SoftCOM '96 - Split 06/96 Marijo Ni`eti}

TVP - generator probnih poziva 9.2.2012 - TVP04 1

CJELOKUPNI SUSTAV PROMETNE OBRADE U HRVATSKOJ
TELEKOMUNIKACIJSKOJ MREI
MARIJO NIETI
HPT - Telekomunikacijski centar Split, Croatia
tel: + 385 21 351 310, fax: + 385 21 311 097, E-mail: mario.nizetic@public.srce.hr
Saetak: Cilj lanka jest opis klasinog pristupa opsluivanju telefonskog prometa s prijelazom
na integrirano. To opsluivanje je sastavni dio programskog paketa PUNO koji radi u TKC
Split. S obzirom na dominirajuu ulogu SPC komunikacijskih sustava potpuno su zadovoljeni svi
zahtjevi koji se postavljaju pred opsluivanje prometa. Obrada stvarnog prometa rijeena je kroz
program obrade toll ticketing podataka. Za opsluivanje ispitnog prometa koristi se klasini
generator probnih poziva (TVP). Naglaeno je opisana njegova zamjena s raunalom u
integriranom sustavu obrade tarife, alarma, statistike, administracije i prometa programa
PUNO.
KLJUNE RIJEI: mjerenje prometa, promet, upravljanje, nadzor, odravanje, administracija,
alarm, tarifa, statistika
COMPLETELY TRAFFIC MANAGEMENT SYSTEMIN
CROATIAN TELECOMMUNICATION NETWORK
Abstract: The intention of this article is describe ordinary approach to telephone traffic
management aiming to integrated. It management is integrates in program PUNO that is
operating in Telecommunication's centre in Split town. Considering to prevalent role of SPC
communication systems, all demands on traffic management are completely satisfies. Program
for toll ticketing management solves a live traffic observation. For treatment of generate
telephone traffic is using a classic artificial traffic equipment (TVP). Widely describe its
replacement with personal computer equipment in program PUNO. This is a program's
integrated system for management with tariff, alarm, statistic, administration, and traffic.
KEYWORDS: Traffic Measurement, Traffic, Handle, Monitor, Maintenance, Administration,
Alarm, Tariff, Statistic
UVOD
Porast broja pretplatnika i poveanje kapaciteta, umnoavaju problem efikasne eksploatacije TK
mree uz poveanje kvalitete usluga. Pravilna organizacija podrke [2] zahtjeva centralizaciju
upravljanja, nadzora i odravanja za sve centrale. Zato se organizirao ispitno mjerni centar (IMC)
[3], koji omoguava odravanje uz dogovorenu razinu kvalitete usluga. Rad ovog centra temelji
se na korektivnom odravanju s kontinuiranim nadzorom. Uvoenje IMC-a smanjuje trokove
SoftCOM '96 - Split 06/96 Marijo Ni`eti}
TVP - generator probnih poziva 9.2.2012 - TVP04 2
odravanja, upotpunjuje uvid u kvalitetu usluga i kvalitetu funkcioniranja te ih poveava i na
kraju odravanje postaje koordinirana akcija. AOM 101 [1] elektroniki sustav za centralizirano
upravljanje, nadzor i odravanje nije se uspio nametnuti, jer ga je tehnoloki razvoj informatike
opreme (PC) pregazio. Najnoviji TMN sustav [4],[5] ne daje nade u skoro rjeenje
informatizacije telekomunikacija na mikro planu [7] to potvruju informacije iz svjetskih
software-skih kua (ASCOM Hasler Ltd napr.) [6].
IMC prikuplja i obrauje statistike podatke o centralnim organima, mjeri telefonski promet,
vodi statistiku greaka i generira ispitni promet. Ovako dobivene podatke koriste slube
odravanja, planiranja i projektiranja.
