Pitanja: 1. Navedi kontracepcijske metode! 2. Koje vrste kontracepcijskih sredstava postoje? 3. Koji su nedostatci umetka za maternicu (spirale)? 4.

Koje su prednosti, a koji su nedostatci sterilizacije? 5. Koje su prednosti, a koji nedostatci spermicidnih sredstava? Pitanja: 1. Navedi kontracepcijske metode! 2. Koje vrste kontracepcijskih sredstava postoje? 3. Koji su nedostatci umetka za maternicu (spirale)? 4. Koje su prednosti, a koji su nedostatci sterilizacije? 5. Koje su prednosti, a koji nedostatci spermicidnih sredstava? Pitanja: 1. Navedi kontracepcijske metode! 2. Koje vrste kontracepcijskih sredstava postoje? 3. Koji su nedostatci umetka za maternicu (spirale)? 4. Koje su prednosti, a koji su nedostatci sterilizacije? 5. Koje su prednosti, a koji nedostatci spermicidnih sredstava? Pitanja: 1. Navedi kontracepcijske metode! 2. Koje vrste kontracepcijskih sredstava postoje? 3. Koji su nedostatci umetka za maternicu (spirale)? 4. Koje su prednosti, a koji su nedostatci sterilizacije? 5. Koje su prednosti, a koji nedostatci spermicidnih sredstava? Pitanja: 1. Navedi kontracepcijske metode! 2. Koje vrste kontracepcijskih sredstava postoje? 3. Koji su nedostatci umetka za maternicu (spirale)? 4. Koje su prednosti, a koji su nedostatci sterilizacije? 5. Koje su prednosti, a koji nedostatci spermicidnih sredstava? Pitanja: 1. Navedi kontracepcijske metode! 2. Koje vrste kontracepcijskih sredstava postoje? 3. Koji su nedostatci umetka za maternicu (spirale)? 4. Koje su prednosti, a koji su nedostatci sterilizacije? 5. Koje su prednosti, a koji nedostatci spermicidnih sredstava?

PONAVLJANJE ZA TEST IZ BIOLOGIJE 1. to je metabolizam? 2. to je stanino disanje? 3. Navedi 5 osnovnih vrsta hranjivih tvari! 4. to su mikronutrijenti, a to makronutrijenti? 5. to su ugljikohidrati? 6. to su vitamini? 7. Od ega se sastoje bjelanevine? 8. Kako su graeni lipidi? 9. Nabroji dijelove probavnog sustava! 10. Navedi probavne lijezde koje sudjeluju u probavi! 11. Koja je uloga sline u ustima? 12. Koje su uloge klorovodine kiseline? 13. Koja je uloga ui? 14. to se odvija u debelom crijevu? 15. Probava proteina i masti zapoinje u elucu. Navedi enzime koji ih razgrauju i na to se razgrauju. 16. Probava ugljikohidrata (kroba) zapoinje u ustima, a zavrava u tankom crijevu. Navedi enzime koji ih razgrauju i na to se razgrauju. 17. to je krv? 18. Od ega se sastoji krv? 19. Navedi vrste krvnih tjelaaca i koja im je uloga! 20. Navedi uloge krvi! 21. to je srce i kako je graeno? 22. Nabroji vrste krvnih ila i koja im je uloga! 23. Koja je krv oksigenirana, a koja deoksigenirana krv? 24. to je sistoliki, a to dijastoliki tlak? 25. Opii put krvi kroz veliki krvotok! 26. Opii put krvi kroz veliki krvotok!

