Professional Documents
Culture Documents
Zakon o PD
Zakon o PD
1. Osnovni pojmovi
Pojam privrednog drutva
lan 2. Privredno drutvo (u daljem tekstu: drutvo) je pravno lice koje obavlja delatnost u cilju sticanja dobiti.
Delatnosti
lan 4. Drutvo ima pretenu delatnost, koja se registruje u skladu sa zakonom o registraciji, a moe obavljati i sve druge delatnosti koje nisu zakonom zabranjene nezavisno od toga da li su odreene osnivakim aktom, odnosno statutom. Posebnim zakonom moe se usloviti registracija ili obavljanje odreene delatnosti izdavanjem prethodnog odobrenja, saglasnosti ili drugog akta nadlenog organa. Tekst pre izmene
Registracija
lan 5. Registracija drutava i preduzetnika, odnosno registracija podataka i dokumenata propisanih ovim zakonom obavlja se u skladu sa zakonom o registraciji.
Pravne forme
lan 8. Pravne forme drutva su: 1) ortako drutvo; 2) komanditno drutvo; 3) drutvo s ogranienom odgovornou; 4) akcionarsko drutvo.
lanovi drutva
lan 9. Lica koja osnivaju drutvo i lica koja mu naknadno pristupe su: 1) u ortakom drutvu - ortaci; 2) u komanditnom drutvu - komplementari i komanditori; 3) u drutvu s ogranienom odgovornou - lanovi drutva s ogranienom odgovornou; 4) u akcionarskom drutvu - akcionari. Zajedniki naziv za lica iz stava 1. ovog lana je lan drutva. lan drutva moe biti fiziko i pravno lice. Ortaci, komplementari, komanditori i lanovi drutva s ogranienom odgovornou i podaci o njima, registruju se u skladu sa zakonom o registraciji. Tekst pre izmene
lan 12. Osnivaki akt ortakog drutva, komanditnog drutva i drutva s ogranienom odgovornou menja se odlukom ortaka, komanditora i komplementara, odnosno skuptine, u skladu sa ovim zakonom. Odluku iz stava 1. ovog lana potpisuju lanovi drutva koji su za nju glasali, a ta odluka overava se u skladu sa zakonom kojim se ureuje overa potpisa, ako je to predvieno osnivakim aktom i ako je ta obaveza registrovana u skladu sa zakonom o registraciji. Osnivaki akt akcionarskog drutva ne menja se. Statut akcionarskog drutva menja se odlukom skuptine, odnosno drugog organa odreenog ovim zakonom, u skladu sa odredbama ovog zakona. Zakonski zastupnik drutva je u obavezi da nakon svake izmene osnivakog akta, odnosno statuta saini i potpie preieni tekst tih dokumenata. Izmene osnivakog akta i statuta, kao i preieni tekstovi tih dokumenata nakon svake takve izmene, registruju se u skladu sa zakonom o registraciji.
Ako je privredno drutvo registrovano, presudu kojom se utvruje nitavost osnivakog akta drutva sud po pravnosnanosti dostavlja registru privrednih subjekata, radi pokretanja postupka prinudne likvidacije drutva u skladu sa ovim zakonom. Nitavost osnivakog akta drutva nema dejstvo na pravne poslove drutva sa savesnim treim licima. Komanditori, lanovi drutva s ogranienom odgovornou i akcionari duni su da uplate, odnosno unesu upisani kapital i izvre druge obaveze preuzete prema drutvu, u meri u kojoj je to potrebno radi izmirenja obaveza drutva prema savesnim treim licima. Ortaci i komplementari odgovaraju solidarno i neogranieno za obaveze drutva prema savesnim treim licima.
U sluaju iz stava 1. ovog lana osnivakim aktom se mora odrediti ili proceniti iznos tih trokova.
Ako drutvo trajno obavlja svoju delatnost u mestu razliitom od svog sedita, trea lica mogu protiv drutva zasnovati nadlenost suda i prema tom mestu. Odluku o promeni sedita donosi skuptina, ako osnivakim aktom, odnosno statutom nije drugaije odreeno. Adresa sedita drutva registruje se u skladu sa zakonom o registraciji.
5. Poslovno ime
Poslovno ime
lan 22. Privredno drutvo posluje i uestvuje u pravnom prometu pod poslovnim imenom koje je registrovalo u skladu sa zakonom o registraciji.
Poslovno ime obavezno sadri naziv, pravnu formu i mesto u kome je sedite drutva. Naziv je karakteristini deo poslovnog imena po kome se to drutvo razlikuje od drugih drutava. Pravna forma se u poslovnom imenu oznaava na sledei nain: 1) za ortako drutvo: "ortako drutvo" ili skraenicom "o.d." ili "od". 2) za komanditno drutvo: "komanditno drutvo" ili skraenicom "k.d." ili "kd". 3) za drutvo s ogranienom odgovornou: "drutvo s ogranienom odgovornou" ili skraenicom "d.o.o." ili "doo". 4) za akcionarsko drutvo: "akcionarsko drutvo" ili skraenicom "a.d." ili "ad". Uz poslovno ime privrednog drutva u postupku likvidacije dodaje se oznaka "u likvidaciji". Poslovno ime moe da sadri i opis predmeta poslovanja drutva. Poslovno ime sadri i druge elemente ako je to propisano zakonom.
Poslovna pisma i drugi dokumenti drutva, ukljuujui i one u elektronskoj formi, koji su upueni treim licima sadre poslovno ili skraeno poslovno ime, sedite, adresu za prijem pote ako se razlikuje od sedita, matini broj i poreski identifikacioni broj drutva. Drutvo moe uz poslovno ime da upotrebljava grb, zastavu, amblem, oznaku ili drugi simbol Republike Srbije ili strane drave, domae teritorijalne jedinice i autonomne pokrajine, meunarodne organizacije, uz saglasnost nadlenog organa te drave, domae teritorijalne jedinice i autonomne pokrajine ili meunarodne organizacije. Drutvo nije duno da upotrebljava peat u poslovnim pismima i drugim dokumentima drutva, ako zakonom nije drugaije propisano. Drutvo ne moe isticati prema treim savesnim licima nedostatke u pogledu forme poslovnih pisama i drugih dokumenata propisane ovim lanom.
Ako drutvo prekrilac u roku od 30 dana od pravnosnanosti presude iz stava 4. ovog lana ne izvri promenu naziva, registar privrednih subjekata po slubenoj dunosti pokree postupak prinudne likvidacije drutva prekrioca.
Izuzetno od st. 1. i 2. ovog lana, saglasnost nije potrebna ako poslovno ime osnivaa sadri naziv te drave, domae teritorijalne jedinice i autonomne pokrajine ili meunarodne organizacije. Na zahtev drave, domae teritorijalne jedinice i autonomne pokrajine ili meunarodne organizacije iji je naziv sastavni deo poslovnog imena drutva, u registru privrednih subjekata izvrie se brisanje njenog naziva iz poslovnog imena drutva.
Ostali zastupnici
lan 32. Osim zakonskih zastupnika, zastupnici drutva u smislu ovog zakona su i lica koja su aktom ili odlukom nadlenog organa drutva ovlaena da zastupaju drutvo i kao takva registrovana u skladu sa zakonom o registraciji. Ako drutvo u kontinuitetu prihvata da neko lice postupa kao zastupnik na nain kojim trea lica dovodi u uverenje da ima pravo na zastupanje, smatrae se da je drutvo konkludentno to lice ovlastilo na zastupanje, osim ako drutvo ne dokae da je tree lice znalo ili moralo znati za nepostojanje ovlaenja za zastupanje tog lica.
Punomonici po zaposlenju
lan 34. Lica koja kao zaposleni u drutvu rade na poslovima ije obavljanje u redovnom poslovanju ukljuuje i zakljuenje ili ispunjenje odreenih ugovora ili preduzimanje drugih pravnih radnji, ovlaena su da kao punomonici drutva zakljuuju i ispunjavaju te ugovore, odnosno preduzimaju te pravne radnje u granicama poslova na kojima rade bez posebnog punomoja. Pod pojmom zaposlenog u smislu ovog zakona smatra se fiziko lice koje je u radnom odnosu u drutvu, kao i lice koje nije u radnom odnosu u drutvu, ako obavlja funkciju u drutvu.
6.2. Prokura
Pojam prokure
lan 35.
Prokura je poslovno punomoje kojim drutvo ovlauje jedno ili vie fizikih lica (u daljem tekstu: prokurista) da u njegovo ime i za njegov raun zakljuuju pravne poslove i preduzimaju druge pravne radnje. Izuzetno, prokura se moe izdati i samo za ogranak drutva. Prokura je neprenosiva i prokurista ne moe dati punomoje za zastupanje drugom licu.
Izdavanje prokure
lan 36. Prokura se izdaje odlukom ortaka, komanditora i komplementara, odnosno skuptine, ako osnivakim aktom odnosno statutom nije drugaije odreeno. Prokurista se registruje u skladu sa zakonom o registraciji.
Vrste prokure
lan 37. Prokura moe biti pojedinana ili zajednika prokura. Ako je prokura izdata za dva ili vie lica bez naznake da se radi o zajednikoj prokuri, svaki prokurista postupa samostalno. Ako je prokura izdata kao zajednika prokura, pravni poslovi koje zakljuuju ili pravne radnje koje preduzimaju prokuristi punovani su uz izriitu saglasnost svih prokurista, osim ako je u prokuri navedeno da je za punovanost dovoljna saglasnost tano odreenog broja prokurista. Saglasnost iz stava 3. ovog lana moe biti data kao prethodna ili naknadna. Izjava volje ili pravna radnja uinjena prema jednom prokuristi ima pravno dejstvo kao da je uinjena prema svim prokuristima.
Ogranienja prokure
lan 38. Prokurista ne moe bez posebnog ovlaenja da: 1) zakljuuje pravne poslove i preduzima pravne radnje u vezi sa sticanjem, otuenjem ili optereenjem nepokretnosti i udela i akcija koje drutvo poseduje u drugim pravnim licima; 2) preuzima menine obaveze i obaveze jemstva; 3) zakljuuje ugovore o zajmu i kreditu;
4) zastupa drutvo u sudskim postupcima ili pred arbitraom. Ogranienja prokure koja nisu izriito predviena ovim zakonom nemaju dejstvo prema treim licima. Izuzetno od stava 2. ovog lana, dozvoljeno je ograniiti ovlaenja prokuriste supotpisom zakonskog zastupnika drutva ili drugog prokuriste (zajednika prokura).
Prokura preduzetnika
lan 40. Preduzetnik izdaje prokuru lino i ne moe preneti ovlaenje za izdavanje prokure na drugo lice.
Zastupnik drutva, punomonik po zaposlenju i prokurista ne moe bez posebnog ovlaenja nastupati kao druga ugovorna strana i sa drutvom zakljuivati ugovore u svoje ime i za svoj raun, u svoje ime a za raun drugog lica, niti u ime i za raun drugog lica. Ovlaenje iz stava 1. ovog lana daje se odlukom ortaka, komplementara, odnosno skuptine, osim ako je osnivakim aktom, odnosno statutom drugaije odreeno. Ogranienje iz stava 1. ovog lana ne primenjuje se na zakonskog zastupnika koji je istovremeno i jedini lan drutva.
Potpisivanje
lan 43. Svaki zastupnik drutva i prokurista prilikom potpisivanja dokumenata u ime drutva duan je da uz svoj potpis navede svoju funkciju u drutvu. Navoenje funkcije u skladu sa stavom 1. ovog zakona nije formalni uslov za validnost potpisanog dokumenta.
Ako se uplata novanog uloga vri u stranoj valuti u skladu sa zakonom koji ureuje devizno poslovanje, dinarska protivvrednost uloga obraunava se po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan uplate uloga. Nenovani ulozi mogu biti u stvarima i pravima, ako ovim zakonom za pojedine forme drutava nije drugaije odreeno.
lan 47. Po osnovu preuzete obaveze lica iz lana 46. stav 1. ovog zakona stiu udeo u drutvu, odnosno akcije drutva. Ulozi koji su uplaeni, odnosno uneti u drutvo postaju imovina drutva.
Izbor procenitelja
lan 53. U sluaju procene vrednosti nenovanog uloga prilikom osnivanja drutva, lice iz lana 51. st. 1. ili 2. ovog zakona biraju sporazumno lanovi drutva, a u ostalim sluajevima to lice bira odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno, ako osnivakim aktom, odnosno statutom nije drugaije odreeno.
Izmenjene okolnosti
lan 54. U sluaju da su od dana vrenja procene iz lana 51. ovog zakona pa do momenta unoenja nenovanog uloga u drutvo nastupile okolnosti koje umanjuju vrednost tog nenovanog uloga, drutvo je u obavezi da pre unosa tog uloga izvri novu procenu vrednosti u skladu sa l. 51. do 53. ovog zakona. U sluaju iz stava 1. ovog lana lan drutva koji unosi nenovani ulog u obavezi je da drutvu izvri doplatu razlike u vrednosti u novcu u roku za unos nenovanog uloga.
Izuzetak od obaveze procene vrednosti nenovanog uloga koji ne ine hartije od vrednosti i instrumenti trita novca
lan 56. Izuzetno od lana 51. ovog zakona, odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno, ili drugi organ odreen osnivakim aktom, odnosno statutom, moe doneti odluku da se ne vri procena vrednosti nenovanog uloga koji ne ine hartije od vrednosti i instrumenti trita novca, ako se trina vrednost pojedinanih
stvari i prava koje ine nenovani ulog moe utvrditi iz godinjih finansijskih izvetaja lica koje unosi ulog, pod uslovom da su ti izvetaji bili predmet revizije, sa pozitivnim miljenjem revizora, za godinu koja prethodi godini u kojoj se unosi nenovani ulog. U sluaju da su od datuma finansijskih izvetaja iz stava 1. ovog lana pa do momenta unoenja nenovanog uloga u drutvo nastupile okolnosti koje znaajno menjaju vrednost tog nenovanog uloga, shodno e se primeniti lan 54. ovog zakona. lanovi drutva nesaglasni sa odlukom o nevrenju procene vrednosti nenovanog uloga iz stava 1. ovog lana, koji su posedovali udele ili akcije koji predstavljaju najmanje 5% osnovnog kapitala drutva na dan donoenja odluke o upisu udela odnosno izdavanju akcija putem nenovanog uloga imaju pravo da od drutva odnosno nadlenog suda zahtevaju procenu vrednosti nenovanog uloga shodnom primenom odredaba lana 55. ovog zakona.
Ako po osnovu l. 56. i 57. ovog zakona nije vrena procena vrednosti nenovanog uloga, predsednik odbora direktora, odnosno nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno, duan je da izda potvrdu koja sadri: 1) opis predmetnog nenovanog uloga; 2) njegovu vrednost, nain na koji je ta vrednost utvrena i metode njene procene, ako je primenjivo; 3) izjavu da li je vrednost utvrena primenom tih metoda najmanje jednaka ukupnoj nominalnoj, odnosno u odsustvu nominalne raunovodstvenoj vrednosti uloga, odnosno akcija koje se stiu, uveanoj za premiju koja se plaa za te akcije ako ona postoji; i 4) izjavu da nisu nastupile okolnosti koje znaajno menjaju vrednost tog nenovanog uloga. Potvrda iz stava 1. ovog lana registruje se i objavljuje u skladu sa zakonom o registraciji.
Povezana lica
lan 62. Povezanim licem u smislu ovog zakona u odnosu na odreeno fiziko lice smatra se: 1) njegov krvni srodnik u pravoj liniji, krvni srodnik u pobonoj liniji zakljuno sa treim stepenom srodstva, suprunik i vanbrani partner ovih lica; 2) njegov suprunik i vanbrani partner i njihovi krvni srodnici zakljuno sa prvim stepenom srodstva; 3) njegov usvojilac ili usvojenik, kao i potomci usvojenika; 4) druga lica koja sa tim licem ive u zajednikom domainstvu. Povezanim licem u smislu ovog zakona u odnosu na odreeno pravno lice smatra se: 1) pravno lice u kojem to pravno lice poseduje znaajno uee u kapitalu, ili pravo da takvo uee stekne iz konvertibilnih obveznica, varanata, opcija i slino; 2) pravno lice u kojem je to pravno lice kontrolni lan drutva (kontrolisano drutvo); 3) pravno lice koje je zajedno sa tim pravnim licem pod kontrolom treeg lica;
4) lice koje u tom pravnom licu poseduje znaajno uee u kapitalu, ili pravo da takvo uee stekne iz konvertibilnih obveznica, varanata, opcija i slino; 5) lice koje je kontrolni lan tog pravnog lica; 6) lice koje je direktor, odnosno lan organa upravljanja ili nadzora tog pravnog lica. Znaajno uee u osnovnom kapitalu postoji ako jedno lice, samostalno ili sa drugim licima koja sa njim deluju zajedno, poseduje vie od 25% prava glasa u drutvu. Veinsko uee u osnovnom kapitalu postoji ako jedno lice, samostalno ili sa drugim licima koja sa njim deluju zajedno, poseduje vie od 50% prava glasa u drutvu. Kontrola u smislu stava 2. ovog lana podrazumeva pravo ili mogunost jednog lica, samostalno ili sa drugim licima koja sa njim zajedniki deluju, da vri kontrolni uticaj na poslovanje drugog lica putem uea u osnovnom kapitalu, ugovora ili prava na imenovanje veine direktora, odnosno lanova nadzornog odbora. Smatra se da je odreeno lice kontrolni lan drutva uvek kada to lice samostalno ili sa povezanim licima poseduje veinsko uee u osnovnom kapitalu drutva. Zajedniko delovanje postoji kada dva ili vie lica, na osnovu meusobnog izriitog ili preutnog sporazuma, koriste glasaka prava u odreenom licu ili preduzimaju druge radnje u cilju vrenja zajednikog uticaja na upravljanje ili poslovanje tog lica.
1) u sluaju ortakog drutva, odnosno komanditnog drutva, veinom glasova svih ortaka, odnosno komplementara koji nemaju lini interes; 2) u sluaju drutva s ogranienom odgovornou, ako postoji lini interes direktora, obinom veinom glasova svih lanova drutva, odnosno od strane nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno, a ako postoji lini interes lana nadzornog odbora, odnosno lana drutva, obinom veinom glasova svih lanova drutva koji nemaju lini interes, odnosno obinom veinom glasova svih lanova nadzornog odbora koji nemaju lini interes; 3) u sluaju akcionarskog drutva, ako postoji lini interes direktora, obinom veinom glasova svih direktora koji nemaju lini interes, odnosno od strane nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno, a ako postoji lini interes lana nadzornog odbora, obinom veinom glasova svih lanova nadzornog odbora koji nemaju lini interes. U sluaju iz stava 1. taka 3) ovog lana, ako usled broja lanova odbora direktora koji nemaju lini interes u predmetnom poslu ne postoji kvorum za glasanje, ili ako se zbog jednake podele glasova lanova odbora direktora, odnosno nadzornog odbora odluka ne moe doneti, predmetni posao odobrava skuptina obinom veinom glasova prisutnih akcionara koji nemaju lini interes u tom poslu. Osnivakim aktom, odnosno statutom moe se odrediti da odobrenje iz stava 1. ta. 2) i 3) ovog lana daje skuptina. U sluaju da u skladu sa stavom 1. taka 3) ovog lana odbor direktora, odnosno nadzorni odbor odobri pravni posao u kome postoji lini interes, o tome se obavetava skuptina na prvoj narednoj sednici. Obavetenje iz stava 4. ovog lana mora sadrati detaljan opis pravnog posla, kao i prirode i obima linog interesa. U pogledu donoenja odluke iz stava 1. ovog lana za potrebe utvrivanja kvoruma kao ukupan broj glasova uzee se ukupan broj glasova onih lanova drutva koji nemaju lini interes iz predmetnog posla. Odobrenje iz stava 1. ovog lana nije potrebno u sluaju: 1) postojanja linog interesa jedinog lana drutva; 2) postojanja linog interesa svih lanova drutva; 3) upisa, odnosno kupovine udela, odnosno akcija po osnovu prava preeg upisa, odnosno prava pree kupovine lanova drutva; 4) pribavljanja sopstvenih udela, odnosno akcija od strane drutva, ako se to pribavljanje vri u skladu sa odredbama ovog zakona koje se odnose na sopstvene udele, odnosno akcije ili zakona kojim se ureuje trite kapitala.
Tuba zbog povrede pravila o odobravanju poslova u kojima postoji lini interes
lan 67. Ako nije pribavljeno odobrenje pravnog posla, odnosno pravne radnje u skladu sa lanom 66. ovog zakona, ili ako nadlenom organu drutva prilikom donoenja odluke o odobravanju pravnog posla, odnosno preduzimanja pravne radnje u skladu sa lanom 66. ovog zakona nisu bile predstavljene sve injenice od znaaja za donoenje takve odluke, drutvo moe podneti tubu za ponitaj tog pravnog posla, odnosno radnje i naknadu tete od lica iz lana 61. ovog zakona koje je imalo lini interes u tom poslu, odnosno pravnoj radnji. U sluaju iz stava 1. ovog lana, pored lica iz lana 61. ovog zakona za tetu drutvu neogranieno solidarno odgovaraju: 1) sa njime povezano lice, ako je ono bilo ugovorna strana u tom poslu, odnosno ako je prema njemu preduzeta pravna radnja; 2) tree lice iz lana 65. stav 3. ta. 3) i 4) ovog zakona, ako je znalo ili moralo znati za postojanje linog interesa u vreme zakljuenja pravnog posla, odnosno preduzimanja pravne radnje. Izuzetno od stava 1. ovog lana, u sluaju iz lana 65. stav 3. ta. 3) i 4) ovog zakona pravni posao, odnosno pravna radnja nee biti ponitena ako tree lice iz lana 65. stav 3. ta. 3) i 4) ovog zakona nije znalo niti je moralo znati za postojanje linog interesa u vreme zakljuenja pravnog posla, odnosno preduzimanja pravne radnje.
Izuzetak od postojanja povrede pravila o odobravanju poslova u kojima postoji lini interes
lan 68. Nee se smatrati da je dolo do povrede pravila o odobravanju poslova u kojima postoji lini interes ako se u postupku po tubi iz lana 67. ovog zakona dokae: 1) da je pravni posao, odnosno pravna radnja bila u interesu drutva ili 2) da nije postojao lini interes u sluaju iz lana 65. stav 3. ta. 3) i 4) ovog zakona.
3) zloupotrebe svoj poloaj u drutvu; 4) koriste mogunosti za zakljuenje poslova koje se ukau drutvu. Dunost izbegavanja sukoba interesa postoji nezavisno od toga da li je drutvo bilo u mogunosti da iskoristi imovinu, informacije ili zakljui poslove iz stava 1. ovog lana.
Poslovna tajna je i podatak koji je zakonom, drugim propisom ili aktom drutva odreen kao poslovna tajna. Aktom drutva iz stava 4. ovog lana se: 1) kao poslovna tajna moe odrediti samo podatak koji ispunjava uslove iz stava 3. ovog lana i 2) ne mogu kao poslovna tajna odrediti svi podaci koji se odnose na poslovanje drutva. Podatak iz stava 3. ovog lana moe biti proizvodni, tehniki, tehnoloki, finansijski ili komercijalni, studija, rezultat istraivanja, kao i dokument, formula, crte, objekat, metod, postupak, obavetenje ili uputstvo internog karaktera i slino.
Derivativna tuba
lan 79. Jedan ili vie lanova drutva mogu podneti tubu iz l. 64, 67, 71, 74. i 76. ovog zakona u svoje ime, a za raun drutva (u daljem tekstu: derivativna tuba), ako u trenutku podnoenja tube: 1) poseduju udele ili akcije koji predstavljaju najmanje 5% osnovnog kapitala drutva, nezavisno od toga da li je osnov za podnoenje derivativne tube nastao pre ili nakon sticanja svojstva lana drutva; 2) ako su pre podnoenja derivativne tube pisanim putem zahtevali od drutva da podnese tubu po tom osnovu, a taj zahtev je odbijen, odnosno po tom zahtevu nije postupljeno u roku od 30 dana od dana podnoenja zahteva. lan drutva koji je stekao udeo ili akcije u drutvu od lica koje je podnelo derivativnu tubu moe, uz saglasnost tog lica, stupiti na njegovo mesto u sporu po toj tubi do njegovog pravnosnanog okonanja, kao i u postupku po vanrednom pravnom leku.
Ako je lan drutva podneo tubu iz l. 64, 67, 71, 74. i 76. ovog zakona, u skladu sa lanom 79. stav 1. ovog zakona, drugi lan drutva koji ispunjava uslov iz lana 79. stav 1. taka 1) moe od suda pred kojim se postupak vodi zahtevati da stupi u parnicu kao umea na strani tuioca.
Ako lan drutva iz stava 1. ovog lana akte, odnosno dokumenta drutva kojima je ostvario pristup koristi suprotno toj svrsi ili ih saopti treim licima suprotno ogranienjima iz stava 2. ovog lana, odgovara za tetu koju je time naneo drutvu. Ne smatra se povredom odredbe stava 2. ovog lana objavljivanje ili saoptavanje treim licima akata odnosno dokumenata iz stava 1. ovog lana ako je to saoptavanje obaveza propisana zakonom.
Preduzetnik obavlja delatnost pod poslovnim imenom. Poslovno ime preduzetnika obavezno sadri ime i prezime preduzetnika, opis pretene delatnosti, oznaku "preduzetnik" ili "pr" i sedite. Poslovno ime iz stava 2. ovog lana moe da sadri i poseban naziv kao i oznake kojima se blie odreuje predmet poslovanja preduzetnika. Poslovno ime preduzetnika mora da se razlikuje od naziva drugog preduzetnika tako da ne izaziva zabludu o identitetu sa drugim preduzetnikom, odnosno zabludu u pogledu predmeta poslovanja preduzetnika. Poslovno ime preduzetnika registruje se u skladu sa zakonom o registraciji. Na poslovno ime preduzetnika shodno se primenjuju odredbe l. 23. do 27. i l. 29. i 30. ovog zakona. Tekst pre izmene
Delatnost preduzetnika
lan 88. Na delatnost preduzetnika shodno se primenjuje lan 4. ovog zakona o delatnostima drutva.
Preduzetnik moe da obavlja sve delatnosti koje nisu zakonom zabranjene za koje ispunjava propisane uslove, ukljuujui i stare i umetnike zanate i poslove domae radinosti. Ministar nadlean za poslove privrede blie odreuje poslove koji se u smislu ovog zakona smatraju starim i umetnikim zanatima, odnosno poslovima domae radinosti, nain sertifikovanja istih i voenje posebne evidencije izdatih sertifikata.
Preduzetnik je u obavezi da o periodu prekida obavljanja delatnosti istakne obavetenje na mestu u kome obavlja delatnost. Prekid obavljanja delatnosti se registruje u skladu sa zakonom o registraciji i ne moe se utvrivati retroaktivno.
Poslovno sposobni naslednik moe nastaviti obavljanje delatnosti preduzetnika i za ivota preduzetnika ako to pravo vri na osnovu raspodele zaostavtine za ivota u skladu sa propisima kojima se ureuje nasleivanje.
Ugovor o osnivanju
lan 94. Ugovor o osnivanju ortakog drutva sadri naroito: 1) ime, jedinstveni matini broj i prebivalite ortaka koji je domae fiziko lice, odnosno ime, broj pasoa ili drugi identifikacioni broj i prebivalite ortaka koji je strano fiziko lice, odnosno poslovno ime, matini broj i sedite ortaka koji je domae pravno lice, odnosno poslovno ime, broj registracije ili drugi identifikacioni broj i sedite ortaka koji je strano pravno lice; 2) poslovno ime i sedite drutva; 3) pretenu delatnost drutva; 4) oznaenje vrste i vrednosti uloga svakog ortaka. Ugovor o osnivanju moe da sadri i druge elemente od znaaja za drutvo i ortake. Izmene i dopune ugovora o osnivanju drutva vre se jednoglasnom odlukom svih ortaka drutva, ako ugovorom o osnivanju nije drugaije odreeno.