U lanku su detaljno popisani glavni zadaci IMC-a da bi se naglasila injenica kako su svi ti
poslovi ili sastavni dio programske podrke SPC komutacijskih vorita ili integrirani u Program
Upravljanja, Nadzora i Odravanja-PUNO [10] bez ostatka. U program PUNO je integrirano
raunanje i prikaz jednog dijela numerikih vrijednosti prema popisanim definicijama, a drugi
dio predstavlja sadraj informacije relacijskih baza podataka [8] i koristi se u sustavu povratnih
veza [9], 13] za autokorekcije u realnom vremenu. Arhivirani administrativni, alarmi [11], tarifni
[12] i prometni podaci prikupljeni tijekom proteklih godina takoer su dostupni preko lokalne
mree. Na kraju je opisan TVP raunalskog tipa, jer se pokazao kao dominantan alat za
odreivanje kvalitete usluga.
1. UVODNE NAPOMENE O TELEKOMUNIKACIJSKOM PROMETU
1.1 Metode odravanja TK mree
1.1.1 Metoda preventivnog odravanja 1.1.2 Korektivna metoda odravanja
1.1.3 Kontrolirano korektivna metoda uz relativno mali uloeni rad osigurava visoku
pogonsku pouzdanost s malim kolebanjima.
1.1.3.1 Nadzor je prikupljanje i analiziranje podataka i informacija openito, to omoguava
da se ustanovi pad kvalitete usluga ispod dozvoljene granice.
1.1.3.2 Odravanje je lokaliziranje i otklanjanje greaka ustanovljenih nadzorom.
1.1.3.3 Upravljanje je skup akcija koje se na temelju aurnih informacija o stanju TK sustava
poduzimaju u cilju efikasne eksploatacije TK mree.
1.2 Organizacija i funkcija ispitno-mjernog centra
1.2.1 Nadzor se provodi pomou statistike analize i trenutnih opaanja. Statistika analiza
obuhvaa statistiku kvalitativnu kontrolu i (naknadnu) obradu podataka. Osnovne kvalitativne
statistike metode su:
1.2.1.1 generiranje ispitnog prometa
1.2.1.2 praenje i registriranje stvarnog prometa
1.2.1.3 kontinuirani nadzor centralnih organa
1.2.2 Traenje greaka, ispitivanje organa centrale i otklanjanje greaka tj. analiziranje
informacija koje upuuju na greku (lokaliziranje) i otklanjanje.
1.2.3 Ispitivanje greaka na korisnikim linijama svodi se na ispitivanje telefonskih vodova i
aparata, jer sudjeluju znatnim dijelom u prometnim smetnjama. Takoer se prikupljaju
reklamacije korisnika.
SoftCOM '96 - Split 06/96 Marijo Ni`eti}
TVP - generator probnih poziva 9.2.2012 - TVP04 3
1.2.4 Mjerenje prometa je nadziranje gubitaka poziva, a upotrebljavaju se brojai blokada
postavljeni na snopove i komutacijske stupnjeve. Mjeri se intezitet prometa radi provjere kretanja
gubitaka u dozvoljenim granicama.
1.3 Definicije
Ispitivanje kvalitete funkcioniranja telefonskog prometa i kvalitete usluga sa stanovita
pretplatnika slue za lokalizaciju zaguenja u mrei i osiguranja neprekidnosti telefonskog
prometa.
| |
kvalitet usluga
broj uspjelih probnih poziva
ukupan broj probnih poziva
= -100 %
(1.3.1)
| |
kvalitet funkcioniranja
broj blokada
ukupan broj zauzimanja organa
= -100 %
(1.3.2)
| |
ukupni gubici
broj neuspjelih probnih poziva
ukupanbroj probnih poziva
= -100 %
(1.3.3)
| |
ukupni gubici kvalitet usluga = 100 % (1.3.4)
ukupni gubici funkcionalni gubici gubici radi gomilanja = +
(1.3.5)
Funkcionalni gubici znae vjerojatnost zaposjedanja organa s grekom. Gubici radi gomilanja
znae vjerojatnost nailaska na zauzeti smjer ili zauzetu grupu centralnih organa. Pod opremom se
podrazumjevaju komutacijski i prijenosni sustavi. Centralni organi su CPU, marker, registar,
odailja i prijemnik koda itd.
