Politika upravljanja rizicima

EA SISTEM d.o.o.

EA SISTEM d.o.o. 18.6.2009

Sukladno odredbama l. 43. I 53. Zakona o tritu kapitala (Narodne novine br. 88/08. 146/08 - dalje u tekstu: ZTK) i Pravilnika o organizacijskim zahtjevima za pruanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti i pomonih usluga (Narodne novine br. 5/09) Uprava EA SISTEM d.o.o. (u daljnjem tekstu: Drutvo) je dana 18. lipnja 2009. godine donijela slijedei interni akt:

I.

POLITIKA UPRAVLJANJA RIZICIMA

UVODNE ODREDBE
lanak 1.

EA SISTEM d.o.o. (dalje u tekstu: Drutvo) kao drutvo koje prua i obavlja usluge poslovanje vrijednosnim papirima i pomone usluge, sukladno zakonskim odredbama, usvaja Politiku upravljanja rizicima (u daljnjem tekstu Politika) u svezi pruanja usluga poslovanje vrijednosnim papirima i pomonih usluga s ciljem internalizacije zakonskih obveza i poduzimanja uinkovitih mjera radi: utvrivanja odgovarajue, uinkovite i sveobuhvatne politike utvrivanja znaajnih rizika povezanih s uslugama i aktivnostima, poslovnim procesima i sustavima investicijskog drutva i, kad je to mogue, utvrivanja prihvatljivog stupnja rizika definiranja ciljeva i opih naela prepoznavanja, preuzimanja i upravljanja rizicima te pravila provoenja postupka ocjenjivanja potrebnog internog kapitala. odreivanja sklonosti preuzimanju izloenosti pojedinim rizicima, metodologije utvrivanja i mjerenja odnosno procjenjivanja rizika kojima je investicijsko drutvo izloeno ili moe biti izloeno u svom poslovanju te postupaka za ovladavanje i praenje rizika utvrivanja mjera u sluaju odstupanja od primjene usvojenih politika i postupaka te mjera u sluaju kriznih situacija, definiranja organizacijska pravila odvijanja procesa upravljanja rizicima, ukljuujui i njegov opis te pravila rada sustava unutarnjih kontrola Usvajanjem ove Politike, Drutvo eli pokazati svoju opredijeljenost prema odgovornom upravljanju rizicima vezanih uz poslovanje vrijednosnim papirima i pomonih usluga koje Drutvo prua u smislu Zakona o tritu kapitala i relevantnih podzakonskih akata, radi pruanja to kvalitetnijih usluga iz podruja djelatnosti klijentima, s ciljem zatite istih na best effort principima.
Odredbe ove Politike ne zamjenjuju odredbe Etikog kodeksa Drutva, Pravilnika o poslovnoj tajni te drugih internih akata i procedura Drutva.

I.

POJMOVI I DEFINICIJE

lanak 2. Pojedini pojmovi u ovoj Politici imaju slijedee znaenje:

Openito (1) Agencija je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (2) Zakon je Zakon o tritu kapitala (Narodne novine broj 88/08, 146/08); (3) Relevantni propisi u smislu ove Politike su Zakon i pravilnici doneseni temeljem Zakona.

Pozicija i knjiga trgovanja (4) Knjiga trgovanja obuhvaa pozicije u financijskim instrumentima i robi, a koje se dre s

namjerom trgovanja ili da bi se zatitili odreeni elementi knjige trgovanja, pod uvjetom da za te pozicije nema ogranienja s obzirom na njihovu utrivost 1 ili s obzirom na mogunost zatite rizika koji iz njih proizlazi. (5) U knjigu trgovanja rasporeuju se i sve stavke koje se u skladu s Meunarodnim raunovodstvenim standardom 39, rasporeuju u kategoriju financijske imovine ili obveza po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka namijenjenu trgovanju.
(5) Pozicije koje se dre s namjerom trgovanja su one pozicije koje investicijsko drutvo

dri radi preprodaje u kratkom roku, i/ili s namjerom ostvarivanja dobiti u kratkom roku, od stvarne ili oekivane razlike izmeu njihove nabavne i prodajne cijene, ili od drugih promjena cijena ili kamatnih stopa. Iste se raunovodstveno prate i vrednuju klasificirane u financijsku imovinu za trgovanje sukladno odredbama MRS 39 2.
(6) Pojam "pozicije" obuhvaa vlastite pozicije investicijskog drutva (engl. Propriatory

positions), pozicije proizale iz transakcija na zahtjev klijenata investicijskog drutva (engl. client servicing) te pozicije proizale iz poslova odravanja trita (engl. market making).

1 2

Likvidnost, u smislu unovavanja financijskog instrumenta oekivanom dinamikom i u oekivanom vremenu Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja, (NN 140/06)

Financijski instrumenti: (7) Financijski instrument oznaava bilo koji ugovor koji jednoj ugovornoj strani donosi

financijsku imovinu, a drugoj ugovornoj strani financijsku obvezu ili vlasniki instrument

(8) Izvedeni financijski instrumenti su:

1. Izvedeni financijski instrumenti na kamatnu stopu: a. jednovalutni kamatni "swap" ugovori (engl. single-currency interest rate swaps), b. "swap" ugovori osnove (engl. basis swaps), c. kamatni forward ugovori, d. kamatni futures ugovori, e. kupljene kamatne opcije, f. ostali izvedeni financijski instrumenti na kamatnu stopu; 2. Izvedeni financijski instrumenti na valutu i: a. meuvalutni kamatni swap ugovori (engl. cross-currency interest rate swaps), b. valutni forward ugovori, c. valutni futures ugovori, d. kupljene valutne opcije, e. ostali izvedeni financijski instrumenti na valutu; 3. Ugovori koji su po svojim karakteristikama slini onima iz podtoaka a. do e. toke 1. i podtoaka a. do d. toke 2. ovog stavka, a koji se odnose na druge referentne varijable ili indekse, ukljuujui minimalno izvedene financijske instrumente iz lanka 3. stavka 1. toke 2. podtoke d. Zakona o tritu kapitala (NN 88/08) instrumenti iz stavka 2. ovog lanka kojima se ne trguje posredovanjem sredinje druge ugovorne strane (osim izvedenih instrumenata za prijenos kreditnog rizika, dalje: kreditne izvedenice).

(9) Neuvrteni izvedeni instrumenti (OTC, engl. over the counter derivative instruments) su

(10)Zamjenjiv vrijednosni papir (engl. convertible security) je vrijednosni papir koji imatelju

daje pravo zamjene istog za drugu vrstu vrijednosnog papira.

(11)Repo ugovor i obratni repo ugovor predstavlja ugovor koji ispunjava sljedee kriterije:

1. prema tom ugovoru, investicijsko drutvo ili njegova druga ugovorna strana, prenose vrijednosne papire ili robu ili zajamena prava koja se odnose na pravo vlasnitva s naslova tih vrijednosnih papira ili robe (pri emu navedeno pravo garantira ureeno trite, MTP ili priznata burza koja dri prava nad tim vrijednosnim papirima ili robom); 2. ugovorom se investicijskom drutvu ne doputa da, uz obvezu otkupa, prenese ili zaloi odreeni vrijednosni papir ili robu (ili zamjeni istovjetnim vrijednosnim papirima ili robom) na ili kod vie od jedne ugovorne strane u isto vrijeme, po odreenoj cijeni na odreeni budui datum koji je odredio ili e odrediti prenositelj. Repo ugovor za investicijsko drutvo predstavlja ugovor koji ispunjava navedene kriterije i u skladu s kojim investicijsko drutvo prodaje vrijednosne papire ili robu. Obratni repo ugovor za investicijsko drutvo predstavlja ugovor koji ispunjava nabrojene kriterije i u skladu s kojim investicijsko drutvo kupuje vrijednosne papire ili robu.

(12)

Ugovor o pozajmljivanju vrijednosnih papira ili robe od druge ugovorne strane i ugovor o pozajmljivanju vrijednosnih papira ili robe drugoj ugovornoj strani (engl. securities or commodities lending and securities or commodities borrowing) predstavlja svaki ugovor u skladu s kojim investicijsko drutvo ili njegova druga ugovorna strana, prenose vrijednosne papire ili robu u zamjenu za odgovarajui kolateral te uz obvezu da e ona ugovorna strana koja je pozajmila vrijednosne papire ili robu, vratiti istovjetne vrijednosne papire ili robu na neki budui datum ili kad to od nje zatrai prenositelj.