Ugovor ortaka
lan 95. Izuzetno od lana 15. ovog zakona, ugovor ortaka zakljuuju svi ortaci drutva.
Prenos udela
lan 97. Udeo se prenosi pisanim ugovorom zakljuenim izmeu prenosioca i sticaoca, kao i na drugi nain propisan zakonom. Potpisi na ugovoru iz stava 1. ovog lana overavaju se u skladu sa zakonom koji ureuje overu potpisa. Sticalac udela stie udeo danom registracije prenosa udela u skladu sa zakonom o registraciji.
3. Poslovoenje
Opte pravilo
lan 101. Svaki ortak ima ovlaenje za obavljanje radnji u redovnom poslovanju drutva (poslovoenje). Radnje koje ne spadaju u redovno poslovanje drutva nisu obuhvaene ovlaenjem iz stava 1. ovog lana i mogu se obavljati samo uz saglasnost svih ortaka, ako ugovorom o osnivanju nije drugaije odreeno. Izuzetno od stava 1. ovog lana, ako je ugovorom o osnivanju ili ugovorom ortaka odreeno da su jedan ili vie ortaka ovlaeni za poslovoenje, ostali ortaci nemaju ovlaenje za poslovoenje.
4. Prava ortaka
Pravo na naknadu trokova
lan 106. Ortak ima pravo na naknadu od drutva svih trokova koje je imao u vezi sa poslovanjem ortakog drutva, a koji su s obzirom na okolnosti sluaja bili neophodni.
Raspodela dobiti
lan 107. Dobit drutva se raspodeljuje izmeu ortaka na jednake delove, ako ugovorom o osnivanju nije drugaije odreeno.
Pravo na informisanje
lan 108. Ortak ovlaen za poslovoenje obavezan je da:
1) obavetava sve druge ortake o poslovanju drutva; 2) na zahtev drugog ortaka drutva prui informacije o poslovanju drutva; i 3) preda finansijske izvetaje i drugu dokumentaciju na uvid svim ortacima. Ortak ima pravo da se lino informie o stanju i poslovanju drutva, kao i na pristup i kopiranje poslovnih knjiga i druge dokumentacije drutva, o svom troku. Na ostvarivanje prava ortaka na pristup i kopiranje knjiga i druge dokumentacije drutva sudskim putem shodno se primenjuju odredbe ovog zakona o ostvarivanju prava na informisanje lana drutva s ogranienom odgovornou.
2) izjava volje treih lica uinjena bilo kom od ortaka ovlaenih da zastupaju drutvo zajedno smatrae se da je uinjena drutvu. Ugovorom o osnivanju moe se odrediti da svaki ortak koji je ovlaen da zastupa drutvo moe zastupati drutvo samo zajedno sa prokuristom. U sluaju iz stava 3. ovog lana, ako je izjava volje treeg lica uinjena prokuristi ili ortaku koji zastupa drutvo zajedno sa prokuristom smatrae se da je uinjena drutvu.
Prigovori i kompenzacija
lan 115. Ako poverilac drutva zahteva od ortaka ispunjenje obaveze drutva:
1) ortak moe istai line prigovore kao i prigovore koje moe istai i samo drutvo; 2) ortak moe odbiti ispunjenje obaveze ako poverilac moe namiriti svoje potraivanje kompenzacijom sa drutvom.
Ugovorom o osnivanju moe se ugovoriti visina udela u dobiti za komanditore, u sluaju nastavljanja drutva sa naslednicima i promene pravne forme drutva u komanditno drutvo, koja moe biti razliita od visine udela u dobiti koju je ostavilac imao kao ortak.
Iskljuenje ortaka
lan 120. Na iskljuenje ortaka shodno se primenjuju odredbe ovog zakona o iskljuenju lana drutva s ogranienom odgovornou.
Istupanje ortaka
lan 121. Ortak moe da istupi iz drutva podnoenjem pisanog obavetenja o istupanju ostalim ortacima. Pisano obavetenje iz stava 1. ovog lana podnosi se najmanje est meseci pre isteka poslovne godine, ako ugovorom o osnivanju nije drugaije odreeno. Ortak koji podnese pisano obavetenje o istupanju u skladu sa ovim lanom istupa iz drutva istekom poslovne godine u kojoj je obavetenje dato (dan istupanja). Pravo ortaka iz ovog lana ne moe se ograniiti niti iskljuiti.
lan 125. Komanditno drutvo je privredno drutvo koje ima najmanje dva lana, od kojih najmanje jedan za obaveze drutva odgovara neogranieno solidarno (komplementar), a najmanje jedan odgovara ogranieno do visine svog neuplaenog, odnosno neunetog uloga (komanditor).
Ugovor o osnivanju
lan 127. Pored elemenata iz lana 94. ovog zakona, ugovor o osnivanju komanditnog drutva obavezno sadri i oznaku koji je lan drutva komplementar, a koji je komanditor.
Dobit i gubitak
lan 130. Komanditori i komplementari uestvuju u deobi dobiti i pokriu gubitka drutva srazmerno svojim udelima u drutvu, ako osnivakim aktom nije drugaije odreeno.
Ako u skladu sa stavom 1. ovog lana o roku za isplatu dobiti odluuju komplementari, taj rok ne moe biti dui od 90 dana raunajui od dana usvajanja godinjih finansijskih izvetaja drutva.
4. Odgovornost komanditora
Odgovornost komanditora
lan 134. Komanditor ne odgovara za obaveze drutva ako je u celini uplatio ulog koji je preuzeo ugovorom o osnivanju. Ako komanditor ne uplati u celini ulog na koji se obavezao ugovorom o osnivanju, on odgovara solidarno sa komplementarima poveriocima drutva do visine neuplaenog odnosno neunetog uloga u drutvo. U pogledu visine uplaenog odnosno unetog uloga u drutvo u smislu stava 1. ovog lana merodavna je vrednost tog uloga koja je registrovana u skladu sa zakonom o registraciji. Odredba ugovora izmeu komplementara, odnosno komplementara i komanditora, kojom se komanditor oslobaa u celosti ili delimino obaveze uplate svoga uloga ili mu se ta obaveza odlae, bez dejstva je prema poveriocima drutva.
U sluaju iz stava 1. ovog lana, naslednici komanditora stupaju na njegovo mesto odnosno pravni sledbenici, ako je u pitanju pravno lice. Ako iz komanditnog drutva istupe svi komplementari, a najmanje jedan novi komplementar nije primljen u roku od est meseci od dana istupanja poslednjeg komplementara, komanditori mogu u tom roku doneti jednoglasno odluku o promeni pravne forme u drutvo s ogranienom odgovornou ili akcionarsko drutvo, u skladu sa ovim zakonom. U sluaju iz stava 3. ovog lana, ako komanditori ne donesu odluku o promeni pravne forme u roku propisanom u tom stavu pokree se postupak prinudne likvidacije drutva. Ako iz komanditnog drutva istupe svi komanditori, a najmanje jedan novi komanditor nije primljen u roku od tri meseca od dana istupanja poslednjeg komanditora, komplementari mogu u tom roku doneti jednoglasno odluku o promeni pravne forme u ortako drutvo, a u sluaju da je preostao samo jedan komplementar on moe odluiti i da postane preduzetnik, u skladu sa ovim zakonom. Ako komplementari ne donesu odluku iz stava 5. ovog lana u roku propisanom u tom stavu pokree se postupak prinudne likvidacije drutva. Izvrene promene iz st. 3. do 6. ovog lana registruju se u skladu sa zakonom o registraciji.
lan 140. lanovi drutva s ogranienom odgovornou svoje meusobne odnose u drutvu, kao i odnose sa drutvom, ureuju slobodno, ako ovim zakonom nije drugaije ureeno.
4) izmene pravila o povlaenju i ponitenju udela; 5) izmene pravila o iskljuenju lana drutva; 6) izmene pravila o imenovanju direktora, kao i lanova nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno, kojim se menjaju prava lana drutva na predlaganje odreenog broja tih lica.
2. Osnovni kapital
Minimalni osnovni kapital
lan 145. Osnovni kapital drutva iznosi najmanje 100 dinara, osim ako je posebnim zakonom predvien vei iznos osnovnog kapitala za drutva koja obavljaju odreene delatnosti.
Odredbe ovog zakona o poveanju i smanjenju osnovnog kapitala akcionarskog drutva shodno se primenjuju i na poveanje i smanjenje osnovnog kapitala drutva s ogranienom odgovornou. Drutvo je duno da jednom godinje, uz registraciju godinjih finansijskih izvetaja u skladu sa zakonom koji ureuje raunovodstvo i reviziju, registruje visinu osnovnog kapitala ako je u prethodnoj poslovnoj godini dolo do promene osnovnog kapitala, u skladu sa zakonom o registraciji.
Sticanje udela
lan 151. lan drutva stie udeo u drutvu srazmerno vrednosti njegovog uloga u ukupnom osnovnom kapitalu drutva, osim ako je osnivakim aktom pri osnivanju drutva ili jednoglasnom odlukom skuptine odreeno drugaije. lan drutva moe imati samo jedan udeo u drutvu. Ako lan drutva stekne vie udela, ti udeli se spajaju i zajedno ine jedan udeo.
Prava lana drutva iz stava 1. ovog lana srazmerna su ueu udela tog lana u osnovnom kapitalu drutva, osim ako je osnivakim aktom odreeno drugaije.
Suvlasnitvo na udelu
lan 153. Udeo moe pripadati veem broju lica (suvlasnici udela). Suvlasnici udela svoja prava glasa po osnovu udela ostvaruju preko jednog zajednikog punomonika, o ijem identitetu su duni da obaveste drutvo. Suvlasnici udela se u odnosu prema drutvu smatraju jednim lanom i neogranieno solidarno odgovaraju drutvu za sve obaveze u vezi sa tim udelom. Pravne radnje i obavetenja koje drutvo preduzme, odnosno uputi zajednikom punomoniku iz stava 2. ovog lana imaju dejstvo prema svim suvlasnicima udela. Do dana dostavljanja drutvu obavetenja o imenovanju zajednikog punomonika iz stava 2. ovog lana: 1) udeo suvlasnika nee se raunati za potrebe glasanja i utvrivanja kvoruma na skuptini lanova drutva; 2) pravne radnje koje drutvo preduzme prema jednom suvlasniku imaju dejstvo prema svim suvlasnicima.
Odluku o povlaenju i ponitenju udela lana drutva donosi skuptina. Odluka o povlaenju i ponitenju udela lana drutva sadri: 1) osnov povlaenja i ponitenja; 2) injenice iz kojih proizlazi da su ostvareni uslovi za donoenje odluke o povlaenju i ponitenju udela; 3) iznos i rok za isplatu naknade za udeo lanu drutva iji se udeo povlai i ponitava, koji ne moe biti dui od dve godine; 4) dejstvo ponitenja udela na osnovni kapital drutva. Prilikom povlaenja i ponitenja udela sprovodi se postupak smanjenja osnovnog kapitala drutva, u kome nije potrebno donositi posebnu odluku o smanjenju kapitala.
Drutvo moe sticati sopstveni udeo samo ako je udeo koji stie u celosti uplaen, osim u sluaju iz stava 2. ta. 2), 5) i 6) ovog lana, kada drutvo moe stei udeo koji nije u celosti uplaen. Isplatu naknade po osnovu sticanja sopstvenog udela u sluaju iz stava 2. taka 4) ovog lana drutvo moe vriti samo iz rezervi koje se mogu koristiti za te namene. Drutvo ne moe sticati sopstveni udeo tako da ostane bez lanova drutva. Jednolano drutvo ne moe sticati sopstveni udeo. Sticanje udela drutva od strane njegovog kontrolisanog drutva smatrae se sticanjem sopstvenog udela u smislu ovog zakona. Pravni posao kojim drutvo stekne sopstveni udeo suprotno odredbama ovog lana nitav je.
Osnovno pravilo
lan 160. Prenos udela je slobodan, osim ako je ovim zakonom ili osnivakim aktom drugaije odreeno.
1) ponitaj ugovora ili drugog akta o prenosu udela; 2) obavezivanje tuenog lana drutva na prenos udela tuiocu, odnosno da presuda zameni ugovor o prenosu udela izmeu tuioca i tuenog lana drutva. Tuba iz stava 1. ovog lana moe se podneti u roku od 30 dana od dana saznanja za zakljuenje ugovora o prenosu udela, ali najkasnije istekom estog meseca od dana registracije prenosa udela u registru privrednih subjekata. Sud moe u postupku po tubi iz stava 1. ovog lana, na zahtev tuenog, naloiti tuiocu da poloi odgovarajue obezbeenje za isplatu kupoprodajne cene za sluaj uspeha u sporu u formi sudskog depozita, bankarske garancije ili drugog sredstva obezbeenja koje se izdaje u skladu sa zakonom. Ako tuilac ne postupi po nalogu suda iz stava 3. ovog lana, tuba se odbacuje.
Ako ni jedan lan drutva koji ima pravo pree kupovine ne iskoristi to pravo u skladu sa odredbama ovog zakona i osnivakog akta, prenosilac udela moe u roku od 90 dana od dana isteka roka za prihvat ponude zakljuiti ugovor o prenosu udela sa treim licem, pod uslovima koji ne mogu biti povoljniji od uslova iz ponude koja je dostavljena drugim lanovima drutva, osim ako je osnivakim aktom drugaije odreeno.
Ako tree lice iz stava 1. ovog lana ne pristupi zakljuenju i overi ugovora o prenosu udela pod uslovima koji su navedeni u zahtevu iz lana 167. stav 2. ovog zakona u roku od 15 dana od dana kada je prenosilac udela obaveten o toj odluci drutva, iz razloga za koje nije odgovoran prenosilac udela, prenosilac udela ima pravo da udeo proda treem licu po svom izboru pod istim uslovima. Ako tree lice odreeno od strane drutva zakljui i overi ugovor o prenosu udela, drutvo odgovara prenosiocu udela solidarno za isplatu kupoprodajne cene zajedno sa tim licem. U sluaju da drutvo donese odluku iz stava 1. ovog lana, ako se udeo prenosi u postupku javne prodaje, shodno se primenjuje lan 166. ovog zakona. U sluaju prenosa udela protivno odredbama ovog lana, shodno se primenjuje lan 163. ovog zakona.
2) ako je osnivakim aktom predvieno pravo drutva na davanje prethodne saglasnosti na prenos udela, saglasnost drutva za prodaju udela nije potrebna ali drutvo ima pravo na odreivanje kupca udela u skladu sa lanom 168. ovog zakona.
Ako drutvo ili lan odnosno lanovi drutva odlue da vre pravo na prinudni otkup udela, naslednici preminulog lana drutva imaju pravo na isplatu naknade utvrene u skladu sa osnivakim aktom, u roku utvrenom tim aktom. Drutvo ne moe doneti odluku iz lana 173. stav 1. ovog zakona ako bi isplata naknade u skladu sa tom odlukom bila u suprotnosti sa odredbama ovog zakona o ogranienjima plaanja. Ako osnivakim aktom ili odlukom iz lana 173. stav 1. ovog zakona nije drugaije odreeno, rok za isplatu naknade za otkup udela preminulog lana drutva poinje da tee od dana dostavljanja drutvu pravnosnanog ostavinskog reenja kojim su oglaeni naslednici preminulog lana u pogledu njegovog udela.
Deoba udela
lan 176. Udeo lana drutva moe se podeliti: 1) po osnovu ugovora o prenosu dela udela; 2) po osnovu pravnog sledbenitva; 3) ugovorom o podeli udela izmeu suvlasnika; 4) u drugim sluajevima, u skladu sa zakonom. Osnivakim aktom drutva moe se iskljuiti deoba udela, osim u sluaju nasleivanja, ili se moe dozvoliti samo u odreenim sluajevima. Odredbe ovog zakona o raspolaganju udelom shodno se primenjuju i na raspolaganje delom udela.
Zalaganje udela
lan 177. lan drutva moe zaloiti udeo ili deo udela, osim ako je osnivakim aktom drugaije odreeno. Ako je osnivakim aktom odreeno da se prenos udela treem licu moe izvriti samo uz prethodnu saglasnost drutva, takva saglasnost neophodna je i za zalaganje udela ili dela udela, ali ne i za naknadnu prodaju udela u postupku naplate potraivanja iz vrednosti zaloenog udela. Zalaganje udela vri se u skladu sa zakonom kojim se ureuje zaloga na pokretnim stvarima upisanim u registar.
lan drutva koji je svoj udeo preneo pre izvrenja obaveze na dodatnu uplatu odgovara solidarno sa sticaocem udela za tu obavezu u periodu od tri godine od dana registracije prenosa udela u skladu sa zakonom o registraciji. lan drutva koji je u celosti uplatio, odnosno uneo svoj ulog moe se osloboditi obaveze dodatne uplate ako u roku od 30 dana od dana dospelosti te obaveze ovlasti drutvo da proda njegov udeo u postupku javnog nadmetanja ili na drugi nain. Ako prodajom udela lana drutva na nain iz stava 3. ovog lana, drutvo ostvari cenu koja je, nakon odbitka trokova prodaje, nia od iznosa njegove obaveze dodatne uplate, lan drutva ostaje u obavezi da drutvu doplati tu razliku, a ako drutvo tom prodajom ostvari cenu koja, nakon odbitka trokova prodaje, prelazi iznos njegove obaveze dodatne uplate, drutvo je duno da tu razliku isplati tom lanu drutva. Ako lan drutva ne ovlasti drutvo da izvri prodaju njegovog udela u skladu sa stavom 3. ovog lana ili ako njegov udeo ne bude prodat u roku od dve godine od dana dospea obaveze dodatne uplate, odnosno u roku odreenom osnivakim aktom ili ugovorenom roku sa tim lanom drutva iz razloga za koje nije odgovorno drutvo, skuptina moe u roku od 180 dana od dana isteka propisanog, odnosno odreenog ili ugovorenog roka doneti odluku o iskljuenju tog lana iz drutva bez prava na naknadu vrednosti njegovog udela, shodnom primenom lana 195. ovog zakona. Ako su uslovi iz stava 5. ovog lana ispunjeni u odnosu na vie lanova drutva koji su u docnji u pogledu obaveze na dodatnu uplatu, odluka o iskljuenju donosi se za sve te lanove. U sluaju iskljuenja u skladu sa ovim lanom, iskljueni lan drutva ostaje u obavezi prema drutvu na dodatnu uplatu.
U postupku steaja, lan drutva ili sa njim povezano lice koje je drutvu dalo zajam, osim lica koja se u okviru svoje redovne delatnosti bave davanjem kredita ili zajmova, u delu u kojem taj zajam nije obezbeen smatrae se za lice koje je prihvatilo da bude isplaeno nakon steajnih poverilaca drutva u smislu zakona kojim se ureuje steaj. Obezbeenje koje je drutvo dalo za zajam iz stava 1. ovog lana u trenutku kada je bilo nesposobno za plaanje ili u roku od godinu dana pre dana otvaranja steaja nad drutvom ne proizvodi pravno dejstvo u postupku steaja nad drutvom. Ako drutvo vrati zajam iz stava 1. ovog lana u poslednjoj godini pre dana otvaranja steaja nad drutvom, to e se smatrati radnjom namernog oteenja poverilaca podobnom za pobijanje u smislu zakona kojim se ureuje steaj. U sluaju uspenog pobijanja isplate iz stava 4. ovog lana u smislu zakona kojim se ureuje steaj, lan drutva koji je dao obezbeenje solidarno odgovara drutvu za povraaj predmetne isplate do vrednosti datog obezbeenja u trenutku kada je isplata od strane drutva prema treem licu izvrena, a ako tu vrednost nije mogue utvrditi do vrednosti datog obezbeenja u trenutku kada drutvo od lana zatrai povraaj te isplate.
Ogranienja plaanja
lan 184. Odredbe lana 275. st. 1. do 4. ovog zakona o ogranienjima plaanja za akcionarska drutva shodno se primenjuju i na drutvo s ogranienom odgovornou.
Direktor, kao i lan nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno, kojem je poznato da je u periodu izmeu kraja prethodne poslovne godine i dana donoenja odluke skuptine o usvajanju godinjih finansijskih izvetaja, imovinsko stanje drutva zbog gubitaka ili smanjenja vrednosti osnovnog kapitala znaajno i ne samo privremeno pogorano, duan je da o tome obavesti skuptinu, koja je po prijemu takvog obavetenja u obavezi da iz raspodele dobiti iskljui dobit u visini nastalog smanjenja imovine drutva. Ako direktor, odnosno lan nadzornog odbora ne postupi u skladu sa stavom 2. ovog lana, odgovoran je lanovima i poveriocima drutva za tetu koja nastane usled izvrene raspodele dobiti.
2) istupanjem iz drutva; 3) iskljuenjem iz drutva; 4) prenosom celokupnog udela; 5) povlaenjem i ponitenjem celokupnog udela.
Postupak istupanja
lan 189. lan drutva koji eli da istupi iz drutva u skladu sa lanom 188. ovog zakona duan je da o tome dostavi pisani zahtev drutvu, o kojem odluuje skuptina. Zahtev iz stava 1. ovog lana sadri naroito: 1) razloge istupanja; 2) iznos koji se zahteva od drutva na ime naknade za udeo; 3) rok u kome se zahteva isplata naknade za udeo, osim ako je taj rok odreen osnivakim aktom. Skuptina je duna da donese odluku o zahtevu iz stava 1. ovog lana u roku od 60 dana od dana prijema i da u istom roku o tome obavesti lana drutva koji istupa, a u suprotnom smatrae se da je zahtev usvojen u celini. Skuptina moe samo usvojiti ili odbiti zahtev iz stava 1. ovog lana u celini. Odluka iz stava 3. ovog lana donosi se obinom veinom glasova svih lanova drutva, osim ako je osnivakim aktom predviena vea veina. Udeo lana drutva koji je istupio iz drutva postaje sopstveni udeo drutva. Istupanje lana iz drutva i sticanje sopstvenog udela registruju se u skladu sa zakonom o registraciji.
Isplata naknade
lan 191.
Drutvo moe isplaivati naknadu za udeo lanu drutva koji je istupio samo iz: 1) sredstava rezervi drutva koje se mogu koristiti za te namene; 2) sredstava ostvarenih prodajom sopstvenog udela drutva steenog istupanjem tog lana drutva. Do potpune isplate naknade udela lanu koji je istupio iz drutva, drutvo ne moe deliti dobit svojim lanovima i duno je da: 1) svu ostvarenu dobit rasporeuje u rezerve iz stava 1. taka 1) ovog lana; 2) sva sredstva drutva iz stava 1. ovog lana koristi iskljuivo za isplatu te naknade.
Danom registracije prestanka svojstva lana u skladu sa stavom 5. ovog lana lanu drutva koji je istupio prestaje svojstvo lana drutva. Tuba iz stava 1. ovog lana moe se podneti u roku od est meseci od dana saznanja za razlog za istupanje, a najkasnije u roku od tri godine od nastanka razloga za istupanje.
Odluka iz stava 1. ovog lana predstavlja osnov za brisanje iskljuenog lana iz registra privrednih subjekata. Iskljueni lan ostaje u obavezi da uplati odnosno unese upisani ulog i izvri dodatne uplate na koje je bio obavezan, ako je to neophodno za namirenje poverilaca drutva. Za izvrenje obaveze iz stava 5. ovog lana drutvu odgovara i prethodni vlasnik udela lana drutva koji je iskljuen, u smislu lana 175. stav 2. ovog zakona. Drutvo zadrava pravo da tubom nadlenom sudu od iskljuenog lana drutva zahteva i naknadu tete.
Iskljueni lan drutva moe tubom nadlenom sudu protiv drutva traiti naknadu vrednosti svog udela. Tuba iz stava 1. ovog lana se moe podneti u roku od 180 dana od dana pravnosnanosti presude o iskljuenju lana drutva. Osim ako je osnivakim aktom odreeno drugaije, sud e naknadu iz stava 1. ovog lana odrediti u visini vrednosti dela likvidacionog ostatka koji bi pripao iskljuenom lanu srazmerno njegovom udelu u osnovnom kapitalu drutva, na dan pravnosnanosti presude o iskljuenju tog lana iz drutva, na koju se obraunava kamata u visini eskontne stope Narodne banke Srbije uveane za 2% poev od dana pravnosnanosti presude o iskljuenju. Sud e prilikom odreivanja naknade iz stava 1. ovog lana odrediti i rok za isplatu te naknade, uzimajui u obzir finansijsku situaciju u kojoj se drutvo nalazi i oekivane prihode drutva u redovnom toku poslovanja, s tim to taj rok ne moe biti dui od dve godine od dana pravnosnanosti presude, osim ako je osnivakim aktom odreen dui rok, ali ne dui od pet godina. Na isplatu naknade odreene presudom nadlenog suda iz stava 4. ovog lana primenjuju se odredbe lana 191. ovog zakona. Ako drutvo ne isplati dosuenu naknadu lanu drutva koji je iskljuen u roku odreenom presudom, lan drutva koji je iskljuen moe traiti prinudno izvrenje samo prodajom sopstvenog udela koji je drutvo od njega steklo. Ako sredstva ostvarena prodajom sopstvenog udela u izvrnom postupku nisu dovoljna za namirenje potraivanja lana drutva koji je iskljuen u pogledu dosuene naknade, preostali deo tog potraivanja se gasi. Drutvo ima pravo da od iskljuenog lana potrauje naknadu tete.
7. Upravljanje drutvom
Organi drutva
lan 198. Upravljanje drutvom moe biti organizovano kao jednodomno ili dvodomno. U sluaju jednodomnog upravljanja, organi drutva su: 1) skuptina; 2) jedan ili vie direktora; U sluaju dvodomnog upravljanja, organi drutva su: 1) skuptina;
2) nadzorni odbor; 3) jedan ili vie direktora. U jednolanom drutvu funkciju skuptine vri jedini lan drutva. U sluaju iz stava 4. ovog lana kada je jedini lan drutva pravno lice osnivakim aktom moe se odrediti organ tog lana drutva koji u ime tog lana vri funkciju skuptine, a u odsustvu takve odredbe smatra se da je to registrovani zastupnik tog lana. Osnivakim aktom odreuje se da li je upravljanje drutvom jednodomno ili dvodomno.
7.1. Skuptina
7.1.1. Sastav i delokrug Sastav skuptine
lan 199. Skuptinu ine svi lanovi drutva. Svaki lan drutva ima pravo glasa u skuptini srazmerno ueu njegovog udela u osnovnom kapitalu drutva, osim ako je osnivakim aktom drugaije odreeno.
