Miroslav Krlea: Povratak Filipa Latinovicza Biografija pisca: (1893.-1981.),pjesnik,pripovjeda,dramatiar,kritiar i esejist.

1908.godine upisuje se u domobransku kadetsku kolu u Peuhu,nakon to ju zavri dobiva carsku stipendiju i odlazi u Budimpetu na vojnu akademiju Ludoviceum. 1913.naputa vojnu akademiju i odlazi u Skopje eledi stupiti u srpsku vojsku kao dobrovoljac. Pod sumnjom da je austrijski pijun biva uhiden,meutim nakon sasluanja i brojnih komplikacija uspijeva sredinom 1913.godine dodi u Zagreb gdje zapoinje ozbiljan i plodan knjievni rad. Za vrijeme Prvog svjetskog rata sluio je u austrougarskoj vojsci kao obian vojnik. 1919.godine oenio se Leposavom Kangrga. Krlea ostvaruje iznimno plodno razdoblje izmeu dva svjetska rata te razvija vrlo ivu knjievnu djelatnost: pokrede asopise (Plamen,Knjievna republika,Danas,Peat),objavljuje knjievna djela,polemizira (boriti se protiv drugog miljenja) sa svojim knjievnim i idejnim protivnicima. Od 1950. Do smrti bio je direktor Jugoslavenskog leksikografskog zavoda. Od ulaska u knjievnost svojom dramom Legenda 1914.godine pa sve do smrti 1981.godine,u rasponu od skoro sedam desetljeda,Krlea je stvorio golem opus knjievnih djela,napisavi brojne pjesme,pripovjedke,romane,drame,eseje,putopise,polemike i dr. Krlea je knjievnik koji je nenadmanom snagom umjetnike rijei znao prodrijeti u drutvenu stvarnost svog vremena i prikazati sudbinu hrvatskog ovjeka. Iako je bio pobornik marksistike ideologije i socijalizma, u svom se stvaralatvu uzdigao iznad ideoloke iskljuivosti i dogmatizma (nekritino povjerenje u ljudsku sposobnost spoznavanja), opredjelivi se za kritiki odnos spram
stvarnosti i istinski humanizam. Predstavlja sredinju linost hrvatske knjievnosti 20.stoljeda. Najznaajnija djela su mu: zbirka pjesama-Pan(1917.),zbirka balada-Balade Petrice Kerempuha(1936.),drame: Gospoda Glembajevi(1928.),U agoniji(1928.),zbirke novela: Hrvatski bog Mars (1922.),Novele(1924.),romani: Povratak Filipa Latinovicza(1932.),Na rubu pameti(1938.) i dr. Stvaralake faze: 1) Ekspresionistiko-simbolika (1914.-1918.) u kojem nastaju djela poput Hrvatska rapsodija (novele), te dramski ciklus Legende; 2) Realistiko-psiholoka (1918.-1932.) u kojem nastaju zbirke pjesama,ali i drugi te tredi dramski ciklus (o Glembajevima) u kojem je najpoznatija drama Gospoda Glembajevi, te zbirka novela Hrvatski Bog Mars; 3) Faza bunta (30te godine 20.stoljeda) ; 4) Faza u znaku romana (sredina 30-ih godine 20.stoljeda) u kojoj nastaje roman Povratak Filipa Latinovicz.

O djelu: Povratak Filipa Latinovicza prvi je cjeloviti hrvatski moderni roman,a Krlea ga je
napisao tijekom veljae 1932. godine u Zbroslavu pokraj Praga. Roman predstavlja nastavak Krleina kompleksnog ciklusa o Glembajevima. Kratki sadraj djela: nakon 23 godine izbivanja Filip dolazi na kaptolski kolodvor. Detalji obiteljske kude poput trulog zida,vrata, bude u njemu muno sjedanje na to kako ga je prije 23 godine majka izbacila na ulicu nakon to je ukrao stotinjarku i potroio provodedi se sa sumnjivim enama. Posjet nekadanjoj majinoj trafici u njemu izaziva provalu slika iz djetinjstva koje je bilo otrovano majinim nonim izbivanjima i glasinama da mu je otac biskup. Filip je duboko zahvaden nemirom i taj nemir

pravi je razlog njegova povratka. Za njega svijet sastoji se od niza detalja kojima on ne vidi smisao. Promatrajudi tog jutra gibanje ljudi na ulici, Filip vidi samo sliku kaosa i ivotinjske izmjene materije. Filip koji je po zanimanju slikar, boje je poeo doivljavati kao sivilo, poele su u njemu sivjeti. Ugledavi svoj odraz u kavanskom ogledalu, Filip poinje sumnjati u identitet svoga vlastitog ja: jedan ovjek,blijed,neispavan,umoran,prosijed,s dubokim podonjacima i gorudom cigaretom na usni,uzrujan,ispijen,ustreperen. Na put u Kostanjevac,kamo se preselila njegova majka,krede s foringaem Joom Podravcem. Dok su se vozili pokraj jedne prizemnice zatvorenih prozora, Joa Podravec prezirno izgovara rije frajle to u Filipu budi upomenu na njegov neslavni bijeg iz javne kude nakon to mu je jedna od prostitutki intimnim glasom poela govoriti o njegovoj majci i njezinom ljubakanju s kanonicima. ivotna pria Joe Podravca, koju mu ovaj putem raspreda, prua Filipu materijal za meditaciju o stoljetnoj panonskoj zaostalosti,daleko od svakog civilizacijskog napretka. Za vrijeme boravka u Kostanjevcu u njemu de majka, sa svojom eljom da se raduje ivotu i uiva u teko izborenom socijalnom statusu,trajno izazvati nemir. Majka naruuje vlastiti portret od Filipa, no ono to Filip prenosi na platno je groteskna ( prikazivanje ljudi ili predmeta u komino-nakaznom) slika ostarjele bordel-dame. Postupno Filip upoznaje preko majke i njezinog prijatelja Silvija Liepacha kostanjevaku drutvenu stvarnost i krug ljudi. Jedan od razloga Filipova zadravanja u Kostanjevcu je Boboka Radajeva, kasirica u kavani Kod Krune, ena za kojom su se dovukli glasovi da je moralno i materijalno upropastila svog zadnjeg ljubavnika odvjetnika Baloanskog i skrivila smrt njegove ene. Sjedenje u Kruni i razgovori s Bobokom postaju Filipova svakodnevica. Ona kao pretjerano erotizirana ena s crtama nimfomanke poinje Filipa neodoljivo privlaiti i erotski i ljudski. Njegovo dodatno drutvo u Kruni je Vladimir Baloanski koji je,hipnotiziran Bobokinim erotskim fluidom,skliznuo od uglednog graanina i uzornog mua do sjene ovjeka,dopavi se zatvora i ludnice. Bobokin utjecaj budi u Filipu ponovno slikarsku energiju. Vradajudi se jedne veeri s Bobokom s protenja Svetog Roka, Filip iznosi svoju grandioznu slikarsku viziju raspetog Krista koji je jedini most po kome se moe spasiti ovjek iz blata i smrada. Novi nemir u Filipu izaziva dolazak Sergeja Kirilovia Kyrialesa,zagonetnog Grka s Kavkaza,dermatologa i doktora fiziologije. Od njegovog dolaska Boboka se sve vie udaljava od Filipa,on je njezin dugogodinji prijatelj,a Filip sumnja da je jedan od njezinih bivih ljubavnika. Sergej,mada je i sam jedan promaen ovjek,razara Filipove idealistike koncepcije o slikarstvu i iluzije o vlastitom talentu. Sergej se ubija bacajudi se pod vlak. Boboka odluuje otputovati i moli Filipa da joj posudi novac za put do Hamburga. Boloanski ne dozvoljava Filipu da joj posudi novac i moli ga da je odgovori od putovanja. U jednom trenu u njegovu sobu svrada majka i prigovara mu zbog veze s takvom osobom poput Boboke. On bijesan majci govori kako nema pravo osuivati nikoga jer je jednako moralno siromana i bijesan trai da mu se odgovori ko mu je otac. Majka mu prua fotografiju sa Liepachom Kostanjevakim,a u tom trenu Baloanski dolazi otkazati uslugu, jer Boboka ne putuje. Baloanski prua Filipu papir koji bi trebao biti Bobokino pismo,meutim to je raun iz drogerije s krvavim otiskom prsta,to je dokaz Bobokinog ubojstva. Baloanski bjei u nod, a Filip pronalazi mrtvu Boboku u lokvi krvi,pregrienog grkljana. Tema romana je povratak, koji predstavlja