PISMENA PROVJERA ZNANJA IZ BIOLOGIJE A Ime i prezime______________________________________________Razred: 2i 1. Navedi 5 osnovnih vrsta hranjivih tvari! 2. to su ugljikohidrati? 3. Od ega se sastoje bjelanevine? 4. Nabroji dijelove probavnog sustava! 5. Koja je uloga sline u ustima? 6. Koja je uloga ui? 7. Probava proteina i masti zapoinje u elucu. Navedi enzime koji ih razgrauju i na to se razgrauju. 8. to je krv? 9. Navedi vrste krvnih tjelaaca i koja im je uloga! 10. to je srce i kako je graeno? 11. Koja je krv oksigenirana, a koja deoksigenirana krv? PISMENA PROVJERA ZNANJA IZ BIOLOGIJE B Ime i prezime______________________________________________Razred: 2i 1. to su mikronutrijenti, a to makronutrijenti? 2. to su vitamini? 3. Kako su graeni lipidi? 4. Navedi probavne lijezde koje sudjeluju u probavi! 5. Koje su uloge klorovodine kiseline? 6. to se odvija u debelom crijevu? 7. Probava ugljikohidrata (kroba) zapoinje u ustima, a zavrava u tankom crijevu. Navedi enzime koji ih razgrauju i na to se razgrauju. 8. Od ega se sastoji krv? 9. Navedi uloge krvi! 10. Nabroji vrste krvnih ila i koja im je uloga! 11. to je sistoliki, a to dijastoliki tlak?

PISMENA PROVJERA ZNANJA IZ BIOLOGIJE A

1. to je metabolizam? Metabolizam je niz kemijskih reakcija koje se odvijaju u ivim organizmima, a omoguuju rast i razmnoavanje, odravanje svoje grae i stalnog unutarnjeg stanja te reagiranje na zahtjeve okolia. 2. Navedi 5 osnovnih vrsta hranjivih tvari! Ugljikohidrati ili eeri, proteini ili bjelanevine, lipidi ili masti, vitamini i minerali. 3. to su ugljikohidrati? Ugljikohidrati su glavni izvor energije za organizam, a graeni su od ugljika, vodika i kisika. (krob, eeri, prehrambena vlakna). 4. Od ega se sastoje bjelanevine? Bjelanevine se sastoje od aminokiselina. Za organizam je bitno 20 aminokiselina. Ljudi mogu stvoriti 11 (neesencijalne), a preostalih 9 moramo unijeti u tijelo hranom (esencijalne). 5. Nabroji dijelove probavnog sustava! Dijelovi probavnog sustava su: usta, jednjak, eludac, tanko i debelo crijevo te analni otvor. 6. Koja je uloga sline u ustima? Vlai hranu kako bismo je lake savakali te sadri enzim amilazu koja razgrauje krob u ustima. 7. Koja je uloga ui? u sadri une soli koje raspruju masti na kapljice, to lipazama olakava razgradnju masti. 8. Probava proteina i masti zapoinje u elucu. Navedi enzime koji ih razgrauju i na to se razgrauju. PROTEINI MASTI AMINOKISELINE MASNE KISELINE + GLICEROL

9. to je krv? Krv je gusta, neprozirna, crvena tekuina koja stanicama tijela donosi neophodne tvari (hranjive tvari i kisik). Sastoji se od krvne plazme i krvnih tjeleaca. 10. Navedi vrste krvnih tjelaaca i koja im je uloga! Eritrociti (crvene krvne stanice) opskrbljuju stanice kisikom. Leukociti (bijele krvne stanice) brane organizam od stranih mikroorganizama i stranih tvari. Trombociti (krvne ploice) imaju vanu ulogu kod zgruavanja krvi. 11. to je srce i kako je graeno? Srce je uplji miini organ smjeten u sredini prsnog koa, izmeu dva pluna krila. Srce ovjeka je graeno od dvije pretklijetke i dvije klijetke. 12. Koja je krv oksigenirana, a koja deoksigenirana krv? Arterijska krv je oksigenirana jer sadri velike koncentracije kisika i arko crvene je boje. Venska krv je deoksigenirana jer je koncentracija nia i tamnije nijanse je crvene. 13. Opii put krvi kroz veliki krvotok! Krv se pumpa iz lijeve klijetke srca kroz arterije prema perifernim tkivima i vraa se venama u desnu pretklijetku srca.