Transakcije (13)Transakcije financiranja vrijednosnih papira znae pozajmljivanje dionica ili drugih

financijskih instrumenata, repo ugovore ili reverse repo ugovore, ili druge transakcije koje ukljuuju kupnju vrijednosnog papira i njegovu ponovnu prodaju (buy-sell back transakcije) ili druge transakcije koje ukljuuju prodaju vrijednosnog papira i njegovu ponovnu kupnju (sell-buy back transakcije)
(14)Transakcije s dugim rokom namire (engl. long settlement transactions) su transakcije

kod kojih se jedna ugovorna strana obvezuje isporuiti vrijednosni papir, robu ili stranu valutu, u zamjenu za novana sredstva, druge financijske instrumente ili robu, ili obrnuto, na datum namire ili isporuke, pri emu je ugovorom odreeno razdoblje izmjenu datuma trgovanja i datuma namire razdoblje due od: 1. razdoblja koje predstavlja trini standard za tu odreenu transakciju, ili 2. pet radnih dana nakon datuma ugovaranja transakcije, ovisno o tome koje je od dva navedena vremenska razdoblja krae.
(15)Marne transakcije (engl. margin lending transactions) su transakcije kod kojih

investicijsko drutvo odobrava kredit za kupnju, prodaju, dranje, pokrivanje trokova financiranja pri pozajmljivanju vrijednosnih papira ili za trgovanje vrijednosnim papirima, pri emu takve transakcije ne ukljuuju druge vrste kredita, a koje su osigurane kolateralom u obliku vrijednosnih papira.

Institucije vezane uz kreditni rejting (16)Vanjska institucija za procjenu kreditnog rizika (engl. External Credit Assessment

Institution ECAI, dalje: VIPKR) je subjekt koji izranuje procjene kreditne sposobnosti, odnosno kreditne rejtinge drugih subjekata. Priznata VIPKR je VIPKR ije kreditne rejtinge mogu upotrebljavati investicijska drutva za izraun kapitalnog zahtjeva, a koje je za tu namjenu prethodno priznala Agencija, te se nalazi na Popisu objavljenom na internet stranici Agencije. koja podrava fizike osobe i pravne osobe u privatnom vlasnitvu iz drave u kojoj AKI ima sjedite u njihovim izvoznim aktivnostima. AKI odobrava kredite osigurane dravnim jamstvima i daje jamstva i odgovarajua osiguranja koja pokrivaju rizik u trgovini robom i

(17)Agencija za kreditiranje izvoza (engl. Export Credit Agencies ECA, dalje: AKI) je agencija

uslugama te politiki rizik drave dunika. Veina razvijenih zemalja imaju najmanje jednu AKI, kojom najee upravlja drava ili je u njezinom vlasnitvu. AKI objavljuju kreditne procjene subjekata koje mogu koristiti investicijska drutva za izraun kapitalnog zahtjeva, ako je udovoljeno odredbama propisanim ovom Politikom.
Kategorija subjekata (18) Institucija je kreditna institucija ili investicijsko drutvo. (19) Sredinja drava ukljuuje dravne jedinice koje se financiraju iz dravnog prorauna. U

Republici Hrvatskoj sredinjom dravom smatraju se tijela dravne vlasti koja se financiraju iz prorauna Republike Hrvatske, i to: tijela zakonodavne vlasti Republike Hrvatske, tijela izvrne vlasti Republike Hrvatske, ustavni sud, tijela sudbene vlasti i pravosudna Republike Hrvatske. Popis tijela zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti Republike Hrvatske objavljen je u Katalogu tijela javne vlasti na internetskoj stranici Hidre (www.hidra.hr/Dokumentacija/Katalozi tijela javne vlasti).

(20)Lokalna i podruna (regionalna) samouprava ukljuuju jedinice lokalne i podrune

(regionalne) samouprave. U Republici Hrvatskoj jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave smatraju se upanije, ukljuujui Grad Zagreb, gradovi i opine, predstavnika tijela upanija, gradova i opina te njihova izvrna tijela. Kod jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave izvan Republike Hrvatske, ova kategorija ukljuuje vjerske zajednice ako imaju pravo prikupljati poreze. Tijela odgovorna sredinjoj dravi, lokalnim i podrunim (regionalnim) tijelima, te neprofitne pravne osobe za ije obveze jami drava, a mogu ukljuivati i tijela samouprave u skladu s odreenim zakonom, a koja podlijeu nadzoru drave. Na podruju Republike Hrvatske javna dravna tijela koja imaju "tretman drave" smatraju se: 1. Agencija, 2. Dravna agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka, 3. Dravna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, 4. Dravni ured za reviziju, 5. Fond za naknadu oduzete imovine, 6. 6. Fond za razvoj i zapoljavanje, 7. Fond za regionalni razvoj, 8. Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, 9. Hrvatska banka za obnovu i razvitak, 10. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, 11. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, 12. Hrvatski zavod za zapoljavanje, 13. Hrvatski fond za privatizaciju, 14. Sredinji registar osiguranika, 15. Hrvatske autoceste d.o.o,

(21) Javna dravna tijela (engl. Public Sector Enterprises, PSE) su neprofitna administrativna

16. Hrvatske ceste d.o.o, i 17. Hrvatske vode d.o.o. Neprofitne pravne osobe javnog sektora za ije obveze jami Republika Hrvatska u djelatnosti obrazovanja, znanosti, kulture, zaite okolia, prometa i veza, zdravstva i socijalne skrbi i slinih djelatnosti te diplomatska predstavnitva, imaju tretman institucije. Javna dravna tijela iz tree drave mogu imati samo tretman institucije koji je propisalo tijelo nadleno za nadzor iz te tree drave.
(22)Mala i srednja drutva (engl. Small and Medium Sized Entity SME, dalje: MSD) su

trgovaka drutva (ukljuujui obrtnike) koja samostalno obavljaju gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom ili pruanjem usluga na tritu, neovisno o njihovom pravnom obliku. Kako bi se trgovako drutvo ukljuilo u ovu kategoriju, podaci moraju zadovoljavati dva od tri sljedea kriterija: 1. ukupna aktiva iznosi do 130 milijuna kuna, 2. prihod iznosi do 260 milijuna kuna, 3. imaju do 250 zaposlenika. Dodatni uvjet koji je potrebno zadovoljiti da bi se trgovako drutvo moglo svrstati u ovu kategoriju, jest da navedene vrijednosti za MSD i s njim povezana drutva ne prelaze navedene kriterije. Ispunjavanje ovog uvjeta rauna se na sljedei nain: i. ako se radi o drutvima s 25% do 50% glasakih prava u MSD, ili drutvima u kojima MSD ima 25% do 50% glasakih prava, podaci povezanog drutva proporcionalno se ukljuuju u izraun kriterija za udovoljavanje definiciji MSD, ii. ako se radi o povezanim drutvima s vie od 50% glasakih prava u MSD, ili drutvima u kojima MSD ima vie od 50% glasakih prava, podaci povezanih drutava se ukljuuju u cjelokupnom iznosu u izraun kriterija za ukljuivanje u kategoriju MSD. Hrvatsku narodnu banku i sredinje banke drugih drava.

(23)Sredinje banke, ukljuuju Europsku centralnu banku ako drukije nije navedeno, te

Potraivanja (24)Dospjela nenaplaena potraivanja su izloenosti kod kojih je utvreno kanjenje u

plaanju due od 90 dana. Neovisno odnosi li se kanjenje due od 90 dana na dio ili cjelokupno potraivanje, cjelokupno potraivanje smatra se dospjelim nenaplaenim potraivanjem. potraivanja su ulaganja investicijskog drutva u drutva s visokoprofitabilnim projektima visokog stupnja rizika (engl. venture capital firms) i kapitalna ulaganja u drutva kojima se ne trguje na ureenom tritu, MTP-u ili priznatoj burzi (engl. private equity investment), ako se radi o sljedeim poslovima: 1. ulaganja investicijskog drutva u drutva s visokoprofitabilnim projektima visokog stupnja rizika uglavnom podrazumijevaju ulaganja u osnivaki kapital MSD-a, te kapital nedavno osnovanih drutava koja ga nisu u mogunosti pribaviti preko trita kapitala, 2. kapitalna ulaganja investicijskog drutva u drutva s ogranienom odgovornou kojima se ne trguje na urenenom tritu, MTP-u ili priznatoj burzi, ako se ona odnose

(25)Visokorizina

na razvoj novih proizvoda i tehnologija, nagli rast drutva, trokove spajanja ili pripajanja drutva, odnosno jaanje bilance drutva i slino.
Ostalo (26)Pokrivene obveznice (engl. covered bonds) su obveznice ije je izdavanje regulirano

posebnim zakonom drave izdavatelja, a koje ispunjavaju sljedee kriterije: 1. radi zaite prava vlasnitva, izdavatelj pokrivenih obveznica moe biti samo kreditna institucija koja podlijee nadzoru nadlenog tijela, 2. sredstva koja su dobivena iz prodaje pokrivenih obveznica moraju biti plasirana u imovinu koja prua dovoljno pokrie za obveze koje proizlaze iz pokrivenih obveznica u njihovom cjelokupnom roku dospijea, 3. pokrivene obveznice moraju biti kolateralizirane i dozvoliti preferencijalno pravo vlasniku pokrivenih obveznica da u sluaju steaja ili likvidacije izdavatelja, ima prioritet u naplati glavnice i kamate. Pokrivene obveznice moraju biti uvrtene na popis pokrivenih obveznica, koji ukljuuje i listu ovlatenih izdavatelja i vrstu kolaterala, a koji lanice EU dostavljaju Komisiji EU, koja iste podatke prosljeuje ostalim lanicama EU.