inventuru cjelokupnog Filipovog ivota i sueljavanje s egzistencijalnim tajnama i osobnim kompleksima iz njegova djetinjstva. Filipovo kljuno pitanje koje postavlja svojim povratkom je pitanje osobnog identiteta, pitanje izvorita i granica vlastite osobnosti. Na to pitanje nemogude je odgovoriti bez razrjeenja tajne oinstva koja je dominirala njegovim djetinjstvom. Osim tog kljunog pitanja, Filip se susrede sa pitanjima poput: odnosa umjetnika i drutva, vlastitog talenta i umjetnike inspiracije, nacionalnog identiteta, smisao ivota. Iako je roman obiljeen jednim likom, to je zapravo roman koji istodobno prikazuje hrvatsko drutvo drugog i tredeg desetljeda dvadesetog stoljeda. Radnja romana zbiva se u razdoblju od nekoliko mjeseci,meutim vremenski raspon romana obuhvada Filipov cijeli ivot sve od njegovih najranijih sjedanja. U romanu se ispreplide pripovjedaka sadanjost s pripovjedakom prolodu,to je svojstveno Proustovim romanima,koji dokida kronoloki redoslijed zbivanja. Takva vrsta radnje naziva se simultana radnja. Kao i kod Prousta,povratak u prolost motivira se asocijativnom tehnikom pripovjedanja. Mjesto radnje tonije je odreeno (Zagreb,Kostanjevac),meutim Krlea se koristi esto terminom Panonija ijim opisima iznosi stoljetnu hrvatsku zaostalost, ujedno Panonija je mitska zemlja u ije blato stoljedima tonu civilizacije i ljudske egzistencije. Roman je podijeljen na tri dijela. Prvi dio,sam povratak na Kaptol, je evokacija (prizivanje) Filipovog djetinjstva. Taj dio romana je statian i retrospektivan,proet intenzivnim unutarnjim doivljajima. U tom dijelu najdosljednije je sprovedeno stapanje prolosti i sadanjosti te asocijativna tehnika pripovijedanja. Drugi dio romana Filipov je susret s vlastitom panonskom hrvatskom podlogom,njezinom ruralnom,animalnom i mitskom komponentom olienom u liku Joe Podravca i posjedniko-inovnikim krugom oko Silvija Liepacha Kostanjevakog. Ovaj dio romana donosi obiljeja socioloko-staleke studije. Tredi dio romana psiholoka je studija triju vanih likova: razdraljive i erotizirane Boboke, Baloanskog i Kyrialesa. Ovaj roman ima dramska obiljeja. Prema tezi da Krlein roman predstavlja tip proze dramskog karaktera,nalik romanima Dostojevskog,mogu se navesti tri osnovne dramske kompozicije: ekspozicija(Filipov povratak),dramski zaplet(Kostanjevac) i rasplet(otkride oinstva,ubojstvo). Svi bitni odnosi meu likovima razrjeavaju se u posljednjem poglavlju,ali ostvaruju se i Filipov predosjedaj da de boravak u Kostanjevcu biti sudbonosan. U pripovijedanju se Krlea slui razliitim tehnikama: sveznajudim pripovjedaem,dijalogom,monologom,unutarnjim monologom(asocijativna proza toka svijesti prirodno je monoloka). Po vrsti to je psiholoki roman,roman jedne svijesti. Kraj romana ima dva tumaenja: ostaje otvorenim da li je to slom
Filipova idealistikog nastojanja da slikarskim doivljajem spozna svijet oko sebe ili kao katarza (oienje) kroz koju je neophodno bilo prod da bi se spoznalo samoga sebe. Djelo pripada epskom knjievnom rodu, a po vrsti je roman. Djelo spada u razdoblje koje se naziva Hrvatska knjievnost 20.stoljeda. To razdoblje dijeli se na dva dijela: 1) Prvo razdoblje (1914.-1929.) 1914.zavrava moderna,umire A.G.Mato, javlja se novi knjievni narataj s kritikim odnosom prema tradiciji moderne i tu imamo tri skupine pjesnika: a) Pokret mladih jugoslavenskih nacionalista; b) Predstavnici ekspresionizma-bunt,borbenost,tenja za aktualnodu,najznaajniji predstavnik: A.B.imid, potaknut time javljaju se ekspresionistika obiljeja i kod Krlee u zbirci pjesama Simfonije, dramskom ciklusu Legende, te dramama Golgota, Galicija. Krlea pokrede 1919.godine, uz pomod Augusta Cesarca, asopis Plamen koji je bio ekspresionistike orijentacije i