Komutiranje je povezivanje ulaza s bilo kojim izlazom. Komutacioni element je element koji
ostvaruje komutiranje. Komutacioni stupanj je skup komutacionih elemenata koji se postavlja na
osnovu samo jedne informacije.
1.4 Osnovni pojmovi telefonskog prometa
Telefonski promet jest upotreba TK mree radi njena zauzimanja namjerno ili nenamjerno, bez
obzira da li je veza kompletno uspostavljena do nekog odredita ili ne te da li se radi o duem ili
kraem zauzimanju. Fizikalne pojave u sustavu TK mree koje moemo pratiti i registrirati su:
- nastanak poziva
- prestanak poziva
- vrijeme trajanja poziva
- A-ptp je onaj pretplatnik koji poziva
(prometni izvor)
- B-ptp je pozvani pretplatnik
Osnovni izvor telefonskog prometa su korisnici odnosno njihovi pozivi tj. njihova potreba da
meusobno komuniciraju. Pozivi su meusobno potpuno neovisni i sluajni, pa se mogu
primjeniti matematike raspodjele nainjene na osnovu zakona vjerojatnosti. Zauzimanje organa
je sluajno, a za vrijeme zauzetosti organa jednim pozivom, on se u pravilu, ne moe koristiti za
druge pozive. Najvaniji pojmovi su:
- Koliina prometa
| |
Y u t dt Erl h
t
t T
= -
+
}
( )
0
0
(1.4.1)
- Promet ili prometna vrijednost
| |
y
Y
T
Erl =
(1.4.2)
SoftCOM '96 - Split 06/96 Marijo Ni`eti}
TVP - generator probnih poziva 9.2.2012 - TVP04 4
- Pojam glavnog prometnog sata GPS (1.4.3)
- Mjerna jedinica je Erl (Erlang) (1.4.4)
Gomilanje nastaje uvijek kada naie jedan ili vie poziva za vrijeme kad su svi
organi nekog snopa zauzeti. Razlikujemo gomilanje u sistemu s gubicima (izgubljen poziv) i
gomilanje u sistemu sa ekanjem (ponovljen poziv).
- Veliina gomilanja:
G
srednji broj izgubljenih poziva usustavus gubicima
ukupan broj poziva
=
(1.4.5)
Najvaniji prometni parametri koji definiraju karakter poziva su:
- Intezitet nastajanja poziva I
sek sat
=
1
T
1 1 1
,
min
,

(
(1.4.6)
- Trajanje posluivanja poziva | |
h sek sat ,min, (1.4.7)
- Intezitet prestajanja poziva =
1
h
1 1 1
sek sat
,
min
,

(
(1.4.8)
- Koliina ponuenog prometa Q N c h t = - - - (1.4.9)
- Intezitet ponuenog prometa | |
A
Q
t
N c h Erl = = - - (1.4.10)
- Obavljeni promet A N c h
0 0
= - - (1.4.11)
2. MJERENJE PROMETA
2.1 Razliiti pristupi mjerenju prometa
Ovisno o svrsi mjerenja prometa razlikujemo:
2.1.1 Nadgledanje (nadzor) je kontinuirano praenje odvijanja tokova TK prometa i
utvrivanje da li se promet odvija pod normalnim uvjetima ili ne. Nepravilnosti se registriraju
pogonskim alarmom.
2.1.2 Zapisivanje podataka - ako se nadgledanjem ustanove nepravilnosti, a iz podataka
pogonskog alarma se ne mogu ustanoviti uzroci, tada se simultano mjeri veliki broj objekata i
registriraju se izmjerene vrijednosti.
2.1.3 Statistiko prikupljanje podataka sastoji se u planiranim mjerenjima u odreenim
vremenskim periodima u cilju prikupljanja podataka za predvianje buduih vrijednosti prometa,
odnosno za planiranje i projektiranje. Prema uputstvima se odabiru maksimalne, odnosno srednje
od maksimalnih vrijednosti, a o tonosti podataka i o tonom predvianju faktora porasta ovisi
tonost u projektiranju nove mree.