PISMENA PROVJERA ZNANJA IZ BIOLOGIJE B

1. to je stanino disanje? Stanino disanje je niz metabolikih reakcija i procesa koji se odvijaju u mitohondrijima stanica. Oksidacijom glukoze nastaju CO2, voda i oslobaa se velika koliina energije. 2. to su mikronutrijenti, a to makronutrijenti? Mikronutrijenti su potrebni organizmu u malim koliinama, a to su vitamini i minerali. Makronutrijenti ili visokohranjive tvari konzumiraju se u velikim koliinama i pruaju puno energije organizmu, a to su ugljikohidrati, bjelanevine i masti. 3. to su vitamini? Vitamini su organske molekule neophodne za metabolike procese. Tijelo ih ne moe stvarati, a nuni su u malim koliinama. 4. Kako su graeni lipidi? Lipidi su graeni od masnih kiselina i alkohola glicerola. Masne kiseline dijele se na zasiene (masti) i nezasiene (ulja). 5. Navedi probavne lijezde koje sudjeluju u probavi! Jetra i guteraa. 6. Koje su uloge klorovodine kiseline? Olakava enzimima probavu proteina te ubija tetne bakterije. 7. to se odvija u debelom crijevu? Sakupljaju se neprobavljene tvari, uklanja neprobavljene tvari, sintetizira vitamine te odstranjuje viak vode i vraa je natrag u tijelo. 8. Probava ugljikohidrata (kroba) zapoinje u ustima, a zavrava u tankom crijevu. Navedi enzime koji ih razgrauju i na to se razgrauju. KROB DISAHARIDI

KROB MONOSAHARIDI 9. Od ega se sastoji krv? Krv se sastoji od krvne plazme (tekui dio krvi ukaste boje) i krvnih tjeleaca (eritrociti, leukociti, trombociti). 10. Navedi uloge krvi! Opskrba tijela kisikom i hranjivim tvarima, uklanjanje otpadnih tvari iz tkiva, obrana tijela od tetnih organizama, zgruavanje krvi, prijenos hormon, regulacija tjelesnog pH, regulacija tjelesne temperature. 11. Nabroji vrste krvnih ila i koja im je uloga! Arterije odvode vensku krv iz srca u plua, stanicama prenose hranjive tvari te odnose otpadne tvari. Vene dovode vensku krv iz tijela te odvode otpadne iz stanica. Kapilare su posrednici u izmjeni tvari izmeu krvi i stanica te pri izmjeni plinova u pluima. 12. to je sistoliki, a to dijastoliki tlak? Sistoliki tlak ili gornji tlak je tlak koji se mjeri za vrijeme stezanja srca, a dijastoliki ili donji tlak je tlak koji se mjeri za vrijeme oputanja srca. 13. Opii put krvi kroz mali krvotok! Krv ulazi u desnu klijetku srca i pumpa se plunom arterijom u plua, a plunim venama vraa se u lijevu pretklijetku.

DINI SUSTAV Dini sustav ovjeka sastoji se od:

 gornjih dinih puteva donjih dinih puteva. Gornji dini putevi su: nos drijelo i grkljan. Donji dini putevi su: dunik dunice plua s plunim mjehuriima (alveolama). Plua; Glavni organ dinog sustava su plua graena od lijevog i desnog plunog krila. Uloga plua je omoguiti izmjenu plinova, kisika u ugljikovog dioksida. Plua se ire kad se oit (dijafragma) i meurebarni miii stegnu te time poveavaju prsnu upljinu. Plua pasivno splasnu kada se oit i meurebarni miii opuste i prsni se obujam smanji. Dini putevi; irenjem plua zrak ulazi kroz nos i usta te prolazi dinim putevima, a to su nos, usta, drijelo, grljkan i dunik. Dunik se grana u dvije dunice (bronhe) koje se prozrauju oba pluna krila. Dunice se dijele na brojne ogranke, bronhiole. Na kraju svake bronhiole nalaze se pluni mjehurii, alveole, okupljene u grozdast oblik. Okruene se kapilarama. DISANJE; Disanje je proces unosa kisika u organizam i otputanja ugljikova dioksida iz organizma. U alveolama se odvijaju dva procesa: kisik iz alveola difuzijom prelazi u krv ugljikov dioksid iz krvi difuzijom ulazi u alveole. VRSTE DISANJA; Dvije su osnovne vrste disanja: pluno i stanino. Pluno disanje je izmjena plinova koja se odvija u pluima. Stanino disanje odnosi se na procese koji se odvijaju unutar stanica, u mitohondrijima radi dobivanja energije iz hranjivih tvari. Pitanja: 1. to ini dini sustav ovjeka? 2. Navedi dine puteve! 3. to je disanje? 4. to se dogaa u alveolama? 5. Navedi vrste disanja!

