1

2. 2. MODELI POTRONJE I CIJENE MODELI POTRONJE I CIJENE

ELEKTRINE ENERGIJE ELEKTRINE ENERGIJE
2.1. Krivulja optereenja i krivulja trajanja optereenja
2.2. Predvianje (prognoza) potronje (optereenja)
2.3. Cijena elektrine energije - tarifni sustavi (RH)
2.4. Odreivanje cijene na tritu elektrine energije
63
2.1. Krivulja trajanja optereenja
64
2
Prognoze potronje - uvod
Prognoze potronje elektrine energije i karakteristika potronje vaan su
element za planiranje elektroenergetskih mrea i sustava u cjelini.
Za planiranje mrea najvaniji je ulazni podatak maksimalno (vrno)
t j EES i j ih dij l j t k t j l optereenje EES i njegovih dijelova jer se u tom pogonskom stanju generalno
postiu najvea optereenja grana mree (vodova i trafoa).
S obzirom na prognozirani porast maksimalnog (vrnog) optereenja na razini
EES vri se planiranje razvoja prijenosne mree i dimenzioniranje novih grana
mree (poput presjeka vodia, instalirane snage transformatorskih stanica i dr.).
Osim vrnog optereenja EES i ostale karakteristike potronje elektrine energije
vaan su ulazni podatak pri planiranju razvoja prijenosne mree, poput:
65
- minimalno optereenje EES: daje nam uvid u niska optereenja mree kada se zbog
slabo optereenih dugakih VN vodova moe generirati znaajna jalova snaga koja
uzrokuje povienje napona u mreama, a takoer je znaajno pri planiranju prikljuka
novih elektrana na mreu kada se zbog niskog optereenja okolnih vorita oekuje
plasman veeg dijela snage (proizvodnje) elektrane u udaljenije dijelove mree;
Prognoze potronje - uvod
- maksimalno ljetno optereenje EES: pojedina podruja i regije mogu imati vee
vrno optereenje ljeti nego zimi (kada se obino ocekuje pojava vrnog optereenja na
razini EES), pa je za planiranje mree takvih podruja mjerodavno maksimalno ljetno
optereenje (primjer su pojedina turistika podruja, u Hrvatskoj otoci, pojedine TS 110/x
kV u Istri, Kvarneru, Dalmaciji);
- godinja krivulja trajanja optereenja: budui da nam ista pokazuje trajanje
pojedinih razina optereenja na razini EES, daje nam uvid u raspon moguih optereenja
jedinica mree, te dijelom i u vjerojatnost nastanka ozbiljnijih poremeaja u mrei budui
da situacija maksimalnog optereenja EES i bliskih visokih optereenja traje relativno
kratko u godini dana to znaci da odreena jedinica mree moe biti visoko optereena i
ugroena svega nekoliko sati godinje, dok je u veem dijelu godine njen pogon siguran.
66
Godinju krivulju trajanja optereenja nuno treba uzimati u obzir prilikom
probabilistikih prorauna mree i ekonomskih analiza radi odreivanja
ekonomske opravdanosti izgradnje novih grana mree (vodova, trafoa)
3
Prognoze potronje - uvod
Odluka o gradnji novih elektrana mora biti doneena na temelju studioznih
energetsko-ekonomskih analiza.
Metodologija koritena u takvim analizama je deduktivnog tipa gdje se kree od
ij ( f t ) k di j t j t mogueg scenarija (referentnog) ukupne godinje potronje za promatranu
godinu ulaska elektrane u elektroenergetski sustav do ralambe ekonomskog
dispeinga svih raspoloivih elektrana na dnevnoj srednjesatnoj razini.
Dobiveni rezultati se nastavljaju korigirati na dnevnoj razini razliitom
kombinacijom proizvodnje, zavravajui opet do godinje krivulje (trajanja)
potronje i time ima elemente metodologije od dna do vrha (eng. bottom-up).
67
Kategorije potroaa
U elektroenergetskom sustavu postoji velik broj potroaa energije koji
predstavljaju krajnje korisnike u lancu opskrbe elektrinom energijom.
Potroai elektrine energije imaju razliite karakteristike poput:
koliine potroene elektrine energije - koliine potroene elektrine energije,
- varijacije snage kojom se ostvaruje potronja u odreenom vremenu,
- duine trajanja potronje,
- doba dana u kojem zapoinje potronja.
Budui da je nemogua pojedinana analiza svakog potroaa sa svim njegovim
specifinostima, neophodno je pristupiti pojednostavljenju problema grupiranjem
potroaa u odreene kategorije na osnovu slinosti njihovih karakteristika:
68
1. stambena potronja (stambene zgrade, kue);
2. potronja uslunih djelatnosti (trgovine, bolnice, kole.);
3. industrijska potronja (teka i laka industrija);
4. ostala potronja.
4
Kategorije potroaa
Ovako osnovno grupiranje esto nije dovoljno, budui da u pojedinim grupama
postoje potroai potpuna razliitih kategorija, stoga se u velikom broju sluajeva
vri daljnja klasifikacija potroaa po podgrupama i zatim se analiza potronje
elektrine energije vri po tako definiranim podgrupama i grupama. elektrine energije vri po tako definiranim podgrupama i grupama.
Kategorije potroaa (o kojima ovisi i cijena elektrine energije) definirane su
Tarifnimsustavom(o emu vie u poglavlju 2.3.)
Osnovni model kojim se opisuju potroai elektrine energije je krivulja
optereenja (KO), tj. kronoloki (vremenski) dijagram optereenja koji
predstavlja funkcionalnu ovisnost potroene snage u vremenu.
69
Ti su dijagrami previe komplicirani za primjenu pri planiranju razvoja
elektroenergetskog sustava pa se iz njih izvode dijagrami koje nazivamo krivulje
trajanja optereenja (KTO). Ove se krivulje praktiki primjenjuju ili u vidu
odgovarajuih deterministikih aproksimacija ili kao modeli potronje.
(Kronoloka) krivulja optereenja (KO)
Ako se promatra jedna grupa ili podgrupa potroaa te se odgovarajuim
mjernim ureajem mjeri potronja elektrine energije koju oni ostvaruju u
jednakim vremenskim intervalima, i zatim tako dobivena potronja podijeli s
osnovnim vremenskim intervalima dolazi se do srednje vrijednosti snaga osnovnim vremenskim intervalima, dolazi se do srednje vrijednosti snaga
potronje u tim intervalima.
Na taj nain se doe do skupa diskretnih
parova toaka srednjih snaga potronje
u osnovnom vremenskom intervalu (slika).
Pretpostavljeni osnovni vremenski
interval (At) je jedan sat, tako da se radi o
srednjim jednosatnim snagama potronje.
P
max
p(t)
70
srednjim jednosatnim snagama potronje.
Dnevna krivulja optereenja (potronje)
P
min
5
(Kronoloka) krivulja optereenja (KO)
Osnovne veliine koje karakteriziraju krivulju optereenja su:
- maksimalna (vrna) snaga potronje P
max
minimalna snaga potronje P - minimalna snaga potronje P
min
- ukupna potronja el. energije tijekom promatranog vremenskog perioda W
Gdje je: T - trajanje vremenskog perioda u kojem se promatra potronja
p(t) funkcionalna ovisnost snage potronje u vremenu
( ) | |
1
0
T
N
i
i
W p t dt p t
=
= = A