2.2 Primjena statistikih podataka i mjernih rezultata u slubi redovnog
odravanja
Postoje tri osnovna tipa statistikih veliina: broj zaposjedanja, broj uspjelih poziva i broj
neuspjelih poziva koji se opet dijele na neuspjele radi gomilanja i neuspjele radi tehnike
neispravnosti. Razlika izmeu oitanog broja uspjelih poziva i izraunatog broja uspjelih poziva
su odustali pozivi (kriva biranja napr).
SoftCOM '96 - Split 06/96 Marijo Ni`eti}
TVP - generator probnih poziva 9.2.2012 - TVP04 5
2.2.1 Praenje stvarnog korisnikog prometa. Oprema slui za praenje ponaanja
pretplatnika odnosno odravanje.
2.2.2 Nadzor linijskog dijela. Kontrolni registri otkrivaju greke u linijskom dijelu kao to
su tarifne greke, greke govorne petlje i greke vremenskih kontrola koristei posebne brojae.
2.2.3 Nadzor centralnih organa provodi se putem servisnog alarma ili kontrole kvocijenta
greaka. On ne smije biti prenizak, jer e inicirati alarm i pri normalnim varijacijama prometa,
niti previsok, jer se nee inicirati alarm u sluaju alarmne situacije. Prednost kvocijenta greaka
pred obinim statistikim brojaem je i u minimiziranju koliine podataka.
Pogonski nadzor koncentrirano registrira rezultate nadzorne opreme. Smjeten je van
prostorije centrale. U koliko se mjerenjem otkriju veliki gubici na odreenoj grupi organa,
potrebno je ustanoviti da li su svi spojni putevi iskoriteni. U tu svrhu kontrolira se zauzimanje
meuveza.
Kad broj blokiranih prijenosnika dosegne unaprijed postavljen maksimalno dozvoljeni
broj tada se daje alarm poveane kategorije.
3. OPREMA I UREAJI
3.1 Oprema za mjerenje prometa
3.1.1 erlangmetar (stacionarni ili prijenosni)
3.1.2 statistiki brojai
3.1.3 indikator raspodjele prometa
3.2 Erlangmetar
U SPC tehnologiji je sastavni dio operativnog programa komutacijskog vorita.
3.3 Statistiki brojai
Pridrueni su centralnim organima, snopovima ili komutacijskim elementima (stupnjevima) za
kontrolu njihovih optereenja. Prati se broj zauzimanja, blokada, alternativnih pokuaja, poziva
po smjeru, izgubljenih poziva radi blokade snopa, zauzimanja u odlazu odnosno dolazu i lokalu,
ostvarenih i neostvarenih veza komutacijskog stupnja u dolazu i odlazu, poziva po osnovnim
grupama i odlaznim smjerovima, (kvocijent) greaka na svim centralnim organima, prisilno
vremensko iskljuenje, blokade meuveza, nedostatak centralnih organa itd. Radi njegove
nepouzdanosti potrebno je raditi vei broj mjerenja. U svim sluajevima angaira se skupi ljudski
rad, a nekoliko stupnjeva serijske obrade poveava mogunost unoenja dodatnih greaka. Brzina
obrade je zapravo najvei nedostatak, jer rezultate treba imati "sad i ovdje" te na njih reagirati
odmah sustavom povratne veze.
3.4 Ureaji za mjerenje prometa i nadzor
Kontrolirano korektivna metoda odravanja provodi se u vidu etiri djelatnosti:
3.4.1 Oprema za nadzor omoguava nadgledanje svih djelova centrale koji sudjeluju u
opsluivanju veze. Ovu opremu ine ureaj za ispitivanje prometnih puteva (TVP) odnosno
oprema za generiranje ispitnog prometa, oprema za nadzor stvarnog prometa, centralnih organa,
odlaznih snopova, alarmni sustav, pogonski nadzor, indikator zaposjedanja meuveza.
SoftCOM '96 - Split 06/96 Marijo Ni`eti}
TVP - generator probnih poziva 9.2.2012 - TVP04 6
3.4.2 U centralama postoji oprema za traenje greaka, ispitivanje organa centrale, alat za
otklanjanje greaka, rezervni djelovi i dokumentacija.