izlazio je samo te godine; c) Pjesnici krdanskog nadahnuda; 2) Drugo razdoblje (1929.-1952.) 1928.godine ubijen S.Radid,1929.godine uvedena diktatura ime poinje velikosrpska politika na elu s A.Karaorevidem, od 1941.-1943.traje NDH, a nakon njezinog raspada,1943. Hrvatska postaje dijelom socijalistike Jugoslavije,gdje de politika nastojati kontrolirati knjievno stvaranje. Karakteristike drugog razdoblja su smirivanje avangardistikih stilova i povratak realistikom konceptu knjievnosti, knjievnost ponovno dobiva drutvenu ulogu,prevladava socijalna tematika, Krlea ustaje protiv utilitarnog realizma i zauzima se za tendencioznu knjievnost ostvarenu knjievnim sredstvima ime dolazi do sukoba na knjievnoj ljevici, javlja se religiozni realizam (u prozi,poeziji,drami) i dijalektalno pjesnitvo. Roman je prvi hrvatski cjeloviti moderni roman, to se oituje po: 1) SADRAJU-osnovni motiv je povratak Filipa Latinovicza koji je ostvaruje kroz tri razine: a) formalno- nakon 23 godine izbivanja on se vrada u Zagreb; b) retrospektivno- sjedanjem pokuava sagledati svoj cjelokupni ivotni put; c) introspektivno- traganje za smislom ivota koji se ostvaruje kroz pronalazak vlastitog identiteta,vlastite egzistencije i vlastitog podrijedla (pokuava saznati tko mu je otac). Dvije vrste tematika: a) egzistencijalna- ivot mu je optereden osobnim i profesionalnim dilemama (ne moe na slike prenijeti cjelokupni doivljaj stvarnosti jer je cijeli njegov ivot razbijen na detalje jo od djetinjstva); b) socijalna i nacionalna tematika- tema iskorijenjenog hrvatskog intelektualca koji odlazi od kude i ponovno se vrada, ali tada vie ne osjeda pripadnost domu niti bilo kojoj sredini uopde (gubitak nacionalnog identiteta). Filip je okarakteriziran: a) socijalno- nezakonito dijete ene dvostrukog morala i predstavnik aristokracije u propadanju; b) tjelesno- prema sexualnosti i tjelesnosti istovremeno osjeda privlanost i gaenje (proizalo iz odnosa sa majkom=Edipov kompleks); c) psiholoka- prikaz unutarnje svijesti (pa sve do podsvijesti). Pitanja vezana uz glavnog lika: a) Pitanje identiteta; b) Pitanje pripadnosti drutvu; c) Pitanje umjetnosti; d) Pitanje ljubavi; 2) STRUKTURALNO: a) Prostor i vrijeme-objektivni prostor i vrijeme samo su okvir za subjektivni prostor i vrijeme (Filipova svijest,Filipov ivot); b) Monoloko-asocijativno pripovijedanjenpr. kod Prousta sjedanja su se razvijala u obliku koncentrinih krunica,a kod Krlea nema nikakve povezanosti i sve je rascijepano na dijelove; c) impresionistiki stil pisanja-reenice bogate vizualnim,olfaktivnim impresijama iji je cilj potaknuti sjedanje; esejistiki stil pisanja- razmiljanja o slikarstvu zapravo su kritika na moderno slikarstvo i umjetnost uopde; 3) KRAJ ROMANA (DVOZNAAJNOST)-put koji Filip prolazi u romanu je proces spoznavanja samoga sebe ili je put koji Filip prolazi u romanu kruan (besmislen) jer je on kao osoba oblikovan jo u djetinjstvu neovisno o nepoznavanju oca i ponaanju majke i zapravo prema tome cijeli put u romanu nema nikakve svrhe.

Filip Latinovicz: tipian intelektualac 30-ih godina 20.stoljeda. Umjetnik,slikar,visoko

osjetljiv i egzaltiran (zanesen, ushiden, oduevljen, uzbuen) do te mjere da ponekad iskazuje
manijakalne crte. On prije svega tei pronalasku vrstog uporita. Njegov povratak motiviran je nemirom koji je posljedica nemogudnosti da u svojim slikarskim vizijama obuhvati totalitet ivota. Osnovni razlog njegovog povratka je traenje emotivne podloge, na kojoj bi se uspostavilo jedinstvo njegove linosti. On je dijete trafikantice koja se bavila prostitucijom. Razrjeenje pitanja oinstva klju je uvrdivanja Filipovog vlastitog identiteta. To je snaan psihoanalitiki kompleks koji je otrovao njegovo djetinjstvo, uvjetuje njegov pogled na svijet, a posebno uvjetuje njegov ambivalentan odnos spram ena i spolnosti, koji doivljava kao neto to ovjeka sniava na razinu ivotinje.

Milutin Cihlar Nehajev: Bijeg Biografija pisca: (1880.-1931.), romanopisac,pripovjeda,dramatiar,vrlo cijenjen

knjievni kritiar i esejist. Roen je u Senju,tematski je ostao emotivno vezan za svoj rodni kraj u knjievnim djelima. U Zagrebu i Beu stekao je visoku naobrazbu doktora kemije,ali kao svoj ivotni poziv odabrao je knjievnost. Od rane mladosti pokazuje izuzetnu inteligenciju i knjievnu darovitost,poput svojeg lika u romanu Bijeg. 1897.godine izvode njegovu dramu Prijelom (tada mu je samo 17 godina), a ved 1898.godine dramu Svjedica. Ipak,svoj veliki knjievni ugled stekao je proznim djelima i knjievnom kritikom. Uz pisanje radio je kao urednik,publicist i urnalist,a imao je i ulogu okretanja jedne struje hrvatskih modernista ka knjievnim novinama moderne europske literature. Iako je na samom poetku bio sljedbenik kritikog realizma,pod utjecajem modernih pisaca,okrede se europskom modernizmu. Najede teme koje je obraivao bile su: bijeg od stvarnosti,propadanje intelektualca u malograanskoj sredini,iskorijenjenost i neprilagoenost ivotnoj sredini. Jedan dio ovih motiva ima biografsku podlogu,to se veoma oituje u romanu Bijeg gdje Nehajev svoja iskustva bekog aka i neshvadenog mladog intelektualca stavljenog u provincijsku sredinu opisuje uz pomod prie o ivotnom krahu ure Andrijaevida. U posljednoj fazi Nehajevog stvaralatva zaokupljali su ga motivi iz nacionalne povijesti koji su bili podloga za izraavanje tadanje hrvatske ivotne zbilje. On i njegov kritiarko-esejistiki rad imali su presudan utjecaj na ulaenje modernih knjievnih strujanja u knjievnost hrvatske moderne. Autor ima tri faze stvaralatva: 1) Realistika(1895.-1897.)-pripovjetke Nemod,U zadnjim plamsajima... 2) Modernistika (1897.-1918.) u kojem stvara drame (npr.Prijelom,ivot...),pripovjetke (npr. zbirka Veliki grad) te romane (npr. Bijeg prvi roman hrvatske moderne); 3) (1918.-1931.) u kojoj pie pripovjetke i romane (npr. Vuci 1928.godine sa graom iz povijesti).

O djelu: Podnaslov romana glasi: Povijest jednog naeg ovjeka. Tiskan je 1909.godine i
jedan je od najboljih romana hrvatske moderne. Roman opisuje ivotni put lika ure Andrijaevida, kao tipinu sudbinu siromanog hrvatskog intelektualca,kolovanog u velegradu te naposljetku dotuenog i do kraja propalog u skuenim okvirima provincijskog gradida. Iako na prvi pogled roman ima realistika obiljeja, sam podnaslov sugerira da se radi o tipikom karakteru i socijalna komponenta je takoer naglaena u romanu,ovo je zapravo psiholoki roman,jer se autor bavi stanjem svijesti svojeg lika. U romanu se nalaze znaajke moderne proze poput: osnovnu sukob smjeta se unutar samog lika, refleksija i psiholoka analiza lika, defabularizacija (nema neke osobite radnje,sve je svedeno na unutarnje sukobe),autorsko pripovijedanje isprekidano je monolozima glavnog lika,njegovima pismima i dnevnicima. Roman je podijeljen na 12 poglavlja. U prvom poglavlju se tijekom jedne nodi za vrijeme putovanja u vlaku iznosi cijeli urin ivot od roenja do kraja studija. Ostatak romana protee se na dvije preostale godine urina ivota,radnja je