(27)Materijalna imovina obuhvaa: 1. zemljita i zgrade koje investicijsko drutvo koristi za svoje potrebe, 2. postrojenja i strojeve, 3. ostalu ugraenu opremu, alate i opremu, te 4. predujmove za materijalnu imovinu i materijalnu imovinu u pripremi.

II.

RIZICI KOJIMA JE DRUTVO IZLOENO

A. OPERATIVNI RIZIK
lanak 3. Definicija operativnog rizika

Operativni rizik je rizik gubitka zbog pogreaka, prekida ili teta uzrokovanih neadekvatnim internim procesima, osobama, sustavima ili vanjskim dogaajima ukljuujui i rizik izmjene pravnog okvira.
lanak 3. Cilj upravljanja operativnim rizikom

Ciljevi upravljanja operativnim rizikom u Drutvu su slijedei: 1. Procjena izloenosti Drutva i odreivanja kapitalnog zahtjeva za operativne rizike

2. Kontinuirano praenje internih procesa i sustava s ciljem identifikacije, kontrole, prevencije i ublaavanju izloenosti 3. Uinkovita evidencija gubitaka nastalih uslijed izloenosti operativnom riziku tj. nastanka odreenih tetnih dogaaja 4. Stvaranje pretpostavki za predlaganja korektivnih mjera s ciljem smanjena izloenosti Drutva operativnim rizicima
lanak 4. Procjena izloenost i odreivanje kapitalnog zahtjeva za operativne rizike

Prema Pravilniku o adekvatnosti kapitala investicijskih drutava definirana su tri osnovna pristupa za procjenu i mjerenje operativnog rizika odnosno izraunavanje kapitalnih zahtjeva za pokrie operativnog rizika, a koje je mogue i kombinirati. To su: 1. jednostavni pristup, 2. standardizirani pristup i, 3. napredni pristup. Razlikuju sa stajalita sloenosti izrauna, s time da se s njegovim poveanjem poveava preciznost izrauna kapitalnog zahtjeva, a time i njegova veliina. Drutvo odreuje da e za mjerenje/procjenu operativnog rizika koristiti jednostavni pristup, ali e razvijati pretpostavke za upravljanje operativnim rizikom i izraun kapitalnih zahtjeva koritenjem standardiziranog pristupa. Prema jednostavnom pristupu kapitalni zahtjev za operativni rizik je 15% trogodinjeg prosjeka relevantnog pokazatelja. Ako je Ako je bilo koji od tri posljednja relevantna pokazatelja negativan ili jednak nuli, nee se ukljuiti u izraun trogodinjeg prosjeka relevantnog pokazatelja te se trogodinji prosjek relevantnog pokazatelja rauna na nain da se zbroj pozitivnih relevantnih pokazatelja podijeli s brojem pozitivnih relevantnih pokazatelja. Relevantni pokazatelj se rauna u skladu s l.109. Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih drutava, prema kojem je relevantni pokazatelj jednak zbroju sljedeih elemenata s njihovim pozitivnim ili negativnim predznakom: 1. Neto kamatni prihod 2. Neto prihod od provizija i naknada 3. Prihodi od vlasnikih financijskih instrumenata osim prihoda od ulaganja u zajednike pothvate, pridruena drutva i podrunice 4. Dobit (gubitak) od aktivnosti trgovanja u kategoriji financijske imovine/obveza koja se vrednuje po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka 3 5. Realizirani dobici (gubici) u kategoriji financijske imovine/obveza koja se ne vrednuje po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka
3

Pozicije knjige trgovanja klasificirane kao financijska imovina za trgovanje

10

6. 7. 8. 9.

Dobici (gubici) koji su proizali iz transakcija zatite Neto teajne razlike Ostali operativni prihodi Trokovi izdvajanja poslovanja ako je pruatelj usluga matino ili ovisno drutvo investicijskog drutva ili ovisno drutvo investicijskom drutvu matinog drutva

Stavke koje se prema navedenom lanku ne ukljuuju u izraun relevantnog pokazatelja su: 1. Izvanredni prihodi 2. Prihodi po osnovu ugovora o osiguranju 3. Realizirani dobici (gubici) u kategoriji financijske imovine/obveza koja se dri do dospijea (pozicije iz knjige pozicija kojima se ne trguje) Relevantni pokazatelj rauna se na osnovi revidiranih podataka za dvanaestomjeseno razdoblje koje zavrava na kraju poslovne godine, a kada za izraun relevantnog pokazatelja nisu dostupni revidirani podaci mogu se koristiti nerevidirani podaci. lanak 5. Kontinuirano praenje internih procesa i sustava
Kako bi se efikasno upravljalo operativnim rizikom potrebno je kontinuirano pratiti interne

procese i sustave s ciljem sprjeavanja nastanka gubitaka za Drutvu. U skladu s time Risk Manager e najmanje jednom godinje skupno analizirati: 1. Interne procedure i sustave koje Drutvo koristi 2. Podatke prikupljene od strane zaposlenih koritenjem metode samoprocjene 3. Uzroke nastanka i mogunosti sprjeavanje analizom gubitaka nastalih tijekom godina uslijed izloenosti operativnom riziku Na temelju navedene analize skupnih podataka, Risk Manager e u pismenom obliku sastaviti prijedlog korektivnih mjera Upravi Drutva.

lanak 6. Uinkovita evidencija gubitaka nastalih uslijed izloenosti operativnom riziku tj. nastanka odreenih tetnih dogaaja

Kako bi se poveala uinkovitost upravljanja operativnim rizicima, svi gubici nastali u Drutvu uslijed izloenosti istome evidentirati e se u zato kreiranu bazu podataka prema vrsti dogaaja, a u skladu sa slijedeom podjelom: 1. Unutranja prijevara 2. Vanjska prijevara

10

11

3. Rad zaposlenika i uvjeti rada

4. Klijenti, partneri, proizvodi i poslovna praksa 5. tete na nekretninama 6. Poslovni prekidi i sistemske greke 7. Izvrenja, dostave i upravljanje procesima

Navedeni e se gubitci evidentirati najkasnije jedan dan po nastanku tetnog dogaaja te e o njihovom nastanku u istom vremenskim roku u pisanom obliku biti obavijeteni Risk Manager. Risk Manager e najkasnije na slijedeoj sjednici istoga detaljno analizirati navedeni tetni dogaaj, s posebnim naglaskom na uzroke i posljedice njegova nastanka te predloiti mjere za otklanjane mogunosti ponavljanja istog.

lanak 7. Samoprocjena od strane zaposlenih koji sudjeluju u pojedinim internim procesima i sustavima

S ciljem to pravodobnijeg uoavanja mogunosti nastanka gubitaka uslijed izloenosti operativnom riziku, svi zaposlenici poduzea e najmanje jednom godinje ispuniti za to namijenjen upitnik u kojem e navesti probleme koje su uoili prilikom obavljanja poslova iz svog djelokruga rada, a koji bi mogli dovesti do gubitaka za Drutvo te predloiti mjere za njihovo uklanjanje. Pored toga, zaposlenici imaju obvezu evidencije nastanka svih gubitaka nastalih uslijed izloenosti operativnom riziku vezane uz lanak 6. ove Politike.

lanak 8. Stvaranje pretpostavki za predlaganja korektivnih mjera

Najvaniji cilj Odbora za upravljanje rizicima je adekvatnim sustavom kontrole i praenja smanjiti vjerojatnost nastanka rizinog dogaaja i iznosa gubitka uslijed operativnog rizika. U skladu s time, Drutvo koristi uinkovit sustav internih kontrola koje slue za smanjivanje potencijalne izloenosti operativnim rizicima, a koji se u podruju operativnog rizika odnosi prije svega na kontinuirano praenje procesa i sustava te analize podataka prikupljenih od strane izravnih sudionika u istima, a s ciljem sprjeavanja nastanka gubitaka za Drutvu

11

12 lanak 9. Koritenje osiguranja za zatitu od operativnog rizika

Kao instrument zatite od operativnog rizika Drutvo e koristi, shodno vlastitoj procjeni i dosptupnosti, i razliite proizvode osiguravajuih drutava: 1. Dugorone tipove ugovornih osiguranja koja slue u zatiti Banke protiv operativnog gubitaka. 2. Nove proizvode osiguravajuih drutava koji su dizajnirani kao zatita od nekih uestalih oblika operativnog rizika.