3.4.3 Ispitivanje pretplatnikih linija
3.4.4 Mjerenje prometa
3.5 Nadzorna oprema
3.5.1 Oprema za generiranje ispitnog prometa (TVP) izmeu ispitnih brojeva unutar iste ili
razliitih centrala. Ispitni brojevi su reprezentanti pojedinih grupa pretplatnika, karakteristinih
za pojedini tip centrale. Ispituje se prema utvrenom programu rada.
Kod neuspjelih poziva TVP registrira podatke o tome, izmeu kojih A i B brojeva je
nastupila greka i u emu se ona sastoji. Pozivi generirani TVP-om reproduciraju sve to se
dogaa kod stvarnog pretplatnikog prometa s tim to je iskljuen ljudski faktor (pogreno
biranje, prikrivanje greaka i sl.).
Mogunost rada TVP-a je rad u istoj ili u razliitim mjesnim centralama te u
centralama upanijskog podruja s opremom CASC (u podrunim centralama) i CA (u udaljenim
pretplatnikim stupnjevima).
3.5.1.1 Generiranje ispitnog prometa bez TVP-a. Prema utvrenom programu manuelno se
biraju brojevi telefonom po pojedinim prometnim sluajevima i odreuje se kvalitet usluge sa
stanovita pretplatnika. Mana ovog ispitnog prometa je ta to se unosi subjektivno ocjenjivanje, a
samo ispitivanje je zamorno.
3.5.2 Oprema za praenje stvarnog telefonskog prometa su tzv. kontrol-registri. Pridjeljeni
su pojedinim registrima i automatski otkrivaju greke kao napr. vremenska kontrola iskljuenja
registra, minimalni otpor a- i b-ile, pretplatniki broja, raspodjela prometa po smjerovima itd.
3.5.3 Oprema za nadzor centralnih organa predstavlja statistike brojae za brojanje
zauzimanja i broja greaka na njima. Servisni alarm je kontrola kvocijenta greaka. Signalizira
ako frekvencija greaka prijee unaprijed postavljenu maksimalnu vrijednost.
3.5.4 Alarmni sustav - U pravilu, alarmi se signaliziraju slogom aruljica. Centralizirani
alarm zahtjeva kategorizaciju alarma radi davanja prednosti. Odailjai i prijemnici alarma
realiziraju centralizaciju.
4. GLOBALNO ZNAENJE MJERENJA TELEFONSKOG PROMETA
Nacionalni propisi, preporuke ITU-a (CCITT-a) i uputstva za mjerenje prometa i prijenosnih
karakteristika trae nunost generiranja ispitnog prometa.
Automatski ureaj koji mjeri prijenosne karakteristike telefonskog prometa (ATME) kao to su
preostalo guenje, frekventna karakteristika, um i stabilnost razine, digitalizacijom prijenosa
gubi znaenje.
Indikator osnovnih greaka (klizanje) digitalnih prijenosnih sustavima ugraen je u komutacijske
sustave SPC tipa.
Besmisleno je govoriti o kvaliteti prometa kod vrlo nepouzdanih prijenosnih sustava! Zato treba
rezultate IMC-a usmjeriti u otvaranje alternativnih snopova. Loe projektirani pogonski resursi
koji prate hardware takoer su uzrok prometnih gubitaka (8/32). U sadanjem trenutku na
poveanje gubitaka vie djeluju nedoreenosti software-a ili neispravna manipulacija pogonskog
administratora (lanci napr.) nego li same hardware-ske greke.
SoftCOM '96 - Split 06/96 Marijo Ni`eti}
TVP - generator probnih poziva 9.2.2012 - TVP04 7
Indikator raspodjele prometa po osnovnim komutacijskim grupama izveden je kao programska
jedinica svih SPC sustava.
Pri projektiranju je trebalo paziti na to bolju ekonomsku iskoristivost kanala, ali
minijaturizacijom i digitalizacijom ureaja odnosno pomicanjem osnovne prijenosne jedinice s
kanala na grupu, projektiranje nije kritina radnja.