Delokrug skuptine
lan 200. Ako osnivakim aktom nije drugaije ureeno, skuptina: 1) donosi izmene osnivakog akta; 2) usvaja finansijske izvetaje, kao i izvetaje revizora ako su finansijski izvetaji bili predmet revizije; 3) nadzire rad direktora i usvaja izvetaje direktora, ako je upravljanje drutvom jednodomno; 4) usvaja izvetaje nadzornog odbora, ako je upravljanje drutvom dvodomno; 5) odluuje o poveanju i smanjenju osnovnog kapitala drutva, kao i o svakoj emisiji hartija od vrednosti; 6) odluuje o raspodeli dobiti i nainu pokria gubitaka, ukljuujui i odreivanje dana sticanja prava na uee u dobiti i dana isplate uea u dobiti lanovima drutva;
7) imenuje i razreava direktora i utvruje naknadu za njegov rad odnosno naela za utvrivanje te naknade, ako je upravljanje drutvom jednodomno; 8) bira i razreava lanove nadzornog odbora i utvruje naknadu za njihov rad, ako je upravljanje drutvom dvodomno; 9) imenuje revizora i utvruje naknadu za njegov rad; 10) odluuje o pokretanju postupka likvidacije, kao i o podnoenju predloga za pokretanje steajnog postupka od strane drutva; 11) imenuje likvidacionog upravnika i usvaja likvidacione bilanse i izvetaje likvidacionog upravnika; 12) odluuje o sticanju sopstvenih udela; 13) odluuje o obavezama lanova drutva na dodatne uplate i o vraanju tih uplata; 14) odluuje o zahtevu za istupanje lana drutva; 15) odluuje o iskljuenju lana drutva iz razloga neplaanja, odnosno neunoenja upisanog uloga; 16) odluuje o pokretanju spora za iskljuenje lana drutva; 17) odluuje o povlaenju i ponitenju udela; 18) daje prokuru; 19) odluuje o pokretanju postupka i davanju punomoja za zastupanje drutva u sporu sa prokuristom, kao i u sporu sa direktorom, ako je upravljanje drutvom jednodomno, odnosno sa lanom nadzornog odbora, ako je upravljanje drutvom dvodomno; 20) odluuje o pokretanju postupka i davanju punomoja za zastupanje drutva u sporu protiv lana drutva; 21) odobrava ugovor o pristupanju novog lana i daje saglasnost na prenos udela treem licu u sluaju iz lana 167. ovog zakona; 22) odluuje o statusnim promenama i promenama pravne forme; 23) daje odobrenje na pravne poslove u kojima postoji lini interes, u skladu sa lanom 66. ovog zakona; 24) daje saglasnost na sticanje, prodaju, davanje u zakup, zalaganje ili drugo raspolaganje imovinom velike vrednosti u smislu lana 470. ovog zakona; 25) donosi poslovnik o svom radu; 26) vri druge poslove i odluuje o drugim pitanjima, u skladu sa ovim zakonom i osnivakim aktom.
Sazivanje sednice
lan 202. Sednicu skuptine saziva: 1) direktor, ako je upravljanje drutvom jednodomno; 2) nadzorni odbor, ako je upravljanje drutvom dvodomno. Osnivakim aktom moe se predvideti da skuptinu moe sazvati i lan drutva ili neko drugo lice. Sednica skuptine obavezno se saziva kada to u pisanom obliku zahtevaju lanovi drutva koji imaju ili zastupaju najmanje 20% glasova, ako osnivakim aktom nije odreeno da to pravo imaju i lanovi koji zajedno imaju ili zastupaju manji procenat glasova. Ako direktor ne sazove sednicu skuptine u roku od tri dana od dana prijema zahteva iz stava 3. ovog lana, tako da dan odravanja sednice bude najkasnije 15 dana od dana prijema zahteva, podnosioci tog zahteva mogu sami sazvati sednicu skuptine u roku od osam dana od dana isteka tog roka za odravanje sednice skuptine.
Sednica skuptine saziva se pisanim pozivom upuenim svakom lanu drutva na adresu lana drutva iz evidencije podataka o lanovima drutva, a poziv se smatra dostavljenim danom slanja preporuene poiljke potom, osim ako je drugaiji nain pozivanja odreen osnivakim aktom ili se sa drugaijim nainom pozivanja lan drutva pisanim putem saglasio. Poziv za sednicu dostavlja se svakom lanu drutva najkasnije osam dana pre dana odravanja sednice skuptine, osim ako je drugi rok predvien osnivakim aktom. Poziv za sednicu sadri naroito: 1) dan slanja poziva; 2) vreme i mesto odravanja sednice; 3) predlog dnevnog reda sednice, sa jasnom naznakom o kojim takama dnevnog reda se predlae da skuptina donese odluku; 4) materijale za sednicu. Odredbe l. 367. i 374. ovog zakona o materijalima za redovnu i vanrednu sednicu skuptine akcionarskog drutva primenjuju se i na materijale za redovnu i vanrednu sednicu skuptine drutva s ogranienom odgovornou. Na sednici se moe raspravljati i odluivati o pitanjima na dnevnom redu, a o drugim pitanjima samo ako svi lanovi prisustvuju sednici i ako se nijedan lan tome ne protivi, osim ako je osnivakim aktom drugaije odreeno.
Punomoje za glasanje
lan 207. lan drutva ima pravo da putem pisanog punomoja ovlasti odreeno lice da u njegovo ime uestvuje u radu skuptine drutva, ukljuujui i pravo da u njegovo ime glasa (punomoje za glasanje). Punomonik iz stava 1. ovog lana moe biti svako poslovno sposobno lice. Osnivakim aktom moe se predvideti da punomoje za glasanje mora biti overeno u skladu sa zakonom kojim se ureuje overa potpisa. lan drutva ne moe dati punomoje za glasanje tako to e ga ograniiti na deo svog prava glasa po osnovu udela. Na punomoje za glasanje primenjuju se odredbe lana 344. st. 2. do 5. i st. 12 i st. 15. do 19. ovog zakona koje se odnose na punomoje za glasanje.
Kvorum
lan 208. Kvorum za sednicu skuptine ini obina veina od ukupnog broja glasova lanova drutva, ako osnivakim aktom nije odreen vei broj glasova. Ako se sednica skuptine nije mogla odrati zbog nedostatka kvoruma, ponovo se saziva sa istim predloenim dnevnim redom najranije deset dana a najkasnije 30 dana od dana kada je sednica trebalo da bude odrana (ponovljena sednica). Kvorum za odravanje ponovljene sednice ini 1/3 od ukupnog broja glasova lanova drutva, ako osnivakim aktom nije odreen vei broj glasova.
Na izbor i rad predsednika skuptine shodno se primenjuju odredbe lana 333. st. 1. do 3. ovog zakona o predsedniku skuptine akcionarskog drutva.
Zapisnik
lan 210. Svaka odluka skuptine drutva unosi se u zapisnik koji vodi predsednik skuptine, odnosno zapisniar ako ga imenuje predsednik skuptine. Predsednik skuptine je odgovoran za uredno sainjavanje zapisnika. Zapisnik sadri: 1) mesto i dan odravanja sednice; 2) ime lica koje je vodilo zapisnik; 3) saeti prikaz rasprave po svakoj taki dnevnog reda; 4) rezultat glasanja po svakoj taki dnevnog reda po kojoj je skuptina odluivala, kao i nain glasanja svakog prisutnog lana drutva; 5) druge elemente, u skladu sa osnivakim aktom. Sastavni deo zapisnika ini spisak lica koja su uestvovala u radu sednice skuptine. Zapisnik potpisuju predsednik skuptine, zapisniar ako je odreen, kao i sva lica koja su uestvovala u njenom radu, osim ako je osnivakim aktom ili poslovnikom skuptine drugaije odreeno. Ako lice koje je uestvovalo u radu sednice ima primedbe na zapisnik ili odbije da potpie zapisnik, lice koje vodi zapisnik e to konstatovati u zapisniku uz navoenje razloga za to odbijanje, s tim da lice koje ima primedbu moe tu primedbu i samo uneti u zapisnik prilikom potpisivanja. Nepostupanje u skladu sa odredbama ovog lana nema uticaja na punovanost odluka donetih na sednici skuptine, ako se rezultat glasanja i sadrina tih odluka na drugi nain moe utvrditi.
Veina za odluivanje
lan 211. Skuptina donosi odluke obinom veinom glasova prisutnih lanova koji imaju pravo glasa po odreenom pitanju, osim ako je zakonom ili osnivakim aktom za pojedina pitanja odreen vei broj glasova. Skuptina odluuje veinom od dve treine od ukupnog broja glasova svih lanova drutva o:
1) poveanju ili smanjenju osnovnog kapitala; 2) statusnim promenama i promenama pravne forme; 3) donoenju odluke o likvidaciji drutva ili podnoenju predloga za pokretanje steaja; 4) raspodeli dobiti i nainu pokria gubitka; 5) sticanju sopstvenih udela drutva. Skuptina jednoglasno odluuje o obavezi lanova na dodatne uplate, kao i o vraanju tih uplata. Osnivakim aktom moe se predvideti i druga veina za donoenje odluka iz st. 2. i 3. ovog lana, ali ne manja od obine veine od ukupnog broja glasova lanova drutva koji imaju pravo glasa po odreenom pitanju.
Nain glasanja
lan 213. Glasanje na sednici skuptine drutva je javno.
2) njegovom istupanju ili iskljuenju iz drutva; 3) pokretanju ili odustajanju od spora protiv njega i angaovanju punomonika drutva za zastupanje u tim sluajevima; 4) odobravanju poslova izmeu njega i drutva u skladu sa lanom 66. ovog zakona; 5) u drugim sluajevima odreenim ovim zakonom ili osnivakim aktom. lan drutva ne moe glasati u skuptini ni kada se odluuje o pitanjima iz stava 1. ta. 1, 3) i 4) ovog lana ako se odluke odnose na lica koja su povezana sa tim lanom drutva u smislu lana 62. ovog zakona. Glasovi lana drutva ije je pravo glasa iskljueno ne uzimaju se u obzir prilikom utvrivanja kvoruma za odluivanje o pitanjima iz st. 1. i 2. ovog lana.
7.2. Direktori
Broj direktora
lan 218. Drutvo ima jednog ili vie direktora koji su zakonski zastupnici drutva. Broj direktora odreuje se osnivakim aktom ili odlukom skuptine. Ako osnivakim aktom ili odlukom skuptine nije odreen broj direktora, drutvo ima jednog direktora. Direktor se registruje u skladu sa zakonom o registraciji.
Imenovanje direktora
lan 219. Direktora imenuje skuptina, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno. Prilikom osnivanja drutva, direktor se moe imenovati osnivakim aktom. Ako u odluci o imenovanju nije odreeno drugaije, mandat direktora poinje danom donoenja odluke o imenovanju. Ako osnivakim aktom ili odlukom skuptine drutva nije odreeno drugaije, smatra se da mandat direktora nije ogranien. Osnivakim aktom ili odlukom skuptine mogu se odrediti uslovi koje neko lice treba da ispunjava da bi bilo imenovano za direktora.
Zastupanje
lan 221. Direktor zastupa drutvo prema treim licima u skladu sa osnivakim aktom, odlukama skuptine drutva i uputstvima nadzornog odbora, ako je upravljanje drutvom dvodomno.
Ako drutvo ima vie od jednog direktora, svi direktori zastupaju drutvo zajedniki, ako osnivakim aktom ili odlukom skuptine drutva nije drugaije odreeno. Nezavisno od naina zastupanja iz stava 2. ovog lana, izjava volje uinjena prema jednom direktoru smatra se da je valjano uinjena prema drutvu. Ako drutvo ostane bez direktora, do imenovanja direktora izjave volje upuene bilo kom lanu nadzornog odbora, ako postoji, odnosno bilo kom lanu drutva ako drutvo nema nadzorni odbor, obavezuju drutvo. Drutvo stie prava i preuzima obaveze iz poslova koje u njegovo ime zakljui direktor nezavisno od toga da li je posao izriito zakljuen u ime drutva ili iz okolnosti proizlazi da je volja uesnika u pravnom poslu bila da se taj pravni posao zakljui u ime drutva.
Ako je osnivakim aktom ili odlukom skuptine odreeno da svaki direktor prilikom voenja poslova drutva postupa samostalno, direktor ne moe preduzeti nameravanu radnju ako se tome protivi neki od preostalih direktora, ali je ovlaen da u tom pogledu zahteva uputstvo skuptine drutva, odnosno nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno. U drutvu u kome je upravljanje jednodomno, direktori obavljaju sve poslove koji nisu u nadlenosti skuptine. U drutvu u kome je upravljanje dvodomno, direktori obavljaju sve poslove koji nisu u nadlenosti skuptine i nadzornog odbora.
Obaveza izvetavanja
lan 226. Na obavezu direktora da izvetava skuptinu, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno shodno se primenjuju odredbe lana 399. ovog zakona. Direktor drutva je duan da bez odlaganja obavesti svakog lana drutva koji ima udeo koji predstavlja najmanje 10% osnovnog kapitala odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno o nastalim vanrednim okolnostima koje mogu biti od znaaja za stanje ili poslovanje drutva.
lan 228. Ako je upravljanje drutvom dvodomno, drutvo ima i nadzorni odbor, koji nadzire rad direktora. Na pitanja ko moe biti lan nadzornog odbora i na sastav nadzornog odbora shodno se primenjuju odredbe l. 432. i 433. ovog zakona o tome ko moe biti lan i o sastavu nadzornog odbora akcionarskog drutva.
Nadzorni odbor: 1) odreuje poslovnu strategiju drutva; 2) bira i razreava direktora i utvruje naknadu za njegov rad, odnosno naela za utvrivanje te naknade; 3) nadzire rad direktora i usvaja izvetaje direktora; 4) vri unutranji nadzor nad poslovanjem drutva; 5) vri nadzor nad zakonitou poslovanja drutva; 6) ustanovljava raunovodstvene politike drutva i politike upravljanja rizicima; 7) daje nalog revizoru za ispitivanje godinjih finansijskih izvetaja drutva; 8) predlae skuptini izbor revizora i nagradu za njegov rad; 9) kontrolie predlog raspodele dobiti i drugih plaanja lanovima; 10) odluuje o pokretanju postupka i davanju punomoja za zastupanje drutva u sporu sa direktorom; 11) vri i druge poslove odreene osnivakim aktom i odlukom skuptine. Ako osnivakim aktom ili odlukom skuptine nije drugaije odreeno, nadzorni odbor daje prethodnu saglasnost za zakljuenje sledeih poslova: 1) sticanje, otuenje i optereenje udela i akcija koje drutvo poseduje u drugim pravnim licima; 2) sticanje, otuenje i optereenje nepokretnosti, ukoliko to ne spada u redovno poslovanje drutva; 3) uzimanje kredita, odnosno uzimanje i davanje zajmova, davanje jemstava, garancija i obezbeenja za obaveze treih lica. Pitanja iz nadlenosti nadzornog odbora ne mogu se preneti na direktore drutva. Nadzorni odbor odluuje o davanju odobrenja u sluajevima postojanja linog interesa direktora u skladu sa lanom 66. ovog zakona.
Na ostala pitanja koja se odnose na podnoenje izvetaja o poslovanju drutva i godinjeg konsolidovanog izvetaja o poslovanju shodno se primenjuju odredbe lana 442. ovog zakona koje se odnose na nadzorni odbor akcionarskog drutva.
9. Prestanak drutva
Nain prestanka
lan 238. Drutvo prestaje da postoji brisanjem iz registra privrednih subjekata, po osnovu:
1) sprovedenog postupka likvidacije ili prinudne likvidacije u skladu sa ovim zakonom; 2) sprovedenog postupka steaja u skladu sa zakonom kojim se ureuje steaj; 3) statusne promene koja ima za posledicu prestanak drutva.
Dokumenta i akte iz stava 1. ta. 1) do 7) i 11) ovog lana drutvo uva trajno, a ostala dokumenta i akte iz stava 1. ovog lana najmanje pet godina, nakon ega se uvaju u skladu sa propisima o arhivskoj grai.
Pravo na informisanje
lan 242. Svaki direktor je duan da bez odlaganja obavesti svakog lana drutva o relevantnim injenicama vezanim za poslovanje drutva ili za ostvarivanje prava lanova drutva. Svaki lan drutva duan je da po saznanju o injenicama iz stava 1. ovog lana obavesti direktora bez odlaganja. Lica iz st. 1. i 2. ovog lana odgovaraju drutvu odnosno lanovima drutva za tetu koja nastane usled nepostupanja po odredbama st. 1. i 2. ovog lana. Svaki lan drutva ima pravo da mu direktor na njegov pisani zahtev i o njegovom troku bez odlaganja, a najkasnije u roku od osam dana od dana prijema zahteva, dostavi kopiju svake donete odluke skuptine.
Ako direktor drutva propusti da postupi po zahtevu iz lana 241. ovog zakona u roku od pet dana od dana prijema zahteva, podnosilac zahteva ima pravo da trai da sud u vanparninom postupku naloi drutvu da postupi po njegovom zahtevu. Postupak iz stava 1. ovog lana je hitan i sud je duan da odluku po zahtevu donese u roku od osam dana od dana prijema zahteva.
Statut
lan 246. Statut akcionarskog drutva sadri naroito: 1) poslovno ime i sedite drutva; 2) pretenu delatnost drutva; 3) podatke o visini upisanog i uplaenog osnovnog kapitala, kao i podatke o broju i ukupnoj nominalnoj vrednosti odobrenih akcija, ako postoje; 4) bitne elemente izdatih akcija svake vrste i klase u skladu sa zakonom kojim se ureuje trite kapitala, a kod akcija koje nemaju nominalnu vrednost i iznos dela osnovnog kapitala za koji su one izdate, odnosno raunovodstvenu vrednost, ukljuujui i eventualne obaveze, ogranienja i privilegije vezane za svaku klasu akcija; 5) vrste i klase akcija i drugih hartija od vrednosti koje je drutvo ovlaeno da izda; 6) posebne uslovi za prenos akcija, ako postoje; 7) postupak sazivanja skuptine;
8) odreivanje organa drutva i njihovog delokruga, broja njihovih lanova, blie ureivanje naina imenovanja i opoziva tih lanova, kao i naina odluivanja tih organa; 9) druga pitanja za koja je ovim ili posebnim zakonom odreeno da ih sadri statut akcionarskog drutva. Drutvo je duno da najmanje jednom godinje izvri izmene i dopune statuta radi usklaivanja podataka iz stava 1. ta. 3) i 4) ovog lana, ako je u prethodnoj godini dolo do promene tih podataka.
Akcionarom se u odnosu prema akcionarskom drutvu i treim licima smatra lice koje je kao zakoniti imalac akcije upisano u Centralni registar, a dan upisa u Centralni registar jeste dan sticanja akcije. Centralni registar je duan da akcionaru na njegov zahtev, najkasnije narednog radnog dana od dana podnoenja zahteva u skladu sa pravilima poslovanja Centralnog registra, izda potvrdu o akcijama iji je on zakoniti imalac, sa svim podacima u vezi sa tim akcijama o kojima evidenciju vodi Centralni registar. Na izdavanje dokaza o vlasnitvu nad akcijama primenjuju se propisi kojima se ureuje trite kapitala.
Obine akcije
lan 251. Obina akcija je akcija koja imaocu daje: 1) pravo uea i glasanja na skuptini, tako da jedna akcija uvek daje pravo na jedan glas; 2) pravo na isplatu dividende; 3) pravo uea u raspodeli likvidacionog ostatka ili steajne mase u skladu sa zakonom kojim se ureuje steaj; 4) pravo preeg sticanja obinih akcija, i drugih finansijskih instrumenata zamenljivih za obine akcije, iz novih emisija; 5) druga prava u skladu sa ovim zakonom i statutom. Obine akcije ne mogu se pretvoriti u preferencijalne akcije ili druge finansijske instrumente.
Preferencijalne akcije
lan 253. Preferencijalna akcija je akcija koja imaocu daje jedno ili vie povlaenih prava utvrenih statutom i odlukom o izdavanju, kao to su: 1) pravo na dividendu u unapred utvrenom novanom iznosu ili u procentu od njene nominalne vrednosti, koja se isplauje prioritetno u odnosu na imaoce obinih akcija; 2) pravo da mu se neisplaena dividenda iz stava 1. taka 1) ovog lana kumulira i isplati pre isplate dividendi imaocima obinih akcija (kumulativna preferencijalna akcija); 3) pravo da participira u dividendi koja pripada imaocima obinih akcija, u svim sluajevima isplate dividende imaocima obinih akcija ili po ispunjenju odreenih uslova (participativna preferencijalna akcija); 4) pravo prvenstva naplate iz likvidacionog ostatka ili steajne mase u odnosu na imaoce obinih akcija; 5) pravo pretvaranja tih akcija u obine akcije ili u drugu klasu preferencijalnih akcija (zamenljive preferencijalne akcije); 6) pravo prodaje tih akcija akcionarskom drutvu po unapred utvrenoj ceni ili pod drugim uslovima. Ukupna nominalna vrednost izdatih i odobrenih preferencijalnih akcija ne moe biti vea od 50% osnovnog kapitala drutva. Akcionar sa preferencijalnim akcijama ima pravo uea u radu skuptine, bez prava glasa, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. Akcionar sa preferencijalnim akcijama ima pravo preeg sticanja akcija iste klase iz novih emisija.
Akcionar sa preferencijalnim akcijama ima ista prava kao i akcionar sa obinim akcijama u pogledu pristupa aktima i dokumentima drutva iz l. 465. i 466. ovog zakona.
Statutom akcionarskog drutva moe se odrediti da akcionari sa preferencijalnim akcijama imaju pravo glasa zajedno sa akcionarima koji imaju obine akcije ako dividenda koja im pripada po odluci skuptine nije isplaena, do isplate te dividende, srazmerno ueu tih preferencijalnih akcija u osnovnom kapitalu drutva.
lan 254. Odlukom skuptine o izdavanju preferencijalnih akcija moe se predvideti da drutvo ima obavezu i/ili pravo na njihov otkup pod uslovima iz te odluke, ako su izdavanje ovakvih akcija i uslovi i nain sprovoenja njihovog otkupa utvreni statutom. Drutvo moe otkupiti akcije iz stava 1. ovog lana pod sledeim uslovima: 1) da su akcije u celosti uplaene; 2) da se isplata cene za akcije vri iskljuivo iz rezervi formiranih za ove namene; 3) da je ispunjen uslov iz lana 282. stav 2. taka 2) ovog zakona.
Statutom akcionarskog drutva moe se odrediti da akcionari sa preferencijalnim akcijama imaju pravo glasa zajedno sa akcionarima koji imaju obine akcije ako dividenda koja im pripada po odluci skuptine nije isplaena, do isplate te dividende, srazmerno ueu tih preferencijalnih akcija u osnovnom kapitalu drutva.
1) svaku akciju jedne klase podeliti na dve ili vie akcija te klase, uz istovremeno smanjenje njihove nominalne vrednosti tako da osnovni kapital drutva ostane nepromenjen; 2) spojiti dve ili vie akcija jedne klase u jednu akciju te klase, uz istovremeno poveanje njene nominalne vrednosti tako da osnovni kapital drutva ostane nepromenjen. Drutvo je u obavezi da u sluaju podele ili spajanja akcija istovremeno izmeni statut. Ako bi kao rezultat spajanja ili podele akcija pojedinim akcionarima preostao deo akcije, ti akcionari imaju pravo da od drutva pisanim putem u roku od 30 dana od dana donoenja odluke iz stava 1. ovog lana zahtevaju da dokupe nedostajui deo akcije kako bi stekli jednu celu akciju ili da budu isplaeni od strane drutva za deo akcije koji bi im preostao. Ako je akcionar zahtevao da dokupi nedostajui deo akcije kako bi stekao jednu celu akciju, u obavezi je da u roku iz stava 3. ovog lana uplati drutvu trinu vrednost nedostajueg dela akcije. Ako je akcionar zahtevao da bude isplaen od strane drutva za deo akcije koji bi mu preostao, drutvo je u obavezi da mu u daljem roku od 30 dana od dana prijema tog zahteva isplati taj deo akcije po trinoj vrednosti. Trina vrednost iz st. 4. i 5. utvruje se u skladu sa odredbama lana 259. stav 1. i stav 2. taka 1) ovog zakona. Ako u sluaju iz stava 3. ovog lana dolazi do poveanja osnovnog kapitala, odnosno do smanjenja osnovnog kapitala, a koje u oba sluaja ne prelazi 1% osnovnog kapitala, drutvo nije u obavezi da primeni odredbe ovog zakona o poveanju, odnosno smanjenju osnovnog kapitala, osim odredaba o registraciji tih promena u skladu sa zakonom o registraciji. Ako je drutvo izdalo finansijske instrumente koji se mogu zameniti za obine akcije, u sluaju iz stava 1. ovog lana u obavezi je da istovremeno donese i odluku, odnosno preduzme drugu radnju koja e obezbediti da prava imalaca tih finansijskih instrumenata ostanu nepromenjena. Ako drutvo ne postupi u skladu sa stavom 8. ovog lana, svaki imalac finansijskog instrumenta moe tubom nadlenom sudu traiti da se odluka iz stava 1. ovog lana stavi van snage. Tuba iz stava 9. ovog lana moe se podneti u roku od 30 dana od dana donoenja odluke iz stava 1. ovog lana. Odredbe ovog lana shodno se primenjuju i na akcije bez nominalne vrednosti.
Sve akcije iste klase imaju istu nominalnu vrednost. Nominalna vrednost jedne akcije ne moe biti nia od 100 dinara. Nominalna vrednost preferencijalnih akcija drutva ne moe biti nia od nominalne vrednosti obinih akcija tog drutva.
Odluku iz stava 1. ovog lana donosi skuptina, osim u sluaju izdavanja odobrenih akcija u skladu sa lanom 313. ovog zakona kada tu odluku donosi odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno. Ako odluku iz stava 1. ovog lana donosi skuptina, tom odlukom moe se utvrditi raspon emisione cene uz ovlaenje odboru direktora, odnosno nadzornom odboru ako je upravljanje drutvom dvodomno da posebnom odlukom utvrdi emisionu cenu u okviru tog raspona. Emisiona cena ne moe biti nia od trine vrednosti utvrene u skladu sa lanom 259. ovog zakona, osim u sluaju kada se akcije izdaju u postupku javne ponude u smislu zakona kojim se ureuje trite kapitala kojom akcionarsko drutvo postaje javno akcionarsko drutvo. Emisiona cena ne moe biti nia od nominalne vrednosti akcije, odnosno raunovodstvene vrednosti kod akcija bez nominalne vrednosti. Kada je emisiona cena po kojoj se izdaju akcije vea od njihove nominalne ili raunovodstvene vrednosti, razlika izmeu te dve vrednosti predstavlja emisionu premiju. Drutvo moe odlukom o emisiji odrediti i popust na emisionu cenu, s tim da cena sa popustom ne moe biti manja od nominalne vrednosti akcije, odnosno od raunovodstvene vrednosti kod akcija bez nominalne vrednosti: 1) kod javne ponude, investicionom drutvu koje prua usluge pokroviteljstva u postupku te javne ponude akcija sa obavezom otkupa u smislu zakona kojim se ureuje trite kapitala; 2) kod ponude koja nije javna ponuda, postojeim akcionarima radi ostvarivanja prava preeg upisa iz lana 277. ovog zakona, ako statutom nije iskljuena mogunost ostvarivanja ovog prava pod povlaenim uslovima, pri emu taj popust ne moe biti vei od 10% emisione cene.
Na ogranienja u prenosu akcija iz stava 1. ovog lana shodno se primenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na ogranienja u prenosu udela kod drutva sa ogranienom odgovornou.
upravljanje drutvom dvodomno, da posebnom odlukom utvrdi emisionu cenu u okviru tog raspona. Emisiona cena zamenljivih obveznica ne moe biti manja od: 1) nominalne vrednosti akcija za koje se mogu zameniti, odnosno u sluaju akcija bez nominalne vrednosti njihove raunovodstvene vrednosti; 2) trine vrednosti akcija za koje se mogu zameniti, a koja se utvruje u skladu sa lanom 259. ovog zakona.
3. Osnivanje drutva
Osnivaki akt i prvi statut drutva
lan 264. Akcionari koji osnivaju drutvo potpisuju osnivaki akt drutva. Potpisi na osnivakom aktu overavaju se u skladu sa zakonom kojim se ureuje overa potpisa. Akcionari koji osnivaju drutvo prilikom osnivanja drutva potpisuju i prvi statut drutva.
Ugovor iz stava 1. ovog lana mora biti zakljuen u pisanoj formi. Odredbe ovog lana ne primenjuju se na: 1) ugovore zakljuene u okviru redovnog poslovanja drutva; 2) sticanje stvari ili prava u okviru upravnog ili sudskog postupka; 3) transakcije na tritu kapitala u smislu zakona koji ureuje trite kapitala.