}
71
p(t) - funkcionalna ovisnost snage potronje u vremenu
N - broj diskretnih trenutaka u kojima se potronja mjeri
p - srednja vrijednost snage potronje u osnovnom vremenskom intervalu
t - duina trajanja osnovnog vremenskog intervala, pri emu vrijedi: T t N = A
(Kronoloka) krivulja optereenja (KO)
Iz kronolokog dijagrama mogue je izvesti i dva dodatna pokazatelja znaajna
za planiranje razvoja sustava:

N
W
1. Faktor optereenja m: ;
Gdje je: relativna vrijednost snage potronje u intervalu i
relativno trajanje osnovnog vremenskog intervala.
Ovaj faktor pokazuje koliko vremenska krivulja potronje odstupa od konstantnog

=
A =

=
i
i
p
T P
W
m
1 max
t
max
P
P
p
i
i
=
T
t A
= At
1 0 s s m
72
j p j j p j p g
dijagrama u kojem je p(t) = P.
2. Odnos minimalne i maksimalne snage potronje:
Ukazuje koliki je opseg moguih snaga potronje.
max
min
0
P
P
m =
6
(Kronoloka) krivulja optereenja (KO)
O faktoru iskoritenja:
Faktor iskoritenja je definiran kao omjer izmeu ukupne godinje potronje
elektrine energije i godinje potronje koja bi bila ostvarena da je sustav itave
di t i k i l t j godine optereen iznosom maksimalnog optereenja.
to vei iznos faktora optereenja upuuje na ravnomjernija optereenja unutar
EES (to ravniju godinju KO), to je s aspekta planiranja razvoja i ulaganja u
EES povoljno i poeljno budui da se izbjegavaju rijetka razdoblja izrazito visokih
optereenja (u odnosu na ostatak godine) prema kojima treba dimenzionirati
mreu i sustav u cjelini.
U EES Hrvatske faktor opterecenja kree se oko iznosa od 0,65.
73
Krivulja trajanja optereenja (KTO)
Pri planiranju razvoja EES za osnovni period analize neophodno je koristiti ili
tjedni ili mjeseni kronoloki dijagram optereenja, meutim kako su to suvie
komplicirani modeli za primjenu, neophodno je umjesto kronolokog dijagrama
optereenja upotrijebiti drugaiji model. optereenja upotrijebiti drugaiji model.
U tu svrhu se koristi krivulja trajanja optereenja, koja predstavlja ureeni
dijagram potronje od maksimalne ka minimalnoj vrijednosti.
Dobivanje krivulje trajanja optereenja:
Polazi se od maksimalnog optereenja sa vremenskog dijagrama optereenja,
sa apscise se oitava trajanje tog optereenja i to trajanje se prenosi u novi
koordinatni sustav poevi od koordinatnog poetka.
74
itav proces se ponavlja za sve snage potronje dok se ne doe do minimalne
snage, ije je trajanje uvijek jednako analiziranom vremenskom periodu.
7
Krivulja trajanja optereenja (KTO)
P
max Varijabilni (vrni) dio
a) Dijagram optereenja b) Krivulja trajanja optereenja
P
min
Konstantni (temeljni) dio
75
Kod krivulje trajanja optereenja sauvani su svi osnovni pokazatelji iz
vremenskog dijagrama optereenja, jedino je izgubljena informacija o
vremenskoj raspodijeli optereenja tokom razmatranog vremenskog perioda.
Krivulja trajanja optereenja (KTO)
Povrinu ispod krivulje trajanja optereenja moemo podijeliti u dva osnovna
segmenta:
- konstantni (temeljni) dio;
- varijabilni (vrni) dio.
Konstantni dio karakteriziraju snaga konstantne potronje P
k
koja je jednaka
minimalnoj snazi P
min
, i energija konstantne (nepromjenjive, temeljne) potronje:
Varijabilni (vrni) dio povrine ispod krivulje trajanja optereenja opisan je
min
P T W
K
=
76
j ( ) p p j j j p j p j
- snagom varijabilne potronje:
- energijom varijabilne potronje:
i on se odnosi na promjenjivi (fluktuirajui) dio potronje elektrine energije.
min max
P P P
V
=
K V
W W W =
8
Krivulja trajanja optereenja (KTO)
Mogue je provesti daljnju unifikaciju krivulja trajanja optereenja ako se izvri
normalizacija osi:
77
Krivulja trajanja optereenja s
normaliziranom vremenskom osi.
Nije bitan vremenski period analize:
dan, tjedan, mjesec ili godina.
Krivulja trajanja optereenja s obje
normalizirane koordinate.
Nije bitna ni razina optereenja, ve
samo oblik krivulje trajanja optereenja.
Krivulja trajanja optereenja (KTO)
U pojedinim sluajevima mogue je izvriti
i zamjenu poloaja koordinatnih osi,
uslijed ega se dobiva
inverzna normalizirana inverzna normalizirana
krivulja trajanja optereenja.
Inverzna normalizirana KTO
78
Normalizirane krivulje koriste se pri planiranju razvoja proizvodnih kapaciteta.
Pri planiranju razvoja prijenosnih kapaciteta upotrebljavaju se jedino maksimalne
(eventualno minimalne) snage potronje.
9
imbenici koji utjeu na oblik KO i KTO
Ekonomski imbenici:
Ekonomski uvjeti na nekom podruju mogu utjecati na oblik krivulje optereenja.
Ovi uvjeti mogu obuhvaati: razliite kategorije potroaa (tipove kupaca),
d f k t j i d t ij k kti t demografsko stanje, industrijska aktivnost.
Ovi uvjeti uglavnom e utjecati na dugorono prognoziranje.
Vremenski imbenici:
Ukljuuje utjecaje: godinjih doba, tjedna i praznika.
Primjeri utjecaja godinjeg doba ukljuuju broj sati dnevnog svjetla u jednoj
79
sezoni, koji utjeu na obrazac optereenja.
Industrijsko optereenje preko tjedna e biti vee nego preko vikenda i dr.
600
800
1,000
1,200
1,400
P (MW)
Nedjelja
Ponedjeljak
imbenici koji utjeu na oblik KO i KTO
Vremenski imbenici - primjer:
Potronja zagrebakog prijenosnog
podruja 22. (nedjelja) i 23.
(ponedjeljak) sijenja 2006 godine
0
200
400
600
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
t(h)
j j
1,000
1,200
1,400
P (MW)
(ponedjeljak) sijenja 2006. godine.
Maksimalna (vrna) snaga
potronje u ponedjeljak vea u
odnosu na nedjelju zbog veeg
industrijskog optereenja.
Dijagram optereenja PrPZg
80
0
200
400
600
800
t(h)
Nedjelja
Ponedjeljak
24
Krivulja trajanja optereenja PrPZg
10
imbenici koji utjeu na oblik KO i KTO
Meteoroloki imbenici:
Temperatura je najutjecajniji meteoroloki faktor u prognozi optereenja.
Temperaturne promjene mogu utjecati na koliinu potrebne energije za
ij j i i i kli ti ij lj ti D i t l ki f kt i k ji tj zagrijavanje zimi i klimatizaciju ljeti. Drugi meteoroloki faktori koji utjeu na
optereenje ukljuuju vlagu, posebno u vruim i vlanim podrujima, oborine,
oluje, vjetar te malo sati sa dnevnim svjetlom.
Nasumine smetnje:
Veliki industrijski potroai, kao eliane, mogu izazvati nagle promjene
optereenja. Odreeni dogaaji i uvjeti mogu stvoriti nagle promjene optereenja
kao to je npr. iznenadni prestanak rada industrijskih pogona, ili popularna TV
emisija
81
emisija.
imbenik cijene:
Na tritu el. energije cijena elektrine energije, koja je vrlo promjenljiva moe
biti u sloenoj vezi s optereenjem sustava i moe utjecati na promjenu
optereenja. (Vie u poglavlju 2.4.)