Prorauni u teoriji prometa temelje se na analizi prirode telefonskog poziva, nainu
uspostavljanja veze, duini trajanja veze i oekivanog broja istovremeno ostvarenih govornih
veza.
Rezultati mjerenja prometa slue za planiranje i projektiranje novih kapaciteta kao i za
odravanje ili rekonstrukciju postojeih, prema nacionalnim uputstvima HPT-a. Za to su bitni
parametri glavni prometni sat, intezitet prometa u glavnom prometnom satu i dozvoljeni gubici.
Parametri kao rezultat mjerenja su sve vrste prometa po korisniku u GPS-u, broj poziva po
korisniku za sve vrste prometa, srednje vrijeme trajanja poziva te promet prema specijalnim
slubama. Svi ti podaci sada su dostupni kao rezultat obrade toll ticketing podataka [14] on line.
U poglavljima 1., 2. i 3 opisani su metode, organizacija, definicije, pojmovi, pristupi, primjena,
oprema, brojai, ureaji i funkcijski blokovi klasinog opsluivanja telefonskog prometa da bi se
naglasila njihova povezanost i integracija u SPC sustave ili kao sastavni programski blok ili kao
dodatna vanjska programska podrka integrirana u program PUNO.
5. Oprema za generiranje ispitnog prometa
5.1 TVP (relejska tehnika)
Ureaj za ispitivanje prometnih puteva predstavlja zapravo generator probnih poziva koji
obuhvaa sve ispitne brojeve u svim moguim prometnim sluajevima.
TVP ima dvije mogunosti koritenja: automatski generator probnih poziva ili automatski
indikator greaka. Prikljuen je kao obian korisnik, a registriranje rezultata je na statistikim
brojaima.
Procjena, da li se radi o ispitivanju u jakom ili slabom prometu je slobodnog karaktera.
Stupanj kvalitete usluga i pogonske sigurnosti je takoer stvar procjene ispitivaa.
Ispitivanje pomou TVP-a daje sliku o gubicima na prometnim putevima, ali ne i stvarnu sliku
gubitaka u pretplatnikom prometu. Naime, TVP generira ispitni promet prema ispitnom broju
koji je u pravilu uvijek slobodan, dok u stvarnom pretplatnikom prometu veliki dio gubitaka
nastaje radi zauzetosti B korisnika. Treba razlikovati da li se radi o generiranom ili stvarnom
prometu te u tom smislu razmatrati podatke dobivene mjerenjem.
5.2 Raunalo kao generator probnih poziva
SoftCOM '96 - Split 06/96 Marijo Ni`eti}
TVP - generator probnih poziva 9.2.2012 - TVP04 8
Slika 1 - Spoj raunala umjesto telefonskih aparata u TK mrei
Raunalo A na slici 1 uz pomo programa PUNO radi i ponaa se kao realni telefonski
prikljuak, dakle prima pozive (odgovarajui na njih) i generira pozive. U meuvremenu (vei
dio vremena) je u neutralnom stanju. S obzirom da se s druge strane takoer nalazi "raunalo"
mogue je razlikovati uspjelu vezu, krivo biranje, prijenosne smetnje (kvalitet veze) i sl.
Zadaci raunala A su:
1. Prati interne i eksterne alarme i obrauje ih [11].
2. Uzima i obrauje tarifu [12].
3. Prikuplja sve statistike podatke i mjerne rezultate [10].
4. Generira i obrauje odlazni i dolazni promet.
5. Prima i daje administrativne naloge (ukljuenje/iskljuenje broja napr.) [13].
U telefonsku mreu je spojeno preko komutirane i/ili iznajmljene veze ovisno o zahtjevu
odnosno koliini dogaaja. Praenje alarma odnosi se na sve ureaje ukljuene u rad TK mree
(komutacija, prijenos, napajanje, klimatizacija, provala, poplava itd. Ako se pojavi alarm klase 1
odmah prelazi u reim rada iznajmljene veze i u nadzorni centar dojavljuje alarm.
Sve obraene podatke sprema u relacijske baze podataka [8] te ih prema ugraenom algoritmu ili
na vanjski poticaj djelomino ili u cijelosti predaje nadreenom raunalu.