Raspodela dobiti
lan 270. Po usvajanju finansijskih izvetaja za poslovnu godinu dobit te godine rasporeuje se sledeim redom: 1) za pokrie gubitaka prenesenih iz ranijih godina; 2) za rezerve, ako su one predviene posebnim zakonom (zakonske rezerve). Ako nakon rasporeivanja dobiti za svrhe iz stava 1. ovog lana preostane deo dobiti, skuptina ga moe raspodeliti za sledee namene: 1) za rezerve, ako ih je drutvo utvrdilo statutom (statutarne rezerve); 2) za dividendu, u skladu sa ovim zakonom.
Pravo na dividendu
lan 271. Plaanje dividende akcionarima moe se odobriti odlukom o raspodeli dobiti usvojenoj na redovnoj sednici skuptine, kojom se odreuje i iznos dividende (odluka o isplati dividende). Posle donoenja odluke o isplati dividende akcionar kome treba da bude isplaena dividenda postaje poverilac drutva za iznos te dividende.
Drutvo je u obavezi da o odluci o isplati dividende obavesti akcionare kojima se isplauje dividenda u roku od 15 dana od dana donoenja te odluke, shodnom primenom odredaba ovog zakona o obavetavanju akcionara o sednici skuptine. Dividenda na akcije isplauje se akcionarima u skladu sa pravima koja proizilaze iz vrste i klase akcija koje poseduju na dan dividende, a srazmerno broju akcija koje poseduju u ukupnom broju akcija te klase. Sporazum ili akt drutva kojim se pojedinim akcionarima u okviru iste klase akcija daju posebne pogodnosti u pogledu isplate dividende, nitav je.
umanjene za utvrene gubitke i iznos koji se mora uneti u rezerve u skladu sa zakonom ili statutom. Plaanje meudividende akcionarima moe se odobriti i odlukom odbora direktora, odnosno nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno, ako je to odreeno statutom ili odlukom skuptine. Ako se plaanje meudividende odobrava odlukom odbora direktora, odnosno nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno, meudividenda se moe platiti samo u novcu.
Dan dividende
lan 274. Statutom moe se odrediti dan, ili metod njegovog odreivanja, na koji se utvruje spisak akcionara koji imaju pravo na dividendu, odnosno pravo na isplatu po osnovu smanjenja kapitala ili po osnovu likvidacionog ostatka (dan dividende). Ako statutom nije odreen dan dividende, taj dan se odreuje odlukom o isplati dividende, u skladu sa metodom za njegovo odreivanje ako je ona odreena statutom. U sluaju iz stava 2. ovog lana, javno akcionarsko drutvo kao dan dividende ne moe odrediti raniji dan od dana akcionara utvrenog u skladu sa lanom 331. ovog zakona. Ako statutom nije odreen dan dividende za isplatu privremene dividende, taj dan se odreuje odlukom iz lana 273. ovog zakona kojom se odobrava njena isplata. Akcionar koji prenese svoje akcije po osnovu kojih je stekao pravo na dividendu posle dana dividende, a pre isplate dividende, zadrava to pravo.
Akcionari kojima je izvreno plaanje suprotno odredbama ovog lana obavezni su da isti iznos vrate drutvu ako su znali ili su morali znati da se plaanje vri u suprotnosti sa odredbama ovog lana. Zahtev drutva iz stava 4. ovog lana zastareva u roku od pet godina od dana kada je isplata izvrena. Svaki akcionar koji ispunjava uslove iz lana 79. ovog zakona moe podneti derivativnu tubu zbog povrede odredaba stava 5. ovog lana u svoje ime a za raun drutva.
5. Sopstvene akcije
3) minimalnu i maksimalnu cenu za sticanje sopstvenih akcija, ako se sopstvene akcije stiu uz naknadu; 4) nain raspolaganja i cenu po kojoj se steene sopstvene akcije otuuju, odnosno metod utvrivanja te cene, ako se sopstvene akcije otuuju uz naknadu. Izuzetno, drutvo moe sticati sopstvene akcije i bez odluke iz stava 2. taka 1) ovog lana, a na osnovu odluke odbora direktora, odnosno nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno: 1) u sluaju javnog akcionarskog drutva, ako je to neophodno da bi se spreila vea i neposredna teta po drutvo, u kom sluaju je odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno, obavezan da na prvoj sledeoj sednici skuptine akcionare obavesti o razlozima i nainu sticanja sopstvenih akcija, njihovom broju i ukupnoj nominalnoj vrednosti, odnosno ukupnoj raunovodstvenoj vrednosti kod akcija bez nominalne vrednosti, njihovom ueu u osnovnom kapitalu drutva kao i ukupnom iznosu koji je drutvo za njih platilo; 2) ako se sopstvene akcije stiu radi raspodele zaposlenima u drutvu ili povezanom drutvu, ili za nagraivanje lanova odbora direktora, odnosno izvrnog i nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno, ali najvie do 3% bilo koje klase akcija u toku poslovne godine, pod uslovom da je takva mogunost predviena statutom i da su izdvojene rezerve za ove namene. Odbor direktora, odnosno izvrni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno, u obavezi je da prilikom svakog sticanja sopstvenih akcija proveri da li su uslovi iz stava 2. ta. 2) do 4) ovog lana ispunjeni i da o tome saini pisani izvetaj. Tekst pre izmene
Odredbe lana 282. st. 2. do 5. ovog zakona ne primenjuju se ako drutvo stie sopstvene akcije: 1) kao posledicu ostvarivanja prava nesaglasnih akcionara; 2) kao posledicu iskljuenja akcionara; 3) besteretno; 4) kao posledicu statusne promene; 5) po osnovu odluke suda; 6) ako se akcije stiu radi sprovoenja postupka smanjenja kapitala drutva.
Ako po ispunjenju obaveze iz stava 1. ovog lana preostane odreeni broj sopstvenih akcija, drutvo ih moe otuiti treim licima ili ponititi u skladu sa ovim zakonom. Izuzetno, ako je pravo pree kupovine iz stava 1. ovog lana utvreno statutom ono se moe ograniiti ili ukinuti samo odlukom skuptine koja je doneta troetvrtinskom veinom glasova prisutnih akcionara. Cena po kojoj drutvo moe otuiti sopstvene akcije utvruje se shodnom primenom lana 260. ovog zakona. Na ostvarivanje, ograniavanje ili ukidanje prava pree kupovine iz ovog lana shodno se primenjuju odredbe lana 277. ovog zakona.
lan 292. Na sticanje zamenljivih obveznica i varanata shodno se primenjuju odredbe ovog zakona o sticanju sopstvenih akcija iz lana 282. ovog zakona. Ako drutvo stekne svoje zamenljive obveznice ili varante, odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno u obavezi je da ih, bez posebne odluke skuptine, odmah po sticanju poniti. Ponitavanjem zamenljivih obveznica i varanata u skladu sa stavom 2. ovog lana smanjuje se uslovno poveani osnovni kapital drutva, pri emu se ne sprovodi postupak smanjenja osnovnog kapitala. Smanjenje uslovno poveanog osnovnog kapitala registruje se u skladu sa zakonom o registraciji.
Ogranienje iz stava 5. ovog lana ne primenjuje se ako se odluka o izdavanju akcija donosi po osnovu: 1) poveanja osnovnog kapitala koje je rezultat statusne promene; 2) poveanja osnovnog kapitala nenovanim ulozima.
Naini poveanja
lan 295. Osnovni kapital drutva moe se poveati: 1) novim ulozima; 2) uslovno, u skladu sa lanom 301. ovog zakona (uslovno poveanje kapitala); 3) iz nerasporeene dobiti i rezervi drutva raspoloivih za te namene (poveanje iz neto imovine drutva); 4) kao rezultat statusne promene. Pod poveanjem osnovnog kapitala novim ulozima iz stava 1. taka 1) ovog lana smatra se i konverzija duga u osnovni kapital. U javnom akcionarskom drutvu poveanje osnovnog kapitala se ne moe sprovesti konverzijom duga u osnovni kapital. Odredbe o poveanju osnovnog kapitala novim ulozima iz l. 296. do 300. ovog zakona primenjuju se i na izdavanje akcija javnom ponudom ako zakonom kojim se ureuje trite kapitala nije drugaije ureeno.
5) bitne elemente akcija koje se izdaju iz lana 248. ovog zakona, ili kriterijume na osnovu kojih e se ti elementi odrediti; 6) oznaku banke kod koje se vri uplata akcija. Prag uspenosti iz stava 1. taka 2) ovog lana predstavlja odnos izmeu broja upisanih akcija i broja akcija ije je izdavanje utvreno odlukom. Ako se osnovni kapital poveava nenovanim ulozima odluka iz stava 1. ovog lana sadri i: 1) predmet ili pravo koje drutvo stie i procenu njegove vrednosti; 2) ime i druge podatke iz lana 265. ovog zakona o licu koje unosi nenovani ulog; 3) vrstu, klasu, broj i nominalnu vrednost akcija, odnosno raunovodstvenu vrednost akcija kod akcija bez nominalne vrednosti, koje se izdaju po tom osnovu. Procena vrednosti iz stava 3. taka 1) ovog lana vri se u skladu sa lanom 51. ovog zakona. Ako odluka o poveanju osnovnog kapitala nenovanim ulozima ne sadri podatke iz stava 3. ovog lana: 1) pravne radnje koje su preduzete radi unosa nenovanog uloga u drutvo ne proizvode pravno dejstvo prema drutvu; 2) lice koje je akcije upisalo na osnovu nenovanog uloga duno je da emisionu cenu tako upisanih akcija uplati u novcu.
8) podatke o nenovanom ulogu iz lana 296. stav 3. ovog zakona, ako se poveanje kapitala vri nenovanim ulozima; 9) datum kada licu koje upisuje akcije prestaje obaveza koju je preuzelo upisnicom u sluaju neuspene emisije; 10) podatke o licu koje upisuje akcije iz lana 265. stav 1. taka 1) ovog zakona; 11) podatke o vrsti, klasi i broju akcija koje se upisuju. Drutvo je duno da odlukom iz lana 296. ovog zakona utvrdi nain na koji e obrazac upisnice sa podacima iz stava 2. ta. 1) do 9) ovog lana biti uinjen dostupnim zainteresovanim licima. Lice upisuje akcije unoenjem podataka iz stava 1. ta. 10) i 11) ovog lana u upisnicu i podnoenjem potpisane upisnice drutvu ili licu koje je drutvo ovlastilo da sprovede postupak upisa akcija. Drutvo moe odlukom iz lana 296. ovog zakona propisati i nain identifikacije lica koja podnose upisnicu drutvu.
lan 299. Ako je poveanje kapitala po osnovu novih uloga uspelo u smislu l. 296. i 298. ovog zakona, drutvo podnosi zahtev za upis novoizdatih akcija i njihovih imalaca u Centralni registar preko lana Centralnog registra, u roku od pet radnih dana od dana okonanja upisa i uplate. Uz zahtev iz stava 1. ovog lana dostavlja se: 1) odluka o izdavanju akcija; 2) dokaz o registraciji odluke iz take 1) ovog stava u skladu sa zakonom o registraciji; 3) spisak lica koja su upisala i uplatila akcije, sa pojedinano oznaenim brojem upisanih i uplaenih akcija i ukupnim iznosom uplaenih akcija, sa pisanom izjavom zakonskog zastupnika drutva o tanosti tih podataka; 4) potvrda lana Centralnog registra i banke kod koje je vrena uplata akcija o upisanim i uplaenim akcijama; 5) pisana izjava zakonskog zastupnika drutva o uspenosti emisije i ispunjenosti uslova iz lana 298. st. 1. i 3. ovog zakona; 6) primerak ugovora zakljuenog izmeu drutva i lana Centralnog registra u pogledu usluga u vezi sa tim poveanjem kapitala. Centralni registar donosi akt kojim propisuje formu zahteva iz stava 1. ovog lana i dokumentaciju koja se prilae uz taj zahtev. Ako su akcije izdate javnom ponudom, upis izdatih akcija i njihovih zakonitih imalaca u Centralni registar vri se u skladu sa zakonom koji ureuje trite kapitala.
6.2.2. Uslovno poveanje osnovnog kapitala Osnovi i iznos uslovnog poveanja osnovnog kapitala
lan 301.
Uslovno poveanje osnovnog kapitala drutva sprovodi se samo u obimu potrebnom za: 1) ostvarivanje prava imalaca zamenljivih obveznica na konverziju u akcije drutva; 2) ostvarivanje prava imalaca varanata na kupovinu akcija drutva; 3) ostvarivanje prava zaposlenih, direktora i lanova nadzornog odbora, ako je upravljanje drutvom dvodomno, na kupovinu akcija drutva, ako je to odreeno statutom; 4) sprovoenje postupka statusne promene. Iznos poveanja osnovnog kapitala iz stava 1. ovog lana u momentu donoenja odluke ne moe biti vei od 50% osnovnog kapitala drutva, osim u sluaju iz stava 1. taka 3) ovog lana kada ne moe biti vei od 3% osnovnog kapitala drutva. Odluka skuptine o uslovnom poveanju osnovnog kapitala koja nije u skladu sa odredbama ovog lana nitava je. Tekst pre izmene
Sadraj odluke
lan 302. Odluka o uslovnom poveanju osnovnog kapitala drutva sadri naroito: 1) iznos i namenu uslovnog poveanja osnovnog kapitala; 2) kategorije lica koja imaju pravo na upis akcija i uslove i rokove za ostvarivanje tog prava; 3) rok u kome se moe sprovesti poveanje osnovnog kapitala; 4) cenu po kojoj se stiu akcije ili metod po kojoj se ona moe odrediti; 5) bitne elemente akcija koje se izdaju iz lana 248. ovog zakona.
Akcije se mogu izdati u zamenu za zamenljive obveznice samo ako se razlika izmeu iznosa za koji su izdate te obveznice i iznosa osnovnog kapitala koji predstavljaju te akcije pokrije iz rezervi raspoloivih za te namene ili uplatom odgovarajueg novanog iznosa od strane imalaca tih obveznica.
Upis akcija i akcionara u Centralni registar i registracija uslovnog poveanja osnovnog kapitala
lan 304. Na upis akcija i akcionara u Centralni registar, kao i na registraciju poveanja osnovnog kapitala u sluaju iz lana 303. ovog zakona shodno se primenjuju odredbe l. 299. i 300. ovog zakona.
6.2.3. Poveanje osnovnog kapitala iz neto imovine drutva Pretvaranje nerasporeene dobiti i rezervi u osnovni kapital
lan 305. Poveanje osnovnog kapitala drutva iz neto imovine drutva vri se pretvaranjem nerasporeene dobiti i rezervi u osnovni kapital drutva. Nerasporeena dobit i rezerve drutva mogu se pretvoriti u osnovni kapital samo ako drutvo nije iskazalo gubitak u finansijskim izvetajima na osnovu kojih se donosi odluka o poveanju osnovnog kapitala. Izuzetno od stava 1. ovog lana, drutvo moe, pod uslovom da prethodno izvri pokrie gubitka iz stava 2. ovog lana, poveati osnovni kapital iz nerasporeene dobiti i rezervi koje preostanu po pokriu tog gubitka. U osnovni kapital se mogu pretvoriti samo rezerve koje se mogu koristiti za te namene.
Sadraj odluke
lan 307. Odluka o poveanju osnovnog kapitala iz neto imovine drutva sadri naroito: 1) ukupan iznos poveanja osnovnog kapitala; 2) iznos i vrstu rezervi odnosno iznos nerasporeene dobiti koja se pretvara u osnovni kapital; 3) naznaku da li se izdaju nove akcije ili se postojeim akcijama poveava nominalna vrednost, odnosno raunovodstvena vrednost kod akcija bez nominalne vrednosti; 4) bitne elemente akcija koje se izdaju iz lana 248. ovog zakona, ako se poveanje osnovnog kapitala vri izdavanjem novih akcija.
Pravo na dividendu
lan 310. Akcije steene poveanjem osnovnog kapitala iz neto imovine drutva, odnosno iznos poveanja nominalne vrednosti ili raunovodstvene vrednosti kod akcija bez nominalne vrednosti, daju pravo na dividendu za celu poslovnu godinu u kojoj je doneta odluka o poveanju osnovnog kapitala, ako tom odlukom nije drugaije odreeno.
Odlukom o poveanju osnovnog kapitala iz neto imovine drutva moe se odrediti da akcije steene poveanjem osnovnog kapitala iz neto imovine drutva, odnosno iznos poveanja nominalne vrednosti ili raunovodstvene vrednosti kod akcija bez nominalne vrednosti uestvuju u raspodeli dividendi i za prethodnu poslovnu godinu, ako se ta odluka donese pre odluke o raspodeli dobiti za prethodnu poslovnu godinu.
Skuptina donosi odluku o odobrenim akcijama koja sadri bitne elemente odobrenih akcija, a moe da sadri i ovlaenje za odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno da te odobrene akcije izda u roku odreenom tom odlukom. Rok iz stava 3. ovog lana ne moe biti dui od pet godina od dana donoenja odluke i moe biti produen izmenom statuta ili odlukom skuptine, pre njegovog isteka, s tim to svako takvo produenje moe biti za period koji ne moe biti dui od pet godina. Izuzetno od stava 3. ovog lana, odluka skuptine nije potrebna ako su svi elementi propisani stavom 3. ovog lana utvreni statutom. Odluka iz stava 3. ovog lana registruje se u skladu sa zakonom o registraciji.
Odluka o smanjenju osnovnog kapitala koja je doneta suprotno naelu jednakog tretmana nitava je.
Zatita poverilaca
lan 319. Registar privrednih subjekata objavljuje odluku o smanjenju osnovnog kapitala drutva u neprekidnom trajanju od tri meseca poev od dana registracije u skladu sa lanom 314. stav 3. ovog zakona. Drutvo je duno da poveriocima koji su poznati drutvu, a ija pojedinana potraivanja iznose najmanje 2.000.000 dinara u protivvrednosti bilo koje valute po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan registracije odluke o smanjenju osnovnog kapitala u skladu sa lanom 314. stav 3. ovog zakona uputi i pisano obavetenje o toj odluci, najkasnije 30 dana po sprovedenoj registraciji te odluke. Poverioci ija su potraivanja, nezavisno od datuma dospea, nastala pre isteka roka od 30 dana od dana objave odluke o smanjenju osnovnog kapitala drutva u skladu sa stavom 1. ovog lana mogu pisanim putem traiti od drutva obezbeenje tih potraivanja do isteka perioda objave te odluke iz stava 1. ovog lana. Poverioci koji su traili obezbeenje potraivanja u skladu sa stavom 3. ovog lana i koji od drutva ne dobiju obezbeenje tih potraivanja u roku od tri meseca po isteku roka iz stava 1. ovog lana, niti im drutvo izmiri ta potraivanja, mogu tubom protiv drutva pred nadlenim sudom traiti ustanovljavanje obezbeenja svojih potraivanja, pod uslovom da dokau da je izmirenje njihovih potraivanja ugroeno predmetnim smanjenjem osnovnog kapitala. Prilikom odluivanja po tubi iz stava 3. ovog lana sud e posebno voditi rauna o tome da li je traeno obezbeenje neophodno u cilju zatite poverilaca imajui u vidu imovinu drutva. Izuzetno od stava 3. ovog lana, obezbeenje potraivanja ne mogu traiti: 1) poverioci ija potraivanja spadaju u prvi ili drugi isplatni red u smislu zakona kojim se ureuje steaj; 2) poverioci ije je potraivanje obezbeeno. U sluaju smanjenja osnovnog kapitala drutvo moe vriti plaanja akcionarima samo po isteku roka od 30 dana od dana registracije smanjenja osnovnog kapitala u skladu sa zakonom o registraciji.
Odredbe lana 319. ovog zakona o zatiti poverilaca ne primenjuju se u sledeim sluajevima: 1) kada se ponitavaju sopstvene akcije koje je drutvo besteretno steklo i koje su u potpunosti uplaene; 2) kada se akcije koje su u potpunosti uplaene povlae i ponitavaju isplatom na teret sredstava rezervi koje se mogu koristiti za te namene, pri emu je drutvo u obavezi da potuje odredbe lana 275. ovog zakona o ogranienjima plaanja; 3) kada se kod akcija bez nominalne vrednosti njihovim povlaenjem i ponitenjem istovremeno poveava uee preostalih akcija u osnovnom kapitalu drutva, odnosno kod akcija sa nominalnom vrednou poveava nominalna vrednost preostalih akcija tako da ne doe do smanjenja osnovnog kapitala drutva; 4) kada se sa povlaenjem i ponitenjem akcija istovremeno izdaju nove akcije u nominalnoj vrednosti povuenih akcija, odnosno raunovodstvenoj vrednosti kod akcija bez nominalne vrednosti.
Izuzeci od primene odredaba o zatiti poverilaca kod smanjenja osnovnog kapitala bez promene neto imovine drutva
lan 321. Na smanjenje osnovnog kapitala drutva koje nema za posledicu promenu neto imovine drutva ne primenjuju se odredbe lana 319. ovog zakona o zatiti poverilaca. Neto imovina drutva ne menja se u sluaju smanjenja osnovnog kapitala kojim se: 1) pokrivaju gubici drutva; 2) stvaraju ili poveavaju rezerve za pokrivanje buduih gubitaka drutva ili za poveanje osnovnog kapitala iz neto imovine drutva. Smanjenje osnovnog kapitala drutva iz stava 2. taka 1) ovog lana moe se vriti samo ako drutvo ne raspolae nerasporeenom dobiti i rezervama koje se mogu koristiti za te namene i u iznosu koji ne moe biti vei od iznosa gubitaka koji se pokrivaju. Rezerve iz stava 2. taka 2) ovog lana po sprovedenom smanjenju kapitala ne mogu biti vee od 10% osnovnog kapitala. Smanjenje kapitala u skladu sa odredbama ovog lana ne moe biti osnov za isplate akcionarima ili oslobaanje akcionara od obaveza uplate, odnosno unosa upisanih, a neuplaenih, odnosno neunetih uloga u drutvo.
Nakon registracije odluke o smanjenju osnovnog kapitala drutva, drutvo podnosi Centralnom registru zahtev za upis promena proisteklih iz smanjenja osnovnog kapitala uz koji podnosi: 1) odluku o smanjenju osnovnog kapitala; 2) dokaz o registraciji odluke iz take 1) ovog stava u skladu sa zakonom o registraciji; 3) podatke o promenama koje se upisuju i akcionarima na ijim raunima se promene upisuju; 4) pisanu izjavu predsednika odbora direktora, kao i predsednika nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno, o ispunjenosti zakonom propisanih uslova za smanjenje kapitala. Zahtev iz stava 1. ovog lana podnosi se u roku od pet radnih dana od dana registracije odluke o smanjenju osnovnog kapitala u skladu sa zakonom o registraciji. U sluaju smanjenja kapitala koje je drutvo bilo duno da sprovede u skladu sa lanom 319. ovog zakona, drutvo zahtev iz stava 1. ovog lana dostavlja nakon sprovedenog postupka zatite poverilaca, uz koji pored dokumentacije iz stava 1. ovog lana podnosi i: 1) dokaz o objavljivanju odluke iz stava 1. taka 1) ovog lana u skladu sa lanom 319. ovog zakona; 2) pisanu izjavu predsednika odbora direktora, kao i predsednika nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno, da su sva potraivanja ije obezbeenje ili izmirenje je traeno od strane poverilaca u skladu sa lanom 319. stav 3. ovog zakona obezbeena odnosno izmirena, odnosno da ti poverioci u propisanom roku nisu podneli tubu nadlenom sudu, odnosno da je nadleni sud odbio da naloi ustanovljavanje obezbeenja u korist tih poverilaca. Direktori i lanovi nadzornog odbora odgovaraju solidarno poveriocima drutva za tetu koja nastane kao posledica sprovedenog smanjenja osnovnog kapitala drutva ako je izjava iz stava 1. taka 4) ili izjava iz stava 2. taka 2) ovog lana bila netana.
Odluka o smanjenju osnovnog kapitala drutva ispod minimalnog osnovnog kapitala iz lana 293. ovog zakona moe se doneti samo pod uslovom da se istovremeno sprovede i poveanje osnovnog kapitala u skladu sa lanom 325. ovog zakona tako da kao rezultat tog smanjenja i poveanja osnovni kapital drutva bude najmanje jednak minimalnom iznosu osnovnog kapitala iz lana 293. ovog zakona. U sluaju iz stava 1. ovog lana, ako drutvo ne donese istovremeno i odluku o poveanju osnovnog kapitala u skladu sa tim stavom i ne sprovede to poveanje, odluka o smanjenju osnovnog kapitala nitava je.
7. Upravljanje drutvom
Organi drutva
lan 326. Upravljanje drutvom moe biti organizovano kao jednodomno ili dvodomno. U sluaju jednodomnog upravljanja, organi drutva su: 1) skuptina; 2) jedan ili vie direktora, odnosno odbor direktora. U sluaju dvodomnog upravljanja, organi drutva su: 1) skuptina; 2) nadzorni odbor; 3) jedan ili vie izvrnih direktora, odnosno izvrni odbor. U jednolanom drutvu funkciju skuptine vri jedini akcionar drutva. Statutom se odreuje da li je upravljanje drutvom jednodomno ili dvodomno. Promena vrste organizacije upravljanja vri se izmenom statuta.
7.1. Skuptina
7.1.1. Opta pravila Primena odredaba o skuptini
lan 327. Odredbe ovog zakona koje se odnose na skuptinu drutva primenjuju se na sva akcionarska drutva nezavisno od vrste organizacije upravljanja.
Nadlenost skuptine
lan 329. Skuptina odluuje o: 1) izmenama statuta; 2) poveanju ili smanjenju osnovnog kapitala, kao i svakoj emisiji hartija od vrednosti; 3) broju odobrenih akcija;
4) promenama prava ili povlastica bilo koje klase akcija; 5) statusnim promenama i promenama pravne forme; 6) sticanju i raspolaganju imovinom velike vrednosti; 7) raspodeli dobiti i pokriu gubitaka; 8) usvajanju finansijskih izvetaja, kao i izvetaja revizora ako su finansijski izvetaji bili predmet revizije; 9) usvajanju izvetaja odbora direktora, odnosno nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno; 10) naknadama direktorima, odnosno lanovima nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno, odnosno pravilima za njihovo odreivanje, ukljuujui i naknadu koja se isplauje u akcijama i drugim hartijama od vrednosti drutva; 11) imenovanju i razreenju direktora; 12) imenovanju i razreenju lanova nadzornog odbora, ako je upravljanje drutvom dvodomno; 13) pokretanju postupka likvidacije, odnosno podnoenju predloga za steaj drutva; 14) izboru revizora i naknadi za njegov rad; 15) drugim pitanjima koja su u skladu sa ovim zakonom stavljena na dnevni red sednice skuptine; 16) drugim pitanjima u skladu sa ovim zakonom i statutom.
Sednice skuptine
lan 330. Sednice skuptine mogu biti redovne ili vanredne.
Dan akcionara
lan 331. Dan akcionara je dan na koji se utvruje spisak akcionara koji imaju pravo na uee u radu sednice skuptine i pada na deseti dan pre dana odravanja te sednice. Spisak akcionara iz stava 1. ovog lana drutvo utvruje na osnovu izvoda iz jedinstvene evidencije akcionara Centralnog registra. Akcionar sa spiska iz stava 1. ovog lana koji nakon dana akcionara na tree lice prenese svoje akcije zadrava pravo da uestvuje u radu te sednice skuptine po osnovu akcija koje je posedovao na dan akcionara.