puno sporija i tei se unutarnjim doivljajima lika. uru upoznajemo ved na poetku romana kao vrlo osjetljivu linost,koja nevoli putovati te je zbog toga zadnji put bio veoma hladan prema svojoj zarunici Veri. U vlaku razgovara sa trojicom mladida,ali ubrzo gubi volju nakon to ga jedan od njih prepozna kao pisca,pokuavajudi povesti razgovor o knjievnosti. uro putem razmilja kako se trbao javiti zarunici da stie u rodni kraj,tonije da prije nego doe posjetiti nju,odlazi u Zdence kod svog prijatelja. Cijelog ivota uro se nadao kako de nakon smrti strica Tome dobiti veliko nasljedstvo (stric ga je i kolovao),meutim stric mu nije ostavio nita,jer nita vie nije ni imao, a uro,kao i Verini roditelji polagali su velike nade u to nasljedstvo. Osim poloenog doktorskog ispita, mora poloiti i profesorski,a do toga su ostale jo dvije godine,to nije povoljno za uru,jer ga Vera ne moe toliko ekati. Putujudi vlakom razmilja o svom dosadanjem ivotu,otac mu je bio mornar,a majka iz trgovake obitelji. Otac mu je umro kad je on imao 8 godina,a njegovo kolovanje prihvatio je stric Tomo. Kao dijete bio je umjetniki nastrojen,puno je itao i svirao glasovir. kolovao se u Rijeci,a prije same mature u asopisu Vijenac izali su mu prvi literarni radovi. urino kasno djetinjstvo obiljeio je sukob izmeu njegovog krdanskog odgoja i saznanja o spolnosti,nad kojom se potpuno zgraao. Svoju utjehu pronalazi u knjievnosti. Ljeto nakon poloene mature ljetovao je kod strica Tome koji je iznajmljivao sobe turistima te je tamo uro upoznao Zoru Markovu i njezina brata Marka. Zaljubljuje se u Zoru,meutim nakon zajednike provedene nodi,uro poinje osjedati kako je tjelesnost ubila tu ljubav. Rastali su se i nikad si vie nisu pisali. Jedini pokuaj bio je pisanja novele u Beu o njima i ljubavi koju su doivjeli,ali niti nakon toga nisu stupili u kontakt. Doavi u Be,uro prestaje uiti,odgovarati majci na pisma i zapada u novanu krizu. Tada mu stric uskrauje novce za boravak u Beu i uro je prisiljen vratit se doma. Odlazi na selo kod svog prijatelja Toe i ponovno mu se vrada volja za ivotom. Toa ga nagovara da studij nastavi u Zagrebu,to uro prihvati,te se uz to u Zagrebu poinje bavit i kritikom i novelistikom,a poeo je ponovno i svirati. U Zagrebu upoznaje Veru,kder vieg inovnika Hrabara. Ona se je poela zanimati za uru,oduevljena njegovim nainom razmiljanja i govora,a intelektualna privlanost je potakla fiziku. Vera ga je pozvala preko zajednikog prijatelja na glazbeno druenje u jednom salonu,ali u trenu susreta izgubila je hrabrost i zamolila ga da zanemari poslanu poruku. uro joj je kao odgovor na to napisao pismo u kojem joj pripovijeda o cijelom svom ivotu te provodi cijelu nod u idekivanju odgovora,a njezin odgovor de ga uinit drugim ovjekom. S sjedanjima uro je doputovao u Zdence. Drugo poglavlje sadraj je dnevnika koji uro vodi u Zdencima. U Zdencima vodi dosadan ivot,zavidi skladnoj Toinoj obitelji. Dobiva Verino pismo i pismo njezine majke Nine da hitno doe u Zagreb. Verina majka eli razvrgnuti zaruke i zato uri postavlja brojna pitanja o zajednikom ivotu i gasi mu svaku nadu da de onu dvoje uspjeti skupa. Majka Nina predlae prestanak njihovog dopisivanja sve dok uro ne poloi profesorski ispit, na to oni nevoljko pristaju,ali se ne opiru previe. Dok u Rijeci kod majke eka odgovor na molbu za zaposlenje,ponovno vodi dnevnik i razmilja o vezi s Verom. uro dobiva posao u Senju u gimnaziji te uiva u radu sa djecom,eledi im prenijeti filozofski nain razmiljanja (u smislu da promiljaju o stvarima u ivotu). U planu mu je skoro poeti uiti za ispit koji mora poloiti. Od kolskih kolega posebno ga se dojmio

Lukaevski,koji ga savjetuje da si da vremena na prilagodbu na ovaj mali kraj,za koji uro ima osjedaj da ga gui. Jedne veeri uro odlazi sa kolegom Graarom kod kolege Rajida na veeru. Graar je jedan od najstarijih profesora i obiteljski ovjek koji ima petero djece te jedva sklapa kraj s krajem. Rajideva supruga je poela prigovarati nakon to se on napio (opdenito Rajid i njegova supruga nemaju dobar odnos), sve zavrava velikom svaom oko novca koji je Rajid molio za gostionicu (ona je upravljala financijama). U tom trenu uro shvada kako ne moe zamisliti Veru kao svoju enu,jer joj ne eli priutiti ovako bijedan ivot i odnos kakav vlada u veini brakova. uri se u meuvremenu nagomilalo mnogo problema: nedostatak novca,duan je na sve strane,u gostionici,gazdarici za stan,a majka mu ne eli pozajmiti novac jer je sve to je imala darovala samostanu u kojem de provesti ostatak ivota. U takvoj situaciji stie mu pismo od Vere da odmah doe u Zagreb jer mora hitno razgovarati s njim. Poto nema novca,a nema ni od koga posuditi,ne moe otputovati. Napisao joj je pismo o svojoj situaciji,ali ono mu se vrada neotvoreno. uro moli Tou da ode u Zagreb umjesto njega,ali Toa dobiva obavijest o tome veoma kasno,kada Hrabarovih vie nema u Zagrebu. ekajudi Toin odgovor,uro se osjeda ostavljenim,usamljenim i iznevjerenim. Za vrijeme praznika uro poinje vie vremena provoditi sa gradskom uiteljicom Darinkom i njezinom tidenicom Minkom. One ga uspiju nagovoriti da preuzme reiranje diletantske ake predstave. Neki su u tom okupljanju mladei vidjeli pokuaj politikog utjecanja pa su u novinama izale kritike s negativnim aluzijama na uru. Taj dogaaj nakratko ga je trgnuo,zapoeo je pisati komediju Rat u drenju. Meutim,nikako nije mogao smisliti dobar kraj,tako da ju je na neko vrijeme ostavio u ladici. U tom trenu zatekao ga je Toin odgovor. uro se ponovno prisjeda pisma kojeg je poslao Veri,ali ovaj put se dvoumi,jer poinje shvaati kako ne eli priutiti Veri ivot njegovih kolega. Tu po prvi put pomilja na smrt kao jedino rjeenje svih problema. Na misi koja se sluila za poetak nove kolske godine,vjerouitelj optuuje uru kako kvari mlade,a sljededeg dana u novinama izlazi novinski lanak o tom dogaaju te svi misle kako ga je napisao uro. Ravnatelj poziva uru k sebi kako bi porazgovarali o tom lanku. Kasnije uro saznaje da je lanak napisao neki starac kojemu je cilj bio pridobiti uru u svoju stranku,ali ga uro pri samoj spomeni te ideje otjera. uro dovrava komediju te mijenja naziv u Revolucija u drenju. Komedija je prestavljenja u Zagrebu,ali su kritike bile veoma loe. To uru dodatno shrva. Prihvada poziv da Badnjak provede kod Minkinih roditelja. Tamo se ne zadrava dugo jer ga je guila obiteljska atmosfera. Odlazi u gostionicu nadajudi se da de sresti Jagana i Miloevida (jedino dvoje ljudi s kojima se nastavio druiti),ali susrede jedino Lukaevskog koji ga uporno nudi pidem. Lukaevski komentira kako se vidi sa se izmeu ure i Minke dogaa ljubav,na to izbija svaa i blaga tunjava. Ujutro uri u posjet dolazi Jagan s idejom sa izazove Lukaevskog na dvoboj. Kada je ta vijest dola do ravnatelja,on je sazvao hitno okupljanje i mirenje kako nebi dolo do skandala. Oni dvoje su slubeno mire,a nakon toga uro oboljeva i dodatno jo poinje izbjegavati drutvo. Jednom prilikom srede Darinku koja mu kae kako se Minka jako brine za njega,ali uri nije jasno zato. Darinka se ljuti na uru jer misli da glumi zbunjenost i govori mu kako je Minka zaljubljena u njega i kako za to znaju svi,od njezinih roditelja pa sve do ljudi u gradu. Ta vijest strano ga pogodi jer se ne moe zamisliti