Tako tarifu uzima svaki sat vremena, a jednom dnevno dostavlja podatke nadzornom centru radi
globalne (dnevne) obrade tarife i njene korelacije s podacima toll ticketing-a [14].
Statistiki podaci i podaci mjerenja prometa oitavaju se iz samog sustava, spremaju u relacijske
baze podataka i koreliraju s ostalim prikupljenim podacima radi realizacije akcije sustavom
povratne veze [9].
Administrativne radnje takoer obavlja na nain ugraenih algoritama, a najee meu njima su
upravo ukljuenje/iskljuenje kontrolnika brojaa razgovora, brojeva radi neplaanja, promjena
tarifnih perioda, preusmjerenja (B-analiza), skraena biranja, korisnike usluge, oitanje
trenutnog tarifnog stanja [13] itd. Prema lokalnoj (krajnjoj) centrali komunicira preko serijskog
porta, a odlazno/dolazne veze realizira pomou modema. Pri tome je osim osnovnog podatka o
uspjenosti (neuspjehu) probne veze mogue mjeriti vrijeme do trenutka dobivanja znaka
centrale ili znaka zauzea i sl.
Uspjenost (ili neuspjeh) uspostave odlaznih veza registrira se u relacijskim bazama podataka.
One (veze odnosno probni pozivi) mogu biti ili isto namjenski (namjerni) ili popratna pojava
kod obavljanja sloenijih radnji (pozivanje nadreenog raunala i prijenos podataka u nadzorni
centar naprimjer). Namjenski probni pozivi su ustvari preslikani probni pozivi CASC-a dakle ili
prethodno programirani ili potaknuti na zahtjev iz nadzornog centra (trea mogunost je da ih
detektirano trenutno realno stanje TK mree automatski pobudi radi fine dijagnostike prekida
prometa prema nekom komutacijskom voritu napr.).
Generator probnih poziva realiziran kao dio programske podrke ima slijedee karakteristike:
- Sluajnim izborom odredita ili prema zadanom uzorku u diskretnim vremenskim
intervalima ili u bloku, raunalo inicira probne pozive.
- Odluku o eventualnoj suspenziji probnih poziva donosi programska podrka koja
paralelno prati interna i eksterna alarmana stanja, dolazni promet i raspoloivost
raunalnih resursa.
SoftCOM '96 - Split 06/96 Marijo Ni`eti}
TVP - generator probnih poziva 9.2.2012 - TVP04 9
- Poeljno je i praenje pojedine veze kroz prolaznu komutaciju i prijenosniku opremu
prema nadreenoj centrali. Pri tome treba obratiti panju na unutarnje blokade, slijed
zauzimanja slobodnih organa (LANCI) i njihovu ispravnost. Mogue je tako detektirati
neispravne djelove opreme i blokirati njihov rad uz generiranje alarma. Komutacijska
toka ima svoj broja uspjenosti prospajanja tako da ako doe do oteanog rada
meuveza onda sustav (program) sam blokira neispravnu komutacijsku toku i ona se
vie ne zauzima. SPC sustavi su sustavi s potpunom dostupnou po ciklikom principu
tako da su lokalne greke podvrgnute samoreguliranju! DT testovi ispituju kompletne
meuveze, a mogu se koristiti i interne dijagnostike do razine elementa ili komponente (u
vrijeme manje optereenosti procesora i manjeg prometa)! Periodika ili povremena
ispitivanja samih organa predviena su programski.
Auriranje polupromjenljivih podataka je takoer zadatak raunala sve do eventualne odluke o
malom odnosno velikom restartu.
Ukriavanje podataka o probnim pozivima u nadreenoj centrali iz razliitih komutacijskih
vorita prema drugim komutacijskim voritima daje najrealniju sliku dinamikog ponaanja
telekomunikacijske mree globalno i lokalno iz ega slijedi jednostavna odluka za akciju
(zamjena prijenosnog puta, poveanje broja kanala, centralnih organa ili ak zamjena
komutacije). Pri tome je stalni cilj efikasna eksploatacija telekomunikacijske mree (uz
minimalna ulaganja ostvariti maksimalne rezultate).