B. TRINI RIZICI
lanak 10. Definicija trinih rizika

Prema Zakonu o tritu kapitala pod trinim rizicima podrazumijevaju se: pozicijski rizik, rizik namire i rizik druge ugovorne strane, rizik prekoraenja doputenih izloenosti, valutni rizik i robni rizik. Od navedenih rizika drutvo je izloeno riziku namire, riziku druge ugovorne strane, riziku prekoraenja doputenih izloenosti te valutnom riziku.

lanak 11. Ciljevi upravljanja trinim rizicima

Ciljevi upravljanja trinim rizicima u Drutvu su slijedei: 1. Procjena izloenosti Drutva i odreivanja kapitalnog zahtjeva za operativne rizike 2. Kontinuirano praenje internih procesa i sustava s ciljem identifikacije, kontrole, prevencije i ublaavanju izloenosti 3. Uinkovita evidencija gubitaka nastalih uslijed izloenosti operativnom riziku tj. nastanka odreenih tetnih dogaaja 4. Stvaranje pretpostavki za predlaganja korektivnih mjera s ciljem smanjena izloenosti Drutva operativnim rizicima

12

13 POZICIJSKI RIZIK lanak 12.

Pozicijski rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene financijskog instrumenta ili, u sluaju izvedenog financijskog instrumenta, iz promjene cijene odnosne varijable. Pozicijski rizik dijeli se na: 1. opi pozicijski rizik rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene financijskog instrumenta uslijed promjene razine kamatnih stopa ili veih promjena na tritu kapitala neovisno o bilo kojoj specifinoj karakteristici tog financijskog instrumenta 4, 2. specifini pozicijski rizik rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene financijskog instrumenta uslijed injenica vezanih uz njegova izdavatelja, odnosno u sluaju izvedenog financijskog instrumenta, injenica u svezi izdavatelja temeljnog financijskog instrumenta 5. Prema Pravilniku o adekvatnosti kapitala, kapitalni zahtjevi za pozicijski rizik se raunaju za pozicije u knjizi trgovanja koja, prema istome, obuhvaa pozicije u financijskim instrumentima i robi koje se dre s namjerom trgovanja ili da bi se zatitili odreeni elementi knjige trgovanja, pod uvjetom da za te pozicije nema ogranienja s obzirom na njihovu utrivost ili s obzirom na mogunost zatite rizika koji iz njih proizlazi. Ukoliko Drutvo nema instrumenata koji podlijeu evidenciji u knjizi trgovanja, proizlazi da isto nije izloeno pozicijskom riziku u skladu s ime ne postoje kapitalni zahtjevi za navedeni rizik kao ni potreba za upravljanje istim. Ukoliko e Drutvo formirati knjigu trgovanja instrumenata koji podlijeu evidenciji u knjizi trgovanja, za iste e pratiti, mjeriti i upravljati pozicijskim rizikom.

RIZIK NAMIRE lanak 13. Definicija rizika namire

Rizik namire je rizik gubitka koji proizlazi iz neispunjavanja obveza druge ugovorne strane na temelju pozicija iz knjige trgovanja.
lanak 14. Odreivanje kapitalnih zahtjeva za rizik namire

Prema Pravilniku o adekvatnosti kapitala rizik namire se odnosi na pozicije u knjizi trgovanja. Ukoliko Drutvo nema instrumenata koji podlijeu evidenciji u knjizi trgovanja, proizlazi da za
4 5

Sistematski odnosno ne diverzifirajui rizik Specifini odnosno diverzisirajui rizik

13

14

navedeni rizik ne postoje kapitalni zahtjevi. Ukoliko e Drutvo formirati knjigu trgovanja instrumenata koji podlijeu evidenciji u knjizi trgovanja, za iste e pratiti, mjeriti i upravljati rizikom namire.

RIZICI POVEZANI ZA KUPNJOM VRIJEDNOSNIH PAPIRA BEZ POKRIA NA RAUNU KLIJENTA lanak 15. Ope odredbe

Prema Statutu Drutva znaajnim klijentima dozvoljena je kupnja vrijednosnih papura bez pokria sredstvima na raunu klijenta. Kako bi se zatitili ostali klijenti Drutva Statutom je propisano da se: 1. Takve transakcije mogu odobriti samo u sluaju da za iste postoje rezervirana sredstva Drutva 2. Prije njihova provoenja potrebna je suglasnost jednog od lanova ili predsjednika Uprave Drutva 3. Klijent kojem je omoguena takva transakcije se mora obvezati da e u roku pet radnih dana doznaiti potrebna sredstva na raun Drutva 4. U sluaju da klijent ne doznai, u roku pet dana, na raun Drutva, sredstva koje je isto upotrijebilo za provoenje transakcije kupnje vrijednosnih papira bez pokria na raunu klijenta, Drutvo ima pravo namiriti potrebna sredstva prodajom vrijednosnih papira koji su bili predmet navedene transakcije 5. U sluaju da prodajom vrijednosnih papira iz toke 4. ovog lanka nije namirena cijela vrijednost transakcije iz ovog lanka Drutvo ima pravo prodati i druge vrijednosne papire klijenta koji su ragistrirani s Drutvom na ime klijenta, a sve s ciljem namirenja novane trabine po ranije kupljenim vrijednosnim papirima i time zatite ostalih klijenata Drutva.
lanak 16. Utvrivanje rizika u sluaju kupnje vrijednosnih papira bez pokria na raunu klijenta

Iako prema Pravilniku o adekvatnosti kapitala ne postoje kapitalni zahtjevi za rizik namire u transakcijama iz lanka 15. ove Politike, Drutvo smatra da postoji realna opasnost nastanka gubitka provoenjem istih 6. Iz tog razloga se ovom Politikom propisuje da je, u sluaju transakcije kupnje vrijednosnih papirima bez pokria na raunu klijenta koje nisu namirene u roku od 5 ili vie radnih dana od provoenja iste, Drutvo duno izraunati izloenost riziku

Uslijed promjene cijena financijskih instrumenata kupljenih bez pokria na raunu klijenata, gdje bi se uslijed prisilnog zatvaranja pozicije u ime klijenta a za raun Drutva mogao ostvariti kapitalni gubitak na takvoj transakciji

14

15

namire te uveati kapitalne zahtjeve, utvrene temeljem Pravilnika o adekvatnosti kapitala, u skladu s odredbama ovog lanka. Izloenost riziku namire vezanom uz transakcije iz lanka 15. ovog Zakona se rauna kao razlika izmeu ugovorene cijene namire za odreeni duniki, vlasniki ili robni instrument, te valutu i njezine tekue trine vrijednosti, ali samo onda kad ta razlika ini gubitak za investicijsko drutvo. Kapitalni zahtjev za rizik namire iz lanka 15. ovog Zakona izraunava se tako da se izloenost investicijskog drutva, izraunata u skladu sa prethodnim odlomkom ovog lanka pomnoi odgovarajuim faktorom iz Tablice:
Broj radnih dana nakon datuma isporuke/dostave ili datuma predvienog za ispunjenje obveze Faktor % u

1-15 16-30 31-45 46 ili vie

8 50 75 100

lanak 18. Postupanje u sluaju s nenamirom transakcija kupnje bez sredstava na raunu klijenata

U sluaju da klijent ne doznai, u roku pet dana, na raun Drutva, sredstva koje je isto upotrijebilo za provoenje transakcije kupnje vrijednosnih papira bez pokria na raunu kljienta, Drutvo ima pravo namiriti potrebna sredstva prodajom vrijednosnih papira koji su bili predmet navedene transakcije. Klijent koji nije izvrio svoju obvezu vezanu iz transakcije iz lanka 15. ove Politike biti e evidentiran u posebnom dokumetu te e mu vie nee biti mogue dati odobrenje za kupnju vrijednosnih papira bez sredstava na raunu klijenata. U sluaju da prodajom vrijednosnih papira iz toke 4. lanka 15. nije namirena cijela vrijednost transakcije iz ovog lanka Drutvo ima pravo prodati i druge vrijednosne papire klijenta

lanak 17. Kontinuirano praenje transakcije kupnje bez sredstava na raunu klijenta

Kako bi se efikasno upravljalo rizicima povezanim s transakcijama iz lanka 15. ove Politike, sve takve transakcije e se evidentirati u posebnom dokumentu kojem e biti navedeni podaci o svakoj pojedinoj s posebnim naglaskom na transakcije iz lanka 15. koje nisu namirene na vrijeme.

