednake vrijednosti razliitih etnikih skupina (vicarska). 4. Tipovi politikog poretka DEMOKRACIJA- (gr. vladavina puka) a) NEPOSREDNA DEMOKRACIJA svi dravljani neposredno sudjeluju u vlasti (polisi) b) POSREDNA DEMOKRACIJA (SUVREMENA ili PREDSTAVNIKA) uvoenje parlamenta kao predstavniko tijelo koje djeluje umjesto naroda Zasniva se na slijedeim naelima: - zatita prava ovjeka i dravljanina, - izbor predstavnika naroda u parlamentu, - uspostavljanje slobode javnosti, - donoenje zakona usmjerenih k opem dobru zajednice. REPUBLIKA ( lat. javna stvar) a) PARLAMENTARNA REPUBLIKA u sustavu vlasti glavnu ulogu ima parlament ( izvrna vlast mu je odgovorna) pr. Italija b) PREDSJEDNIKA REPUBLIKA predsjednik drava ima velike ovlasti, nezavisno o parlamentu pr. USA TIRANIJA -

vladavina koja nije utemeljena u pravu, niti u obiajima koji vladaju u danoj sredini poinje nelegitimnim dospjeem tiranina na vlast tj. vladarom postaje osoba koja nije izabrana niti je priznato naslijedno pravo pr. vojnim udarom

DIKTATURA vladavina jedne ili vie osoba koja monopoliziraju vlast u dravi bez izvanjskih ogranienja (time se ponitava dioba vlast na zakonodavnu, izvrnu i sudsku)

MONARHIJA ( gr. vlast jednoga) vladar ima suverenitet; njegov poloaj je doivotan i nasljedan; prava i obveze pojedinaca ovise o tome kojem staleu pripadaju: karakteristine za feudalni poredak; nakon graanskih revolucija ograniava se mo vladara; vlast monarha je ograniena ustavom, a monarh obvezan da prilikom donoenja zakona surauje s parlamentom; kod veine zapadnoeuropskih i srednjeeuropskih zemalja 1. svjetski rat okonao je monarhije i zapoelo je razdoblje republika ali i raznovrsnih diktatura

PARLAMENTARNA MONARHIJA

funkcija monarha ograniena na predstavljanje drave, parlament je sredite vlasti

ARISTOKRACIJA sustav vladavine u kojem sva politika vlast pripada iskljuivo odlikovanoj manjini, sloju ili kasti koja se smatra i oituje kao elita drutva

TOTALITARIZAM ne zasniva se na procesu legitimiranja vlasti kao postupku pribavljanja podrke narada, nego poiva na zastaivanju i ideolokoj mobilizaciji

Osnovne karakteristike: a) MASOVNI TEROR provodi ga tajna policija koja nadgleda partija, uperen je protiv vidljivih neprijatelja te proizvoljno odabranih grupa i pojedinaca (vrhunac koncentracijski logor) b) IDEOLOGIJA (masovna komunikacija) B. PRETPOSTAVKE DEMOKRACIJE 5. Politike stranke i doktrine POLITIKA STRANKA je grupa ljudi (s programom) koja se sudjelovanjem u izborima bori za ovlasti odluivanja u dravi, odnosno, za neposredni utjecaj u odluivanju. (sudjelovanje u izborima bitno ih razlikuje od drugih udruenja npr. sindikata, interesnih grupa i sl. koje takoer imaju politiki znaaj, ali svoj utjecaj nastoje ostvariti posredno). U komunistikim poretcima i raznovrsnim diktaturama treeg svijeta politika stanka oznaava organizaciju koja nastoji upravljati drutvom i kontrolirati najvanije pozicije u dravi. Prvi oblici politikih stranaka Vugivci i Torijevci kao grupe unutar engleskog parlamenta. U veini europskih drava stranke se formiraju u 19. st. VRSTE STRANAKA: a) prema tome ije interese zastupaju: radnike seljake, graanske b) prema politikim zahtjevima i nainu obrazlaganja tih zahtjeva: konzervativne, liberalne, socijalitike i faistike LIBERALNE STRANKE - zahtijevaju najveu moguu slobodu. Sloboda se definira kao odsustvo prinude, ovjek se smatra obveznim da ini samo ono to dobrovoljno odlui- protive se mijeanju drave u poslove drutva i gospodarstva ( mijeanje drave je dozvoljeno samo ukoliko ona treba zatiti pojedince jedne od drugih ili od same vlasti) - zalau se za JEDNAKOST, prvenstveno politiku, svih graana te za zatitu prava manjina - privatno vlasnitvo je bitna pretpostavka liberala KONZERVATIVNE STRANKE - podravaju postojei red i poredak koji je legalno uspostavljen - smatraju da su ljudi duni sluati SUVERENU vlast koja se ne zasniva na njihovoj suglasnosti, ve na pravu (Locke: Zakon je utoliko bolji, ukoliko je stariji)

protive se revoluciji i zalau da se pri nunim promjenama i reformama drutva zadre priznate vrijednosti

SOCIJALITIKE I KOMUNISTIKE STRANKE - zalau se za politiku i socijalnu jednakost radnika i pravednu raspodjelu dohotka, a to misli postii etatizacijom velikih industrijskih pogona FAISTIKE STRANKE - shvaaju zajednicu (dravu, naciju) kao najveu vrijednost koja ima pravo pojedinca podvrgnuti zajednikim interesima.

6. Izbori i izborni sustavi IZBORI postupak povjeravanja predstavnicima vlast IZBORNI SUSTAV 1. veinski 2. razmjerni ( proporcionalni) 3. segmentirani u Hrvatskoj BIRAKO PRAVO: 1. OPE svi, bez obzira na socijalne , spolne, dobne, vjerske, nacionalne i druge razlike 2. JEDNAKO 1 bira 1 glas 3. TAJNO 4. IZRAVNO bez predstavnika Politika stranka mora imati: 1. PROGRAM liberalna - konzervativna kolske

2. ORGANIZACIJA STRANKE - profesionalnci . zastupaju stranku u javnosti - profesionalni i neprofesionalni akteri .- sudjeluju u izradi programa - lanovi - simpatizerI 3. 4. NAZIV STRANKE SLOGAN STRANKE