IVANI SUSTAV ivani sustav ini mrea visoko specijaliziranih ivanih stanica-neurona koji prenose informacije o ovjekovom unutarnjem i vanjskom okoliu. Nakon to te informacije obradi, ivani sustav potakne reakcije u drugim dijelovima tijela. ivani sustav omoguava osnovne motorike funkcije, kao to su: gibanje tijela kretanje udova i sl. osjete, kao to su: opip okus vid njuh sluh osjet za gravitaciju, boli te poloaja tijela i udova u prostoru. Podjela ivanog sustava; ivani sustav moemo podijeliti na: sredinji ivani sustav periferni ivani sustav. Sredinji ivani sustav ini najvei dio ivanog sustava, a sastoji se od mozga i lene modine. Mozak je smjeten u lubanji koja ga titi, a lenu modinu titi kraljenica. Mozak se sastoji od: velikog i malog mozga modanog debla. U poprenom presjeku mozga razlikujemo: modanu koru (sive je boje i graena je od ivanih stanica) modanu sr (bijele je boje i graena je od ivanih vlakana). Mozak je preko produljene modine koja je dio modanog debla, povezan s lenom modinom. Uloga lene modine je upravljati refleksima i dvosmjerno povezati mozak s ostalim dijelovima tijela. Periferni ivani sustav ine ivci koji izlaze iz sredinjeg ivanog sustava.

Neuroni; ivani sustav ine neuroni (osnovne ivane stanice) i glija stanice (specijalizirane stanice koje pomau neuronima). Neuroni su elektriki pobudljive stanice ivanog sustava koje alju ivane impulse. Neuroni se dijele na: osjetne neurone-reagiraju na osjete (dodir, zvuk, svjetlost) koje primaju osjetilni organi; pokretake neurone-primaju ivane impulse od mozga i lene modine te uzrokuju stezanje miia ili utjeu na rad lijezda; meuneurone-meusobno povezuju druge neurone unutar mozga i lene modine. Graa neurona; Neuron je graen od: tijela stanice (obrada informacija) kratkih i dugih ogranaka (dendrita i aksona). Uloga dendrita-kratkih ogranaka je primanje podraaja od osjetilnih organa ili drugih ivanih satnica, a uloga aksona-dugog ogranaka je prenoenje podraaja do drugih ivanih stanica ili izvrnih organa (miia, lijezda). Sinapsa je spoj izmeu dva neurona ili izmeu neurona i izvrnih organa, a ima ulogu prijenosa poruka u obliku ivanih impulsa. Pitanja: 1. Navedi ulogu ivanog sustava. 2. to ini sredinji ivani sustav? 3. Od ega se sastoji periferni ivani sustav? 4. to je neuron i koja je njegova uloga? 5. Opii grau neurona i ulogu njegovih dijelova! 6. to je sinapsa?

MOZAK Mozak se sastoji od: velikog mozga malog mozga produljene modine. Razni dijelovi mozga imaju svoje glavne uloge. Veliki mozak je najvii sloj mozga. Sredite je inteligentne misli, pamenja, donoenja odluka i voljnog djelovanja. Renjevi velikog mozga su: eoni reanj-najrazvijeniji dio mozga. Smjeten je s prednje strane, iza ela. Tu se nalazi sredite osobnosti i misli koje razmiljaju o budunosti i planiraju unaprijed, osjet za govor i miris. tjemeni reanj-sadri sredite za osjet dodira, okusa, svjesnost o tijelu, jezik. sljepooni reanj-sadri sredite za sluh, koordinaciju vida sa zvukom, itanje. zatiljni reanj-sadri glavno podruje za vid i pohrano vidnog pamenja. Mali mozak-koordinira pokrete miia i obavjetava vie dijelove mozga o pokretima stopala, prstiju, nogu i ruku. Koordinira voljne pokrete, uspostavlja ravnoteu. Produljena modina-prenosi signale od osjetila do mozga i od mozga natrag u tijelo. Vodi do lene modine. Regulira disanje, otkucaje srca, gutanje, reflekse vida i sluha, nadzire znojenje, krvni tlak, probavu, temperaturu, utjee na razinu budnosti i sposobnost spavanja. Limbiki sustav je mjesto gdje nastaju emocije i na kojem se stvara pamenje vezano uz emotivne doivljaje. Pitanja: 1. Od kojih se sve dijelova sastoji mozak? 2. Nabroji uloge pojedinih dijelova kore velikog mozga! 3. Koja je uloga malog mozga? 4. Za to je odgovorna produljena modina? 5. to je limbiki sustav?