imbenici koji utjeu na oblik KO i KTO

Ostali imbenici:
Oblik optereenja moe biti razliit ovisno o geografskim uvjetima. Na primjer,
oblik optereenja za ruralna podruja je drugaiji od onoga za urbana.
Obrazac optereenja moe isto ovisiti o tipu potroaa. Na primjer, oblik
optereenja kuanstava moe biti razliit od onog komercijalnih i industrijskih
potroaa.
Stoga je prije svake tehno-ekonomske analize u EES, a osobito prije planiranja
proizvodnih i prijenosnih kapaciteta potrebno dobro poznavati naine
predvianja potronje, i to:
82
- oekivanog porasta potronje (za planiranje u buduim razdobljima)
- utjecaja navedenih imbenika.
11
2.2. Predvianje potronje elektrine energije
(matematiki model i primjer)
83
Predvianje potronje elektrine energije
Nema univerzalnog modela predvianja koji bi bio dovoljno kvalitetan i
osjetljiv za rjeavanje problema planiranja potronje el. energije, bez obzira na
vremenski period (kratkorono, srednjerono, dugorono), bez obzira na sastav i
karakteristike potroaa (njihove krivulje optereenja i ostale pogonske osobine), karakteristike potroaa (njihove krivulje optereenja i ostale pogonske osobine),
odnosno bez obzira na strukturu i karakteristike proizvodnog sustava. Takvog
univerzalnog modela nema niti za EES priblino istih veliina i karakteristika.
Postavljeni model mora uskladiti osnovne zahtjeve modela dugoronog
predvianja dijagrama optereenja i ukljuiti odreeni broj utjecaja imbenika
specifinih za ponaanje pojedinih grupa potroaa.
Osnovni koncept modela predvianja potronje ini princip podjele
84
Osnovni koncept modela predvianja potronje ini princip podjele
("cijepanja") ukupne potronje u odvojene sektore (kategorije, tipove)
potronje, odreene ukupnom godinjom potronjom i pripadnim koeficijentima
koji odravaju njene periodine (tjedne), dnevne i satne promjene u odnosu na
prosjeno stanje.
12
Predvianje potronje elektrine energije
Takva sektorska struktura doputa:
1. Vrlo lako prilagoavanje pojedinanim potrebama i nainima koritenja, te
razliitim razinama poznavanja potronje razliitim razinama poznavanja potronje
2. Obuhvaanje rasta potronje zbog prikljuivanja novih potroaa elektrine
energije i
3. Promjene zbog rasta potronje postojeih potroaa, periodinih oscilacija,
klimatskih varijacija i promjena potronje zbog praznika i izvanrednih dogaaja.
Dakle, daleko je lake otkriti i opisati zakonitosti ponaanja pojedinih
sektora potronje nego ukupne potronje
85
sektora potronje nego ukupne potronje.
Model sektorskog predvianja potronje el. energije
Model sektorskog predvianja potronje ine tri postupka:
1. Predvianje ope razine potronje el. energije za godinu za koju se
predvianje vri;
2 Od j j i i liitih kt (k t ij ) k j t ji 2. Odvajanje i opis razliitih sektora (kategorija) u ukupnoj potronji;
3. Izvoenje krivulja optereenja sektora i ukupne krivulje optereenja za traeni
vremenski period.
Model je po osobinama i model analize prole potronje i model predvianja, sa
svim problemima i potekoama koje prate njihovu primjenu u praksi.
Za kvalitetnu primjenu nuno je osigurati niz tonih podataka o potronji
elektrine energije posljednjih nekoliko godina, sa svim potrebnim podacima o
86
g j p j j g , p p
dogaajima i pojavama koji su utjecali na tu potronju.
Vremenski period predvianja je godina dana: to doputa ukljuivanje nesigurnosti
predvianja u samu nesigurnost metode, na ije se smanjenje moe znaajno utjecati
dobrim pripremama za koritenje modela: za odreeni niz godina potronju el. energije
prate zakonitosti prema kojima se moe priblino tono predviati budua potronja.
13
Sektori (kategorije) potronje el. energije
Odabir sektora potronje - vaan je za tonost modela i osjetljivost simulacije
ponaanja potronje - rezultat kompromisa izmeu slijedeih osnovnih kriterija:
1. Poznavanje prole i mogunosti predvianja budue godinje potronje el. 1. Poznavanje prole i mogunosti predvianja budue godinje potronje el.
energije (i krivulja optereenja)
2. Mogunosti djelovanja na krivulje potronje sektora (djelovanje na ponaanje
potroaa tijekom odreenog perioda);
3. Vanosti razvoja upotrebe elektrine energije kod pojedinih potroaa;
4. Specifinosti razvoja ili ponaanja potroaa unutar sektora potronje;
5. Utjecaja administrativnih ili ekonomskih mjera, te ostalih imbenika na
87
ponaanje korisnika el. energije
Sektori (kategorije) potronje el. energije
Podjela ukupne potronje na sektore potronje moe se izvriti prema:
1. Tipovima korisnika (kategorijama potroaa) - domainstva, industrija,
direktni i specijalni potroai, itd.)
2. Tipovima upotrebe (grijanje prostorija, osvjetljenje, grijanje vode, dobivanje
topline visokih temperatura, itd.).
To su dva krajnja sluaja, pa su mogui i razliiti sluajevi primjene oba kriterija
podjele istovremeno. Ovisno o nainu podjele, priroda informacija openito e
biti razliita
- kod sektora "korisnika" najee se znaju podaci o godinjoj potronji, ali je
teko rekonstruirati krivulje optereenja
88
teko rekonstruirati krivulje optereenja.
- kod sektora "upotrebe" puno je lake modelirati krivulje optereenja nego
odrediti ukupne godinje potronje elektrine energije.
Nuan je kompromis!
14
Kalendarska obrada dana u godini
Prvi korak postupka je da se nizom koeficijenata K1, K2 i K3 identificiraju
kalendarski dani (datumi) u godini koja se obrauje.
Koeficijent K1
jm
daje informaciju kojem mjesecu kalendarski dan pripada,
d k ji j j d i b j t i t j odnosno koji je njegov redni broj u tom istom mjesecu.
Formira se za sve dane u godini koja se obrauje, i to na slijedei nain:
j = 1,...., N
gdje je: m - redni broj dana u godini j;
k - redni broj mjeseca u godini;
n - redni broj dana u mjesecu;
N k b j di k j b j
n k K
jm
+ =100 1
89
N - ukupan broj godina koje se obrauju.
Koeficijent K2
jm
daje informaciju kojem tjednu dan pripada, tj. ima slijedee
vrijednosti:
K2
jm
= 1,..., 52, j = 1,..., N
Kalendarska obrada dana u godini
Koeficijent K3
jm
sadri informaciju o tipu dana.
Svaki dan u godini oznaava se vrijednou koja ukazuje na to da li se radi o
radnom danu, suboti, nedjelji, prazniku, itd. Razliitim tipovima dana pripisuju se
i liiti l ti i dj li t ji l kt i ij tj d ( l ti i di i razliiti relativni udjeli u potronji elektrine energije u tjednu (relativni udio
radnog dana je 1.).
Koeficijenti K3
jm
imaju slijedee vrijednosti:
- K3
jm
= 0 za radni dan;
- K3
jm
= 1 za subotu;
- K3
jm
= 2 za nedjelju;
- K3
jm
= 3 za ponedjeljak;
90
jm
p j j ;
- K3
jm
= 4 za radni dan u blagdanskom razdoblju;
- K3
jm
= 5 za subotu u blagdanskom razdoblju;
- K3
jm
= 6 za nedjelju u blagdanskom razdoblju;
- K3
jm
= 7 za ponedjeljak u blagdanskom razdoblju.
15
Godinja potronja elektrine energije za narednu godinu
Kod svakog sektora potronje polazi se od predvianja godinje potronje
elektrine energije za iduu godinu:
- kod sektora "korisnika" osnova za odreivanje godinje potronje za iduu
di d i t ji k lik lj d jih di godinu su podaci o potronji za nekoliko posljednjih godina;
- kod sektora "upotrebe" do ukupne godinje potronje dolazi procjenom,
modeliranjem, ili posredno, izvoenjem iz podataka o drugim djelatnostima.
Prirodu predvianja uvjetuju raspoloivi (dostupni) podaci i nain njihove obrade.
Najee su potrebne i dodatne analize u pogledu primjenjivosti stopa rasta,
akcija koje se ine radi usmjeravanja razvoja potronje ili ostalih kriterija.
Tonost odreivanja godinje potronje direktno utjee na kvalitetu predvianja
91
Tonost odreivanja godinje potronje direktno utjee na kvalitetu predvianja,
pa je kod "grubih" aproksimacija ukupne potronje nekorisno odreivati toan
oblik krivulje optereenja.
Godinja potronja elektrine energije za narednu godinu
Kod predvianja godinje potronje polazi se od porasta potronje od godine do
godine, odnosno tijekom jedne godine. Porast potronje je posljedica s jedne
strane prikljuka novih potroaa, a s druge poveanja potronje ve postojeih
potroaa. potroaa.
Svaka od ovih pojava ovisi o nizu utjecaja, a i ne mogu se podvrgnuti nekim
zakonitostima, pa se moe uzeti da postoji vjerojatnost da e se porast potronje
raspodjeliti na cijelu godinu. Pretpostavlja se, dakle, ravnomjeran raspored
tijekom godine.
Budui da se porast potronje elektrine energije u nizu godina odvija po
eksponencijalnom zakonu, takva zakonitost se pretpostavlja i unutar jedne
godine.
92
Kako je tu osnovna jedinica sezonske podjele jedan tjedan, godinji rast uzima
se u tjednim koracima, izvedenim iz godinje stope rasta potronje elektrine
energije sektora.
16
Godinja potronja elektrine energije za narednu godinu
Osnova za odreivanje trenda rasta potronje elektrine energije je srednja
tjedna vrijednost potronje elektrine energije sektora c u godini j, koja iznosi:
; j = 1,, N-1