ZAKLJUAK
Udio SPC tehnologije u HPT-u stalno raste to potie kvalitativnu promjenu u alarmnoj i tarifnoj
obradi, administriranju, mjerenju prometa i obradi statistikih podataka. Primjer za to je program
PUNO. Integracija i koncentracija nadzora TK mree s funkcijom odravanja mijenjaju temeljni
koncept IMC-a, jer se akcije na objektima automatiziraju, a prikupljeni podaci, upravljanje
realiziraju u realnom vremenu. PUNO pokriva sve bitne zahtjeve mjerenja prometa i
karakteristika prijenosa! Sve na jednom mjestu: generiranje, prikupljanje, obrada, akcija, arhiva,
sadrani su u programu PUNO.
Radi velikih upravljakih mogunosti SPC sustava poveane su mogunosti logikih greaka u
samim sustavima koje na ponaanje realnog prometa (kvalitet usluga) daleko vie utjeu nego li
same fizike neispravnosti tih istih sustava.
Poto je generiranje probnih poziva (ispitnog prometa) najopsenija prometna akcija, to je
zamjena relejskog TVP-a s raunalskim potpuno opravdana, a ako se tome doda viestruko
koritenje iste opreme (odzivnik=modem) i usporede cijene, prednost je apsolutno na strani
raunala!
LITERATURA
[1] AOM 101 - Idejni projekt XE 328 od 20.01.1986 "Nikola Tesla" Zagreb
[2] "Nadzor, upravljanje i odravanje telefonske mree" - RO PTT prometa Zagreb travanj
1985 godine
[3] "Mjerenje prometa i karakteristika prijenosa" - radni materijal Telekomunikacijski centar
Split 1984 godine
[4] ERICSSON: eXchange Manager TMOS, NMAS Network Management System EN/LZG
202093/21R1
SoftCOM '96 - Split 06/96 Marijo Ni`eti}
TVP - generator probnih poziva 9.2.2012 - TVP04 10
[5] @. Moini: TMOS sustav za nadzor i upravljanje telekomunikacijskim mreama -
ERICSSON NIKOLA TESLA REVIJA 7(1995)3 - Zagreb 1995 103-114
[6] S. auevi: Software for network management applications - ASCOM Hasler Ltd -
Berne Switzerland - ITA 13(1994)1-3, 321-328 Zagreb, 1994
[7] D. Seljan, D. [plajt: Structured Approach Toward Croatian Telecommunication
Management Network - ITA vol.13 no.1-3 pp.337-344. Zagreb, 1994
[8] M. Nieti: "Relacijske baze podataka u telekomunikacijama", pregledni lanak,
savjetovanje "Software u telekomunikacijama i raunalstvu", Split lipanj 1993.
[9] M. Nieti: "SPIS kao presjek upravljanja, nadzora, odravanja i administriranja",
Savjetovanje o softveru u telekomunikacijama i raunalskim mreama SoftCOM '94 -
Split lipanj 1994.
[10] M. Nieti: "PUNO program upravljanja, nadzora, odravanja i administriranja",
Savjetovanje o softveru u telekomunikacijama i raunalskim mreama SoftCOM '94 -
Split lipanj 1994.
[11] M. Nieti: "Cjelokupni sustav alarmne obrade u telekomunikacijama HPT-a",
Savjetovanje o softveru u telekomunikacijama i raunalskim mreama SoftCOM '95 -
Split lipanj 1995.
[12] M. Nieti: "Cjelokupni sustav tarifne obrade u telekomunikacijama HPT-a ",
Savjetovanje o softveru u telekomunikacijama i raunalskim mreama SoftCOM '95 -
Split lipanj 1995.
[13] M. Nieti: "Operacionalizacija SPIS-a", pro - simpozij Opatija svibanj 1996.
[14] M. Nieti: "Obrada toll ticketing podataka", lanak pripremljen za Savjetovanje o
softveru u telekomunikacijama i raunalskim mreama SoftCOM '96 - Split lipanj 1996.