ENDOKRINI SUSTAV Hormonalni ili endokrini sustav ini skupina organa koje nazivamo lijezde s unutarnjim luenjem. Te lijezde prenose hormonske poruke hormonima koji putem krvnih ila dolaze do svih stanica i organa u tijelu. Hormoni su specifini kemijski glasnici koji stanicama i organima prenose informacije to trebaju raditi. Hormoni imaju sljedee uloge: reguliraju raspoloenje; rast i razvoj organizma; razne funkcije tkiva. Po svom kemijskom sastavu, hormoni su proteini ili steroidi. Glavni organi endokrinog sustava su: hipotalamus hipofiza epifiza titnjaa dotitna lijezda prsna lijezda nadbubrene lijezde guteraa jajnici sjemenici. Pitanja: 1. to ini hormonalni sustav 2. Navedi barem 5 glavnih hormonalnih lijezda! 3. to su hormoni? 4. Navedi barem 3 enzima koje lui hipofiza i njihove uloge! 5. Koja lijezda lui hormone stresa-adrenalin, noradrenalin i kortizol? 6. to reguliraju hormoni titnjae? 7. Koji su spolni hormoni u ena i mukaraca i koji ih organi lue?

MUKI SPOLNI ORGANI Muki spolni organi su: UNUTARNJI: sjemenici ili testisi dosjemenici sjemenovodi prostata (spolna lijezda) VANJSKI: muki spolni ud ili penis kona vreica ili monja. Sjemenici ili testisi su parni organi smjeteni u konim vreicama (monjama). U sjemenicima se nalaze spermiji (muke spolne stanice) Spermiji su graeni od glave, vrata i repa. Rep slui za pokretanje, pa tako spermiji putuju iz rodnice u jajovod. Sperma se sastoji od spermija koji plivaju u sjemenoj tekuini. Proizvodi je prostata, ukaste je boje, a pH je 7-8. Dosjemenici su parni organi u kojima spermiji dozrijevaju. Sjemenovodi su izvijugani kanalii veliine 50-60 cm koji vode spermije iz dosjemenika do spolnog uda. Prostata je muka spolna lijezda smjetena ispod mokranog mjehura. Izluuje rijetki, mutni, lunati sekret za neutralizaciju kiselosti spermija. Taj sekret spermi daje karakteristian miris. Muki spolni ud ili penis je miino, spuvasto, cjevasto tijelo graeno od korijena, tijela i glavia. Za erekciju su najvanija 3 spuvasta tijela graena od brojnih upljina koje se napune krvlju, zbog ega se penis ukruti i povea. Ejakulacija je izbacivanje sperme. Erekcija ukruivanje spolnog uda ili penisa. (1 mL sperme sadri 100 mil. spermija, ako je manje od 20 mil. spermija mukarac je neplodan). Pitanja: 1. Nabroji muke spolne organe! 2. Koja je uloga sjemenika, a koja prostate? 3. Od ega se sastoji sperma? 4. to je ejakulacija, a to erekcija?

ENSKI SPOLNI ORGANI enski spolni organi su: UNUTARNJI: jajnici ili ovariji jajovodi maternica rodnica ili vagina VANJSKI: stidnica (velike i male usne, otvor mokrane cijevi, vanjski otvor rodnice i draica ili klitoris). Jajnici ili ovariji su parne lijezde veliine badema. Lue enske spolne hormone (estrogen i progesteron). U jajnicima se stvaraju enske spolne stanice (jajaca). Jajnici su smjeteni u trbunoj upljini, s lijeve i desne strane iznad maternice. Jajovodi su parni organi koji imaju ulogu provoenja jajaca iz jajnika u maternicu. U jajovodu dolazi do oplodnje. Maternica je uplji miini organ ija je unutranjost obloena sluznicom. Tijekom mjesenice ta sluznica se ljuti ili se tu smjeta oploeno jajace nakon oplodnje. Rodnica ili vagina povezuje maternicu s vanjskim spolovilom. U djevojaka koje nisu imale spolni odnos, ispred ulaza u rodnicu nalazi se djevianski zalistak ili himen koji ima otvore za istjecanje menstrualne krvi. Njegova je uloga spreavanje prodora mikroorganizama u rodnicu. Stidnica obuhvaa sve vanjske dijelove spolnog sustava ene: velike i male usne, otvor mokrane cijevi, vanjski otvor rodnice i draica ili klitoris.