=
52
1
1
E E
; j 1,, N 1
gdje je: E
ijc
- potronja elektrine energije sektora c u tjednu i godine j;
Prosjeni godinji porast potronje sektora c je:
To daje prosjeni godinji trend:
Uz raniju pretpostavku eksponencijalnog rasta

=
=
1
,
52
i
ijc jc
E E
, 1 1
1
= N
c
jc
c
E
E
t
c c
t T + =1
93
Uz raniju pretpostavku eksponencijalnog rasta
potronje el. en. unutar godine, tjedni porast
potronje je:
gdje je: i = 1,,52 - indeks tjedna u godini.
,
52
i
c ic
T T =
Godinja potronja elektrine energije za narednu godinu
Srednja tjedna vrijednost potronje elektrine energije sektora c u godini za koju
se vri predvianje je:
1
) 1 (
1
) ( = =
=
N j jc c N j jc
E T E
to odgovara ukupnoj potronji elektrine energije u godini za koju se vri
predvianje:
Tjedni porast potronje unutar bilo kojeg tjedna iznosi:
1
) ( ) (
52
N j jc N j jc
E E
= =
=
52
1
1 c c
t t =
94
17
Opis krivulje optereenja
Nakon to je za svaki sektor odreena ukupna godinja potronja elektrine
energije za narednu godinu, pomou niza koeficijenata vri se njezina raspodjela
na potronje u tjednima, danima i satima godine. Odgovarajuim koeficijentima
obuhvaaju se: obuhvaaju se:
a) Rast potronje tijekom godine (prethodno opisano)
b) Planirani ulasci u pogon;
c) Sezonske promjene potronje unutar godine;
d) Dnevne promjene potronje unutar odgovarajueg tjedna;
e) Satne promjene potronje tijekom odgovarajueg dana;
95
f) Temperaturni i ostali utjecaji.
a) Rast potronje tijekom godine
Pomou izraunate srednje tjedne vrijednosti potronje elektrine energije sektora
u iduoj godini i tjednog porasta potronje unutar bilo kojeg tjedna odreuju se
tjedne potronje sektora tijekom idue godine (uvjetovane samo porastom
potronje tijekom godine): p j j g )
; i=1,,52
Drugim rijeima, koeficijent kojim se rast potronje "rasporeuje" ravnomjerno
tijekom godine ima oblik:
; i=1,,52 ( )
( ) 52 5 , 26
1
1

+ =
i
c ic
t KT
( )
( ) 52 5 , 26
1
1
) ( ) (
1

= =
+ =
i
c N j jc N j ijc
t E E
96
18
b) Planirani ulasci u pogon
Kod planiranja ulazaka u pogon veih potroaa koji znaajnije utjeu na porast
potronje sektora, aproksimacija uz pretpostavku o ravnomjernom porastu
potronje tijekom godine sigurno ne bi dala zadovoljavajue rezultate,
Bilo bi potrebno korigirati niz koeficijenata za modeliranje bez mogunosti
oslanjanja na ostvarene podatke iz prolosti.
Stoga se uvodi novi koeficijent ulaska u pogon.
Prije planiranog ulaska u pogon potroaa u sektoru (grupi) potronje koeficijent
ulaska u pogon ima poetnu vrijednost 1.0, tj. F
jc
= 1.0, gdje je j - indeks godine
97
j
za koju se vri obrada (tj. j=N).
b) Planirani ulasci u pogon
Nakon to se prema datumu ulaska u pogon identificira redni broj dana u godini
koji mu je pridruen, tj. m
u
, rauna se nova vrijednost koeficijenta ulaska u pogon
koji vrijedi za sve m>m
u
:
i d k d di i d i j (j N) k j d l k
| |
m
u
- indeks dana u godini predvianja (j=N) u kojem se deava ulazak pogon;
f
rc
- postotak poveanja opter. potroaa u grupi r sektora c u danu god. m = m
u
;
u
cr
- uee grupe potroaa r u sektoru potronje c.
cr
rc
jc
u
f
F |
.
|