Odbor direktora, odnosno izvrni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno duan je da svakom akcionaru sa spiska iz stava 1. ovog lana na njegov pisani zahtev, koji moe biti poslat i elektronskim putem, bez odlaganja, a najkasnije narednog radnog dana od dana prijema zahteva, dostavi taj spisak u pisanoj ili elektronskoj formi. Izuzetno od stava 4. ovog lana, u sluaju javnog akcionarskog drutva koje ima preko 10.000 akcionara na dan akcionara, smatrae se da je drutvo izvrilo obavezu iz tog stava ako akcionarima koji su podneli zahtev omogui uvid u spisak iz stava 1. ovog lana u prostorijama drutva poev od narednog radnog dana od dana akcionara pa do radnog dana koji prethodi danu odravanja sednice skuptine, o emu je duno da obavesti akcionare u pozivu za sednicu skuptine.
Predsednik skuptine
lan 333. Sednicom skuptine predsedava predsednik skuptine odreen statutom, odnosno lice koje skuptina na svakoj sednici bira u skladu sa statutom ili poslovnikom skuptine, a ako statut i poslovnik skuptine ne propisuju postupak za izbor predsednika skuptine predsednik skuptine je lice koje poseduje ili predstavlja najvei pojedinani broj glasova obinih akcija u odnosu na ukupan broj glasova prisutnih akcionara sa obinim akcijama. Ako je statutom skuptine predvieno da predsednika skuptine bira skuptina, statutom ili poslovnikom skuptine moe se odrediti da jednom izabran predsednik skuptine vri tu funkciju i na svim narednim sednicama skuptine, do izbora novog predsednika u skladu sa statutom odnosno poslovnikom skuptine. Izuzetno, sednicom skuptine predsedava lice koje je sud u skladu sa lanom 339. ovog zakona odredio da vri funkciju predsednika skuptine.
Poslovnik skuptine
lan 334. Skuptina na prvoj sednici na predlog predsednika skuptine ili akcionara koji poseduju ili predstavljaju najmanje 10% glasova prisutnih akcionara veinom glasova prisutnih akcionara usvaja poslovnik o radu skuptine (poslovnik skuptine), osim ako je vea veina predviena statutom.
Poslovnikom skuptine blie se utvruje nain rada i odluivanja skuptine u skladu sa ovim zakonom i statutom. Skuptina na svakoj sednici moe, na predlog predsednika skuptine ili akcionara koji poseduju ili predstavljaju najmanje 10% glasova prisutnih akcionara, veinom iz stava 1. ovog lana usvojiti izmene i dopune poslovnika skuptine.
Poziv za sednicu
lan 335. Poziv akcionarima za sednicu skuptine (u daljem tekstu: poziv za sednicu) sadri naroito: 1) dan slanja poziva; 2) vreme i mesto odravanja sednice; 3) predlog dnevnog reda sednice, sa jasnom naznakom o kojim takama dnevnog reda se predlae da skuptina donese odluku i navoenjem klase i ukupnog broja akcija koja o toj odluci glasa i veini koja je potrebna za donoenje te odluke; 4) obavetenje o nainima na koji se mogu preuzeti materijali za sednicu; 5) pouku o pravima akcionara u vezi sa ueem u radu skuptine i jasno i precizno obavetenje o pravilima za njihovo ostvarivanje, koja pravila moraju biti u skladu sa ovim zakonom, statutom i poslovnikom skuptine; 6) formular za davanje punomoja, ako je drutvo propisalo obaveznu upotrebu tog formulara u skladu sa lanom 344. ovog zakona; 7) obavetenje o danu akcionara i objanjenje da samo akcionari koji su akcionari drutva na taj dan imaju pravo na uee u radu skuptine. Obavetenje iz stava 1. taka 7) ovog lana naroito sadri: 1) podatke o pravima akcionara na predlaganje dnevnog reda i pravima na postavljanje pitanja, uz navoenje rokova u kojima se ta prava mogu koristiti, pri emu to obavetenje moe da sadri i samo te rokove pod uslovom da je u njemu jasno navedeno da su detaljne informacije o korienju tih prava dostupne na internet stranici drutva; 2) opis procedure za glasanje preko punomonika, a naroito informaciju o nainu na koji drutvo omoguava akcionarima dostavu obavetenja o imenovanju punomonika elektronskim putem; 3) opis procedure za glasanje u odsustvu, kao i za glasanje elektronskim putem ako je to predvieno statutom, ukljuujui i formulare za takvo glasanje. Poziv za sednicu upuuje se licima koja su akcionari drutva na dan na koji je odbor direktora, odnosno nadzorni odbor doneo odluku o sazivanju skuptine, odnosno na dan donoenja odluke suda ako se sednica skuptine saziva po nalogu suda, i to:
1) na adrese akcionara iz jedinstvene evidencije akcionara, a dostavljanje se smatra izvrenim danom slanja preporuene poiljke potom na tu adresu, odnosno elektronskom potom ako je akcionar dao pisanu saglasnost za takav nain slanja ili 2) objavljivanjem na internet stranici drutva i na internet stranici registra privrednih subjekata. Javno akcionarsko drutvo duno je da poziv za sednicu objavi i na internet stranici regulisanog trita, odnosno multilateralne trgovake platforme gde su ukljuene njegove akcije, a objavu uvek vri i na svojoj internet stranici. Objava u skladu sa stavom 3. taka 2) i stavom 4. ovog lana mora trajati najmanje do dana odravanja sednice. Statutom drutva se moe predvideti da se poziv za sednicu upuuje i objavljivanjem u najmanje jednom visokotiranom dnevnom listu koji se distribuira na celoj teritoriji Republike Srbije. Drutvo nije duno da u pozivu za sednicu navede elemente iz stava 1. ta. 4), 6) i 7) ovog lana, ako u pozivu za sednicu naznai internet stranice sa kojih se mogu preuzeti ti podaci, odnosno dokumenti. Drutvo je u obavezi da snosi sve trokove objavljivanja i slanja poziva za sednicu. Ako iz tehnikih razloga drutvo nije u mogunosti da formulare iz stava 2. taka 3) ovog lana objavi na svojoj internet stranici, drutvo je u obavezi da na svojoj internet stranici naznai na koji nain se ti formulari mogu pribaviti u papirnoj formi, u kom sluaju je u obavezi da te formulare dostavi putem pote i bez ikakve naknade svakom akcionaru koji to zatrai. Materijali za sednicu skuptine moraju se staviti na raspolaganje akcionarima istovremeno sa slanjem poziva: 1) linim preuzimanjem ili putem punomonika, u seditu drutva u redovno radno vreme ili 2) na internet stranici drutva, tako da ih akcionari mogu preuzeti u celosti. Statutom se mogu predvideti i dodatni naini za stavljanje na raspolaganje materijala za sednicu akcionarima drutva. Javno akcionarsko drutvo je duno da na svojoj internet stranici, uz poziv za sednicu, objavi i ukupan broj akcija i prava glasa na dan objave poziva, ukljuujui i broj akcija svake klase koja ima pravo glasa po takama dnevnog reda sednice. Sednica skuptine drutva koje nije javno akcionarsko drutvo moe se odrati i bez primene odredaba ovog lana ako svi akcionari prisustvuju sednici i ako se ni jedan akcionar tome ne protivi.
Dnevni red
lan 336.
Dnevni red utvruje se odlukom o sazivanju sednice skuptine koju donosi odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno. Skuptina moe odluivati i raspravljati samo o takama na dnevnom redu.
Glasanje u odsustvu
lan 340. Akcionari mogu da glasaju pisanim putem bez prisustva sednici, uz overu svog potpisa na formularu za glasanje u skladu sa zakonom kojim se ureuje overa potpisa. Statutom se moe iskljuiti obaveza overe potpisa iz stava 1. ovog lana. Akcionar koji je glasao u odsustvu smatra se prisutnim na sednici prilikom odluivanja o takama dnevnog reda po kojima je glasao.
Statutom i poslovnikom skuptine moe se urediti postupak za postavljanje pitanja iz stava 1. ovog lana iskljuivo radi omoguavanja identifikacije akcionara, odravanja reda na sednici, odgovarajue pripreme sednice, kao i zatite poslovne tajne i poslovnih interesa drutva. Direktor, odnosno lan nadzornog odbora moe dati jedan odgovor na vie pitanja koja imaju istu sadrinu. U sluaju da direktor, odnosno lan nadzornog odbora uskrati davanje odgovora akcionaru, ta injenica i razlog iz kojeg je uskraeno davanje odgovora unee se u zapisnik sa sednice.
Punomoje za glasanje
lan 344. Akcionar ima pravo da putem punomoja ovlasti odreeno lice da u njegovo ime uestvuje u radu skuptine, ukljuujui i pravo da u njegovo ime glasa (u daljem tekstu: punomoje za glasanje). Punomonik iz stava 1. ovog lana ima ista prava u pogledu uea u radu sednice skuptine kao i akcionar koji ga je ovlastio. Drutvo ne moe da propie posebne uslove koje mora da ispunjava punomonik niti ograniiti njihov broj. Ako je punomoje za glasanje izdato veem broju lica, smatrae se da je svako od punomonika ponaosob ovlaen za glasanje. Ako sednici pristupi vie od jednog punomonika istog akcionara po osnovu istih akcija, drutvo e kao punomonika prihvatiti lice sa najkasnijim datumom na punomoju za glasanje, a ako ima vie od jednog punomoja za glasanje koja imaju isti najkasniji datum drutvo je ovlaeno da kao punomonika prihvati samo jedno od tih lica.
Punomoje za glasanje daje se u pisanoj formi i sadri naroito: 1) ime, odnosno poslovno ime akcionara, sa svim podacima iz lana 265. stav 1. taka 1) ovog zakona; 2) ime punomonika, sa svim podacima iz lana 265. stav 1. taka 1) ovog zakona; 3) broj, vrstu i klasu akcija za koje se punomoje izdaje. Ako fiziko lice daje punomoje za glasanje ono mora biti overeno u skladu sa zakonom kojim se ureuje overa potpisa, osim ako je ta obaveza iskljuena statutom. Punomoje za glasanje moe se dati i elektronskim putem, ako je drutvo omoguilo takav nain davanja punomoja. Javno akcionarsko drutvo je duno da omogui davanje punomoja za glasanje elektronskim putem. Ako se punomoje daje elektronskim putem ono mora biti potpisano kvalifikovanim elektronskim potpisom u skladu sa zakonom kojim se ureuje elektronski potpis. Statutom javnog drutva mora se predvideti najmanje jedan nain na koji akcionar ili punomonik moe obavestiti drutvo o datom punomoju za glasanje elektronskim putem, pri emu se mogu propisivati samo formalni zahtevi koji su neophodni za identifikaciju akcionara i utvrivanje sadrine punomoja za glasanje. Drutvo moe propisati obaveznu upotrebu odreenog formulara za davanje punomoja, pod uslovom da taj formular omoguava davanje punomoja sa instrukcijama po svakoj taki dnevnog reda. Statutom ili poslovnikom skuptine moe se predvideti da su akcionar ili punomonik duni da kopiju punomoja dostave drutvu pre dana odravanja sednice, s tim to kao poslednji dan za dostavu punomoja za glasanje ne moe biti odreen dan koji prethodi danu odravanja sednice vie od tri radna dana. Ako punomoje za glasanje sadri uputstva ili naloge za ostvarivanje prava glasa, punomonik je duan da postupa po njima, a ako punomoje ne sadri uputstvo punomonik je duan da glasa savesno i u najboljem interesu akcionara. Nalozi i uputstva iz stava 14. ovog lana moraju biti jasni i precizni i dati po takama dnevnog reda. Nakon odravanja sednice, punomonik je duan da obavesti akcionara o nainu na koji je glasao na sednici. Punomonik je odgovoran za tetu akcionaru ako pravo glasa vri u suprotnosti sa odredbom stava 14. ovog lana i ta odgovornost se ne moe unapred ili naknadno ograniiti ili iskljuiti. Ako je u punomoju za glasanje navedeno da se daje za jednu sednicu skuptine, ono vai i za ponovljenu sednicu.
Ako u punomoju za glasanje nije navedeno da se daje za jednu sednicu skuptine, ono vai i za sve naredne sednice skuptine do opoziva, odnosno do isteka perioda na koji je dato. Punomoje za glasanje nije prenosivo. Ako je punomonik pravno lice, ono pravo glasa vri preko svog zakonskog zastupnika ili drugog za to posebno ovlaenog lica, koje moe iskljuivo biti lan organa tog pravnog lica ili njegov zaposleni. Tekst pre izmene
lan 347. Ako je u pozivu za sednicu akcionarima predloeno jedno ili vie lica kojima akcionari mogu dati punomoje za glasanje, za svako od tih lica se u tom pozivu moraju navesti sve injenice i okolnosti od znaaja za utvrivanje postojanja sukoba interesa iz lana 345. ovog zakona. Lica iz stava 1. ovog lana duna su da odbor direktora, odnosno izvrni i nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno obaveste o svim injenicama i okolnostima iz stava 1. ovog lana odmah po saznanju o postojanju tih injenica ili okolnosti.
Pristupanje na sednicu
lan 350. Statutom ili poslovnikom skuptine moe se odrediti nain identifikacije akcionara i njihovih punomonika koja prisustvuju sednici i koji uestvuju u njenom radu. Procedura odreena u skladu sa stavom 1. ovog lana mora biti ograniena iskljuivo na utvrivanje identiteta lica i to samo u meri u kojoj je to potrebno radi ostvarenja tog cilja. Ako statutom i poslovnikom skuptine nije odreena procedura iz stava 1. ovog lana, identitet lica koja pristupaju na sednicu utvruje se: 1) za fizika lica, uvidom u lini identifikacioni dokument sa slikom na licu mesta; 2) za pravna lica, dokazom o svojstvu ovlaenog lica tog pravnog lica i uvidom u lini identifikacioni dokument sa slikom na licu mesta. Dokazom iz stava 3. taka 2) ovog lana smatra se izvod iz odgovarajueg registra, i posebno ovlaenje koje glasi na ime tog lica ako to lice nije upisano u izvodu iz registra kao zastupnik drutva.
Kvorum
lan 351. Kvorum za sednicu skuptine ini obina veina od ukupnog broja glasova klase akcija sa pravom glasa po predmetnom pitanju, ako statutom nije odreena vea veina. Sopstvene akcije date klase, kao i akcije date klase ije je pravo glasa suspendovano, ne uzimaju se u obzir prilikom utvrivanja kvoruma. U kvorum se raunaju i glasovi akcionara koji su glasali u odsustvu ili elektronskim putem. Kvorum na sednici skuptine utvruje se pre poetka rada skuptine.
Skuptina moe odluivati po predmetnom pitanju samo ako sednici skuptine prisustvuju ili su na njoj predstavljeni akcionari koji poseduju ili predstavljaju potreban broj glasova klase akcija sa pravom glasa po tom pitanju.
Ponovljena sednica
lan 352. Ako je sednica skuptine akcionarskog drutva odloena zbog nedostatka kvoruma, moe biti ponovo sazvana sa istim dnevnim redom tako da se odri najkasnije 30, a najranije 15 dana raunajui od dana neodrane sednice (ponovljena sednica). Poziv za ponovljenu sednicu upuuje se akcionarima najkasnije deset dana pre dana predvienog za odravanje ponovljene sednice. Ako je dan odravanja ponovljene sednice unapred odreen u pozivu za neodranu sednicu, ponovljena sednica e biti odrana na taj dan. Dan iz stava 3. ovog lana ne moe biti dan koji pada ranije od osmog ni kasnije od tridesetog dana raunajui od dana neodrane sednice. Dan akcionara neodrane sednice vai i za ponovljenu sednicu.
Komisija za glasanje
lan 355. Predsednik skuptine imenuje zapisniara i lanove komisije za glasanje, ako statutom ili poslovnikom skuptine nije drugaije odreeno. Komisija za glasanje koja se sastoji od najmanje tri lana: 1) utvruje spisak lica koja uestvuju u radu sednice, a posebno akcionara i njihovih punomonika, pri emu posebno navodi koje akcionare ti punomonici zastupaju, osim u sluaju akcionara ije akcije kastodi banka dri u svoje ime a njihov raun; 2) utvruje ukupan broj glasova i broj glasova svakog od prisutnih akcionara i punomonika, kao i postojanje kvoruma za rad skuptine; 3) utvruje valjanost svakog punomoja i uputstva u svakom punomoju; 4) broji glasove; 5) utvruje i objavljuje rezultate glasanja; 6) predaje glasake listie odboru direktora, odnosno izvrnom odboru ako je upravljanje drutvom dvodomno na uvanje; 7) vri i druge poslove u skladu sa statutom i poslovnikom skuptine. Komisija za glasanje duna je da postupa nepristrasno i savesno prema svim akcionarima i punomonicima i o svom radu podnosi potpisani pisani izvetaj. lanovi komisije za glasanje ne mogu biti direktori, lanovi nadzornog odbora, kandidati za te funkcije, kao ni sa njima povezana lica.
Rezultati glasanja
lan 356. Predsednik skuptine je duan da za svaku odluku o kojoj su akcionari glasali utvrdi ukupan broj akcija akcionara koji su uestvovali u glasanju, procenat osnovnog kapitala koji te akcije predstavljaju, ukupan broj glasova i broj glasova za i protiv te odluke kao i broj glasova akcionara koji su se uzdrali od glasanja. Izuzetno od stava 1. ovog lana, u javnim akcionarskim drutvima predsednik skuptine je ovlaen da utvrdi samo postojanje potrebne veine za donoenje odreene odluke ako se tome ne protivi nijedan prisutni akcionar. Javno akcionarsko drutvo je u obavezi da najkasnije u roku od tri dana od dana odrane sednice na svojoj internet stranici objavi donete odluke i rezultate glasanja po svim takama dnevnog reda o kojima su akcionari glasali. Informacije iz stava 3. ovog lana moraju da budu dostupne na internet stranici drutva najmanje 30 dana.
Drutvo koje ne postupi u skladu sa st. 3. i 4. ovog lana duno je da svakom akcionaru na zahtev dostavi informacije iz stava 3. ovog lana u roku od osam dana od dana prijema zahteva. Ako drutvo propusti da postupi u skladu sa stavom 5. ovog lana, podnosilac zahteva moe u daljem roku od 30 dana traiti da nadleni sud u vanparninom postupku naloi drutvu da dostavi predmetne informacije.
Veina za odluivanje
lan 358. Skuptina donosi odluke obinom veinom glasova prisutnih akcionara koji imaju pravo glasa po odreenom pitanju, osim ako je ovim zakonom ili statutom za pojedina pitanja odreen vei broj glasova. Prilikom utvrivanja broja glasova prisutnih akcionara za potrebe utvrivanja veine za odluivanje u obzir se uzimaju i glasovi akcionara koji su glasali pisanim ili elektronskim putem.
Ugovori o glasanju
lan 359. Ugovor kojim se akcionar ili punomonik akcionara obavezuje da e glasati po predlozima ili uputstvima drutva, direktora ili lana nadzornog odbora, ako je upravljanje drutvom dvodomno, nitav je. Ugovor kojim se akcionar obavezuje da e koristiti pravo glasa na odreeni nain ili da nee glasati, u zamenu za pogodnosti ili druge usluge koje mu odobri drutvo, direktor ili lan nadzornog odbora, nitav je.
Nain glasanja
lan 360. Glasanje moe biti javno ili tajno. Statutom, poslovnikom skuptine ili odlukom skuptine koja vai samo za tu sednicu predvidee se nain i postupak glasanja. Ako aktima iz stava 2. ovog lana nije predvien nain glasanja, odluke se donose javnim glasanjem. U sluaju tajnog glasanja, glasaki listii bie sastavljeni tako da licima koja glasaju obezbede jasan izbor. Komisija za glasanje je duna da, pored poslova iz lana 355. ovog zakona, utvrdi i ukupan broj glasakih listia, kao i broj neiskorienih i nevaeih listia. Ako glasaki listi sadri vie pitanja o kojima se glasa, nepunovanost glasa akcionara po jednom pitanju ne utie na punovanost njegovih glasova po drugim pitanjima. Akcionar je duan da po konkretnom pitanju glasa sa svim glasovima kojima raspolae na isti nain, osim u sluaju kumulativnog glasanja iz lana 384. stav 4. ovog zakona.
Zapisnik
lan 363.
Svaka odluka skuptine unosi se u zapisnik. Predsednik skuptine imenuje zapisniara koji vodi zapisnik i predsednik skuptine je odgovoran za uredno sainjavanje zapisnika. Ako drutvo ima sekretara on vodi zapisnik i odgovoran je za uredno sainjavanje zapisnika. Zapisnik sa sednice skuptine sainjava se najkasnije u roku od osam dana od dana njenog odravanja. Zapisnik sadri: 1) mesto i dan odravanja sednice; 2) ime lica koje vodi zapisnik; 3) imena lanova komisije za glasanje; 4) saeti prikaz rasprave po svakoj taki dnevnog reda; 5) nain i rezultat glasanja po svakoj taki dnevnog reda po kojoj je skuptina odluivala sa pregledom donetih odluka; 6) po svakoj taki dnevnog reda o kojoj je skuptina glasala: broj glasova koji su dati, broj vaeih glasova i broj glasova "za", "protiv" i "uzdran"; 7) postavljena pitanja akcionara i date odgovore, u skladu sa lanom 342. ovog zakona i prigovore nesaglasnih akcionara. Sastavni deo zapisnika ini spisak lica koja su uestvovala u radu sednice skuptine, kao i dokazi o propisnom sazivanju sednice. Zapisnik potpisuju predsednik skuptine, zapisniar, odnosno sekretar drutva ako postoji i svi lanovi komisije za glasanje. Predsednik skuptine, odnosno sekretar drutva ako postoji, duan je da potpisani zapisnik u skladu sa stavom 6. ovog lana u roku od tri dana od isteka roka iz stava 4. ovog lana: 1) dostavi svim akcionarima ili 2) objavi na internet stranici drutva ili internet stranici registra privrednih subjekata, u trajanju od najmanje 30 dana. Nepostupanje na nain propisan ovim lanom nema uticaja na punovanost odluka donetih na sednici skuptine, ako se rezultat glasanja i sadrina tih odluka na drugi nain moe utvrditi.
lan 364. Redovna sednica skuptine odrava se jednom godinje, najkasnije u roku od est meseci od zavretka poslovne godine. Neodravanje redovne sednice nema uticaja na pravnu valjanost pravnih poslova, radnji i odluka drutva.
Materijali za sednicu
lan 367. Odbor direktora, odnosno izvrni odbor je u obavezi da za sednicu skuptine akcionarima stavi na raspolaganje sledee dokumente i informacije: 1) finansijske izvetaje, sa miljenjem revizora ako je revizija finansijskih izvetaja obavezna za drutvo u skladu sa zakonom koji se ureuje raunovodstvo i revizija; 2) predlog odluke o raspodeli dobiti, ako je ostvarena; 3) tekst predloga svake odluke ije se donoenje predlae, sa obrazloenjem; 4) tekst svakog ugovora ili drugog pravnog posla koji se predlae za odobrenje; 5) detaljan opis svakog pitanja koje se predlae za raspravu, sa komentarom ili izjanjenjem odbora direktora, odnosno izvrnog odbora i nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno; 6) u sluaju javnog akcionarskog drutva, izvetaj odbora direktora, odnosno izvrnog odbora o stanju i poslovanju drutva sainjen u skladu sa zakonom kojim se ureuje trite kapitala (godinji izvetaj o poslovanju), kao i konsolidovani godinji izvetaj o
stanju i poslovanju drutva ako je drutvo duno da ga sastavi u skladu sa zakonom kojim se ureuje trite kapitala (konsolidovani godinji izvetaj o poslovanju); 7) u sluaju javnog akcionarskog drutva, izvetaj nadzornog odbora o poslovanju drutva i sprovedenom nadzoru nad radom izvrnog odbora, ako je upravljanje drutvom dvodomno. Materijali iz stava 1. ta. 1) do 4) i taka 6) ovog lana prethodno se utvruju od strane nadzornog odbora, ako je upravljanje drutvom dvodomno. Akcionarima se pored dokumenata i informacija iz stava 1. ovog lana na raspolaganje mogu staviti i drugi dokumenti i informacije za koje odbor direktora, odnosno izvrni odbor ili nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno, smatra da su od znaaja za rad i odluivanje skuptine.
nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno ne moe donositi odluku o raspodeli meudividende.
Sazivanje sednice
lan 372. Vanrednu sednicu saziva odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno: 1) na osnovu svoje odluke; 2) po zahtevu akcionara koji imaju najmanje 5% osnovnog kapitala drutva, odnosno akcionara koji imaju najmanje 5% akcija u okviru klase koja ima pravo glasa po takama dnevnog reda koji se predlae, osim ako je statutom predvieno nie uee u osnovnom kapitalu drutva, odnosno manji broj akcija u okviru klase koja ima pravo glasa po takama dnevnog reda koji se predlae. Zahtev iz stava 1. taka 2) ovog lana mora da sadri podatke o svakom podnosiocu zahteva u skladu sa lanom 265. ovog zakona i obrazloeni predlog dnevnog reda sednice. Podnosioci zahteva iz stava 1. taka 2) ovog lana mogu biti akcionari koji su to svojstvo stekli najmanje tri meseca pre podnoenja zahteva i koji to svojstvo zadre do donoenja odluke po zahtevu. U sluaju iz stava 1. taka 2) ovog lana, dnevni red vanredne sednice moe biti utvren iskljuivo prema predlogu dnevnog reda iz zahteva, osim taaka koje nisu u delokrugu skuptine. Izuzetno od stava 1. ovog lana, vanrednu sednicu drutva u likvidaciji saziva likvidator drutva.
Materijali za sednicu
lan 374. Odbor direktora, odnosno izvrni odbor u obavezi je da za sednicu skuptine pripremi i akcionarima stavi na raspolaganje sledee dokumente i informacije: 1) tekst predloga svake odluke ije se donoenje predlae, sa obrazloenjem; 2) tekst svakog ugovora ili drugog pravnog posla koji se predlae za odobrenje; 3) glasaki listi; 4) detaljan opis svakog pitanja koje se predlae za raspravu, sa obrazloenjem ili izjanjenjem odbora direktora, odnosno nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno.
3) odluka skuptine iz drugih razloga nije doneta u skladu sa ovim zakonom, statutom ili poslovnikom skuptine; 4) je odluka skuptine suprotna zakonu ili statutu; 5) bilo koji akcionar vrenjem svog prava glasa ima nameru da za sebe ili tree lice pribavi korist na tetu drutva ili drugih akcionara kroz donoenje ili izvrenje te odluke; 6) u drugim sluajevima u skladu sa ovim zakonom. Tubu iz stava 1. ovog lana moe podneti i svaki direktor ili lan nadzornog odbora, ako je upravljanje drutvom dvodomno, ako bi izvrenjem te odluke: 1) uinio krivino delo ili drugo delo kanjivo po zakonu; ili 2) bio odgovoran za tetu prema drutvu ili treem licu. Tuba iz stava 1. ovog lana moe se podneti u roku od 30 dana od dana saznanja za odluku skuptine, odnosno od dana registracije ako je odluka bila registrovana u skladu sa zakonom o registraciji, ali ne kasnije od tri meseca od dana kada je odluka doneta. Pravo na podnoenje tube iz stava 1. ovog lana nema akcionar koji je: 1) prestao da bude akcionar drutva nakon dana akcionara; 2) glasao za predloenu odluku, ako je tu injenicu mogue dokazati uvidom u zapisnik sa sednice ili izvetaj komisije za glasanje; 3) prisustvovao sednici, ako odluku pobija u skladu sa stavom 1. taka 2) ovog lana. Ako tokom postupka po tubi iz stava 1. ovog lana tuilac prestane da bude akcionar drutva, nadleni sud e odbaciti zahtev za ponitaj odluke, a odluiti o zahtevu za naknadu tete ako je takav zahtev postavljen.
Postupak po tubi
lan 378. Postupak po tubi za pobijanje odluke je hitan. Ako je podneto vie od jedne tube za pobijanje iste odluke, postupci se spajaju.