Pitanja: 1. Nabroji enske spolne organe! 2. Gdje se razvijaju jajaca i lue enski spolni hormoni? 3. Koji su enski spolni hormoni? 4. Koja je uloga jajovoda? 5. Gdje dolazi do oplodnje? 6. to sve ini stidnicu?

OPLODNJA, TRUDNOA I POROAJ Nakon ejakulacije,spermiji dospiju u rodnicu. ep ilave sluzi zatvara ue maternice, ali za vrijeme ovulacije sluz postaje itka i vlaknasta, pa spermiji mogu proi do maternice i jajovoda. U jajovodu se odvija oplodnja. Oplodnja je stapanje jezgara jajaca i spermija. Spermij prodire kroz vanjsku membranu jajaca. Jezgra spermija ulazi u citoplazmu jajaca te se spaja s njenom jezgrom. Tako nastaje oploeno jajace-zigota. Zigota se dijeli mitotikim diobama te se razvija u zametak ili embrij. Svaka tjelesna stanica ovjeka ima 46 kromosoma (23 od oca i 23 od majke). Kromosomski parovi XX odreuju enski spol (sva jajaca imaju X kromosom), a parovi XY odreuju muki spol (polovica spermija ima X kromosom, a polovica Y). Udruivanjem jajaaca i spermija ukupan broj kromosoma je 46. Od oploene jajne stanice diobom nastaju dvije stanice keri, pa 4,8,16,32 itd. Zametak se privrsti (implantira) na sluznicu maternice. Vodenjak ini zatitni mjehur oko zametka, a plodni ovoj zajedno sa stanicama sluznice maternice ini posteljicu. Preko posteljice fetus s majkom razmjenjuje hranjive i tetne tvari. Trudnoa; Trudnoa prosjeno traje 280 dana ili 40 tjedana, raunajui od 1. dana zadnje menstruacije. Tijekom trudnoe upljinu maternice ispunjava tekuina (plodna voda) u kojoj dijete slobodno pliva, vezano pupanom vrpcom za posteljicu majke. Poroaj; Potkraj trudnoe, pritisak ploda i plodne vode pone potiskivati vodenjak kroz vrat i ue maternice u rodnicu. Kad vodenjak pukne i plodna voda iscuri, zapoinje poroaj. irenje vrata maternice pobuuje ivane signale koji podrauju hipofizu koja pone izluivati hormon oksitocin (pojaava podraljivost miia maternice i izaziva stezanje). Poroaj poinje trudovima koji su posljedica ritmikog stezanja miia maternice. 1.faza: pri otvaranju, ispupenjem vodenjaka, oblikuje se mekani poroajni kanal. iri se ue maternice i rodnica. 2.faza: istiskivanje ploda. Vanjsko ue maternice se otvori i dijete se potiskuje u poroajni kanal. Nakon izlaska dijeta, treba podvezati i odrezati pupanu vrpcu. Tada novoroene prestaje dobivati kisik izluivati ugljikov dioksid preko posteljice. Prvi samostalni udisaj pobuuje djetetov prvi pla to znai da su plua proradila. 3. faza. Izlazak posteljice 30 min nakon poroaja. Prednji reanj hipofize izluuje prolaktin (potie stvaranje mlijeka u tkivu dojke). Stranji reanj hipofize izluuje oksitocin (pobuuje istiskivanje mlijeka iz dojki). Majino mlijeko idealna je hrana za dojene, jer sadri hranjive tvari, minerale, vitamine, ali i protutijela koja tite dojene od razliitih zaraza.