\
|
+ =
100
1
98
19
c) Sezonske promjene potronje unutar godine
Sezonske (tjedne) promjene potronje elektrine energije tijekom godine rezultat
su ciklikih promjena ivotnih i radnih aktivnosti ljudi, odnosno promjene
klimatskih i drugih uvjeta tijekom godine.
T j b h j k fi ij ti kih j k ji d t lj j Te promjene obuhvaaju se koeficijentima sezonskih promjena, koji predstavljaju
odnos energije tjednog prosjenog radnog dana prema energiji godinjeg
prosjenog radnog dana.
Koeficijenti sezonskih promjena u stvari su relativne "teine" tjedana u ukupnoj
potronji elektrine energije u godini, i to tako da je njihova suma u godini
jednaka ukupnom broju tjedana u godini (tj. 52).
Osnova za njihovo odreivanje su podaci o potronji elektrine energije sektora
99
po danima u godini koja prethodi godini predvianja (tj. za j = N-1).
c) Sezonske promjene potronje unutar godine
Iz podataka o dnevnim potronjama izdvoje se posljedice utjecaja izvanrednih
dogaaja koji nemaju sezonski karakter (ispadi iz pogona i sl.). Sumiranjem se
odreuje korigirana potronja elektrine energije sektora c u tjednu i:
Ed
gdje je: m
i
- indeks dana u tjednu i godine koja prethodi godini predvianja, tj. za j=N-1;
Ed
mjc
- potronja elektrine energije sektora c u danu m;
D
icp
- teinski koeficijent dana m
i
(prema tipu dana) u tjednu i za sektor c;
p - indeks tipa dana u tjednu: p = K3
jm
+ 1, (j = N-1, p = 1,...,8).
S druge strane korigirana prosjena potronja elektrine energije sektora c u

=
i
m icp
mjc
ic
D
Ed
E
100
S druge strane, korigirana prosjena potronja elektrine energije sektora c u
tjednu i, uzevi u obzir porast potronje, iznosi:
ukupna potronja elektrine energije sektora c u
godini koja prethodi godini predvianja (za j = N-1).
( )
( ) 52 5 , 26
1
1
52

+ =
i
c
c
ic
t
Euk
E
=
m icp
mjc
c
D
Ed
Euk
20
c) Sezonske promjene potronje unutar godine
Koeficijent sezonske (tjedne) promjene sektora c dobije se dijeljenjem:
; i=1,,52
ic
ic
ic
E
E
S =
Korekcije teinskim koeficijentima dana u godini (D
icp
) provode se da bi se izbjegle
razlike koeficijenata sezonskih promjena od godine do godine (posljedica
ic
Primjer koeficijenata sezonskih (tjednih)
promjena potronje nekog sektora u godini
101
razlike koeficijenata sezonskih promjena od godine do godine (posljedica
razliitog broja dana po tipovima u odgovarajuim tjednima od godine do godine)
Utjecaji odstupanja srednjih tjednih temperatura od viegodinjih temperaturnih
prosjeka obuhvaaju se koeficijentima temperaturnog utjecaja.
d) Dnevne promjene potronje unutar odgovarajueg tjedna
Dnevne promjene potronje elektrine energije unutar tjedna obuhvaaju se
odgovarajuim teinskim koeficijentima koji predstavljaju energetski odnos
nekog tipa dana u tjednu prema prosjenom radnom danu istog tjedna.
Teinski koeficijenti prosjenog radnog dana u tjednu imaju vrijednost 1.0, tj.
D
icp
= 1.0, gdje je: p -indeks tipa dana u tjednu i za sektor c.
Ti teinski koeficijenti odreuju se za svaki sektor, tjedan u godini i tip dana u
tjednu i mijenjaju tijekom godine. Raunaju se pomou podataka o dnevnim
potronjama iz kojih su "oiene" sve posljedice utjecaja koji nisu vezani za tip
dana u tjednu (npr. ispadi iz pogona, poremeaji, redukcije, znaajna
temperaturna odstupanja).
102
21
e) Satne promjene potronje tijekom odgovarajueg dana
Satne promjene potronje (srednja satna optereenja) modeliraju se
koeficijentima koji predstavljaju teinski odnos u snazi promatranog sata prema
prosjenoj snazi istog dana.
Ti k fi ij ti i tj d ti d i t k j t t j Ti koeficijenti ovise o tjednu, tipu dana i satu u kojem se promatra potronja
sektora.
Analize ponaanja koeficijenata satnih promjena prema periodima godine (na
tjednoj osnovi) pokazuju nepotrebnim da se satni koeficijenti odreuju za svaki
tjedan posebno. Naime, potroai unutar sektora tijekom godine due
zadravaju isti nain ponaanja u odreenim danima tjedna (danima jednakim
po tipu), a znaajnije promjene u nainu ponaanja tijekom istih dana po tipu
uoavaju se tek ako se usporeuju dui periodi u godini.
103
Dovoljna tonost ostvaruje se ako se analiza i proraun tih koeficijenata uini na
mjesenoj osnovi.
e) Satne promjene potronje tijekom odgovarajueg dana
Za svaki sektor, odnosno grupu potroaa u sektoru, modeliraju se dnevne
krivulje optereenja, kojima se onda, ovisno o ueima grupa u sektoru,
modeliraju dnevne krivulje optereenja sektora za isti dan. Dakle, za odreeni
sat i dan u mjesecu vrijedi: sat i dan u mjesecu vrijedi:
; s=1,,24; p=1,,8; k=1,,12
gdje je: M
cspk
- satni koeficijent potronje elektrine energije sektora c u satu s za tip dana
p u mjesecu k;
M
rspk
- satni koeficijent potronje elektrine energije grupe potroaa r sektora c za
tip dana p u mjesecu k.
,
cr
r
rspk cspk
u M M =

104
Koeficijenti satnih promjena
potronje (optereenja)
22
f) Temperaturni i ostali utjecaji
U odreenim razdobljima godine (npr. zimsko razdoblje) svako odstupanje od
prosjene temperature izaziva promjene potronje elektrine energije.
Te promjene obuhvaaju se koeficijentom temperaturne elastinosti () i
i d i d t ji t t d j ih ij d ti bit k pripadnim odstupanjima temperatura od prosjenih vrijednosti, a bitne su ako se
postupak predvianja provodi sa naglaskom na nekoliko iduih tjedana
(koritenjem dugorone vremenske i temperaturne prognoze), ili za analizu
proteklog razdoblja koje je ranije ve obraeno.
Kod analiza i u tijeku predvianja potronje elektrine energije za period krai od
godine dana dovoljno je tono uzeti u obzir utjecaj odstupanja srednje tjedne
temperature od viegodinjeg temperaturnog prosjeka tjedna, odnosno od
temperaturnog prosjeka tjedna za godinu na osnovu koje su odreeni
105
koeficijenti sezonskih promjena.
Naravno, sve to vrijedi za one temperaturne razine koji utjeu na promjenu
potronje elektrine energije.
f) Temperaturni i ostali utjecaji
Koeficijenti temperaturnog utjecaja imaju slijedei oblik:
c
i
i i
ic
P
Q P
C