5) ako je zamenjena drugom odlukom koja je doneta u skladu sa ovim zakonom, statutom i poslovnikom; 6) u sluaju odluke o novoj emisiji hartija od vrednosti javnom ponudom, ako je emisija uspela u smislu zakona koji ureuje trite kapitala; 7) u sluaju statusne promene, iz razloga nesrazmere u zameni udela, odnosno akcija. U sluaju iz stava 1. ovog lana sud e odluiti o zahtevu za naknadu tete ako je takav zahtev postavljen. U sluaju iz stava 1. taka 5) ovog lana sud e presudom obavezati tueno drutvo da snosi trokove spora i odluie o zahtevu za naknadu tete ako je takav zahtev postavljen, a trea savesna lica zadravaju prava koja su stekla na osnovu zamenjene odluke, odnosno njenog izvrenja.
Broj direktora
lan 383. Drutvo ima jednog ili vie direktora, iji broj se odreuje statutom. Ako drutvo ima tri ili vie direktora, oni ine odbor direktora drutva. Na drutvo koje ima jednog ili dva direktora shodno se primenjuju odredbe ovog zakona o odboru direktora, osim odredaba o sednicama odbora direktora.
Javno akcionarsko drutvo ima odbor direktora, koji se sastoji od najmanje tri direktora. Direktor se registruje u skladu sa zakonom o registraciji.
Imenovanje direktora
lan 384. Direktore imenuje skuptina. Predlog kandidata za direktora moe dati: 1) direktor, odnosno odbor direktora; 2) komisija za imenovanje, ako postoji; 3) akcionari koji imaju pravo na predlaganje dnevnog reda sednice skuptine. U javnom akcionarskom drutvu predlog kandidata za direktora mogu dati komisija za imenovanje i akcionari koji imaju pravo na predlaganje dnevnog reda sednice skuptine. U javnom akcionarskom drutvu direktori se imenuju kumulativnim glasanjem, ako je to predvieno statutom.
Mandat direktora
lan 385. Direktori se imenuju na period odreen statutom, koji ne moe biti dui od etiri godine (mandat direktora). Ako statutom ili odlukom skuptine o imenovanju direktora nije odreena duina trajanja mandata direktora, mandat traje etiri godine. Po isteku mandata, direktor moe biti ponovo imenovan.
Kooptacija direktora
lan 386. Ako se broj direktora smanji ispod broja direktora koji je odreen statutom, preostali direktori mogu imenovati lice, odnosno lica koja e vriti dunost direktora do imenovanja nedostajuih direktora od strane skuptine (kooptacija), osim ako je statutom drugaije odreeno. Broj lica imenovanih u skladu sa stavom 1. ovog lana ne moe biti vei od dva. Izuzetno od stava 1. ovog lana, ako se broj izabranih direktora smanji ispod polovine broja direktora koji je odreen statutom, ili ako nije dovoljan za donoenje odluka ili zajedniko
zastupanje, preostali direktori su duni da bez odlaganja, a najkasnije u roku od osam dana, sazovu skuptinu radi imenovanja nedostajuih direktora. Direktoru koji je imenovan kooptacijom mandat prestaje na prvoj narednoj sednici skuptine, a ne moe biti angaovan pod uslovima koji su povoljniji za njega u odnosu na uslove koje je imao direktor umesto koga je imenovan.
Generalni direktor
lan 389.
Direktori mogu imenovati jednog od izvrnih direktora ovlaenih za zastupanje drutva za generalnog direktora drutva. Generalni direktor drutva koordinira rad izvrnih direktora i organizuje poslovanje drutva. Statutom ili odlukom skuptine mogu se definisati uslovi koje direktor mora ispunjavati da bi mogao biti imenovan za generalnog direktora i blie urediti njegova ovlaenja i nadlenosti.
Neizvrni direktori
lan 390. Neizvrni direktori nadziru rad izvrnih direktora, predlau poslovnu strategiju drutva i nadziru njeno izvravanje. Neizvrni direktori odluuju o davanju odobrenja u sluajevima postojanja linog interesa izvrnog direktora drutva u skladu sa lanom 66. ovog zakona.
Nezavisni direktori
lan 392. Javno akcionarsko drutvo ima najmanje jednog neizvrnog direktora koji je istovremeno i nezavisan od drutva (nezavisni direktor). Nezavisni direktor je lice koje nije povezano lice sa direktorima i koje u prethodne dve godine nije: 1) bilo izvrni direktor ili zaposleno u drutvu, ili u drugom drutvu koje je povezano sa drutvom u smislu ovog zakona; 2) bilo vlasnik vie od 20% osnovnog kapitala, zaposleno ili na drugi nain angaovano u drugom drutvu koje je od drutva ostvarilo vie od 20% godinjeg prihoda u tom periodu; 3) primilo od drutva, ili od lica koja su povezana sa drutvom u smislu ovog zakona, isplate odnosno potraivalo od tih lica iznose ija je ukupna vrednost vea od 20% njegovih godinjih prihoda u tom periodu; 4) bilo vlasnik vie od 20% osnovnog kapitala drutva koje je povezano sa drutvom u smislu ovog zakona;
5) bilo angaovano u vrenju revizije finansijskih izvetaja drutva. Ako nezavisni direktor tokom trajanja mandata prestane da ispunjava uslove iz stava 2. ovog lana, tom licu prestaje svojstvo nezavisnog direktora i ono nastavlja da obavlja dunost kao neizvrni direktor ako ispunjava uslove za neizvrnog direktora, odnosno kao izvrni direktor ako ispunjava uslove za izvrnog direktora. Ako lice iz stava 3. ovog lana ne ispunjava uslove da bude direktor drutva, smatra se da mu je prestao mandat direktora danom prestanka ispunjenosti tih uslova. Ako javno akcionarsko drutvo iz bilo kog razloga ostane bez najmanje jednog nezavisnog direktora, preostali direktori su u obavezi da, ako ne imenuju nedostajueg nezavisnog direktora putem kooptacije, u roku od 30 dana od dana saznanja za razlog prestanka svojstva nezavisnog direktora sazovu vanrednu sednicu skuptine radi njegovog imenovanja. Javno akcionarsko drutvo je u obavezi da u roku od 60 dana od dana kada su preostali direktori saznali za razlog prestanka svojstva nezavisnog direktora izabere novog nezavisnog direktora.
Prestanak mandata
lan 394. Mandat direktora prestaje istekom perioda na koji je imenovan. Ako direktor u toku trajanja mandata prestane da ispunjava uslove da bude direktor drutva, smatra se da mu je prestao mandat danom prestanka ispunjenosti tih uslova.
Mandat direktora prestaje ako skuptina ne usvoji godinje finansijske izvetaje drutva u roku koji je predvien za odravanje redovne sednice skuptine. Ako statutom nije drugaije odreeno, imenovanje direktora po prestanku mandata vri se na prvoj narednoj sednici skuptine, do kada direktor kome je prestao mandat nastavlja da obavlja svoju dunost, ako njegovo mesto nije popunjeno kooptacijom.
Razreenje direktora
lan 395. Skuptina moe razreiti direktora i pre isteka mandata na koji je imenovan, bez navoenja razloga.
Ostavka direktora
lan 396. Direktor moe u svako doba preostalim direktorima dati ostavku pisanim putem. U drutvima koja imaju samo jednog direktora, direktor daje ostavku predsedniku skuptine ili akcionaru drutva koji poseduje najvei broj akcija sa pravom glasa. Ostavka proizvodi dejstvo u odnosu na drutvo danom podnoenja, osim ako u njoj nije naveden neki kasniji datum. Ostavka direktora registruje se u skladu sa zakonom o registraciji. Ako je jedini direktor drutva dao ostavku, u obavezi je da nastavi da preduzima poslove koji ne trpe odlaganje do imenovanja novog direktora ali ne due od 30 dana od dana registracije te ostavke u skladu sa zakonom o registraciji.
Odbor direktora: 1) utvruje poslovnu strategiju i poslovne ciljeve drutva; 2) vodi poslove drutva i odreuje unutranju organizaciju drutva; 3) vri unutranji nadzor nad poslovanjem drutva; 4) ustanovljava raunovodstvene politike drutva i politike upravljanja rizicima; 5) odgovara za tanost poslovnih knjiga drutva; 6) odgovara za tanost finansijskih izvetaja drutva; 7) daje i opoziva prokuru; 8) saziva sednice skuptine i utvruje predlog dnevnog reda sa predlozima odluka; 9) izdaje odobrene akcije, ako je na to ovlaen statutom ili odlukom skuptine; 10) utvruje emisionu cenu akcija i drugih hartija od vrednosti, u skladu sa lanom 260. stav 4. i lanom 263. stav 3. ovog zakona; 11) utvruje trinu vrednost akcija u skladu sa lanom 259. ovog zakona; 12) donosi odluku o sticanju sopstvenih akcija u skladu sa lanom 282. stav 3. ovog zakona; 13) izraunava iznose dividendi koji u skladu sa ovim zakonom, statutom i odlukom skuptine pripadaju pojedinim klasama akcionara, odreuje dan i postupak njihove isplate, a odreuje i nain njihove isplate u okviru ovlaenja koja su mu data statutom ili odlukom skuptine; 14) donosi odluku o raspodeli meudividendi akcionarima, u sluaju iz lana 273. stav 2. ovog zakona; 15) predlae skuptini politiku naknada direktora, ako nije utvrena statutom, i predlae ugovore o radu, odnosno ugovore o angaovanju direktora po drugom osnovu; 16) izvrava odluke skuptine; 17) vri druge poslove i donosi odluke u skladu sa ovim zakonom, statutom i odlukama skuptine. Pitanja iz nadlenosti odbora direktora: 1) ne mogu se preneti na izvrne direktore drutva; 2) mogu se preneti u nadlenost skuptine samo odlukom odbora direktora, ako statutom nije drugaije odreeno.
lan 399. Odbor direktora na redovnoj sednici skuptine podnosi izvetaje o: 1) raunovodstvenoj praksi i praksi finansijskog izvetavanja drutva i njegovih povezanih drutava, ako postoje; 2) usklaenosti poslovanja drutva sa zakonom i drugim propisima; 3) kvalifikovanosti i nezavisnosti revizora drutva u odnosu na drutvo, ako su finansijski izvetaji drutva bili predmet revizije; 4) ugovorima zakljuenim izmeu drutva i direktora, kao i sa licima koja su sa njima povezana u smislu ovog zakona.
Odbor direktora javnog akcionarskog drutva mora na prvoj sednici doneti poslovnik o radu odbora direktora.
Sednicama odbora direktora osim direktora mogu prisustvovati i lanovi komisija odbora direktora, ako su na dnevnom redu pitanja iz nadlenosti odreene komisije. Sednici odbora direktora na kojoj se raspravlja o finansijskim izvetajima drutva obavezno prisustvuje revizor drutva. Sednicama odbora direktora mogu, po pozivu predsednika odbora direktora, prisustvovati i druga struna lica ako su potrebna za raspravljanje po pojedinim pitanjima na dnevnom redu.
Komisije ne mogu odluivati o pitanjima iz nadlenosti odbora direktora. Komisije su dune da o svom radu redovno izvetavaju odbor direktora, u skladu sa odlukom o njihovom obrazovanju.
U sluaju javnog akcionarskog drutva, ako nijedan od neizvrnih direktora drutva ne ispunjava uslove iz stava 5. ovog lana, lana komisije za reviziju koji ispunjava uslove iz tog stava bira skuptina.
Komisija za reviziju
lan 411. Komisija za reviziju: 1) priprema, predlae i proverava sprovoenje raunovodstvenih politika i politika upravljanja rizicima; 2) daje predlog odboru direktora za imenovanje i razreenje lica nadlenih za obavljanje funkcije unutranjeg nadzora u drutvu; 3) vri nadzor nad radom unutranjeg nadzora u drutvu; 4) ispituje primenu raunovodstvenih standarda u pripremi finansijskih izvetaja i ocenjuje sadrinu finansijskih izvetaja; 5) ispituje ispunjenost uslova za izradu konsolidovanih finansijskih izvetaja drutva; 6) sprovodi postupak izbora revizora drutva i predlae kandidata za revizora drutva, sa miljenjem o njegovoj strunosti i nezavisnosti u odnosu na drutvo; 7) daje miljenje o predlogu ugovora sa revizorom drutva i u sluaju potrebe daje obrazloeni predlog za otkaz ugovora sa revizorom drutva; 8) vri nadzor nad postupkom revizije, ukljuujui i odreivanje kljunih pitanja koja treba da budu predmet revizije i proveru nezavisnosti i objektivnosti revizora; 9) obavlja i druge poslove iz domena revizije koje joj poveri odbor direktora. Komisija za reviziju sastavlja i odboru direktora podnosi izvetaje o pitanjima iz stava 1. ovog lana najmanje jedanput godinje, osim ako statutom ili odlukom odbora direktora nije odreeno da se svi ili pojedini izvetaji sastavljaju i podnose u kraim vremenskim intervalima.
Komisija za imenovanja
lan 412. Komisija za imenovanja: 1) daje predlog kandidata za direktora, sa svojim miljenjem i preporukom za imenovanje; 2) predlae uslove koje treba da ispunjava kandidat za direktora i postupak imenovanja direktora;
3) najmanje jedanput godinje sastavlja izvetaj o primerenosti sastava odbora direktora i broja direktora i daje preporuke s tim u vezi; 4) razmatra kadrovsku politiku drutva u izboru lica na rukovodea mesta u drutvu i obavlja druge poslove u vezi sa kadrovskom politikom drutva koje joj poveri odbor direktora. Odbor direktora je duan da u dnevni red prve naredne sednice skuptine uvrsti razmatranje predloga i izvetaja iz stava 1. ta. 1) do 3) ovog lana.
Komisija za naknade
lan 413. Komisija za naknade: 1) priprema nacrt odluke o politici naknada izvrnim direktorima; 2) daje predlog o iznosu i strukturi naknade za svakog pojedinog izvrnog direktora, kao i predlog naknade revizoru drutva; 3) najmanje jednom godinje sastavlja izvetaj za skuptinu drutva o oceni iznosa i strukture naknada za svakog direktora; 4) daje preporuke izvrnim direktorima o iznosu i strukturi naknada licima na rukovodeim mestima u drutvu i obavlja druge poslove u vezi sa politikom naknada drutva koje joj poveri odbor direktora. Odbor direktora je duan da u dnevni red prve naredne sednice skuptine uvrsti razmatranje predloga i izvetaja iz stava 1. ta. 1) do 3) ovog lana.
Odgovornost direktora
lan 415. Direktor odgovara drutvu za tetu koju mu prouzrokuje krenjem odredaba ovog zakona, statuta ili odluke skuptine.
Izuzetno, direktor nee biti odgovoran za tetu ako je postupao u skladu sa odlukom skuptine. Ako teta iz stava 1. ovog lana nastane kao posledica odluke odbora direktora, za tetu odgovaraju i svi direktori koji su za tu odluku glasali. U sluaju iz stava 4. ovog lana, direktor koji je bio uzdran od glasanja smatra se da je glasao za tu odluku u pogledu postojanja odgovornosti za tetu. U sluaju iz stava 4. ovog lana, ako direktor nije bio prisutan na sednici odbora direktora na kojoj je odluka doneta, niti je za nju glasao na drugi nain, smatra se da je glasao za tu odluku u pogledu postojanja odgovornosti za tetu ako se toj odluci nije pisanim putem usprotivio u roku od osam dana po saznanju za njeno donoenje. Zahtev drutva za naknadu tete u skladu sa ovim lanom zastareva u roku od tri godine raunajui od dana nastupanja tete. Drutvo se ne moe odrei zahteva za naknadu tete, osim u skladu sa odlukom skuptine koja se donosi troetvrtinskom veinom glasova prisutnih akcionara, ali se ta odluka ne moe doneti ako joj se usprotive akcionari koji poseduju ili predstavljaju najmanje 10% osnovnog kapitala drutva.
Svaki direktor ima pravo uvida u dostavljene izvetaje iz stava 1. ovog lana, kao i pravo na primerak izvetaja ako odbor direktora nije drugaije odluio. Odbor direktora moe odluiti da se pojedini izvetaji dostave i komisijama odbora direktora, ako direktori ocene da je to potrebno za njihov rad.
Ako u drutvu nije formirana komisija za imenovanje, predlog kandidata za izvrnog direktora moe dati svaki lan nadzornog odbora.
Mandat direktora
lan 421. Na mandat izvrnih direktora shodno se primenjuju odredbe lana 385. ovog zakona.
Izvrni direktor ne moe izdati punomoje za zastupanje niti zastupati drutvo u sporu u kojem je suprotna strana, a u sluaju da drutvo nema drugog izvrnog direktora koji je ovlaen da zastupa drutvo, to punomoje izdaje nadzorni odbor.
Generalni direktor
lan 423. Nadzorni odbor moe imenovati jednog od izvrnih direktora ovlaenih za zastupanje drutva za generalnog direktora drutva. Nadzorni odbor mora imenovati generalnog direktora ako u drutvu postoji izvrni odbor. Generalni direktor koordinira rad izvrnih direktora i organizuje poslovanje drutva. U sluaju odravanja sednice izvrnog odbora, generalni direktor predsedava sednicom i predlae njen dnevni red. U sluaju odsutnosti generalnog direktora, svaki od izvrnih direktora moe sazvati sednicu izvrnog odbora, a veinom glasova prisutnih izvrnih direktora bira se jedan od izvrnih direktora za predsedavajueg na poetku sednice. Statutom, odlukom skuptine i odlukom nadzornog odbora mogu se utvrditi uslovi koje izvrni direktor mora ispunjavati da bi mogao biti imenovan za generalnog direktora i blie urediti njegova ovlaenja i nadlenosti. Generalni direktor registruje se u skladu sa zakonom o registraciji.
Nadzorni odbor ima najmanje tri lana. Broj lanova nadzornog odbora odreuje se statutom i mora biti neparan. lanovi nadzornog odbora ne mogu imati zamenike. lanovi nadzornog odbora ne mogu biti izvrni direktori drutva niti prokuristi drutva. lanovi nadzornog odbora registruju se u skladu sa zakonom o registraciji.
9) utvruje emisionu cenu akcija i drugih hartija od vrednosti, u skladu sa lanom 260. stav 4. i lanom 262. stav 3. ovog zakona; 10) utvruje trinu vrednost akcija, u skladu sa lanom 259. ovog zakona; 11) donosi odluku o sticanju sopstvenih akcija, u skladu sa lanom 282. stav 3. ovog zakona; 12) donosi odluku o raspodeli meudividendi akcionarima, u sluaju iz lana 273. stav 2. ovog zakona; 13) predlae skuptini politiku naknada izvrnih direktora, ako nije utvrena statutom, i predlae ugovore o radu, odnosno angaovanju izvrnih direktora; 14) daje saglasnost izvrnim direktorima za preduzimanje poslova ili radnji u skladu sa ovim zakonom, statutom, odlukom skuptine i odlukom nadzornog odbora; 15) vri druge poslove i donosi odluke u skladu sa ovim zakonom, statutom i odlukama skuptine. Pitanja iz nadlenosti nadzornog odbora: 1) ne mogu se preneti na izvrne direktore drutva; 2) mogu se preneti u nadlenost skuptine samo odlukom nadzornog odbora, ako statutom nije drugaije odreeno. Nadzorni odbor odluuje o davanju odobrenja u sluajevima postojanja linog interesa izvrnog direktora drutva u skladu sa lanom 66. ovog zakona.
lan 450. Ako statutom ili odlukom o imenovanju sekretara drutva nije drugaije odreeno, sekretar drutva odgovoran je za: 1) pripremu sednica skuptine i voenje zapisnika; 2) pripremu sednica odbora direktora, odnosno izvrnog odbora i nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno, i voenje zapisnika; 3) uvanje svih materijala, zapisnika i odluka sa sednica iz ta. 1) i 2) ovog stava; 4) komunikaciju drutva sa akcionarima i omoguavanje pristupa aktima i dokumentima iz take 3) ovog stava u skladu sa odredbama lana 465. ovog zakona. Sekretar drutva moe imati i druge dunosti i odgovornosti u skladu sa statutom i odlukom o njegovom imenovanju.
2) nadzor nad sprovoenjem raunovodstvenih politika i finansijskim izvetavanjem; 3) proveru sprovoenja politika upravljanja rizicima; 4) praenje usklaenosti organizacije i delovanja drutva sa kodeksom korporativnog upravljanja; 5) vrednovanje politika i procesa u drutvu, kao i predlaganje njihovog unapreenja. Lice koje rukovodi poslovima unutranjeg nadzora duno je da o sprovedenom nadzoru poslovanja redovno izvetava komisiju za reviziju, a u drutvima koja nemaju komisiju za reviziju odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno.
lan 455. Posebna revizija u smislu ovog zakona je revizija kojom se moe proveravati: 1) procena vrednosti nenovanog uloga ili 2) vrednost i uslovi pod kojima je vreno sticanje ili raspolaganje imovinom velike vrednosti iz lana 470. ovog zakona. Vanredna revizija u smislu ovog zakona je revizija finansijskih izvetaja koji su ve bili predmet revizije, a koja se moe preduzeti ako: 1) postoji sumnja da revizija finansijskih izvetaja nije sprovedena u skladu sa zakonom i propisanim raunovodstvenim standardima i postupcima ili 2) finansijski izvetaji ne sadre napomene propisane raunovodstvenim standardima ili su ove napomene nepotpune. Posebna revizija moe se sprovesti u roku od tri godine od dana unosa nenovanog uloga, odnosno sticanja ili raspolaganja imovinom velike vrednosti, a vanredna revizija u roku od tri godine od dana usvajanja finansijskih izvetaja koji su bili predmet revizije.
Ako drutvo ne izvri uplatu iznosa procenjenih trokova za sprovoenje posebne ili vanredne revizije u roku odreenom odlukom iz stava 2. ovog lana, sud e prinudno izvriti naplatu ovog iznosa.
Izvetaj o posebnoj ili vanrednoj reviziji dostavlja se odboru direktora, odnosno izvrnom odboru i nadzornom odboru ako je upravljanje drutvom dvodomno, akcionarima koji su predloili njeno sprovoenje i sudu ako je posebna ili vanredna revizija sprovedena po odluci suda. Ako se revizor u izvetaju iz stava 1. ovog lana izjasnio da postoje znaajna odstupanja u smislu lana 460. stav 2. i 461. stav 2. ovog zakona odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno duan je da u roku od osam dana od dana dostavljanja izvetaja sazove vanrednu sednicu skuptine akcionara radi razmatranja tog izvetaja, tako da se ta sednica odri u roku od 30 dana od dana dostavljanja tog izvetaja. Odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno, duan je da uz izvetaj iz stava 1. ovog lana za sednicu skuptine pripremi i svoje pisano izjanjenje o nalazima iz tog izvetaja, sa predlogom odluka skuptine. Ako odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno, ne postupi u skladu sa stavom 2. ovog lana akcionari koji su predloili sprovoenje posebne ili vanredne revizije mogu u roku od 30 dana od dana dostavljanja izvetaja podneti zahtev sudu da u vanparninom postupku naloi odravanje vanredne sednice skuptine akcionara iz stava 2. ovog lana. Ako u sluaju iz stava 2. ovog lana skuptina akcionara ne usvoji izvetaj revizora koji je vrio posebnu, odnosno vanrednu reviziju, ili mere koje je on predloio, akcionari koji su glasali za usvajanje izvetaja i mera koje je predloio revizor imaju pravo pravo da budu nesaglasni u smislu lana 474. ovog zakona, kao i pravo na naknadu tete od drutva. Ako se revizor u izvetaju iz stava 1. ovog lana izjasnio da ne postoje znaajna odstupanja u smislu lana 460. stav 2. i 461. stav 2. ovog zakona odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno duan je da ovaj izvetaj stavi na dnevni red prve naredne sednice skuptine akcionara.
1) osnivaki akt; 2) reenje o registraciji osnivanja drutva; 3) statut i sve njegove izmene i dopune; 4) opte akte drutva; 5) zapisnike sa sednica skuptine i odluke skuptine; 6) akt o obrazovanju svakog ogranka ili drugog organizacionog dela drutva; 7) dokumenta koja dokazuju svojinu i druga imovinska prava drutva; 8) zapisnike sa sednica odbora direktora, odnosno izvrnog odbora i nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno; 9) godinje izvetaje o poslovanju drutva i konsolidovane godinje izvetaje; 10) izvetaje odbora direktora, odnosno izvrnog odbora i nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno; 11) evidenciju o adresama direktora i lanova nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno; 12) ugovore koje su direktori, lanovi nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno, ili sa njima povezana lica u smislu ovog zakona, zakljuili sa drutvom. Drutvo je duno je da dokumenta i akte iz stava 1. ovog lana uva u svom seditu ili na drugom mestu koje je poznato i dostupno svim direktorima i lanovima nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno. Dokumente i akte iz stava 1. ta. 1) do 5), 8, 9) i 12) ovog lana drutvo uva trajno, a ostala dokumenta i akte iz stava 1. ovog lana najmanje pet godina, nakon ega se uvaju u skladu sa propisima o arhivskoj grai.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, ako je imenovan sekretar drutva on je odgovoran za izvravanje obaveze iz stava 1. ovog lana. Pravo akcionara iz stava 1. ovog lana moe biti ogranieno samo u meri u kojoj je to potrebno radi uobiajene identifikacije akcionara. Tekst pre izmene
9. Prestanak drutva
Nain prestanka
lan 468. Drutvo prestaje da postoji brisanjem iz registra privrednih subjekata, po osnovu: 1) sprovedenog postupka likvidacije ili prinudne likvidacije u skladu sa ovim zakonom; 2) sprovedenog postupka steaja u skladu sa zakonom kojim se ureuje steaj; 3) statusne promene koja ima za posledicu prestanak drutva.
1) odbor direktora, odnosno izvrni i nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno, ne mogu da vode poslove drutva, bilo zbog meusobnog neslaganja ili iz drugih razloga, a skuptina ne moe da prekine blokadu, to za posledicu ima da se poslovi drutva ne mogu vie voditi u interesu akcionara; 2) su akcionari blokirani u odluivanju na skuptini na najmanje dve uzastopne sednice skuptine, to za posledicu ima da se poslovi drutva ne mogu vie voditi u interesu drutva; 3) direktori, odnosno lanovi nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno, deluju protivzakonito, nepoteno ili prevarno, a protivno interesima akcionara koji podnose tubu; 4) se imovina drutva rasipa i umanjuje. U postupku po tubi iz stava 1. ovog lana sud moe, ako su razlozi za podnoenje tube otklonjivi, ostaviti drutvu rok od najvie est meseci za otklanjanje nepravilnosti. Ako drutvo u roku iz stava 2. ovog lana ne otkloni nepravilnosti, sud e presudom odrediti prestanak drutva ili jednu ili vie od sledeih mera: 1) razreenje direktora ili lana nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno; 2) uvoenje prinudne uprave u drutvo do imenovanja novih direktora, odnosno lanova nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno; 3) sprovoenje vanredne revizije finansijskih izvetaja drutva; 4) donoenje odluke o raspodeli dobiti ili o isplati uea u dobiti, odnosno dividende; 5) otkup akcija koje poseduju akcionari koji su podneli tubu od strane drutva po trinoj vrednosti u smislu ovog zakona. Presudom iz stava 3. ovog lana sud moe odrediti i naknadu tete od strane drutva akcionarima koji su podneli tubu.