u vezi s nijednom djevojkom te bjei sa Jaganom I Miloevidem opijati se. Dobiva pismo od Verina oca koji mu govori kako su zaruke raskinute zbog afere sa Lukaevskim. Ujedno saznaje da se Vera udala za Titu pl. Ljubojevida. U takvoj situaciji vraajudi se u grad skoro se utope,uro dobiva ukor od ravnatelja,a Jagana otputa. uro je potpuno propao,prestao je jest,samo pije,dobio je i otkaz jer su prole dvije godine,a on jo uvijek nije poloio profesorski ispit. U krmi izvan Senja uro pie posljednje pismo Toi,sagledava svoj ivot u cjelini i pita se tko je kriv za takav svretak. U pismu pie Toi kako de se ubiti,to i uini utopivi se u moru. Djelo pripada epohi modernizma. Modernizam u svijetskoj knjievnosti zapoinje 1857.godine. Te godine izlazi pjesnika zbirka Cvjetovi zlaCharlesa Baudelairea koji se oznaava kao prvi modernistiki pjesnik te Madame Bovary Gustavea Flauberta. Ono to nas zanima je utjecaj modernizma na hrvatsku knjievnosti. Hrvatski modernizam zapoinje: a) 1892.godine izlaskom djela Misao na vjenost Janka Leskovara i Matoevog djela Mod savjesti te traje do 1916.godine; ILI b) 1895.godine kada dolazi do paljenja maarske zaspave od strane starijih srednjokolaca i studenata ispred HNK,povodom njegovog otvaranja te traje do 1914.godine kada je stupila Matoeva smrti i izlazi antologija Hrvatska mlada lirika. Prijelaz 19-tog na 20-to stoljede obiljeila je borba izmeu mladi i starih (modernista i tradicionalista) gdje je stare predstavljala organizacija Matica hrvatska, a mlade Drutvo hrvatskih knjievnika osnovano 1900.godine. Nakon paljenja maarske zastave ispred HNK jedan dio mladih je protjeran iz Zagreba na kolovanje u Be ili Prag te se na taj nain razvijaju dvije skupine mladih: a) Praka skupina-bili su podloeni idejama socijalnog realizma kojeg je zastupao profesor Masaryk, okupljeni oko sredinjeg asopisa Hrvatska misao te zalau se za tendecioznost knjievnosti (cilje da knjievnost ima neku namjeru,svrhu); b) Beka ili beko-zagrebaka skupina-predvoeni secesijom (odvojenodu,otpadnitvo,odcjepljenjem) Hermana Bahra, okupljeni oko asopisa Mladost, zalau se za slobodu umjetnikog stvaranja (knjievnost ne mora imati neku svrhu). Hrvatski modernizam ima dvoje faze razvoja: I. Faza(1892./95.-1903.)-prevladavaju kritiarska djela,utjecaj europskih realista,piu se crtice i novele,djelovanje prake i beke skupine pisaca; II. Faza(1903.-1914.)-u tom razdoblju nastaju najpoznatija lirska,dramska i prozna djela hrvatske moderne,npr. Bijeg(1909.godine), uka Begovid(1911.godine). Zato je Bijeg prvi modernistiki roman hrvatske knjievnosti? Jedan je od prvih romana u hrvatskoj knjievnosti u kojem nije u prvom planu fabula/vanjska radnje,kao ni socijalna motivacija lika,ved njegova psiholoka motivacija. Bijeg je po vrsti roman lika to je roman u kojem jedan ili samo nekoliko uzajamno povezanih likova dominira cijelom strukturom romana. Osim pripovjedanjem pisac se koristi pismom i formom dnevnika ime prikazuje najintimnije misli,elje i osjedaje glavnog lika. Tema djela je sudbina modernog hrvatskog intelektualca kojeg porijeklo,vlastita priroda i ivotne okolnosti dovode do traginog kraja -> tipina modernistika tema! Djelo pripada moderni takoer zbog retrospekcija (sjedanje na djetinjstvo), introspekcija (zadiranje u psihu glavnog lika), dnevnika forma, pisma (odraz subjektivnog pripovjedanja). Stil djela temelji se na zanemarenoj fabuli i psiholokom svijetu junaka s lirskim izraavanjem u prvom planu.

uro Andrijaevi: Oznaava se kao prvi antijunak u hrvatskoj knjievnosti te se roman