+ =1
gdje je: P
i
- prosjena viegodinja temperatura i-tog tjedna u Kelvinima;
O
i
- ostvarena prosjena temperatura i-tog tjedna u Kelvinima;

c
- koeficijent elastinosti tjedne potronje elektrine energije sektora c ovisno o
promjeni srednje tjedne temperature u odnosu na viegodinji prosjek.
Koeficijent elastinosti
c
predstavlja relativnu promjenu tjedne potronje
elektrine energije sektora ako je relativno odstupanje ostvarene tjedne
106
g j j p j j
temperature od viegodinjeg temperaturnog prosjeka 0,01, tj. 1%. Ti
koeficijenti odreuju se pomou podataka o ostvarenjima iz prethodnih godina.
Proraun koeficijenata eleastinosti se nee detaljnije razmatrati
vie u B. Udovii: Elektroenergetski sustav
23
f) Temperaturni i ostali utjecaji
Pri tome je vano da se iz ukupne potronje to tonije izdvoji potronja sektora koji se
promatra, odnosno da se iz promjena potronje samog sektora izdvoje utjecaji koji nisu
posljedica temperaturnih promjena.
Dodatne su pretpostavke da su za temperaturne razine koji utjeu na promjenu potronje Dodatne su pretpostavke da su za temperaturne razine koji utjeu na promjenu potronje
elektrine energije, prosjene viegodinje temperature linearno ovisne o tjednima u
godini, te da je period kada temperaturna razina ne utjee na potronju jednostruk, tj. da
ga se moe odrediti donjom i gornjom granicom (slika).
107
Ovisnost koeficijenata
tjednih promjena potronje
o tjednima u godini
Primjer prognoze optereenja Prijenosna mrea RH
D. Bajs, G. Majstrovi: PODLOGE ZA IZRADU SREDNJORONOG
(DESETOGODINJEG) PLANA RAZVOJA PRIJENOSNE MREE HRVATSKE
(radna verzija), EIHP za HEP OPS, Zagreb, srpanj 2009. godine
108
24
Primjer prognoze optereenja
HEP Operator prijenosnog sustava
Osnovni podaci:
109
Primjer prognoze optereenja Prijenosna mrea RH
Tijekom planiranja razvoja prijenosnih mrea maksimalno optereenje EES
(mjerodavno za dimenzioniranje mree) potrebno je rasporediti na pojedina
podruja, odnosno izvriti prostornu raspodjelu maksimalnog optereenja na
pojedinane TS 110/x kV. pojedinane TS 110/x kV.
To se obicno vri na temelju podataka iz prolosti, odnosno zabiljeenih udjela
pojedinanih TS 110/x kV u vrnom optereenju pojedinog prijenosnog podruja
ili sustava u cjelini, ili na temelju analize distributivnog konzuma i prognoza
porasta istoga (ukljucujui prikljuak novih potroaa, odnosno kupaca).
Istodobna optereenja pojedinanih TS 110/x kV u trenutku nastanka
maksimalnog optereenja EES openito ne odgovaraju maksimalnim
neistodobnim optereenjima tih TS 110/x kV, pa se u sluaju veih razlika
110
izmeu te dvije razine optereenja za svaku pojedinanu TS 110/x kV mora uzeti
najnepovoljnije stanje.
Za planiranje lokalnih ili rjee regionalnih mrea, uglavnom 110 kV naponske
razine, mjerodavno je maksimalno optereenje razmatranog podrucja, a ne
maksimalno opterecenje na razini sustava).
25
Primjer prognoze optereenja Prijenosna mrea RH
Vrno optereenje hrvatskog EES postie se u prosincu ili sijenju, pri emu je u
posljednjem desetljeu est puta zabiljeeno vrno opterecenje u prosincu, tri puta u
sijenju i jednom iznimno u oujku.
Promatrajui dane nastanka vrnog optereenja primjeuje se esto nastajanje za vrijeme
bl d (24 i 31 12 ) V blagdana (24. i 31. 12.). V
Vrno optereenje sustava postie se iskljuivo u vrijeme radnog tjedna, te u razdoblju od
18 do 20 sati.
111
Primjer prognoze optereenja Prijenosna mrea RH
Vano nepovoljna KO!:
Vrno opterecenje sustava i
visoka optereenja (iznad 90 % u
odnosu na vrno opterecenje)
pojavljuju oko 300 sati/godinje pojavljuju oko 300 sati/godinje,
oko 3.5 % ukupnog vremena.
Pitanje opravdanosti izgradnje
dodatnih elektrana/vodova/trafoa
za tako kratko razdoblje!?
Odnos izmeu maks. i min.
optereenja sustava prosjeno
0.35 u posljednjih 10 godina!
Mogui problemi u kompenzaciji
112
Mogui problemi u kompenzaciji
jalove snage nou, te pojava
previsokih napona (skraenje
ivotne dobi VN opreme).
Povean rizik ekonomske
opravdanosti pojaanja mree.
26
Primjer prognoze optereenja Prijenosna mrea RH
Prosjene stope porasta potronje izravno ovise o razini ekonomskih aktivnosti i porasta
broja stanovnika.
Projene stope porasta u posljednjih 10 godina:
PrP Osijek -0,01%; PrP Rijeka 1,44%; PrP Split 2,02%; PrP Zagreb: 2,62 % j , ; j , ; p , ; g ,
113
Primjer prognoze optereenja Prijenosna mrea RH
Prosjene predviene stope rasta u postojeim dokumentima RH:
Master plan energetske uinkovitosti - vii scenarij: 2,6%; nii scenarij: 1,9%
Strategija energetskog razvitka RH: 3,4 %
114
[10] Master plan energetske uinkovitosti
27
Primjer prognoze optereenja Prijenosna mrea RH
Prognoze porasta potronje elektrine energije kao i karakteristika potronje,
meu njima i vrnog optereenja EES odnosno faktora iskoritenja, rezultat su
sofisticiranih analiza kako ostvarenja u prolosti, tako i oekivanja za
budunost u pogledu razvoja ekonomije, razliitih sektora, porasta
stanovnitva, stambenog prostora i niza drugih faktora.
Iznos vrnog optereenja EES, kao i njegove raspodjele na pojedina vorita i
podruja, izvor je znaajnih nesigurnosti pri planiranju razvoja prijenosne
mree radi slijedeih razloga:
- nepoznat gospodarski razvoj u budunosti, kao i struktura BDP-a,
- prognoze se temelje na oekivanjima (najee optimistinim),
- nepoznata struktura potronje i ostali bitni parametri,
- nepoznata cjenovna elastinost potronje i optereenja,
115
- nepoznat utjecaj mjera energetske uinkovitosti,
- mogua znaajna supstitucija elektrine energije plinom na odr. podrujima,
- nepoznata cijena elektrine energije u budunosti,
- mogua pojava novih direktnih kupaca na odreenim podrujima (poduzetnike zone,
terminali, autoceste i slino),
- nepoznata uklopna stanja SN mree i optereenja pripadnih TS 110/x kV, i dr.
2.3. Tarifni sustavi
116
28
Tarifni sustavi
Tarifnim sustavom definiraju se prodajne cijene energenata, prvenstveno onih
koji se potroaima isporuuju preko umreenih energetskih sustava ovisno o:
- mjestu preuzimanja energenta
- koliini i angairanoj snazi
- vremenu preuzimanja energenta