Pod sticanjem, odnosno raspolaganjem imovinom velike vrednosti smatra se sticanje, odnosno raspolaganje imovinom na bilo koji nain, ukljuujui naroito kupovinu, prodaju, zakup, razmenu, uspostavljanje zalonog prava i hipoteke, zakljuenje ugovora o kreditu i zajmu, davanje jemstva i garancija, i preduzimanje bilo koje druge radnje kojom nastaje obaveza za drutvo. Izuzetno od stava 1. ovog lana, nee se smatrati sticanjem, odnosno raspolaganjem imovinom velike vrednosti kupovina ili prodaja imovine koja je izvrena u okviru redovnog poslovanja drutva. Pod imovinom u smislu st. 1. i 2. ovog lana smatraju se stvari i prava, ukljuujui i nepokretnosti, pokretne stvari, novac, udele u drutvima, hartije od vrednosti, potraivanja, industrijsku svojinu i druga prava. Jednim sticanjem, odnosno raspolaganjem, u smislu stava 1. ovog lana, smatrae se i vie povezanih sticanja, odnosno raspolaganja izvrenih u periodu od godinu dana, pri emu se kao vreme nastanka uzima dan izvrenja poslednjeg sticanja, odnosno raspolaganja. Sticanje, odnosno raspolaganje imovinom velike vrednosti moe se sprovesti ako to sticanje, odnosno raspolaganje prethodno ili naknadno odobri skuptina. Ako drutvo stie, odnosno raspolae imovinom velike vrednosti shodno se primenjuju pravila ovog zakona o pravima nesaglasnih lanova.
Ako nije pribavljeno odobrenje u skladu sa l. 470. i 471. ovog zakona, drutvo i akcionar koji poseduje ili predstavlja najmanje 5% osnovnog kapitala drutva moe podneti tubu za ponitaj pravnog posla, odnosno radnje sticanja ili raspolaganja imovinom velike vrednosti. Izuzetno od stava 1. ovog lana, pravni posao, odnosno radnja nee biti ponitena ako lice koje je druga strana u pravnom poslu, odnosno prema kome je radnja izvrena nije znalo niti je moralo znati za povredu odredaba lana 471. ovog zakona u vreme zakljuenja pravnog posla, odnosno preduzimanja pravne radnje. Odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno, solidarno su odgovorni drutvu za tetu koju to drutvo pretrpi usled sticanja, odnosno raspolaganja imovinom velike vrednosti ako je to sticanje, odnosno raspolaganje sprovedeno bez odluke kojom ga skuptina odobrava. Tube iz st. 1. i 3. ovog lana mogu biti podnete u roku od tri godine od dana sticanja, odnosno raspolaganja imovinom velike vrednosti.
6) kojom se menjaju njegova druga prava, ako je statutom odreeno da akcionar iz tog razloga ima pravo na nesaglasnost i na naknadu trine vrednosti akcija u skladu sa ovim zakonom; 7) o povlaenju jedne ili vie klasa akcija sa regulisanog trita, odnosno multilateralne trgovake platforme u smislu zakona kojim se ureuje trite kapitala. Pravo na otkup akcija i isplatu iz stava 1. ovog lana ima i akcionar koji nije prisustvovao sednici skuptine na kojoj se odluuje o pitanjima iz stava 1. ovog lana. Akcionar koji zatrai od drutva da od njega otkupi akcije u skladu sa lanom 475. ovog zakona ne moe osporavati odluku drutva na kojoj zasniva to svoje pravo. Odluka iz stava 1. ovog lana mora sadrati odredbu o tome da stupa na snagu davanjem pisane izjave od strane predsednika odbora direktora, kao i predsednika nadzornog odbora drutva ako je upravljanje drutvom dvodomno, da su svi nesaglasni akcionari u celosti isplaeni za vrednost svojih akcija u skladu sa l. 475. i 476. ovog zakona. Na povlaenje akcija iz stava 1. taka 7) ovog lana primenjuju se odgovarajue odredbe zakona kojim se ureuje trite kapitala. Tekst pre izmene
Isplata iz stava 3. ovog lana izvrie se u skladu sa pravilima poslovanja Centralnog registra.
lan 478. Promenom pravne forme drutvo prelazi iz jedne pravne forme u drugu pravnu formu u skladu sa ovim zakonom. Promena pravne forme drutva ne utie na pravni subjektivitet tog drutva. Na promenu pravne forme drutva primenjuju se shodno odredbe ovog zakona o osnivanju date forme drutva, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. Ako javno akcionarsko drutvo menja pravnu formu, ono mora da ispuni uslove za prestanak svojstva javnog drutva koji su propisani zakonom kojim se ureuje trite kapitala. Drutvo ne moe da menja pravnu formu ako je u likvidaciji ili u steaju, osim kao meru reorganizacije u skladu sa zakonom kojim se ureuje steaj.
Promenom pravne forme drutva nastupaju sledee pravne posledice: 1) udeli lanova u drutvu pretvaraju se u akcije ili obratno, odnosno udeli jedne pravne forme drutva se pretvaraju u udele druge pravne forme drutva, u zavisnosti od konkretne promene pravne forme; 2) zakonitim imaocima zamenljivih obveznica i varanata, odnosno drugih hartija od vrednosti sa posebnim pravima, osim akcija, obezbeuju se najmanje ista posebna prava nakon promene pravne forme, osim ako je odlukom o izdavanju tih hartija od vrednosti drugaije odreeno ili ako je drugaije ugovoreno sa njihovim imaocima; 3) ortaci i komplementari koji su promenom pravne forme postali lanovi drutva koji su ogranieno odgovorni ostaju solidarno odgovorni sa drutvom za obaveze drutva nastale do registracije promene pravne forme u skladu sa zakonom o registraciji.
Statusne promene se ne mogu vriti suprotno odredbama zakona kojim se ureuje zatita konkurencije.
Pripajanje
lan 486. Jedno ili vie drutava moe se pripojiti drugom drutvu prenoenjem na to drutvo celokupne imovine i obaveza, ime drutvo koje se pripaja prestaje da postoji bez sprovoenja postupka likvidacije.
Spajanje
lan 487. Dva ili vie drutava mogu se spojiti osnivanjem novog drutva i prenoenjem na to drutvo celokupne imovine i obaveza, ime drutva koja se spajaju prestaju da postoje bez sprovoenja postupka likvidacije.
Podela
lan 488.
Drutvo se moe podeliti tako to e istovremeno preneti celokupnu imovinu i obaveze na: 1) dva ili vie novoosnovanih drutava (u daljem tekstu: podela uz osnivanje) ili 2) dva ili vie postojeih drutava (u daljem tekstu: podela uz pripajanje) ili 3) jedno ili vie novoosnovanih drutava i jedno ili vie postojeih drutava (u daljem tekstu: meovita podela). Drutvo iz stava 1. ovog lana po sprovedenoj statusnoj promeni prestaje da postoji bez sprovoenja postupka likvidacije.
Izdvajanje
lan 489. Drutvo se moe podeliti tako to e preneti deo svoje imovine i obaveza na: 1) jedno ili vie novoosnovanih drutava (u daljem tekstu: izdvajanje uz osnivanje) ili 2) jedno ili vie postojeih drutava (u daljem tekstu: izdvajanje uz pripajanje) ili 3) jedno ili vie novoosnovanih drutava i jedno ili vie postojeih drutava (u daljem tekstu: meovito izdvajanje). Drutvo iz stava 1. ovog lana po sprovedenoj statusnoj promeni nastavlja da postoji.
2. Redovni postupak sprovoenja statusne promene 2.1. Akti i dokumenti u vezi sa statusnom promenom
Priprema akata i dokumenata u vezi sa statusnom promenom
lan 490. Radi sprovoenja statusne promene odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno, priprema sledee akte i dokumente: 1) nacrt ugovora o statusnoj promeni, odnosno nacrt plana podele ako samo jedno drutvo uestvuje u statusnoj promeni, kao i sve dokumente iz lana 491. stav 3. ovog zakona; 2) finansijske izvetaje, sa miljenjem revizora, sa stanjem na dan koji prethodi danu donoenja odluke skuptine o statusnoj promeni najvie est meseci; 3) izvetaj revizora o izvrenoj reviziji statusne promene;
4) izvetaj odbora direktora, odnosno izvrnog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno, o statusnoj promeni; 5) predlog odluke skuptine o statusnoj promeni. Drutvo moe kao finansijske izvetaje iz stava 1. taka 2) ovog lana koristiti: 1) poslednje godinje finansijske izvetaje, sa miljenjem revizora, ako od zavretka poslovne godine do dana donoenja odluke skuptine o statusnoj promeni nije prolo vie od est meseci ili 2) polugodinje finansijske izvetaje, sa miljenjem revizora, ako je od zavretka poslovne godine do dana donoenja odluke skuptine o statusnoj promeni prolo vie od est meseci. Finansijski izvetaji iz stava 1. taka 2) ovog lana mogu da se zasnivaju na poslednjim godinjim finansijskim izvetajima, ako su ti izvetaji bili predmet revizije, tako to e na osnovu knjigovodstvene dokumentacije uzeti u obzir promene nastale od dana na koji su poslednji godinji finansijski izvetaji bili izraeni ukljuujui i znaajnije promene vrednosti sredstava, bez sprovoenja posebnog popisa zaliha i osnovnih sredstava. Izuzetno, finansijski izvetaji iz stava 1. taka 2) ovog lana nisu potrebni ako su se svi lanovi drutva koje uestvuje u statusnoj promeni saglasili da se ti izvetaji ne pripremaju. U drutvu koje nije javno akcionarsko drutvo, izvetaj revizora iz stava 1. taka 3) ovog lana nije potreban ako se svi lanovi svakog drutva koje uestvuje u statusnoj promeni saglase da se taj izvetaj ne sainjava. Izvetaj iz stava 1. taka 4) ovog lana za drutvo koje uestvuje u statusnoj promeni nije potreban ako se svi lanovi tog drutva saglase da se taj izvetaj ne sainjava. Ako drutvo po sprovedenoj statusnoj promeni nastavlja da postoji, odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno priprema predlog odluke skuptine o izmeni osnivakog akta, odnosno statuta u sluaju akcionarskog drutva. Ako statusnom promenom nastaje novo drutvo, odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno, priprema predlog osnivakog akta tog drutva, a ako je to drutvo akcionarsko drutvo i predlog statuta tog drutva.
3) oznaenje vrednosti imovine i visine obaveza koje se statusnom promenom prenose na drutvo sticaoca i njihov opis, kao i nain na koji se taj prenos vri drutvu sticaocu; 4) podatke o zameni udela, odnosno akcija, a naroito: (1) srazmeru u skladu sa kojom se vri zamena udela, odnosno akcija u drutvu prenosiocu za udele, odnosno akcije u drutvu sticaocu i visinu novanog plaanja ako postoji; (2) nain preuzimanja udela, odnosno akcija u drutvu sticaocu i datum od koga ti udeli, odnosno akcije daju pravo uea u dobiti; (3) podatke o posebnim pravima u drutvu sticaocu koja stiu lanovi drutva prenosioca sa posebnim pravima; 5) datum od koga prestaju poslovne aktivnosti drutva prenosioca, ako ono prestaje po sprovedenoj statusnoj promeni; 6) datum od koga se transakcije drutva prenosioca smatraju, u raunovodstvene svrhe, transakcijama obavljenim u ime drutva sticaoca; 7) sve posebne pogodnosti u drutvu sticaocu koje se odobravaju lanovima odbora direktora, odnosno izvrnog i nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno, drutava koja uestvuju u statusnoj promeni; 8) uslove pod kojima e se nastaviti radni odnos zaposlenih u drutvu sticaocu; 9) ostala pitanja od znaaja za sprovoenje statusne promene. Sastavni deo ugovora iz ovog lana ine: 1) predlog odluke o izmenama i dopunama osnivakog akta, odnosno statuta drutva sticaoca, a ako statusnom promenom nastaje novo drutvo predlog osnivakog akta, kao i predlog statuta tog drutva ako je ono akcionarsko drutvo; 2) deobni bilans drutva prenosioca, u sluaju statusne promene podele ili izdvajanja; 3) spisak lanova drutva prenosioca, sa navoenjem nominalne vrednosti njihovih udela, odnosno akcija u drutvu sticaocu, kao i udela, odnosno akcija koje stiu u drutvu sticaocu; 4) spisak zaposlenih u drutvu prenosiocu iji se radni odnos nastavlja u drutvu sticaocu. Ugovor iz stava 1. ovog lana zakljuuje se izmeu svih drutava koja uestvuju u statusnoj promeni u pisanoj formi i overava se u skladu sa zakonom kojim se ureuje overa potpisa. Ako se statusnom promenom kontrolisano drutvo pripaja drutvu koje je njegov iskljuivi vlasnik, ugovor iz stava 1. ovog lana ne sadri podatke o zameni udela, odnosno akcija, niti se sainjava dokument iz stava 3. taka 3) ovog lana.
Plan podele
lan 492. Ako samo jedno drutvo uestvuje u statusnoj promeni, odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno, usvaja plan podele. Plan podele iz stava 1. ovog lana sadri naroito podatke iz lana 491. stav 2. ovog zakona. Sastavni deo plana podele iz stava 1. ovog lana ine akti i dokumenti iz lana 491. stav 3. ovog zakona. Plan podele mora biti sastavljen u pisanoj formi i overava se u skladu sa zakonom kojim se ureuje overa potpisa.
lan 494. Odbor direktora, odnosno izvrni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno, drutva koje sprovodi statusnu promenu sainjava detaljan pisani izvetaj koji sadri naroito: 1) ciljeve koji se ele postii statusnom promenom, sa analizom oekivanih ekonomskih efekata na drutva koja uestvuju u statusnoj promeni; 2) objanjenje pravnih posledica zakljuenja ugovora o statusnoj promeni, odnosno usvajanja plana podele; 3) obrazloenje srazmere zamene akcija ili udela; 4) podatke o izmenama ugovora o statusnoj promeni, odnosno plana podele, ako su takve izmene izvrene na osnovu izvetaja revizora o reviziji statusne promene; 5) podatke o znaajnijim promenama imovine i obaveza drutava koja uestvuju u statusnoj promeni do kojih je dolo nakon datuma sa kojim su izraeni finansijski izvetaji. Ako je upravljanje drutvom dvodomno, izvetaj iz stava 1. ovog lana dostavlja se nadzornom odboru na usvajanje pre podnoenja skuptini na odobrenje.
2) ugovor o statusnoj promeni, ako je taj ugovor zakljuen do dana odravanja sednice skuptine; 3) nacrt ugovora o statusnoj promeni, ako taj ugovor nije zakljuen do dana odravanja sednice skuptine. U sluaju akcionarskog drutva odluka o statusnoj promeni drutva donosi se troetvrtinskom veinom glasova prisutnih akcionara, ako statutom nije odreena vea veina. Ako kao rezultat statusne promene odreeni lanovi drutva prenosioca postaju lanovi drutva sticaoca koji neogranieno solidarno odgovaraju za njegove obaveze, odluka o statusnoj promeni moe se doneti samo uz njihovu saglasnost. Skuptina je duna da istovremeno sa donoenjem odluke iz stava 1. ovog lana: 1) usvoji izmene i dopune osnivakog akta, odnosno statuta u sluaju akcionarskog drutva, ako drutvo nastavlja da postoji; 2) usvoji osnivaki akt drutva koje nastaje statusnom promenom, kao i statut tog drutva ako je ono akcionarsko drutvo. U sluaju akcionarskog drutva, odluka iz stava 1. ovog lana mora da sadri odredbu o tome da stupa na snagu davanjem pisane izjave od strane predsednika odbora direktora, kao i predsednika nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno, da su svi nesaglasni akcionari u celosti isplaeni za vrednost svojih akcija u skladu sa lanom 475. ovog zakona. Tekst pre izmene
Stupanje na snagu
lan 499. Ugovor o statusnoj promeni stupa na snagu kada ga odlukom iz lana 498. ovog zakona odobre skuptine svih drutava koja uestvuju u statusnoj promeni, odnosno danom zakljuenja tog ugovora ako je taj datum kasniji, ako ugovorom nije predvieno da stupa na snagu nekog kasnijeg datuma. Plan podele stupa na snagu kada ga odlukom iz lana 498. ovog zakona odobri skuptina drutva koje sprovodi statusnu promenu, osim ako je tim planom predvieno da stupa na snagu nekog kasnijeg datuma. Osnivaki akt drutva koje nastaje statusnom promenom, kao i njegov statut ako je ono akcionarsko drutvo, stupa na snagu istovremeno sa stupanjem na snagu ugovora o statusnoj promeni.
Na pobijanje odluke o statusnoj promeni primenjuju se odredbe l. 376. do 381. ovog zakona. U postupku po tubi za pobijanje odluke o statusnoj promeni sud e tuenom drutvu ostaviti primeren rok za otklanjanje razloga za pobijanje, ako se radi o otklonjivim razlozima. Nadleni sud je duan da odluku kojom se ponitava odluka o statusnoj promeni po pravnosnanosti dostavi registru privrednih subjekata radi objavljivanja u skladu sa zakonom o registraciji. Odluka iz stava 3. ovog lana nema uticaja na prava i obaveze drutva sticaoca u vezi sa statusnom promenom, koje su nastale nakon nastupanja pravnih posledica statusne promene, a do dana objave odluke u skladu sa stavom 3. ovog lana, i za te obaveze neogranieno solidarno odgovaraju sva drutva uesnici statusne promene. Odluka o statusnoj promeni ne moe se pobijati zbog utvrene srazmere zamene akcija, odnosno udela.
Na pitanja pojednostavljenog postupka statusne promene koja nisu posebno ureena ovim lanom primenjuju se odredbe ovog zakona o sprovoenju statusne promene u redovnom postupku.
njihove udele, odnosno akcije sa udelima, odnosno akcijama koje drutvo prenosilac ima u drutvu sticaocu.
6) zaposleni u drutvu prenosiocu koji su ugovorom o statusnoj promeni, odnosno planom podele rasporeeni u drutvo sticaoca nastavljaju da rade u tom drutvu u skladu sa propisima o radu; 7) druge posledice u skladu sa zakonom. Izuzetno od stava 1. taka 1) ovog lana, u pogledu stvari i prava iji je prenos uslovljen upisom u javne knjige, odnosno pribavljanjem odreenih saglasnosti ili odobrenja, prenos te imovine na drutvo sticaoca vri se tim upisom na osnovu ugovora o statusnoj promeni ili plana podele, odnosno pribavljanjem tih saglasnosti ili odobrenja. Ako se statusnom promenom drutvo prenosilac gasi, nastupaju i sledee pravne posledice: 1) drutvo prenosilac prestaje da postoji bez sprovoenja postupka likvidacije; 2) uzajamna potraivanja izmeu drutva prenosioca i drutva sticaoca gase se; 3) obaveze drutva prenosioca prelaze na drutvo sticaoca u skladu sa ugovorom o statusnoj promeni, odnosno planom podele, i drutvo sticalac postaje novi dunik u pogledu tih obaveza, a ako postoji vie drutava sticalaca, svako od njih supsidijarno odgovara za obaveze koje su u skladu sa ugovorom o statusnoj promeni, odnosno planom podele prele na ostala drutva sticaoce do iznosa razlike vrednosti imovine drutva prenosioca koja mu je preneta i obaveza drutva prenosioca koje je preuzeo, osim ako je sa odreenim poveriocem drugaije ugovoreno; 4) dozvole, koncesije, druge povlastice i osloboenja data ili priznata drutvu prenosiocu prelaze na drutvo sticaoca u skladu sa ugovorom o statusnoj promeni, odnosno planom podele, osim ako je propisima kojim se ureuje njihovo davanje drugaije odreeno; 5) direktorima, i lanovima nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno, i zastupnicima drutva prenosioca prestaju dunosti i ovlaenja, kao i punomoja za glasanje u skuptini drutva prenosioca. U sluaju pripajanja jedinom lanu drutva u skladu sa lanom 501. stav 3. ovog zakona ne nastupa posledica iz stava 1. taka 3) ovog lana. Izuzetno od stava 1. taka 2) i stava 3. taka 3) ovog lana, solidarna odnosno supsidijarna odgovornost drutva sticaoca nee postojati u pogledu potraivanja za koje je poverilac u skladu sa odredbama lana 509. ovog zakona ostvario pravo na odgovarajuu zatitu.
Za obaveze drutva prenosioca prestalog podelom koje ugovorom o statusnoj promeni, odnosno planom podele nisu rasporeene nijednom drutvu sticaocu, niti se tumaenjem tog ugovora, odnosno plana moe odrediti kojem drutvu sticaocu se imaju raspodeliti, solidarno odgovara svako drutvo sticalac do iznosa razlike izmeu vrednosti imovine koja je na to drutvo preneta i obaveza koje je to drutvo preuzelo.
Pravo na isplatu
lan 508. lan drutva prenosioca koje je bio nesaglasan sa odlukom o statusnoj promeni u smislu lana 483. ovog zakona ima pravo iz lana 474. ovog zakona, pri emu je otkupna cena njegovih akcija utvrena odlukom o statusnoj promeni. Ako lan drutva prenosioca smatra da otkupna cena utvrena odlukom o statusnoj promeni ne odgovara trinoj vrednosti tih akcija, ili ako mu ta cena ne bude isplaena, ima pravo podnoenja tube nadlenom sudu u skladu sa lanom 476. ovog zakona.
Udeli, odnosno akcije otkupljene u skladu sa ovim lanom postaju sopstveni udeli, odnosno akcije drutva sticaoca. lan drutva prenosioca ne moe isticati druge zahteve prema drutvu sticaocu.
lan 511. Poverilac koji u roku od 15 dana od dana slanja zahteva za pruanje zatite ne dobije odgovarajuu zatitu ima pravo da tubom nadlenom sudu protiv svog dunika zahteva dobijanje odgovarajue zatite, u smislu l. 509. i 510. ovog zakona. Poverilac ima pravo na zatitu samo ako dokae da je namirenje njegovog potraivanja ugroeno usled statusne promene. Na zahtev drutva sud moe odrediti privremenu meru zabrane sprovoenja statusne promene, ako nae da je to nuno i opravdano radi obezbeivanja odgovarajue zatite za poverioca koji je podneo tubu.
Odgovornost za tetu
lan 514. Direktori drutva, odnosno lanovi nadzornog odbora ako je upravljanje drutvom dvodomno, koje uestvuje u statusnoj promeni solidarno su odgovorni lanovima, odnosno akcionarima tog drutva za tetu prouzrokovanu namerno ili krajnjom nepanjom prilikom pripreme i sprovoenja statusne promene. Tuba za naknadu tete iz stava 1. ovog lana moe biti podneta u roku od tri godine od dana objavljivanja registracije statusne promene u skladu sa zakonom o registraciji. Za tetu ne odgovaraju lica iz stava 1. ovog lana ako se kontrolisano drutvo pripaja svom jedinom lanu.
Izuzetno, ako kao posledica donoenja odluke o prinudnom otkupu pojedinim akcionarima prestaju posebne pogodnosti na koje su imali pravo, ta injenica se uzima u obzir prilikom utvrivanja trine vrednosti akcija. Drutvo je duno da u skladu sa lanom 475. ovog zakona utvrdi cenu akcija koje treba da budu predmet otkupa u roku od 30 dana od dana donoenja odluke o prinudnom otkupu akcija i da o tome obavesti Centralni registar, u suprotnom odluka o prinudnom otkupu prestaje da vai. Otkupilac je u obavezi da na poseban raun kod Centralnog registra otvoren za tu namenu deponuje sredstva za isplatu cene akcija iz stava 3. ovog lana najkasnije u roku od osam dana od dana obavetavanja Centralnog registra u skladu sa stavom 3. ovog lana. U sluaju da ne postupi u skladu stavom 4. ovog lana odluka o prinudnom otkupu prestaje da vai. Akcionarima ije su akcije predmet prinudnog otkupa Centralni registar isplauje cenu iz stava 3. ovog lana iz deponovanih sredstava u daljem roku od tri dana.
lan 519. Odluka o prinudnom otkupu registruje se u skladu sa zakonom o registraciji, a dostavlja se Centralnom registru u roku od osam dana od dana donoenja.
Kontrolni akcionar koji stekne akcije koje predstavljaju najmanje 90% osnovnog kapitala drutva obavezan je da kupi akcije svakog od preostalih akcionara drutva na njegov pisani zahtev. Zahtev iz stava 1. ovog lana sadri vrstu, klasu i broj akcija koje su predmet prodaje i dostavlja se drutvu, ime se smatra da je zahtev dostavljen i kontrolnom akcionaru. Cena po kojoj je kontrolni akcionar obavezan da kupi akcije iz stava 1. ovog lana odreuje se shodnom primenom odredaba ovog zakona o ceni po kojoj se isplauju nesaglasni akcionari. Drutvo je duno da u roku od 60 dana od dana prijema zahteva iz stava 1. ovog lana utvrdi cenu iz stava 3. ovog lana shodnom primenom lana 475. ovog zakona i da o tome u istom roku obavesti kontrolnog akcionara i akcionara podnosioca zahteva. Kontrolni akcionar je duan da u roku od 30 dana od dana prijema obavetenja iz stava 4. ovog lana izvri isplatu utvrene vrednosti akcija akcionaru podnosiocu zahteva, ime se vri prenos akcija na kontrolnog akcionara. Akcionar podnosilac zahteva koji smatra da vrednost utvrena od strane drutva nije utvrena u skladu sa ovim zakonom moe u roku od 30 dana od dana prijema obavetenja iz stava 4. ovog lana traiti da sud u vanparninom postupku utvrdi tu vrednost akcija u skladu sa lanom 475. ovog zakona. Ako sud postupajui po zahtevu akcionara podnosioca zahteva iz stava 6. ovog lana kao vrednost akcija utvrdi iznos koji je vii od cene koju je utvrdilo drutvo, kontrolni akcionar je u obavezi da razliku do tako utvrene vrednosti doplati akcionaru podnosiocu zahteva u roku od 30 dana od dana pravnosnanosti odluke suda sa zakonskom zateznom kamatom poev od isteka roka za isplatu iz stava 5. ovog lana. Ako kontrolni akcionar propusti da postupi u skladu sa stavom 7. ovog lana, drutvo postaje neogranieno solidarno odgovorno za obavezu kontrolnog akcionara iz stava 7. ovog lana. Zahtev akcionara ije su akcije prodate kontrolnom akcionaru za isplatu razlike iz stava 7. ovog lana zastareva u roku od tri godine od dana pravnosnanosti odluke suda iz stava 7. ovog lana.
2) tu ponudu za preuzimanje sproveo kao obaveznu. U sluajevima iz stava 1. ovog lana, preostali akcionari imaju pravo na prodaju svojih akcija u skladu sa lanom 522. ovog zakona, po uslovima iz ponude, u roku od tri meseca od dana isteka ponuda za preuzimanje. Po isteku roka iz st. 1. i 2. ovog lana, utvrivanje cene akcija kod ostvarivanja prava na prinudni otkup i prava na prodaju akcija vri se u skladu sa l. 515. i 516. ovog zakona.
Odluka o likvidaciji
lan 525. Likvidacija drutva pokree se: 1) jednoglasnom odlukom svih ortaka, odnosno komplementara, ako ugovorom o osnivanju nije drugaije odreeno; 2) odlukom skuptine lanova drutva s ogranienom odgovornou, u skladu sa lanom 211. ovog zakona; 3) odlukom skuptine akcionara, u skladu sa lanom 358. ovog zakona.
Registracija i objavljivanje
lan 526. Likvidacija drutva poinje danom registracije odluke o likvidaciji i objavljivanjem oglasa o pokretanju likvidacije, u skladu sa zakonom o registraciji.
lan 527. Pokretanje likvidacije ne spreava odreivanje i sprovoenje izvrenja protiv drutva u likvidaciji niti voenje drugih postupaka koji se vode protiv ili u korist drutva u likvidaciji. Pokretanje likvidacije nema uticaja na podneti predlog za pokretanje steaja podnet u skladu sa zakonom kojim se ureuje steaj, a poverioci drutva u likvidaciji mogu podneti predlog za pokretanje steaja i tokom trajanja likvidacije iz razloga propisanih zakonom kojim se ureuje steaj.