15

16

Risk Manager 7 e navedeni e dokument naveden u prethodnom odlomku ovog lanka te dokument iz lanka 18. detaljno prouiti najmanje jednom mjeseno te utvrditi koliki je iznos gubitka u poslovnoj godini Drutvo pretrpilo zbog kanjenja s namirom vezanom uz transakcije iz lanka 15. ove Politike. U sluaju da gubitak uzrokovan nenamirom transakcija iz lanka 15. iznosi vie od 0,5% osnovnog kapitala Drutva, isto e do trenutka kada se gubitak smanji na zadani okvir, onemoguiti provoenje transakcije kupnje vrijednosnih papira bez sredstava na raunu klijenata te o istome obavijestiti lanove Uprave i Predsjednika Uprave Drutva.
RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE lanka 18. Definicija rizika druge ugovorne strane

Rizik druge ugovorne strane je rizik gubitka koji proizlazi iz neispunjavanja obveza druge ugovorne strane na temelju pozicija iz knjige trgovanja. Pri tome je Drutvo duno izraunavati izloenost riziku druge ugovorne strane za sljedee pozicije iz knjige trgovanja: 1. neuvrteni izvedeni financijski instrumenti; 2. kreditne izvedenice, 3. repo ugovori, obratni repo ugovori i ugovori o pozajmljivanju vrijednosnih papira ili robe drugoj ugovornoj strani ili od druge ugovorne strane, 4. marne transakcije, 5. transakcije s dugim rokom namire.
lanak 19. Odreivanje kapitalnih zahtjeva za rizik druge ugovorne strane

Ukoliko Drutvo nema instrumenata koji podlijeu evidenciji u knjizi trgovanja, kao niti instrumente navedene u lanku 18. Ove Politike, proizlazi da isto nije izloeno riziku namire u skladu s ime ne postoje kapitalni zahtjevi za navedeni rizik kao ni potreba za upravljanje istim. Ukoliko pak Drutvo konstituira knjigu za trgovanje financijskim instrumentima koji se dre za kratkorono trgovanje, za iste e pratiti, utvrivati i izraunavati kapitalne zahtjeve za rizik druge ugovorne strane sukladno odredbama lanka 18. Pravilnika o adekvatnosti kapitala.

Risk Manager koji najmanje jednom polugodinje podnosi detaljan izvjetaj o naelnim pitanjima,stanju, problemima i perspektivama upravljanja rizikom, lanovima Uprave i Nadzornog odbora.

16

17 RIZIK PREKORAENJA DOPUTENIH IZLOENOSTI lanak 19. Definicija pojmova i ope odredbe

(1) Izloenost investicijskog drutva prema osobi ili grupi povezanih osoba proizlazi iz stavki imovine i/ili izvanbilannih stavki prema toj osobi ili grupi povezanih osoba. (2) Velika izloenost investicijskog drutva je izloenost prema osobi ili grupi povezanih osoba koja je jednaka ili prelazi 10% kapitala investicijskog drutva. (3) Osobe u posebnom odnosu s investicijskim drutvom prema kojima moe nastati ili bi se poveala izloenost su osobe iz lanka 4. toke 11. i 12. Zakona o tritu kapitala, odnosno: lanak 4. Toka 11. : Relevantna osoba u odnosu na investicijsko drutvo je: 1. osoba na rukovodeoj poziciji u investicijskom drutvu, osoba s vlasnikim udjelima ili vezani zastupnik investicijskog drutva, 2. osoba na rukovodeoj poziciji ili osoba s vlasnikim udjelima u svakom vezanom zastupniku investicijskog drutva, 3. zaposlenik investicijskog drutva ili zaposlenik vezanog zastupnika investicijskog drutva, kao i svaka druga fizika osoba ije su usluge stavljene na raspolaganje i u nadlenosti su investicijskog drutva ili vezanog zastupnika investicijskog drutva i koja je ukljuena u investicijske usluge i aktivnosti koje investicijsko drutvo prua i obavlja, 4. fizika osoba koja je izravno ukljuena u pruanje usluga investicijskom drutvu ili njegovom vezanom zastupniku na temelju sporazuma o izdvajanju poslovnih procesa, sa svrhom pruanja i obavljanja investicijskih usluga i aktivnosti. definira i Osobu s kojom je relevantna osoba u rodbinskoj vezi te ju izjednauje sa osobom u posebnom odnosu sa investicijskim drutvom 8. (4) Grupu povezanih osoba ine dvije ili vie pravnih ili fizikih osoba koje, ako se ne dokae drugaije, za investicijsko drutvo predstavljaju jedan rizik, jer: 1. jedna od njih ima, izravno ili neizravno, kontrolu nad drugom odnosno drugima ili 2. su meusobno povezane na nain da postoji velika vjerojatnost da uslijed pogoranja ili poboljanja gospodarskog i financijskog stanja jedne osobe moe doi do
8

lanak 4. Toka 12. Zakona tako kae da je rodbinska veza utvrena kao: brani drug relevantne osobe ili bilo koja osoba koja se po nacionalnom pravu smatra izjednaenom s branim drugom, 2. uzdravano dijete ili pastorak relevantne osobe, 3. bilo koji drugi srodnik relevantne osobe, koji je s relevantnom osobom proveo u zajednikom kuanstvu najmanje godinu dana od datuma predmetne osobne transakcije. 1.

4.

17

18

pogoranja ili poboljanja gospodarskog i financijskog stanja jedne ili vie drugih osoba, a izmeu njih postoji mogunost prijenosa gubitka, dobiti ili kreditne sposobnosti. Pored toga, grupu povezanih osoba ine sve osobe a kojima su prethodno navedene u rodbinskoj vezi 9. (5) Osobe u posebnom odnosu s investicijskim drutvom prema kojima moe nastati ili bi se poveala izloenost su osobe iz stavka 3. ovoga lanka
lanak 19. Definicija rizika prekoraenja doputenih izloenosti

Rizik prekoraenja doputenih izloenosti je rizik gubitka zbog prekoraenja izloenosti prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba na temelju pozicija iz knjige trgovanja.
lanak 20. Odreivanje kapitalnog zahtjeva za rizik prekoraenja doputene izloenosti

U skladu s odredbama Zakona o tritu kapitala, lanak 193. Stavak 3. investicijsko drutvo je duno nadzirati i kontrolirati velike izloenosti te izraditi i primjenjivati interne politike i procedure kojima e definirati nain identificiranja, evidentiranja i praenja velikih izloenosti iz knjige trgovanja i knjige pozicija kojima se ne trguje. No prema odredbama Pravilnika o adekvatnosti kapitala Drutvo je duno udovoljiti kapitalnim zahtjevima vezanim iz rizik prekoraenja najvee doputene izloenosti samo za pozicije iz knjige trgovanja. Kako Drutvo nema pozicija u knjizi trgovanja ne postoje kapitalni zahtjevi za navedeni rizik, ali postoji obveza Drutva za i kontrolirati velike izloenosti te izraditi i primjenjivati interne politike i procedure kojima e definirati nain identificiranja, evidentiranja i praenja velikih izloenosti iz knjige trgovanja i knjige pozicija kojima se ne trguje.
lanak 21. Procjena izloenosti riziku prekoraenja doputenih izloenosti

Iako prema Pravilniku o adekvatnosti kapitala ne postoje kapitalni zahtjevi za rizik prekoraenja izloenosti prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba na temelju pozicija koje se ne nalaze u knjige trgovanja, Drutvo smatra da postoji realna opasnost nastanka
1. Kao: brani drug relevantne osobe ili bilo koja osoba koja se po nacionalnom pravu smatra izjednaenom s branim drugom, 1. uzdravano dijete ili pastorak relevantne osobe, 2. bilo koji drugi srodnik relevantne osobe, koji je s relevantnom osobom proveo u zajednikom kuanstvu najmanje godinu dana od datuma predmetne osobne transakcije iz stavka 1. lanka 4. Zakona o tritu kapitala i s njima povezane osobe na nain iz lanka 4. toke 12. Zakona o tritu kapitala
9

3.

18

19

gubitka uslijed prevelike izloenosti prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba u skladu s time Drutvo donosi odluku o granicama najvee doputene izloenosti.
lanak 22. Granica najvee doputene izloenosti prema osobi ili grupi povezanih osoba

(1) Granica najvee doputene izloenosti investicijskog drutva prema osobi ili grupi povezanih osoba iz lanka 19. Stavka 3. Ovog Pravilnika ne smije prelaziti 25% kapitala investicijskog drutva. (2) Iznimno od ove odredbe, izloenost investicijskog drutva prema osobi ili grupi povezanih osoba, ako su to osobe iz lanka 19. Stavka 5. ovog Pravilnika, ne smije prelaziti 10% kapitala investicijskog drutva. (3) Iznimno od stavka 1. i 2. ovog lanka, ako su osobe ili grupa povezanih osoba matino ili ovisno drutvo investicijskog drutva i/ili jednog ili vie ovisnih drutava tog matinog drutva, izloenost investicijskog drutva prema osobi ili grupi povezanih osoba ne smije prelaziti 20% kapitala investicijskog drutva.
lanak 23. Granica ukupne izloenosti Drutva

(1) Ukupna izloenost investicijskog drutva prema osobi ili grupi povezanih osoba izraunava se kao zbroj izloenosti iz knjige trgovanja i izloenosti iz knjige pozicija kojima se ne trguje. (2) Zbroj ukupnih velikih izloenosti investicijskog drutva ne smije prelaziti 800% kapitala investicijskog drutva. (3) Zbroj ukupnih izloenosti prema osobama u posebnom odnosu s investicijskim drutvom ne smije prelaziti 50% kapitala investicijskog drutva.
lanak 24. Obveza drutva