bavi unutranjom analizom lika. Motivacija za njegovu propast je psiholoka,moda ak i fatalistika,a neimatina dodatno ubrzava to propadanje. uro je intelektualac,knjievnik,umjetnika dua,hipersenzibilan. Njegova prevelika osjedajnost ne doputa mu djelovanje,nego samo trpljenje i analiziranje onoga to mu se dogaa bez njegova voljnoga sudjelovanja. Nepoznate snage njegove podsvjesti vode ga ka propasti od samog poetka. Ima pesimistiko gledanje na svijet,sve dobro u ivotu pretvara u muku. Primjer toga dolazi jo iz njegovog djetinjstva gdje ga vjera u Boga spreava uivanje u prijateljstvu jer u njemu trai skrivene seksualne motive (u knjizi je proitao kako se prva seksualna iskustva stjeu s prijateljima,a to ga je prenerazilo jer zbog religioznog odgoja misli kako je seksualnog veliki grijeh). On idealizira ljubav kao predivan duhovni osjedaj,ali samo duhovni te zbog toga ne moe uivati u ljubavi jer nju ukljuuje i tjelesnost koja mu se doslovno gadi. Primjer vidimo i kod ljubavi sa Zorom,im je stupila tjelesna ljubav izmeu njih,ona mu je izgubila nekadanju ar i smatrao je da je tjelesnost ubila ljubav. Veoma je pasivan lik,on doista neto osjeda prema Veri i gaji ljubav prema njoj (u poetku ne moe podnijeti pomisao da je ima netko drugi),ali zbog te svoje pasivnosti nije sposoban izvriti niti ono to mu je propisano i zadano (poloiti profesorski ispit i vratiti se po Veru). Djelomino zbog loeg psihikog,ali i socijalnog stanja,on gubi sposobnost pisanja i uivanja u knjievnosti (komedija mu nije postigla nikakav uspjeh). Nepromiljeno odbacuje Minkinu ljubav kao jedini izlaz iz tekog psihikog i socijalnog stanja, opijenog alkoholom. Na njegovo unutranje stanje utjeu vanjske prilike kraja u kojem obitava,skuen maleni gradid,sa aicom ljudi stvara u njemu jednu vrstu klaustrofobije iz koje se ne moe izvudi. Njegovi osjedaji esto su u skladu s okoliem u kojem se nalazi,tako na primjer dok pue bura osjeda iznimnu snagu i elju za borbom,upravo prema snazi same bure. Dok je jugo osjeda se tromo,nervozno,a priroda u okolici Senja stavlja ga u stanje ekstaze, poleta i mate. urina slabost dolazi do posebnog izraa uz veliku snagu ena koje su obiljeile njegov ivot: Zora se prepustila tjelesnoj ljubavi traedi u njoj vrhunac duhovnog osjedaja (a za to vrijeme stupanje u bilokakve tjelesne odnose prije braka bilo je nezamislivo i nedopustivo),Vera je jaka,samopuzdana,borbena ena,koja je spremna podnijeti rtve zbog ure i njihove ljubavi,a Minka kao jo malo dijete spremna je suprostaviti se roditeljima te spasiti uru iz propasti svojom ljubavlju i bogatstvom. uro sve to odbacuje,iako bi mu sve tri ene bile snaga za uzdizanje iz njegove psihike slabosti,moe redi da on bjei te tu vidimo pravo znaenje naziva Bijeg. Cijeli ivot mu je zapravo obiljeen bjeanje,kao dijete od problema bjei u literarni svijet,od uspomena na Zoru bjei u Be,od Verine ljubavi ne moe toliko pobjedi jer zahtjeva stalnu akciju,ali svaki put kad mu se prui prilika on i od nje bjei (na primjer kad bjei iz Bea u Zdence kod Toe umjesto u Zagreb kod Vere). Kad stupa u kontakt sa Hrabarovima,on pristaje na sve odluke Verine majke,samo kako bi mogao pobjedi od razgovora koji ga gui. U Senju bjei sa Badnje veere Minkinih roditelja jer ga gui obiteljska atmosfere i jedini spas nalazi u krmi opijajudi se. Pri kraju romana vidimo najvedi i najdjelotvorniji bijeg-bijeg u smrt,kojom okonava ivot koji je bio obiljeen stalnim bjeanjem od neega,ali zapravo nikad nije uspio potpuno pobjedi. On je zapravo pasivni

antijunak (nema nikakve osobine junaka:hrabrost,odanost,elju za uspjehom,portvovnost,oputenost,snagu,volju...) predodreen da bude rtva. Stvar koja je okonala njegovu propast je malograanska sredina u koju se on nikako nije mogao uklopiti. On je hipersenzibilan,melankolian.samosvjesni intelektualac koji se zbog nedostataka volje,elje,srede,hrabrosti,ambicija zatvara u unutranji vlastiti svijet,koji je obiljeen bjeanjem i nesuoavanjem sa stvarnodu. U hrvatskoj knjievnosti susreli smo se sa takvim likovima jo od enoina Prijana Lovre pa sve do Leskovarova ure Martida iz djela Misao na vjenost. Na poetku romana ini se da uro ima sve preduvjete za uspjeh (mladost,inteligenciju,obrazovanje,darovitost za pisanje i uzvradenu Verinu ljubav),meutim spoj loe financijske situacije,zapoljavanje na radnom mjestu koje ga ne ispunjava (na poetku ga je ak i ispunjavalo,ali nakon to dobiva ravnateljevu zabranu da pouava djecu na svoj nain,tako da im usauje filozofske ideje,on potpuno odustaje od posla i razoara se u njega),susretanje sa problemima ivota u provinciji (dvolinost ljudi,zloba,potreba za unitavanjem svakog ovjeka koji je drugaiji od okoline) uro se poinje zatvarati u sebe,odustaje od svih planova i ciljeva,preputa se porocima i nakraju ivot zavrava samoubojstvom. uro Andrijaevidja ujedinjenje modernistikog (hipersenzibilnost,napeti ivci,neobjanjivo duevno nezadovoljstvo) i realistikog (hrvatski intelektualac siromanog porijekla, koji nastoji uspjeti,ali ga porijeklo i ivotne okolnosti,pogotovo nemogudnost prilagodbe ivotnim sredima u kojima se krede,dovode do traginog kraja) lika. uro Andrijaevid je utemeljenje i autobiografskog lika (veza Zagreb-Senj,knjievni talent,senzibilna priroda,psihike krize,profesorsko zvanje).

Johann Wolfgang Goethe: Patnje mladog Werthera Biografija pisca: (1749.-1832.), najvedi i najsvestraniji knjievnik novije njemake
knjievnosti. Roen je u Frankfurtu na Majni, u uglednoj i obrazovanoj graanskoj obitelji. Pjesniko stvaralatvo zapoinje jo za vrijeme studija u Leipzigu. Za njegovo knjievno stvaralatvo presudan de biti susret s pjesnikom i filozofom Herderom u Strassburgu,gdje je doao nastaviti studij prava. Pod njegovim utjecajem prihvada romantike ideje, poinje ozbiljnije itati Homera i Shakespearea,a poinje upoznavati i narodnu poeziju. Ubrzo poinje stvarati lirske,dramske i prozne radove koji postaju sreditem njemakih,ali i europskih knjievnih dogaanja. 1773.godine stvara dramu Gotz von Berlichingenkoja mu donosi slavu,a pisana je pod jakim Shakespeareovim utjecajem. Za svoje drame poinje koristiti grau iz njemake povijesti kako bi kritiki progovorio o svom vremenu. Istodobno pie himniku (poezija s puno zanosa), buntovnu poeziju u kojoj slavi jake i nesputane likove osamljenih genija koji se diu protiv svih dogmi i sputanosti svijeta,hrledi za slobodom. Svojom knjievnodu osvaja mlade i staje na elo grupe mladih,revolucionarno raspoloenih graanskih pjesnika (pokret mladih genija Sturm und Drang) koji se bore protiv konvencija i francuskog klasicizma, a svoje uzore vide u Shakespeareu, Rousseauu i narodnoj pjesmi.