2. Likvidacioni upravnik
Likvidacioni upravnik
lan 529. U odluci o pokretanju likvidacije drutvo imenuje likvidacionog upravnika. Imenovanjem likvidacionog upravnika svim zastupnicima drutva prestaju prava zastupanja drutva. Ako drutvo ne imenuje likvidacionog upravnika na nain predvien stavom 1. ovog lana, svi zakonski zastupnici drutva postaju likvidacioni upravnici. Drutvo moe imati vie likvidacionih upravnika. Ako drutvo ima vie likvidacionih upravnika, oni zastupaju drutvo zajedno, ako odlukom kojom su imenovani nije drugaije odreeno.
lan 531. Imenovanje, razreenje i ostavka likvidacionog upravnika registruju se u skladu sa zakonom o registraciji. U sluaju iz lana 529. stav 3. ovog zakona, registracija likvidacionog upravnika sprovodi se po slubenoj dunosti u skladu sa zakonom o registraciji.
Ako drutvo tokom roka za prijavu potraivanja poverilaca iz stava 1. taka 3) ovog lana promeni adresu sedita ili adresu za prijem pote, taj rok ponovo poinje da tee od dana registracije te promene u skladu sa zakonom o registraciji, a sve do tada prispele prijave potraivanja se smatraju uredno podnetim.
Prijava potraivanja
lan 535. Drutvo je duno da sve prispele prijave potraivanja, kao i potraivanja iz lana 534. stav 4. ovog zakona, evidentira u listu prijavljenih potraivanja i da saini listu priznatih i osporenih potraivanja. Drutvo moe, u roku od 30 dana od dana prijema prijave potraivanja, osporiti potraivanje poverioca, u kom sluaju je obavezno da o tome u istom roku obavesti poverioca uz obrazloenje osporavanja potraivanja. Drutvo ne moe osporavati potraivanja poveriocima ija su potraivanja utvrena izvrnom ispravom.
Ako poverilac ije je potraivanje osporeno ne pokrene postupak pred nadlenim sudom u roku od 15 dana od dana prijema obavetenja o osporavanju potraivanja i u istom roku o tome pisanim putem obavesti drutvo, to potraivanje se smatra prekludiranim. Ako je do trenutka prijema obavetenja o osporavanju potraivanja poverilac protiv drutva ve pokrenuo postupak o tom potraivanju pred nadlenim sudom, poverilac nije duan da pokree novi postupak po prijemu obavetenja o osporavanju potraivanja. Potraivanja nastala nakon pokretanja likvidacije ne prijavljuju se i moraju se namiriti do okonanja likvidacije.
Usvojeni poetni likvidacioni izvetaj registruje se u skladu sa zakonom o registraciji. Likvidacioni upravnik ne moe otpoeti sa plaanjima radi namirenja poverilaca niti sa isplatama lanovima drutva pre registracije poetnog likvidacionog izvetaja, osim plaanja obaveza iz tekueg poslovanja drutva.
Obustava likvidacije
lan 538. U toku likvidacije drutvo odlukom ortaka, komplementara, odnosno skuptine moe obustaviti likvidaciju i nastaviti sa poslovanjem. Odluka iz stava 1. ovog lana donosi se veinom odreenom za donoenje odluke o likvidaciji. Odluka o obustavi likvidacije moe se doneti samo u sluaju da je drutvo namirilo u potpunosti sve poverioce, nezavisno od toga da li su tim poveriocima potraivanja osporena ili priznata, pod uslovom da nije otkazalo ugovor o radu bilo kom zaposlenom po osnovu likvidacije niti otpoelo sa isplatama lanovima drutva. Sastavni deo odluke o obustavi likvidacije je imenovanje zakonskog zastupnika drutva. Sastavni deo odluke o obustavi likvidacije je i izjava likvidacionog upravnika da su svi poverioci namireni u potpunosti i da drutvo nije otpoelo sa isplatama lanovima drutva. Ako drutvo ima vie likvidacionih upravnika, oni izjavu iz stava 5. ovog lana daju zajedniki. Odluka o obustavi likvidacije registruje se u skladu sa zakonom o registraciji. U sluaju obustave likvidacije, potraivanja poverilaca koji nisu prijavili svoja potraivanja i poverilaca ija su potraivanja osporena, a nisu u roku predvienom u lanu 535. stav 4. ovog zakona pokrenuli postupak pred nadlenim sudom, nee se smatrati prekludiranim u smislu ovog zakona.
lan 539. Ako se iz poetnog likvidacionog bilansa ili poetnog likvidacionog izvetaja utvrdi da imovina drutva nije dovoljna za namirenje svih potraivanja poverilaca (prezaduenost), likvidacioni upravnik je duan da nadlenom sudu podnese predlog za pokretanje steaja u roku od 15 dana od dana sastavljanja poetnog likvidacionog bilansa, odnosno poetnog likvidacionog izvetaja. U sluaju iz stava 1. ovog lana likvidacioni upravnik ne moe namirivati potraivanja poverilaca, osim potraivanja nastalih iz tekueg poslovanja drutva do dana pokretanja steajnog postupka.
Ako osnivakim aktom, odnosno statutom ili jednoglasnom odlukom ortaka, komplementara, odnosno skuptine nije drugaije odreeno, raspodela iz stava 1. ovog lana vri se na sledei nain: 1) ortacima, komplementarima i komanditorima i lanovima drutva s ogranienom odgovornou srazmerno njihovim udelima u drutvu; 2) akcionarima sa preferencijalnim akcijama koji imaju pravo prioriteta u odnosu na likvidacioni ostatak, a nakon njihove isplate akcionarima sa obinim akcijama srazmerno ueu njihovih akcija u ukupnom broju obinih akcija u drutvu. Komanditori, lanovi drutva s ogranienom odgovornou i akcionari koji su u likvidaciji savesno primili isplate duni su da vrate primljeno ako je to potrebno za namirenje poverilaca drutva. U sluaju spora izmeu lanova drutva u vezi raspodele likvidacionog ostatka, likvidacioni upravnik odlae tu raspodelu do pravnosnanog okonanja spora.
Okonanje likvidacije
lan 543. Likvidacija se okonava donoenjem odluke o okonanju likvidacije iz lana 540. stav 3. ovog zakona. Po okonanju likvidacije drutvo se brie iz registra privrednih subjekata u skladu sa zakonom o registraciji. Ako ortaci, komplementari, odnosno skuptina ne donesu odluku o usvajanju dokumenata iz lana 540. stav 1. ta. 2), 3) i 4) ovog zakona u roku od 60 dana od dana podnoenja tih dokumenata na usvajanje od strane likvidacionog upravnika, tu odluku moe zameniti pisana izjava likvidacionog upravnika o neusvajanju tih dokumenata. Poslovne knjige i dokumenta drutva koje je brisano usled okonanja likvidacije uvaju se u skladu sa propisima kojima se ureuje arhivska graa, a ime i adresa lica kome su poslovne knjige i dokumenta povereni na uvanje registruju se u skladu sa zakonom o registraciji.
Ako odluku o imenu i adresi lica iz stava 6. ovog lana ne donesu ortaci, komplementari, odnosno skuptina, tu odluku moe zameniti i pisana izjava likvidacionog upravnika o imenu i adresi tog lica. Zainteresovana lica imaju pravo na uvid u poslovne knjige i dokumenta brisanog drutva o svom troku. Ako je nakon brisanja drutva iz registra potrebno preduzeti odreene radnje u pogledu imovine drutva prestalog brisanjem ili druge radnje koje je trebalo preduzeti tokom likvidacije, zainteresovano lice moe traiti da nadleni sud u vanparninom postupku odredi likvidacionog upravnika sa ovlaenjem za preduzimanje tih radnji.
6. Prinudna likvidacija
Razlozi za pokretanje postupka
lan 546. Prinudna likvidacija pokree se ako: 1) je drutvu pravnosnanim aktom izreena mera zabrane obavljanja delatnosti, odnosno oduzeta dozvola, licenca ili odobrenje za obavljanje odreene delatnosti, a drutvo ne registruje promenu pretene delatnosti ili ne otpone likvidaciju u roku od 30 dana od dana pravnosnanosti tog akta;
2) u roku od 30 dana od dana isteka vremena na koje je drutvo osnovano drutvo ne registruje produenje vremena trajanja drutva ili u istom roku ne otpone likvidaciju; 3) ortako drutvo ostane sa jednim ortakom, odnosno komanditno drutvo ostane bez komplementara ili bez komanditora, a drutvu u roku od tri meseca ne pristupi nedostajui lan ili u istom roku drutvo ne promeni pravnu formu u pravnu formu ije uslove ispunjava u skladu sa ovim zakonom ili u istom roku ne otpone likvidaciju; 4) se osnovni kapital drutva smanji ispod minimalnog iznosa propisanog ovim zakonom, a drutvo u roku od est meseci ne povea osnovni kapital najmanje do minimalnog iznosa propisanog ovim zakonom, ili u istom roku drutvo ne promeni pravnu formu u pravnu formu ije uslove ispunjava u skladu sa ovim zakonom, ili u istom roku drutvo ne donese odluku o likvidaciji i takvu promenu u istom roku registruje u skladu sa zakonom o registraciji; 5) drutvo ne dostavi nadlenom registru godinje finansijske izvetaje do kraja poslovne godine za prethodnu poslovnu godinu, odnosno ako ne dostavi poetni likvidacioni bilans u skladu sa zakonom kojim se ureuje raunovodstvo i revizija; 6) je pravnosnanom presudom utvrena nitavost registracije osnivanja drutva u skladu sa zakonom o registraciji ili nitavost osnivakog akta drutva u skladu sa lanom 14. ovog zakona; 7) je pravnosnanom presudom naloen prestanak drutva u skladu sa lanom 469. ovog zakona, a drutvo u roku od 30 dana od dana pravnosnanosti presude ne otpone likvidaciju; 8) drutvo ostane bez zakonskog zastupnika, a ne registruje novog u roku od tri meseca od dana brisanja zakonskog zastupnika iz registra privrednih subjekata; 9) drutvo u likvidaciji ostane bez likvidacionog upravnika, a ne registruje novog u roku od tri meseca od dana brisanja likvidacionog upravnika iz registra privrednih subjekata; 10) usvojeni poetni likvidacioni izvetaj ne bude dostavljen registru privrednih subjekata u skladu sa lanom 536. stav 6. ovog zakona; 11) u drugim sluajevima predvienim zakonom.
2) poslovno ime i matini broj drutva; 3) razlog prinudne likvidacije; 4) obavetenje poveriocima da u roku od est meseci od dana objave oglasa mogu podneti predlog za pokretanje steaja nadlenom sudu u skladu sa zakonom kojim se ureuje steaj. Nad drutvom u prinudnoj likvidaciji moe se otvoriti steaj u sluaju postojanja steajnog razloga u skladu sa zakonom kojim se ureuje steaj. Ako registar privrednih subjekata u roku od godinu dana od dana objave oglasa iz stava 1. ovog lana ne primi reenje nadlenog suda o otvaranju steaja nad drutvom u prinudnoj likvidaciji, registrator koji vodi registar privrednih subjekata po slubenoj dunosti brie drutvo iz registra.
lan 549. Drutva se mogu povezivati putem: 1) uea u osnovnom kapitalu ili ortakim udelima (drutva povezana kapitalom); 2) ugovora (drutva povezana ugovorom); 3) kapitala i ugovora (meovito povezana drutva). Zabranjeno je povezivanje privrednih drutava suprotno propisima kojima se ureuje zatita konkurencije.
Grupa drutava
lan 551. Grupa drutava postoji kada kontrolno drutvo pored upravljanja zavisnim drutvima obavlja i druge delatnosti. Grupu drutava ine: 1) kontrolno drutvo i jedno ili vie kontrolisanih drutava kojima upravlja kontrolno drutvo (faktika grupa) ili 2) kontrolno drutvo i jedno ili vie kontrolisanih drutava koja su zakljuila ugovor o kontroli i upravljanju (ugovorna grupa) ili 3) drutva koja nisu u meusobno zavisnom poloaju, a kojima se upravlja na jedinstven nain (grupa sa odnosima ravnopravnosti).
Holding drutvo
lan 552. Holding drutvo je drutvo koje kontrolie jedno ili vie drutava i koje za iskljuivu delatnost ima upravljanje i finansiranje tih drutava.
Zakljuenje ugovora
lan 555. Ugovor o kontroli i upravljanju zakljuuje se u pisanoj formi i mora biti odobren od strane skuptine svakog drutva koje ga je zakljuilo troetvrtinskom veinom glasova prisutnih akcionara, ako statutom nije odreena vea veina. U sluaju ortakog ili komanditnog drutva, ugovor o kontroli i upravljanju odobravaju svi ortaci, odnosno komplementari, ako osnivakim aktom nije drugaije odreeno. Odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje drutvom dvodomno, sastavljaju izvetaj za skuptinu prilikom podnoenja ugovora o kontroli i upravljanju na odobrenje skuptini, u kome moraju navesti i finansijske podatke i podatke o poslovanju drutava sa kojima ugovor treba da bude zakljuen. U izvetaju iz stava 3. ovog lana obrazlau se pravni i ekonomski razlozi za zakljuenje ugovora i njegov sadraj, ukljuujui i iznos naknade za upravljanje, odnosno nain njenog odreivanja. Izvetaj iz stava 3. ovog lana moe biti sastavljen kao zajedniki izvetaj za sva drutva koja zakljuuju ugovor.
Ugovor o kontroli i upravljanju registruje se u skladu sa zakonom o registraciji i ne moe stupiti na snagu pre dana registracije. Oglas o zakljuenju ugovora o kontroli i upravljanju objavljuje se na internet stranici registra privrednih subjekata danom registracije tog ugovora, u trajanju od najmanje 90 dana od dana objavljivanja.
lan 558. Direktori kontrolnog drutva duni su da uputstva kontrolisanom drutvu iz lana 557. ovog zakona daju sa panjom dobrog privrednika, pri emu se odredbe l. 63. do 80. ovog zakona o posebnim dunostima direktora shodno primenjuju na direktore kontrolnog drutva i u odnosu na kontrolisano drutvo.
Naknada iz stava 2. ovog lana odreuje se prema proceni budue prosene oekivane dividende po akciji za naredne tri poslovne godine, koju bi drutvo isplatilo kada ne bi bio zakljuen ugovor o kontroli i upravljanju, a najmanje u visini prosene dividende po akciji za prethodne tri poslovne godine. Ako je kontrolno drutvo jedini akcionar podreenog drutva ugovorom o kontroli i upravljanju ne predvia se naknada iz stava 2. ovog lana. Za izmene ili prestanak ugovora o kontroli i upravljanju kojim se menja naknada manjinskim akcionarima neophodna je saglasnost tih akcionara koju oni daju kao posebna klasa akcija.
lan 565. Spoljni akcionar koji smatra da cena iz lana 564. stav 1. ovog zakona ili srazmera iz lana 564. stav 2. ovog zakona nije primerena moe u roku od tri meseca od dana registracije ugovora o kontroli i upravljanju, odnosno njegovih izmena, u skladu sa zakonom o registraciji traiti da nadleni sud u vanparninom postupku odredi primerenu cenu, odnosno srazmeru. Ako sud po zahtevu spoljnog akcionara odredi viu cenu ili povoljniju srazmeru za spoljne akcionare, drutvo je u obavezi da odluku suda odmah po pravnosnanosti objavi na svojoj internet stranici i da je dostavi registru privrednih subjekata radi objavljivanja na internet stranici tog registra. Odluka suda iz stava 2. ovog lana obavezuje drutvo u odnosu na sve spoljne akcionare.
Zatita poverilaca
lan 566. Ako ugovor o kontroli i upravljanju prestane da vai, kontrolno drutvo je u obavezi da poveriocu kontrolisanog drutva na njegov pisani zahtev podnet u roku od est meseci po prestanku vanosti tog ugovora prui odgovarajuu zatitu za naplatu njegovih potraivanja koja su nastala pre registracije prestanka vanosti tog ugovora u skladu sa zakonom o registraciji. Pravo na odgovarajuu zatitu nemaju poverioci kontrolisanog drutva ija su potraivanja obezbeena ili koja bi u sluaju steaja kontrolisanog drutva bila u prvom ili drugom isplatnom redu u smislu zakona kojim se ureuje steaj.
Privredno drutvo neogranieno odgovara za obaveze prema treim licima koje nastanu u poslovanju njegovog ogranka.
Obrazovanje ogranka
lan 568. Ogranak se obrazuje odlukom koju donosi skuptina, odnosno ortaci ili komplementari, ako osnivakim aktom, odnosno statutom nije drugaije odreeno. Odluka iz stava 1. ovog lana sadri naroito: 1) poslovno ime i matini broj drutva; 2) adresu ogranka; 3) pretenu delatnost ogranka, koja se moe razlikovati od pretene delatnosti drutva; 4) lino ime, odnosno poslovno ime zastupnika ogranka i obim ovlaenja zastupnika, ako je zastupnik ogranka razliit od zastupnika drutva.
Registracija ogranka
lan 569. Ogranak moe biti registrovan u skladu sa zakonom o registraciji. Izuzetno od stava 1. ovog lana obavezno se registruje: 1) ogranak domaeg privrednog drutva, ako ima zastupnika razliitog od zastupnika drutva ili je to propisano posebnim zakonom kao uslov za obavljanje delatnosti; 2) ogranak stranog privrednog drutva. Ako je ogranak registrovan u skladu sa st. 1. ili 2. ovog lana, registruju se podaci o ogranku, promene tih podataka i prestanak tog ogranka, u skladu sa zakonom o registraciji.
lan 571. U pravnom prometu ogranak nastupa pod poslovnim imenom drutva, uz navoenje: 1) da je re o ogranku; 2) adrese ogranka, ako se razlikuje od adrese sedita drutva; 3) naziva ogranka, ako ga ima. Na upotrebu poslovnog imena i drugih podataka u dokumentima ogranka shodno se primenjuju odredbe iz lana 25. ovog zakona koje se odnose na upotrebu poslovnog imena i drugih podataka u dokumentima drutva.
Prestanak ogranka
lan 572. Ogranak prestaje: 1) odlukom koju donosi skuptina, odnosno ortaci ili komplementari, ako osnivakim aktom, odnosno statutom nije drugaije odreeno; 2) prestankom postojanja privrednog drutva u ijem je sastavu.
8) podatak o registrovanom kapitalu osnivaa, ako se prema pravu drave u kojoj je registrovan osniva takav podatak registruje. Prilikom registracije ogranka iz stava 1. ovog lana registruju se podaci iz stava 3. ovog lana, a u skladu sa zakonom o registraciji registruju se i: 1) promene podataka iz stava 2. ovog lana; 2) finansijski izvetaji osnivaa koji su sastavljeni, podvrgnuti reviziji i obelodanjeni na osnovu prava drave po kojem osniva ima tu obavezu. 3) prestanak ogranka. Tekst pre izmene
Obrazovanje predstavnitva
lan 575. Predstavnitvo se obrazuje odlukom nadlenog organa stranog privrednog drutva. Odluka iz stava 1. ovog lana obavezno sadri: 1) naziv i sedite registra u kom je osniva predstavnitva registrovan; 2) naziv, pravnu formu i sedite osnivaa predstavnitva; 3) matini/registarski broj osnivaa predstavnitva; 4) lino ime, odnosno poslovno ime zastupnika osnivaa predstavnitva;
Prestanak predstavnitva
lan 576. Predstavnitvo prestaje: 1) odlukom o prestanku predstavnitva; 2) prestankom postojanja osnivaa predstavnitva.
Registracija predstavnitva
lan 577. Predstavnitvo se obavezno registruje u skladu sa zakonom o registraciji. Prilikom registracije predstavnitva registruju se podaci iz lana 575. stav 2. ovog zakona, a u skladu sa zakonom o registraciji registruje se i: 1) promene podataka iz lana 575. stav 2. ovog zakona; 2) prestanak predstavnitva.
Zakljuenje pravnog posla ili preduzimanje radnje u sluaju postojanja linog interesa
lan 582. Ako lice iz lana 61. ovog zakona, koje ima posebnu dunost prema drutvu ne prijavi drutvu pravni posao ili radnju u kojoj ima lini interes, odnosno od tog drutva ne pribavi odobrenje pravnog posla ili radnje u sluaju postojanja linog interesa iz lana 66. ovog zakona, u nameri da to drutvo zakljui ugovor ili preduzme radnju u kojoj e pretrpeti tetu, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Ako je usled izvrenja dela iz stava 1. ovog lana drutvo pretrpelo tetu koja prelazi iznos od deset miliona dinara, uinilac e se kazniti zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom. Uz kaznu zatvora sud moe uiniocu izrei zabranu obavljanja funkcije, odnosno poziva u skladu sa Krivinim zakonikom.
13) ne prui odgovarajuu zatitu poveriocu kontrolisanog drutva, poto mu je prestalo svojstvo kontrolnog drutva, u skladu sa lanom 566. ovog zakona; 14) se ne uskladi sa odredbama ovog zakona ili se ne uskladi u propisanom roku u skladu sa ovim zakonom. Za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za privredni prestup i odgovorno lice u drutvu novanom kaznom od 20.000 do 200.000 dinara. Tekst pre izmene
Privredni prestupi privrednog drutva koje je javno akcionarsko drutvo i odgovornog lica
lan 586. Novanom kaznom od 200.000 do 2.000.000 dinara kaznie se za privredni prestup privredno drutvo koje je javno akcionarsko drutvo ako: 1) nastupe izmenjene okolnosti iz lana 54. ovog zakona, a drutvo ne izvri novu procenu vrednosti nenovanog uloga u skladu sa l. 51. do 53. ovog zakona; 2) odredi emisionu cenu akcija ili popust na tu cenu u suprotnosti sa lanom 260. ovog zakona; 3) odredi emisionu cenu zamenljivih obveznica u suprotnosti sa lanom 263. ovog zakona; 4) sa akcionarima koji su ga osnovali, u periodu od dve godine od dana registracije osnivanja, zakljui ugovor u suprotnosti sa lanom 268. ovog zakona; 5) akcionaru dividendu isplauje u suprotnosti sa lanom 272. ovog zakona; 6) akcionaru isplauje privremenu dividendu u suprotnosti sa lanom 273. ovog zakona; 7) ako ne vrati uplaeni, odnosno uneti ulog najkasnije u roku od 15 dana od isteka roka za upis akcija, u sluaju neuspelog poveanja kapitala (lan 298. stav 5. ovog zakona); 8) ako ne omogui davanje punomoja za glasanje elektronskim putem u skladu sa lanom 344. stav 9. ovog zakona; 9) ako ne uini dostupnim akcionarima rezultate glasanja u skladu sa lanom 356. ovog zakona. Za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za privredni prestup i odgovorno lice u drutvu novanom kaznom od 40.000 do 400.000 dinara.
Prekraji preduzetnika
lan 588. Novanom kaznom od 50.000 do 200.000 dinara kaznie se za prekraj preduzetnik ako: 1) on ili lice koja zapoljava ne ispunjavaju uslove utvrene propisom kojim se ureuje zatita stanovnitva od zaraznih bolesti; 2) obavlja delatnost iz mesta koje nije registrovano u skladu sa zakonom o registraciji, osim u sluaju kada je po prirodi same delatnosti obavljanje delatnosti van tog mesta jedino mogue ili uobiajeno (lan 87. ovog zakona); 3) ne istakne svoje poslovno ime u svom seditu, kao i na drugom mestu obavljanja delatnosti u skladu sa lanom 87. stav 5. ovog zakona; 4) obavlja delatnost iz mesta koje ne ispunjava uslove utvrene propisom koji ureuje uslove za obavljanje te delatnosti (lan 87. stav 6. ovog zakona); 5) obavlja delatnost preko poslovoe koji nije registrovan u skladu sa zakonom o registraciji ili koji ne ispunjava posebne uslove koji su propisani u pogledu linih kvalifikacija preduzetnika (lan 89. ovog zakona); 6) koristi rad lica koja nisu kod njega u radnom odnosu suprotno lanu 89. st. 9. i 10. ovog zakona. Za prekraj iz stava 1. ovog lana oduzee se imovinska korist ostvarena izvrenjem prekraja, a moe se izrei i mera zabrane obavljanja delatnosti u trajanju od est meseci do godinu dana.
Za prekraj iz stava 1. ovog lana moe se na licu mesta naplatiti kazna u iznosu od 20.000 dinara.
Dodatni ulozi
lan 590. Ako osnivakim aktom drutva nije drugaije odreeno, dodatni ulozi u postojeim drutvima ugovoreni ili uplaeni do dana stupanja na snagu ovog zakona smatraju se zajmom i na te uloge e se primenjivati odredbe ovog zakona koje ureuju zajam drutvu.
lanovi, odnosno vlasnici privrednih subjekata koji su brisani iz registra privrednih subjekata u skladu sa lanom 452. stav 4. Zakona o privrednim drutvima ("Slubeni glasnik RS", broj 125/04) danom stupanja na snagu ovog zakona postaju suvlasnici nad imovinom tih privrednih subjekata, u idealnim delovima koji odgovaraju njihovim vlasnikim udelima u osnovnom kapitalu tih privrednih subjekata. Lica iz stava 1. ovog lana mogu ugovorom urediti nain raspodele imovine iz stava 1. ovog lana, izmeu sebe, i na drugaiji nain. Postojei tereti na imovini iz stava 1. ovog lana ostaju na snazi. Lica iz stava 1. ovog lana odgovaraju za obaveze brisanih subjekata iz stava 1. ovog lana do visine vrednosti imovine koja je u skladu sa ovim lanom, odnosno ugovorom iz stava 2. ovog lana prela u njihovo vlasnitvo.
Postojei preduzetnici koji nisu prevedeni iz registra optinskih jedinica lokalnih samouprava i postojee ortake radnje
lan 594. Preduzetnici koji nisu prevedeni iz registra optinskih jedinica lokalnih samouprava u registar privrednih subjekata u skladu sa Zakonom o registraciji privrednih subjekata ("Slubeni glasnik RS", br. 55/04, 61/05 i 111/09 - dr. zakon), danom poetka primene ovog zakona smatraju se brisanim iz registra u koji su upisani. Vlasnici postojeih ortakih radnji duni su da svoju formu obavljanja delatnosti promene u pravnu formu privrednog drutva propisanu ovim zakonom, najkasnije do 1. marta 2013. godine. Ako vlasnici postojeih ortakih radnji registru privrednih subjekata ne prijave promenu pravne forme u roku iz stava 2. ovog lana, registrator koji vodi registar privrednih subjekata po slubenoj dunosti e ih prevesti u pravnu formu ortakog drutva.
Poslovna udruenja iz stava 1. ovog lana duna su da svoja osnivaka akta i poslovanje usklade sa odredbama ovog zakona do dana poetka primene ovog zakona. Postojea poslovna udruenja duna su da izvrene promene iz stava 2. ovog lana registruju u skladu sa zakonom o registraciji u roku od tri meseca od dana poetka primene ovog zakona. Nad postojeim poslovnim udruenjima koja ne postupe u skladu sa odredbama stava 3. ovog lana registar privrednih subjekata pokree postupak prinudne likvidacije.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srbije", a primenjivae se od 1. februara 2012. godine, osim lana 344. stav 9. i lana 586. stav 1. taka 8) ovog zakona, koji e se primenjivati od 1. januara 2014. godine.
SLEDE ODREDBE IZMENE 99/2011 - KOJE NISU INTEGRISANE U TEKST: "lan 24. Registrator koji vodi registar privrednih subjekata e do 30. aprila 2012. godine, po slubenoj dunosti, poslovna imena postojeih drutava i preduzetnika koja su registrovana u skladu sa Zakonom o registraciji privrednih subjekata ("Slubeni glasnik RS", br. 55/04, 61/05 i 111/09 - dr. zakon) uskladiti sa odredbama l. 22. i 86. Zakona o privrednim drutvima ("Slubeni glasnik RS", broj 36/11)." lan 25. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srbije"."