(1) Investicijsko drutvo mora u svakom trenutku biti usklaeno s ogranienjima propisanim ovim lankom 22. I 23. Ove Politike. (2) Iznimno od stavka 1. ovog lanka investicijsko drutvo moe prekoraiti najveu doputenu izloenost iz ovog lanka, ako su zadovoljeni sljedei uvjeti: 1. izloenost prema odreenoj osobi ili grupi povezanih osoba koja proizlazi iz knjige pozicija kojima se ne trguje ne prelazi ogranienja iz lanka 22. I 23. Ove Politike, odnosno da prekoraenje proizlazi iskljuivo i u cijelosti iz pozicija knjige trgovanja, 2. investicijsko drutvo zadovoljava dodatni kapitalni zahtjev za svako prekoraenje doputenih izloenosti sukladno lanku 182. Zakona o tritu kapitala, 3. ako je od dana prekoraenja proteklo najvie deset dana, zbroj izloenosti investicijskog drutva prema osobi ili grupi povezanih osoba koja proizlazi iz pozicija knjige trgovanja ne smije prijei 500% kapitala investicijskog drutva,

19

20

4. ako je od dana prekoraenja proteklo vie od deset dana, zbroj svih prekoraenja investicijskog drutva ne smije prijei 600% kapitala investicijskog drutva.
lanak 25. Kontinurano praenje izloenosti prema pojedinim osobama

Drutvo e izvjetavati Nadzorni odbor I Agenciju tromjeseno o svim velikim izloenostima iz lanka 19. Stavka 2. ove Politike tijekom protekla 3 mjeseca kao i o svim prekoraenjima najvee doputene izloenosti iz lanka 24. ove Politike tijekom protekla 3 mjeseca. Taj e izvjetaj obavezno sadravati iznos prekoraenja i naziv/ime osobe na koju se odnosi prekoraenje. U sluaju prekoraenja najvee doputene izloenosti iz knjige pozicija kojima se ne trguje, investicijsko drutvo e o istome bez odgode izvijestiti Agenciju. Izvjetaj o stanju izloenosti prema pojedinim klijentima iz prethodnog stavka ovog lanka sastavlja zaposlenik Drutva najmanje jednom mjeseno te ga dostavlja Risk Manager najkasnije pet radnih dana nakon proteka mjeseca.
lanak 26. Korektivne mjere u sluaju prevelike izloenost prema pojedinim osobama

U sluaju da izloenosti vee od doputene ovom Politikom, Risk Manager duan je u najkraem moguem roku o istome izvijestiti Upravu Drutva te zajedno s njime utvrditi nain rjeavanja uoenog problema.

VALUTNI RIZIK lanak 27. Definicija valutnog rizika

Valutni rizik je rizik kojem je Drutvo izloeno kada ima otvorenu deviznu poziciju koja moe imati za posljedicu financijski gubitak zbog promjene deviznog teaja.
lanak 28. Postupak upravljanja valutnim rizikom

Upravljanje izloenou valutnom riziku realizira se kroz: 1. procjenu i mjerenje izloenosti valutnom riziku, 2. definiranju sustava granica, 3. praenje i kontrolu iskoritenosti granica, 4. sustav izvjetavanja i 5. eventualne korektivne aktivnosti.

20

21

Odgovornost za upravljanje izloenou valutnim rizikom ima Uprava Drutva. Uprava Drutva delegira ovlasti za upravljanje izloenou valutnim rizikom Risk Manageru
lanak 28. Odreivanje kapitalnih zahtjeva za valutni rizik

U skladu s Odredbama Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijsko drutvo je duno izraunavati kapitalni zahtjev za valutni rizik ako ukupna neto otvorena devizna pozicija investicijskog drutva, prelazi 2% kapitala investicijskog drutva. Investicijsko drutvo izraunava kapitalni zahtjev za valutni rizik na nain da zbroj ukupne neto otvorene devizne pozicije investicijskog drutva pomnoi s 8%. Neto otvorena devizna pozicija se utvruje u svakoj pojedinoj valuti, te moe biti duga ili kratka. Investicijsko drutvo ima neto kratku deviznu poziciju u odreenoj valuti kada je zbroj elemenata iz lanka 51. Pravilnika o adekvatnosti kapitala u toj valuti negativan. Investicijsko drutvo ima neto dugu deviznu poziciju u odreenoj valuti kada je zbroj elemenata iz lanka 51. Pravilnika o adekvatnosti kapitala u toj valuti pozitivan. U izraun neto otvorene devizne pozicije ukljuuje se itav niz elemenata navedenih u stavku 51. Pravilnika o adekvatnosti kapitala, od kojih drutvo ima samo spot pozicije u valuti. U skladu s time neto deviznu poziciju Drutva ini neto spot pozicija u valuti (razlika izmeu imovine i obveza u toj valuti, ukljuujui i nedospjele kamate i "spot" poziciju valutnih "swap" ugovora i "spot" transakcije koje su ugovorene, ali nisu bilanno uknjiene); U imovinu i obveze u stranoj valuti ukljuuju se sva devizna imovina i obveze te imovina te obveze u kunama ija se vrijednost u kunama izraunava na temelju teaja kune prema stranoj valuti. Ukupna neto kratka devizna pozicija investicijskog drutva zbroj je svih neto kratkih deviznih pozicija investicijskog drutva u pojedinim valutama. Ukupna neto duga devizna pozicija investicijskog drutva zbroj je svih neto dugih deviznih pozicija investicijskog drutva u pojedinim valutama. Ukupnu neto otvorenu deviznu poziciju investicijskog drutva ini vei od tih dvaju zbrojeva, a iskazuje se u apsolutnom iznosu.
lanak 29. Granice izloenosti valutnom riziku

Sustav granica izloenosti valutnom riziku iskazuje spremnost prihvaanja odreene izloenosti valutnom riziku radi oekivanja o ostvarivanju financijske dobiti. Najvea dozvoljena otvorena devizna pozicija u jednoj valuti ukljuujui poziciju u opcijama: 1. EUR 15% osnovnog kapitala Banke,

21

22

2. USD 5% osnovnog kapitala Banke, 3. ostale valute 5% osnovnog kapitala Banke. Najvea dozvoljena ukupna otvorena devizna pozicija ukljuujui pozicije u opcijama 18% jamstvenog kapitala Banke.

lanak 30. Praenje i kontrola iskoritenosti granica

Dnevni nadzor i kontrolu iskoritenosti granice otvorene devizne pozicije provodi Odbor za upravljanje rizicima u skladu s odredbama Politike o upravljanju rizika Drutva i Pravilnika o adekvatnosti kapitala. U sluaju prekoraenja granice izloenosti valutnom riziku Odbor za upravljanje rizikom duan je u najkraem roku izvijestiti Upravu Drutva.
lanak 31. Sustav izvjetavanja

Odbor za upravljanje rizicima mjeseno izvjetava Upravu za rizike o kretanju rizine vrijednosti valutnog rizika i kapitalnog zahtjeva za izloenost valutnom riziku. Pored toga, Odbor za upravljanje rizicima priprema mjesene analize i izvjetaje o izloenosti Drutva valutnom riziku za sjednice Nadzornog odbora Drutva.
lanak 32. Korektivne mjere vezane uz valutni rizik

U sluaju prekoraenja Pravilnikom utvrenih granica izloenosti valutnom riziku, Odbor za upravljanje rizicima predlae mjere uklanjanja navedenih prekoraenja koje trebaju provesti ostali Sektori Drutva, a s ciljem odravanja izloenosti Drutva valutnom riziku u propisanim okvirima.

C. KREDITNI RIZIK
lanak 33. Definicija kreditnog rizika

Kreditni rizik je rizik gubitka koji nastaje zbog neispunjavanja novane obveze osobe prema investicijskom drutvu.

22

23

lanak 34. Odreivanje kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik

Prema Pravilniku o adekvatnosti kapitala, Drutvo je duno sve izloenosti razvrstati u pripadajue kategorije navedene u lanku 126. te im dodijeliti pripadajui ponder rizika. Kategorije izloenosti su: 1. potraivanja ili potencijalna potraivanja od sredinje drave ili sredinjih banaka, 2. potraivanja ili potencijalna potraivanja od regionalne ili lokalne samouprave, 3. potraivanja ili potencijalna potraivanja od javnih dravnih tijela, 4. potraivanja ili potencijalna potraivanja od multilateralnih razvojnih banaka, 5. potraivanja ili potencijalna potraivanja od meunarodnih organizacija, 6. potraivanja ili potencijalna potraivanja od institucija, 7. potraivanja ili potencijalna potraivanja od trgovakih drutava, 8. potraivanja ili potencijalna potraivanja od stanovnitva, 9. potraivanja ili potencijalna potraivanja osigurana nekretninama, 10. dospjela nenaplaena potraivanja, 11. visokorizina potraivanja, 12. potraivanja u obliku pokrivenih obveznica, 13. kratkorona potraivanja od institucija i trgovakih drutava, 14. potraivanja u obliku ulaganja u subjekte za zajednika ulaganja, 15. ostale stavke. Za bilanne stavke, kreditnim rizikom ponderirani iznos izloenosti izraunava se mnoenjem bilanne izloenosti s pripadajuim ponderom rizika, propisanim u Odjeljku 2. Glave IV. Poglavlja I. Pravilnika o adekvatnosti kapitala. Za izvanbilanne stavke, kreditnim rizikom ponderirani iznos izloenosti se izraunava na nain da se prvo izvanbilanne izloenosti konvertiraju mnoenjem sa slijedeim postocima navedenim u lanku 128. stavka 1. Pravilnika o adekvatnosti kapital, 1. za nizak rizik mnoenjem s 0%, 2. za srednje nizak rizik - mnoenjem s 20%, 3. za srednji rizik - mnoenjem s 50% , 4. za visok rizik - mnoenjem s 100% a potom se na tako dobivenu konvertiranu vrijednost primijene pripadajui ponderi rizika iz Odjeljka 2. Glave IV. Poglavlja I. Pravilnika o adekvatnosti kapitala. Detaljan popis rizinosti pojedinih izvanbilannih stavki dan je u lanku 128. Pravilnika o adekvatnosti kapitala. U izraun kreditnim rizikom ponderiranog iznosa izloenosti ne ukljuuju se stavke koje se oduzimaju od kapitala. Ako se stavke nelikvidnih sredstava u skladu sa Zakonom, odbijaju od kapitala investicijskog drutva, izloenost koja proizlazi iz tih stavki je jednaka nuli.