1774.godine Goethe tiska svoj epistolarni roman Patnje mladog Werthera. Roman se nije uklapao u tradicionalne sheme prosvjetiteljskih djela koji su negativno koncipirane likove koristili kao predmet opomene, a pozitivne likove kao uzor. Werther je bio emancipirani graanski intelektualac,bogatoga psihikog ivota koji nije bio spreman na kompromise sa pravilima drutvenog ivota te zbog toga zavrava tragino. Werther postaje uzor brojnim knjievnim imitacijama,ali i itateljskoj publici meu kojima je bilo i brojnih koji ga sljede u smrt. Goethe je svojim Wertherom pokazao ljudima svojeg razdoblja kako bi se trebali uzdidi od pravila koje je nametao ondani drutveni ivot i ivjet punim pludima,sljededi samo svoje srce i osjedaje. Upravo taj roman uinio je tada dvadesetpetogodinjeg Goethea najslavnijim i najpoznatijim njemakim piscem. 1775.godine Goethe se seli na dvor vojvode Karla Augusta u Weimaru gdje poinje stvarati svoja najbolja lirska djela. Uz to bavi se i prirodoznanstvenim radom (anatomijom,optikom,botanikom...). Od 1786.-1788. traje njegovo putovanje u Italiji gdje prijateljuje sa Schillerom i tamo poinje njegova najplodnija faza stvaralatva koja donosi brojne njegova tragedija (npr. Ifigenija,Egmont), satiriki ivotinjski ep Reineke Fuchs,roman Naukovanje Wilhelma Meistera i brojna druga djela. Njegovo ivotno djelo je dramska pjesan Faust kojeg je zapoeo jo u fazi djelovanja Sturm und Drang,a zavravao ga je pred samu smrt. Prvi dio djela izlazi 1808.godine. Djelo ukljuuje legendu o srednjovjekovnom astrologu i alkemiaru dr. Faustusu koji je prodao duu avolu,a Goethe je od toga uspio stvoriti jednog od najvedih likova novije europske knjievnosti kao simbol ljudske tenje za spoznajom i napretkom. Zavrna faza Goetheovog stvaralatva ukljuuje drugi dio Fausta,roman Putovanja Wilhelma Meistera,autobiografske spise Iz mog ivota i druga djela.

O djelu: najznaajniji roman njemakog romantizma proizaao iz knjievnog pokreta

Sturm und Drang. Romantizam,suprotno klasicizmu,istie potpunu slobodu mate i tematike,suprostavljajudi se oblicima normiranog stvaralatva. Romantizam je obiljeen subjektivizmom i osjedajnosti,a ljudska emocija izdignuta je iznad svega. Romantini junaci osjedaju potpuni nesklad izmeu sebe i svojih moralnih naela sa drutvenim konvencijama tog vremena. Taj veliki nesklad izaziva osjedaj usamljenosti,promaenosti,neshvadenosti i odbaenosti kod lika. Sloboda izraavanja u romantizmu rezultirala je ulaenjem lirinosti u prozne i dramske vrste. Roman je koncipiran u obliku pisma,dnevnika i memoara. Romantizmu kao subjektivistiko orijentiranom razdoblju odgovara forma epistolarnog romana (roman pisan u obliku dnevnikih pisama). Vedi dio romana napisan je u obliku pisama koja Werther pie prijatelju Wilhelmu. Ta njegova pisma okupio je izdava i odluio ih objaviti u obliku knjige. Roman je podijeljen na dva dijela: 1) Obuhvada razdoblje Whertherova boravka u gradidu W.; 2) Obuhvada odlazak iz gradida te ponovni povratak. Drugi dio romana prekida se pripovjedanjem izdavaa i Wertherovim intimnim zapisima. Roman zapoinje izdavaevim obradanjem itateljima. Werther je mladid koji ne zna to eli raditi u ivotu te naputa graanski svijet i odlazi u gradid W. Kao izgovor za odlazak posluili su mu nerijeeni poslovi oko nasljedstva njegove majke. Priroda u koju dolazi posluila je razvoju njegova slikarskoga dara. Svojom osobnodu osvaja vedinu mjetana.

Jednog dana pozvan je na ladanjski bal na kojem upoznaje Lottu,kdi upravitelja kneeva vlastelinstva,koja se od smrti svoje majke brine za osmero brade i sestara. On je oaran njezinom plemenitodu te se,iako je ona zaruena,zaljubljuje u nju. Tijekom bala izbija oluja te njih dvoje gledajudi oluju oboje pomisle na istu pjesmu,to u trenu izaziva stvaranje velike povezanosti. Od tada poinju provoditi mnogo vremena zajedno. Wertherovi osjedaji poinju se postupno mjenjati nakon povratka Lottina zarunika Alberta sa poslovnog puta,jer poinje shvadati kako je njihova ljubav nemoguda. Werther i Albert stvaraju prijateljski odnos,iako postupno zbog Wertherova ponaanja prema Lotti postaje napet. Wertheru postaje nedovoljno samo prijateljstvo s Lottom te svoje stanje poinje izjednaavati s boledu. Za roendan su mu Lotta i Albert poklonili jedno izdanje Homera i crvenu vrpcu s Lottine haljine,to je u njemu izazvalo duevni preokret. Shvativi da bi mogao naruiti sklad meu zarunicima svojim prisustvom, odlazi u drugi grad prihvativi mjesto tajnika u drugom gradu. Jedno je vrijeme radio kod diplomata,ali za ionako neprivlaan posao dodatno je izgubio volju zbog velike sitniavosti nadreenog. Nije se mogao prilagoditi visokom drutvu koje nije pokazivalo nimalo razumijevanja za njegovu pjesniku duu. U meuvremenu stie obavijest da su se Albert i Lotta vjenali te on nezadovoljan i razoaran poslom naputa slubu i vrada se u gradid W. Povratak je bio potpuno besmislen,njegovo duevno stanje dodatno se pogorava,Albert mu postaje mrzak,a smatra sa Lotta nije sretna u braku onoliko koliko zasluuje. Alberta poinju ivcirati preoiti Wertherovi osjedaji te savjetuje Lotti da bi trebala smanjiti njegove posjete. Lotta ga zamoli da ju ne posjeduje nekoliko dana jer su u tijeku pripreme za Boid. Werther ved due vrijeme razmilja o samoubojstvu te sada obavlja posljednje pripreme. Jedne veeri tijekom Albertovog odsustva, Werther dolazi kod Lotte i ita joj prijevod Ossijana te u trenutku zanosa zagrli i poljubi Lottu. Ona se nakon kratkog vremena sabere i odgurne ga od sebe te mu zabrani da ikad vie doe do nje. To je samo dodatno uvrstilo njegove naume. Odlazi kudi i po slugi alje pismo Albertu da mu posudi pitolj jer se sprema na put. Lotta sluti to Werther planira,ali se ne usudi nita red Albertu te se Werther jo iste nodi ubija pitoljom nakon to je napisao oprotajno pismo. Ujutro pronalaze Werthera mrtvog u plavo-utom odijelu koje je nosio kada je upoznao Lottu. Njegova smrt izazvala je veliku alost,a pokopan je na mjestu koje je sam odabrao-izmeu dviju lipa na kraju groblja. Tema romana je sentimentalna ljubav u ijim okvirima se nalazi darovit i samosvjestan mladi ovjek koji se preputa osjedajnosti do te mjere da mora izvriti samoubojstvo. Kako u ivotu ne moe pronadi zanimanje i uporita na kojima bi mogao graditi ispunjen ljudski ivot,ljubav mu postaje opsesija pa ga u smrt otjera nemod da zamisli ivot bez neostvarenih ideala. Werther je svojom osobnodu postao knjievnim tipom,a tematika je doivjela brojna oponaanja i prerade. Djelo je smjeteno u razdoblje njemakog predromantizma koje je obiljeeno pokretom Sturm und Drang. Traje od 1770.1785.godine. Zbog buntovnike prirode,pokret dobiva naziv Sturm und Drang po Klingerovoj drami (prijevod: oluja(osjedaji) i prodor(nagon)). Naziva se jo i pokret mladih genija jer su pisci predromantizma i romantizma sebe smatrali genijima koji su u stanju misliti na drukiji nain promatrati,opisivati i doivljavati svijet oko sebe. Predstavnici su Johann Wolfgang Goethe sa svojim romanom Patnje mladog Werthera i Friedrich Schiller