- ostalim specifinim uvjetima
Posebnim tarifnim sustavima definiraju se i cijene koritenja specifinih
parcijalnih usluga dijelova umreenog energetskog sustava, koje nisu vezane za
izravnu prodaju energenta potroau, poput koritenja prijenosne i distributivne
117
mree (elektrine, plinske, toplinske), specifinih usluga u EES-u (npr.
sekundarna i tercijarna regulacija) i dr.
Tarifni sustavi
Tarifne sustave donosi/odreuje:
- Vlada za potroae koji se opskrbljuju kroz sustav javne usluge, tj. u sluaju da
potroai nemaju mogunost izbora (tarifni kupci): tzv. regulirane tarife
- Poduzee koje vri isporuku energenta za potroae koji su u mogunosti
slobodno birati dobavljaa (povlateni kupci): tzv. deregulirane tarife
Obraunski elementi/tarifne stavke - komponente tarifnog sustava na temelju
kojih se obraunavaju cijene preuzete energije u odreenom obraunskom
razdoblju:
118
1. Ukupno preuzeta energija (npr. kWh za el.en., m3 za plin), odreuje se na
temelju oitanja brojila kod pojedinanog potroaa. Energija je jedina stavka
koja je uvijek prisutna za sve potroae i sve vrste energenata, dok ostale stavke
nisu (ovisno o vrsti energenta, kategorije potroaa, te odabranom tarifnom
modelu)
29
Tarifni sustavi
2. Angairana snaga (npr. kW za el.en.), moe se odrediti:
- oitanjem na odgovarajuem instrumentu (maksigraf) koji biljei najveu
angairanu snagu u obraunskom razdoblju (ne mora biti trenutna, ve npr. 10
i t i j k) minutni prosjek),
- pomou odgovarajue formule u ovisnosti o preuzetoj energiji,
- posredno preko tzv. blok tarifa i sl.
3. Zakupljena/ugovorena snaga
4. Stalna naknada neovisna o potronji koja moe ukljuivati razliite
elemente (npr trokovi oitavanja i odravanja mjernog mjesta naknada za
119
elemente (npr. trokovi oitavanja i odravanja mjernog mjesta, naknada za
regulatornu agenciju, naknada za poticanje OIE, razliite takse i sl.)
5. Ostale specifine stavke za pojedini energent (npr. jalova el.energija)
Kategorizacija potroaa
Kategorija potroaa: razvrstavanje potroaa s obzirom na mjesto
preuzimanja energenta:
- npr. za elektrinu energiju s obzirom na naponsku razinu na koju je potroa
iklj prikljuen
- npr. za plin ovisno o prikljuku potroaa na visokotlanu, srednjetlanu ili
niskotlanu mreu
Kategorizacija se dodatno moe izvriti (za istu osn. kategoriju) s obzirom na:
- karakter potroaa (npr. kuanstva, gospodarstvo, javna rasvjeta za el.en.)
- lokaciju potroaa
120
- razinu potronje (najee tzv. socijalna kategorija) i sl.
S obzirom na vrijeme preuzimanja energenta, tarifne stavke se mogu razlikovati:
prema sezoni (npr. zimska, ljetna), dobu dana (npr. via i nia tarifa ili via,
srednja i nia tarifa), radni/neradni dan i sl.
30
Osnovni principi odreivanja tarifa
1. Proizvoau/dobavljau tarifni sustav mora jamiti kompletnu nadoknadu svih
trokova
2. Cijene moraju u najveoj moguoj mjeri reflektirati stvarne trokove ovisno o
j t i i k t b i bj ti di k i i ij t t i t mjestu i vremenu isporuke: treba izbjegavati diskriminaciju potroaa unutar iste
glavne kategorije
3. Cijene moraju pokrivati utjecaj inflacije, te osigurati potrebnu razinu novih
investicija za razvoj i izgradnju sustava
4. Tarifni sustav bi trebao poticati racionalno koritenje energije, prvenstveno
kroz ujednaavanje potronje
5. Tarifni sustav mora potroau ponuditi razliite opcije izbora (npr. jednotarifno
121
ili dvotarifno brojilo elektrine energije)
6. Tarifni sustav treba biti to jednostavniji i razumljiviji za krajnjeg potroaa
7. Tarifne sustave nije poeljno esto mijenjati (bar ne osnovne modele, tj.
odnose cijena za pojedine stavke i kategorije)
Tarifni sustav za elektrinu energiju
Neke specifinosti:
1. Za neke kategorije potroaa naplauje se i jalova energija, i to najee na
osnovu:
- stvarno izmjerene potronje jalove energije (posebna brojila)
- vezano uz faktor snage (npr. naplauje se samo energija ispod odreenog
faktora snage)
2. Ovisno o konkretnom tarifnom sustavu, snaga se moe ali i ne mora
naplaivati za neke kategorije potroaa
3. Redovito postoje dva ili vie razliitih dnevnih tarifnih stavova
122
4. Moe postojati posebni tarifni stav (nia cijena) za tzv. upravljanu potronju:
potroae koji se daljinski (centralno) ukljuuje/iskljuuje
5. U raunu se mogu odvojeno (ali i ne moraju) davati trokovi za pojedine
trokovne stavke: proizvodnja, prijenos, distribucija, opskrba, upravljanje
31
Tarifni sustav za elektrinu energiju
Opravdanost naplate radne snage i/ili zakupa snage:
- Vea snaga za istu potronju energije zahtjeva veu izgraenost prijenosne i distributivne
mree
- Trokovi proizvodnje elektrine energije manji su kod ujednaene dnevne potronje
123
Primjer dijagrama potronje dva potroaa s istom ukupnom
dnevnom potronjom energije, a razliitim snagama
Tarifni sustav za elektrinu energiju
Opravdanost postojanja vie dnevnih tarifa:
- trokovi proizvodnje elektrine energije vei pri vrnim opetreenjima (forsiranje
potroaa za pomak dnevne potronje u nonu i smanjenje vrnog optereenja)
124
Usporedba oblika dnevnog dijagrama potronje u Hrvatskoj
(sijeanj, radni dan) i cijene energije u vioj (07-21h) i nioj
(21-07) tarifi za dvije kategorije potroaa: kuanstva i
industrijski potroai na srednjem naponu (10-35 kV)
32
Tarifni sustav za elektrinu energiju
Opravdanost postojanje kategorija kupaca po razliitim naponskim razinama:
- potroai plaaju trokove rada EES-a do mjesta preuzimanja elektrine
energije
125
Tarifni sustav za elektrinu energiju (HEP)
Sukladno odluci Vlade RH (Narodne novine br. 70/2008), od 1. srpnja.2008.
godine primjenjuju se nove tarifne stavke za proizvodnju, prijenos, distribuciju i
opskrbu elektrinom energijom. Tarifni modeli temeljeni na novim tarifnim
stavkama, podijeljeni su po kategorijama potronje i naponskim razinama. stavkama, podijeljeni su po kategorijama potronje i naponskim razinama.
Kategorija kupaca Tarifni model
Tarifni element
Radna energija Radna snaga
Prekomjerna
jalova energija
Naknada za
mjernu uslugu i
opskrbu
JT VT NT
[kn/
kWh]
[kn/
kWh]
[kn/
kWh]
[kn/
kW]
[kn/
kvarh]
[kn/