23

24

Primjena pondera rizika ovisi o pripadnosti izloenosti pojedinoj kategoriji izloenosti iz lanka 34. Pravilnika i njezinom stupnju kreditne kvalitete. Stupanj kreditne kvalitete odreuje se na temelju kreditnih rejtinga dodijeljenih od VIPKR ili kreditnih procjena dodijeljenih od strane AKI. Od kategorija izloenosti navedenih u stavku 2. ovoga lanka Drutvo je izloeno slijedeim kategorijama: 1. potraivanja ili potencijalna potraivanja od institucija, 2. potraivanja ili potencijalna potraivanja od trgovakih drutava, 3. potraivanja ili potencijalna potraivanja od stanovnitva, 4. dospjela nenaplaena potraivanja, 5. visokorizina potraivanja, 6. kratkorona potraivanja od institucija i trgovakih drutava,
lanak 35. Potraivanja ili potencijalna potraivanja od institucija,

Izloenostima prema institucijama ije je preostalo dospijee due od tri mjeseca, dodjeljuje se ponder rizika iz slijedee tablice, a u skladu s kreditnim rejtingom dodijeljenim od priznate VIPKR, koji je rasporeen po odreenim stupnjevima kreditne kvalitete.
Stupanj kreditne kvalitete 1 2 3 4 5 6 Ponder rizika 20% 50% 50% 100% 100% 150%

Izloenostima prema institucijama ije je preostalo dospijee krae ili jednako tri mjeseca, dodjeljuje se ponder rizika iz slijedee Tablice, a u skladu s kreditnim rejtingom dodijeljenim od priznate VIPKR, koji je rasporeen po odreenim stupnjevima kreditne kvalitete. Stupanj kreditne kvalitete 1 2 3 4 5 6 Ponder rizika 20% 20% 20% 50% 50% 150%

24

25

Izloenostima prema institucijama ije je izvorno dospijee due od tri mjeseca, a nemaju kreditni rejting priznate VIPKR, dodjeljuje se ponder rizika 50%. Izloenostima prema institucijama ije je izvorno dospijee krae ili jednako tri mjeseca, a nemaju kreditni rejting priznate VIPKR, dodjeljuje se ponder rizika 20%. Iznimno od prethodna dva stavka, izloenostima prema institucijama koja nemaju kreditni rejting priznate VIPKR, dodjeljuje se ponder rizika koji se dodjeljuje izloenostima prema sredinjoj dravi u kojoj je sjedite institucije, ili ponder rizika propisan u stavcima 1. i 2. ovog lanka, ovisno o tome koji je ponder vei. Ako za kratkorone izloenosti prema institucijama postoji kreditni rejting (kratkoroni rejting izdanja), dodijeljen od priznate VIPKR, ovim se izloenostima dodjeljuje ponder rizika u skladu s kreditnim rejtingom, kako je navedeno u slijedeoj tablici:
Stupanj kreditne kvalitete 1 2 3 4 5 6 Ponder rizika 20% 50% 100% 150% 150% 150%

Kratkoronim izloenostima prema institucijama koje imaju kratkorone kreditne rejtinge za iste izloenosti (rejting izdanja), na osnovi kojih je ponder rizika povoljniji ili jednak ponderu rizika koji je odreen kratkoronim kreditnim rejtinzima iz lanka 139. stavka 2. Pravilnika o adekvatnosti kapitala, dodjeljuje se povoljniji kreditni rejting, dok se ostalim kratkoronim izloenostima prema institucijama dodjeljuje ponder rizika, u skladu sa lankom 139. stavkom 2. ovog Pravilnika. Kratkoronim izloenostima prema institucijama koje imaju kratkorone kreditne rejtinge za iste izloenosti (rejting izdanja), na osnovi kojih je ponder rizika nepovoljniji od pondera rizika koji je odreen kratkoronim kreditnim rejtinzima iz lanka 139. stavka 2. ovog Pravilnika, tim i svim ostalim kratkoronim izloenostima prema institucijama koje nemaju kreditni rejting (rejting izdanja), dodjeljuje se nepovoljniji ponder rizika. Ako financijske institucije imaju dozvolu za rad koju je izdalo nadleno tijelo koje je odgovorno i za licenciranje i nadzor investicijskih drutava, ili nadleno tijelo ovih institucija ima potpisan ugovor o suradnji s nadlenim tijelom investicijskih drutava, te ako financijske institucije ispunjavaju iste regulatorne zahtjeve koji se primjenjuju i na investicijska drutva, dodjeljuje se ponder rizika na nain kako je za ponderiranje izloenosti prema institucijama to propisano u lancima 139. do 141. ovog Pravilnika . Investicijsko drutvo duno je za izloenosti za koje postoji rejting za specifino izdanje koje predstavlja izloenost prema instituciji (ukljuujui i kratkoroni kreditni rejting), a koje se ukljuuje u ovu kategoriju, primijeniti odredbe navedene u Odjeljku 3. ove Glave.

25

26

Izloenostima prema institucijama s preostalim dospijeem do tri mjeseca, a koje su nominirane u valuti dunika i s izvorima sredstava u istoj toj valuti, dodjeljuje se ponder rizika za jednu kategoriju manje povoljan od pondera rizika koji se dodjeljuje izloenosti prema sredinjoj dravi, u skladu sa lankom Pravilnika o adekvatnosti kapitala. Ulaganjima u kapital drugih institucija investicijsko drutvo dodjeljuje ponder rizika 100%, osim ako se ista ulaganja odbijaju pri izraunu kapitalnih zahtjeva za rizike tog investicijskog drutva.
lanak 36. Izloenosti prema trgovakim Drutvima

Izloenostima prema trgovakim drutvima dodjeljuje se ponder rizika iz slijedea tablice, a u skladu s kreditnim rejtingom, dodijeljenim od priznate VIPKR, koji je rasporeen u odreeni stupanj kreditne kvalitete.
Stupanj kreditne kvalitete 1 2 3 4 5 6 Ponder rizika 20% 50% 100% 100% 150% 150%

Izloenostima prema trgovakim drutvima koja nemaju kreditni rejting priznate VIPKR, dodjeljuje se ponder rizika 100% ili ponder rizika koji se dodjeljuje izloenostima prema sredinjoj dravi u kojoj je sjedite trgovakog drutva, ovisno o tome koji je ponder vei. Ako za kratkorone izloenosti prema trgovakim drutvima postoji kreditni rejting (kratkoroni rejting izdanja), dodijeljen od priznate VIPKR, ovim se izloenostima dodjeljuje ponder rizika iz Tablice 21. iz lanka 141. Pravilnika, o adekvatnosti kapitala, a u skladu s kreditnim rejtingom koji je rasporeen po odreenim stupnjevima kreditne kvalitete. Investicijsko drutvo duno je, za izloenosti za koje postoji rejting za specifino izdanje koje predstavlja izloenost prema trgovakom drutvu (ukljuujui i kratkoroni kreditni rejting izdanja), a koja se ukljuuje u ovu kategoriju, primijeniti odredbe iz Odjeljka 3. Glave 4 Pravilnika o adekvatnosti kapitala.
lanak 37. Izloenost prema stanovnitvu

(1) Izloenostima prema stanovnitvu dodjeljuje se ponder rizika 75%, ako su kumulativno ispunjeni sljedei uvjeti: - radi se o izloenosti prema fizikoj osobi ili prema MSD; - izloenost pripada dovoljno diversificiranom dijelu portfelja stanovnitva;