sa svojom dramom Razbojnici. Djelo je po vrsti roman, a po formi epistolarni roman. Djelo sadri dva pripovjedaa, jedan je u prvom licu,to je ujedno i sam lik Werther,a drugi je sveznajudi pripovjeda u 3. licu. Tema djela je unutranji,psiholoki svijet glavnog junaka, Wertherov odnos prema vanjskom svijetu ( u to spada Lotta koja je realno gledano obina provincijska djevojka,ali Werther ju doivljava idealom te samo njemako drutvo 18. Stoljeda koje karakteriziraju stroge drutvene norme,drutvena nejednakost,a Werther uporno tei potpunoj slobodi u ponaanju te se jednostavno ne uklapa) te tragian kraj do kojeg dovodi sukob izmeu realnosti i Wertherovih neostvarivih tenji (smrt je jedina prava sloboda i jedini izlaz). Prije smrti slobodu de pokuati nadi u svijetu prirode s kojim osjeda bliskost (vanjski pejza se slae s njegovim unutranjim pejzaem),svijetu umjetnosti (Werther je slikar,meutim nije u stanju ujediniti realan i svoj svijet u konkretno slikarsko djelo zbog svoje hipersenzibilnosti i nemira) te lutanjima (meutim ostaje nezadovoljan kamo god krenuo i to god promjenio, jer uzroci njegovog nezadovoljstva nisu vanjski,ved unutarnji). Takvo unutranje nezadovoljstvo, bez stvarnog vanjskog povoda je karakteristino za sve romantiarske junake i naziva se WELTSCHMERZ, to znai svjetska bol. U veini romantiarskih djela,jedini izlaz iz takvog stanja je smrt. Verterizam je pojam koji oznaava modu oponaanja Werthera u odijevanju,ponaanju,odnosu prema prirodi,umjetnosti,kao i u samom traginom kraju (lik i roman izazvali su niz samoubojstava). Sentimentalizam je pravac unutar predromantizma u kojem se piu djela veoma naglaene osjedajnost,a ovaj roman je najpoznatiji primjer ovog stila. Roman je pisan sentimentalnim stilom!

Albert: On predstavlja sve ono to Werther nije-stabilna i realna linost. Zamiljen je kao
Wertherov suparnik,meutim ne moe se okarakterizirati kao negativna linost. To je jo jedan razlog zato je Wertheru nezamislivo pridobiti Lottinu ljubav,upravo zbog dobrih prijateljskih odnosa izmeu njih dvojice. Werther poznaje i priznaje Albertove vrline i smatra ga dobrim ovjekom. Iako Albert predstavlja prepreku Wertherovoj sredi,on je taj koji ima jedini puno pravo na Lottu i koji je uao u njezin ivot puno ranije. U njemu su utjelovljene kvalitete pametna,obrazovana,estita ovjeka te osobe koja prua stabilnost i sigurnost. Ne pokazuje svoje osjedaje prema Lotti izravno,ali dokazuje kako de uz njega Lotta biti voljena i cijenjenja. Iako je svjestan Wertherovih osjedaja on prema njemu pokazuje samo prijateljske osjedaje. Osuuje sam in samoubojstva,ak osjeda dozu gaenja prema toma. Time zastupa stajalite konzervativaca koji su osudili Goetheovo djelo.

Lotta: Slina je u mnogoemu Wertheru-voli prirodu,umjetnost,knjievnost,djecu i ljude.

Senzualna je,ali ona svoje osjedaje zna prilagoditi okruenju u kojem se nalazi za razliku od Werthera. Lotta koja je jo u djetinjstvu izgubila majku,ima puno pravo biti ogorena,ljuta i tuna,ali ona gleda na svijet s pozitivne strane i sa smjekom, za razliku od Werthera koji je potpuna suprotnost,ali bez razloga! Upravo sve te osobine su i privukle Werthera kod Lotte. Ona ne skriva svoje simpatije prema Wertheru,ali je svjesna realnosti i obaveza koje mora izvriti. Ne eli, niti ne moe se oduprijeti moralnim kodeksima drutva. Kada Wertherovo ponaanje poinje prelaziti granice,ona ga na blagi nain pokuava udaljiti od sebe,to svjedoi koliko je brina i njena osoba. Svojom odlukom (zabranjuje Wertheru da vie dolazi

nakon to ju je poljubio) postaje rtva jednako kao i on,nemodna da to promjeni. Da ga nije udaljila od sebe, ugroila bi svoj drutveni poloaj, a time to ga je otjerala od sebe odvela je njega u smrt te sebi osigurala ivot pun boli,tuge i optuivanja.

Werther: U trenutku objavljivanja,roman Patnje mladog Werthera izazvao je burne

reakcije. Stekao je jednak broj poklonika,ali i jednak broj kuditelja. Poklonici su upravo u Wertheru prepoznali junaka i predstavnika epohe. Werther je postao simbol neizreenog bola,potajnog nezadovoljstva,prezasidenosti ivotom,nesreenih odnosa prema svijetu,sukob prirode s graanskim institucijama. Prema njemu i njegovoj filozofiji oblikovan je cijeli ivotni stil i svjetonazor VERTERIZAM. Njegovo samoubojstvo osueno je na drutvenom i religioznom planu kao smrtni grijeh i jedan od najteih prekraja. Werther je sputan zakonima i drutvenim normama pronaao utoite u prirodi,daleko od problema s kojima se ne eli suoiti. Meutim,on kao predstavnik graanstva ne nalazi svoj poloaj unutar aristokracije. Upravo iz tog njegovog autsajderstva proizlazi njegova udna,snana zaljubljenost i privrenost Lotti. Upravo zbog toga ne moe zamisliti ivot drugaijim osim s njom. On samo uz nju povezuje svoju sretnu i bezbriu bududnost, zanemarujudi pritom realnost gdje je ona zaruena za Alberta. Sve svoje fizike i psihike snage usmjerava u tu svoju ljubav prema njoj, to mu oduzima svaku volju za rad i bilo kakve aktivnosti. Razgovarajudi jednom prilikom s Albertom o samoubojstvu u njemu se javlja ideja za okonanjem svog ivota na taj nain. Albert osuuje in samoubojstva,to Wertheru dodatno daje motivaciju.Werther je obrazovan,nadaren,bogatog unutranjeg svijeta,ali ujedno i hipersenzibilan,nestabilan i osamljen iz ega proizlazi njegov nemir i unutranji sukob. Nakon Lottine udaje i neuspjeha na poslu (s kojim je planirao zapoeti novi ivot) Wertherova senzibilnost uzima maha. Sada gotovo ved i ne postoji drugi nain osim samoubojstva kao mogudi izlazak iz svih problema. Meutim Werther kao religiozna osoba svoju odluku pokuava opravdati pred Bogom. Iako povrno smatra kako samoubojstvom ini uslugu Lotti i Albertu, u dubini due zna i eli im se samo osvetiti,tako da oni pate. Ujedno se osveduje drutvenom poretku,moralu,licemjerju,ljudskoj povrnosti i nezainteresiranosti za tue probleme. Kroz svoj roman i lika Goethe kritizira drutvo svog vremena.