mj]
Tarifne stavke
Visoki napon Bijeli - 0,34 0,17 44,99 0,15 106,00
Srednji napon Bijeli - 0,45 0,23 58,39 0,15 106,00
126
Poduzetnitvo
Niski napon
Plavi 0,71 - - - 0,15 65,00
Bijeli - 0,75 0,38 - 0,15 65,00
Crveni - 0,52 0,26 70,97 0,15 65,00
Naranasti 1,02 - - - - -
uti
(javna
rasvjeta)
0,58 - - - - 31,50
33
Tarifni sustav za elektrinu energiju HEP Opskrba
Tarfini sustav za kuanstva (na niskom naponu)
Tarifni element
Kategorija kupaca Tarifni model
Radna energija Radna snaga
Prekomjerna
jalova energija
Naknada za
mjernu uslugu i
opskrbu
JT VT NT
[kn/
kWh]
[kn/
kWh]
[kn/
kWh]
[kn/
kW]
[kn/
kvarh]
[kn/
mj]
Tarifne stavke
Kuanstvo*
Niski
napon
Plavi
0,71
- - - -
16,00
(0,87) (19,52)
Bijeli -
0,75 0,38
- -
16,00
(0,92) (0,46) (19,52)
127
napon
Naranasti
0,93
- - - - -
(1,13)
Crni
0,31
- - - -
5,40
(0,38) (6,59)
Tarifni sustav za elektrinu energiju HEP Opskrba
Iznosi u zagradama izraeni su s PDV-om, zaokrueni na dvije decimale.
Uz tarifne stavke objavljene u ovoj tablici, svi kupci plaaju i posebnu naknadu
za poticanje proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora u iznosu od
0 0089 k /kWh 0,0089 kn/kWh.
Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o potpori graanima i kuanstvima
radi ublaavanja porasta cijena elektrine energije (NN75/2008) kojom se:
- kuanstvima s do 2000 kWh godinje potronje iz prorauna kompenzira poveanje tarife
u potpunosti,
- kuanstva s 2001 do 2500 kWh godinje potronje plaaju 5% poveanje (ostalo se
kompenzira iz prorauna),
- a kuanstva s 2501 do 3000 kWh godinje potronje plaaju 10% poveanj tarife (ostalo
128
g j p j p j p j (
se kompenzira iz prorauna).
Raspored dnevnih tarifa:
- zimsko raunanje vremena: VT od 07-21 sat, NT od 21-07 sati
- ljetno raunanje vremena: VT od 08-22 sata, NT od 22-08 sati.
34
Tarifni sustav za elektrinu energiju HEP Opskrba
Detaljnije tarifne stavke: naknade za regulirane elektroenergetske djelatnosti:
proizvodnju, prijenos, distribuciju, opskrbu, koritenje mree.
129
Kuanstva, NN, tarifni model bijeli Poduzetnitvo, NN, tarifni model crveni
2.4. Odreivanje cijene na tritu elektrine energije
(osnovna razmatranja)
130
35
TRITE EL. ENERGIJE TRITE EL. ENERGIJE
Monopol Monopol
(regulacija) (regulacija)
Trite Trite
(deregulacija) (deregulacija)
131
Kao i kod bilo kojeg proizvoda na slobodnom tritu, cijena elektrine energije se
odreuje prema potranji i ponuda, ako postoji vei broj proizvoaa i ako
znamo koliko mogu proizvesti pojedinog proizvoda. Imajui u vidu broj
proizvoaa, cijenu za koju su oni spremni prodati i njihovu proizvodnu cijenu.
Tada je mogue napraviti krivulju ponude koja e prikazivati ukupnu potronju Tada je mogue napraviti krivulju ponude, koja e prikazivati ukupnu potronju
za dobivenu cijenu. Takoer je mogue napraviti krivulju potranje koja prikazuje
ukupnu potronju za dobivenu cijenu.
Trina cijena je odreena
sjecitem krivulja ponude i
potranje
Pretpostavka za ovo je idealno trite (!?):
- racionalni igrai na tritu, bez monopola
132
g
- savrena informacija svima
- neogranieni mogunosti proizvodnje, prijenosa i
distribucije, akumulacije, rezerve,
- bez utjecaja optereenja na mreu
36
Dakle, ako je konkurencija na tritu jaka,a trite potpuno slobodno, iskustvo
pokazuje da svi proizvoai nude kWh ili po svojem marginalnom troku
proizvodnje (o tome vie u poglavlju 3) ili po trinoj cijeni.
Proizvoa i potroa trgovati e uglavnom sa trinom vrijednosti cijene, ukoliko
je marginalni troak manji nego sama trina cijena je marginalni troak manji nego sama trina cijena.
S druge strane, ako proizvoa pokua dosegnuti veu cijenu postoji rizik da se
potroa okrene prema drugom proizvoau sa manjom cijenom koji ima
slobodni proizvodni kapacitet. Iskustva slobodnoh trita pokazuju da uvijek
postoji proizvoaa koji imaju neiskoriten proizvodni kapacitet, a ija je cijena
vea od trine.
No, to ako postoji tzv. trina mo ako su proizvoai dovoljno jaki (eng.
price-setters, a konkurencija dovoljno slaba (eng. price-takers) da mogu
133
p j j ( g p ) g
utjecati na cijenu elektrne energije?
Jako mali proizvoai (price-takers) u odnosu na ukupnu energiju na tritu, ije
poduzete mjere od strane proizvoaa ne utjeu na potranju maksimalno e
iskoristiti cijenu da bi ostvarili maksimalno mogu profit, koliko god da je cijena
Ako proizvoa s trinom moi (price setter) smanji proizvodnju sa q na q
*
tada
se i profit smanjuje za iznos proporcionalan zatamnjenom podruju A. Ako je
d j A d d j B bil bi fit bil d ji i d j i k podruje A vee od podruja B bilo bi profitabilno da se smanji proizvodnja, iako
je marginalna cijena od proizvoaa manja nego stvarna cijena na tritu.
134
37
Kako sveukupna energija trita nije dostatna da bio postajao viak, vlasti obino
pokuavaju opteretiti trite do krajnjih granica prema doputenim zakonima.
Ovo se dogaa u dosta sluajeva, to od veih proizvoaa zbog nedostatne
konkurencije i nemogunosti izbora esto ini price-settera i teko je zabraniti
proizvoaima zlouporabu trita proizvoaima zlouporabu trita.
Jednostavan primjer: odreivanje cijene na tritu elektrine energije
Pretpostavimo da imamo EES koji se napaja iz dvije elektrane, protona HE i TE
na ugljen. Mogua proizvodnja protone HE je 60 TWh/god., a TE na ugljen
30TWh/god.
Optereenje (potranja) je 75 TWh/god.
135
p j (p j ) j g
Varijabilni pogonski trokovi: 30 kn/MWh (za P=0) 60 kn/MWh (za P=Pmax) za HE i
16 kn/MWh -180 kn/MWh za TE.
HRK/MWh
Za optereenja koja su vea od 60 TWh potrebna je upotreba termoelektrane.
Kada je optereenje 75TWh cijena automatski raste na 170 kn/MWh. Pretpostavka da
postoji savrena informacija znai da vlasnici hidroelektrana znaju za tu informaciju
136
postoji savrena informacija znai da vlasnici hidroelektrana znaju za tu informaciju,
takoer e zahtijevati cijenu od 170 kn/MWh za njihovu elektrinu energiju (trina mo).
Pretpostavka za savrenom konkurencijom znai da nitko nee prodavati elektrinu
energiju po cijeni vioj od 170 kn/MWh, jer e u protivnom izgubiti na prodaji od nekoga tko
nudi niu cijenu od 170 kn/MWh.