26

27

- ukupna izloenost investicijskog drutva i grupe povezanih osoba s investicijskim drutvom prema duniku i grupi povezanih osoba s dunikom, osim potraivanja i potencijalnih potraivanja osiguranih domaim stambenim nekretninama te ukljuenih u kategoriju navedenu u lanku 146. Pravilnika o adekvatnosti kapitala, ne smije prijei 2,5 milijuna kuna. Investicijsko drutvo duno je poduzeti primjerene aktivnosti, kako bi prikupilo informacije vezane uz utvrivanje izloenosti prema stanovnitvu. Kako bi se neki dio portfelja stanovnitva smatrao diversificiranim, Drutvo e u skladu s lankom 144. Pravilnika o adekvatnosti kapitala propisati interni pokazatelj diversificiranosti po svakom proizvodu, posebno za fizike osobe, a posebno za MSD. Pokazatelj diversificiranosti izraunava se na temelju povijesnih podataka u posljednje dvije godine na sljedei nain: Ukupan iznos potraivanja po pojedinom proizvodu dijeli se s brojem transakcija po istom proizvodu. Dobiveni rezultat predstavlja prosjenu izloenost po pojedinom proizvodu; pokazatelj diversificiranosti predstavlja postotni udio prosjene izloenosti po pojedinom proizvodu u ukupnom iznosu potraivanja po pojedinom proizvodu. pokazatelj diversificiranosti ni u kojem sluaju ne smije biti vei od 0,2%.
lanak 38. Dospjela nenaplaena potraivanja

Izloenostima ili dijelu izloenosti koje nisu osigurane kolateralom, a utvreno je kanjenje u plaanju due od 90 dana, dodjeljuje se ponder rizika: 1. 150%, ako su ispravci vrijednosti manji od 20% neosiguranog dijela ukupne izloenosti; ili 2. 100%, ako su ispravci vrijednosti vei od 20% neosiguranog dijela ukupne izloenosti. Pod osiguranim dijelom izloenosti iz stavka 1. ovog lanka, podrazumijeva se dio koji je u potpunosti pokriven kolateralom i garancijama priznatim u skladu s Poglavljem 3. Tehnike umanjenja kreditnog rizika Glave IV. Pravilnika o adekvatnosti kapitala. Ako je dospjelo nenaplaeno potraivanje u potpunosti pokriveno kolateralom i garancijama, priznatim u skladu s Poglavljem 3. Tehnike umanjenja kreditnog rizika Glave IV. Pravilnika o adekvatnosti kapitala, primjenjuje se ponder rizika od 100%.
lanak 39. Visokorizina potraivanja

Visokorizinim potraivanjima dodjeljuje se ponder rizika 150%.

lanak 40. Marne transakcije

Glava II. Poglavlje 8. Odjeljak II. Pravilnika o adekvatnosti kapitala

27

28

lanak 41. Kontinuirano praenje i korektivne mjere izloenosti kreditnom riziku Odbor za upravljanje rizicima e kontinuirano pratiti izloenost prema svakom pojedinom elementu kreditnog rizika. Pri tome e se posebno razmatrati: 1. diversificiranost izloenosti prema sektoru stanovnitva 2. udio dospjelih neplaenih potraivanja u ukupnim potraivanjima i jamstvenom kapitalu 3. udio visokorizinih potraivanja u ukupnim potraivanjima i jamstvenom kapitalu U sluaju da je udio dospjelih neplaenih potraivanja ili visoko rizinih potraivanja u ukupnim potraivanjima vei od 10%, odnosno vei od 0,5% u jamstvenom kapitalu, Risk Manager e o istome izvijestiti Upravu Drutva te predloiti izmjene poslovne politike Drutva s ciljem smanjenja mogunosti nastanka gubitka zbog nenaplativosti potraivanja. RIZIK LIKVIDNOSTI
lanak 42. Definicija rizika likvidnosti

lanak 43. Pokazatelj likvidnosti (1) Pokazatelj likvidnosti investicijskog drutva je omjer izmeu likvidnih sredstava i obveza koje su dospjele i koje uskoro dospijevaju. (2) U likvidna sredstva iz stavka 1. ovog lanka, koja svojom ukupnom vrijednou ine trajni opseg/volumen likvidnosti investicijskog drutva, ubrajaju se slijedee bilanne pozicije: 1. sredstva na novanim raunima investicijskog drutva, 2. depoziti po vienju, depoziti s preostalim dospijeem do pet (5) dana i depoziti na opoziv s opozivom do pet (5) dana u kreditnim institucijama, 3. gotovina u blagajni, 4. obveznice ili kuponi obveznica, blagajniki zapisi i drugi slini novani instrumenti onih izdavatelja kojima je dodijeljen ponder rizika 0 u skladu s Pravilnikom o adekvatnosti kapitala investicijskih drutava 5. potraivanja od klirinko depozitnih drutava s naslova kupnje vrijednosnih papira ili prodanih na burzama (priznatim burzama/burzama lanicama menunarodnog udruenja burzi), s dospijeem zakljuno pet (5) dana, osim ako su potraivanja ve u dospijeu vie od jednog dana, a nisu plaena, 6. neiskoriteni ugovoreni iznosi odobrenih, bezuvjetnih okvirnih kredita banaka sa sjeditem u Republici Hrvatskoj, dravi lanci EU ili drugoj dravi koja ispunjava uvjete iz Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih drutava, koje je mogue iskoristiti u roku pet (5) dana, do iznosa, jasno definiranog ugovorom,

28

29

7. 7. dospjela i nedospjela potraivanja za koje je investicijsko drutvo primilo predujam ili dokaz o plaanju od strane kreditne institucije sa sjeditem u Republici Hrvatskoj, dravi lanci EU ili drugoj dravi koja ispunjava uvjete iz Pravilnika o adekvatnosti kapitala investicijskih drutava (2) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga lanka, u likvidna sredstva ne uvrtavaju se ona sredstva koja su optereena s pravima treih odnosno nije ih mogue unoviti u roku pet (5) dana. (3) Obveze investicijskog drutva iz stavka 1. ovog lanka, koje su dospjele su one obveze iz poslovanja, financiranja i pruanja/obavljanja investicijskih usluga i aktivnosti u svezi s financijskim instrumentima za raun klijenta ili za vlastiti raun, koje su dospjele za plaanje na dan za koji se izraunava pokazatelj likvidnosti. (4) Obveze investicijskog drutva iz stavka 1. ovog lanka, koje uskoro dospijevaju su one obveze iz poslovanja, financiranja i pruanja/obavljanja investicijskih usluga i aktivnosti u svezi s financijskim instrumentima za raun klijenta ili za vlastiti raun, koje e dospjeti u roku pet (5) dana ili ih je mogue opozvati u roku pet (5) dana od dana za koji se izraunava pokazatelj likvidnosti. (5) U obveze iz stavka 3. i 4. ovog lanka ubrajaju se i bilanne i izvanbilanne obveze koje nisu opozive, a povezane su s izdatkom odnosno obvezama iz terminskih poslova i danih garancija. (6) Obveze su i svi drugi odgoeni izdaci koji nisu iskazani kao obveza u bilanci stanja a za koje je izvjesno da e nastupiti u roku jednog dana. (7) Obveze investicijskog drutva koje nastaju izruenjem odreenog financijskog instrumenta drugoj ugovornoj strani, umanjuju se za vrijednost/koliinu istog financijskog instrumenta kojima investicijsko drutvo slobodno raspolae u trenutku izrauna svih dospjelih obveza iz ovoga lanka. (8) Investicijsko drutvo vrednuje stavke sredstava i obveza iz ove Politike, po knjigovodstvenoj vrijednosti. (9) Investicijsko drutvo ostvaruje najmanju razinu likvidnosti kad pokazatelj likvidnosti investicijskogdrutva, koji je izraunat u skladu s lankom 2. ove Politike, iznosi najmanje jedan (1,00).

29

30

lanak 44. Kontinuirani praene korektivne mjere izloenosti riziku likvidnosti Drutvo dnevno utvruje opseg likvidnosti, dospjele obveze i obveze koje uskoro dospijevaju te izraunava pokazatelj likvidnosti iz lanka 43. ove Politike te o istome dnevno obavjetava Risk Managera i Predsjednika Uprave. Mjeseni izgled o pokazatelju likvidnosti i opsegu likvidnosti za sve radne dane se mjeseno dostavlja Agenciji, lanovima Uprave. U sluaju nastupa svakog zakanjenja plaanja dospjelih obveza Drutvo obvezno izvjetava Upravu i Agenciju u roku 24 sata od nastupa svakog zakanjenja plaanja dospjelih obveza ako je razlog kanjenja nesposobnost plaanja. Obavijest mora sadravati ukupnu visinu dospjelih neplaenih obveza investicijskog drutva razlikujui obveze s osnova vrijednosnih papira od drugih obveza, razloge kanjenja plaanja i mjere/postupke koje e investicijsko drutvo provesti radi otklanjanja nesposobnosti plaanja. Risk Manager je dunan najmanje jednom mjeseno dostaviti Predsjednicima Uprave i Nadzornog odbora izvjetaj o stanju likvidnosti u poduzeu s preporukama o daljnjem smjeru upravljanja rizikom likvidnosti.

ZAVRNE ODREDBE
lanak 45. Stupanje na snagu Ovaa Politika stupa na snagu danom donoenja.

30