1. ta je osnovna prednost raunarskih BP? Osnovna prednost raunarskih BP je da omoguavaju laku i bru obradu podataka i dobijanje eljene informacije.

2. Kako se naziva organizovana kolekcija podataka koja je smjetena u raunar? Naziva se BAZA PODATAKA. (DATABASE) 3. Iz ega se tipino sastoji relaciona BP? U njoj se sve predstavlja relacijama (tabelama), u kojim su smjeteni svi podaci. Svaka tabela sainjena je od redova u tabeli, a svaki red ima svoja polja (atribute). 4. Kako se naziva podatak o konkretnom prezimenu osobe u bazama podataka? Ako imamo relaciju student, ona e se sastojati od atributa kao to su ime, prezime, br.indexa i sl., ali ako se radi o konkretnom prezimenu npr. Selimovi, onda je to vrijednost atributa. U ovom sluaju se odgovor odnosi na VRIJEDNOST ATRIBUTA. 5. Navedite tipova polja za podatak! - Tekstualni tip, - Memo, - Brojani tip, - Date/time tip, - Currency, - Autonumber, - Yes/no, - OLE object, - Hyperlink, - Lookupwizard. 6. Kojeg tipa treba da bude polje za broj prodatih automobila u prodavaonici? Number (brojani tip). 7. Koji je najefikasniji nain za pronalaenje eljenog podatka u veoma velikoj bazi podataka? Postavljanjem upita. 8. Kako se naziva postavljanje upita na engleskom jeziku i ta oznaava SQL? Postavljanje upita na engleskom jeziku se naziva Query, a SQL (Structured Query Language) je programski jezik za rad sa relacionim bazama podataka. 9. Kako se naziva program koji posreduje izmeu BP na disku i korisnikih aplikacija? DBMS (Data Base Managment System) sistem za upravljanje bazama podataka. 10. Koje su osnovne funkcije sistema za upravljanje bazama podataka (DBMS)? DBMS omoguava krajnjim korisnicima i programerima da dijele podatke, prua mogunost kontrole pristupa podacima, osigurava integritet podataka, uspostavja kontrolu konkurentnosti, vri opravak baze podataka. 11. Koji je dobar izbor primarnog kljua u tabeli za evidenciju studenata na jednom univerzitetu? Zbog toga to je primarni klju atribut ija vrijednost jednoznano odreuje primjerak entiteta, za evidenciju studenata primarni klju bi pogao biti BROJ INDEXA. 12. Navedite egzistencijalni uslov koji mora da ispuni primarni klju jedne tabele? Primarni klju mora biti jedinstven (ne smije da se ponavlja).

13. Objasniti ulogu spoljanjih kljueva! Spolanji klju jedne relacije je klju koji pokazuje na drugu relaciju i povezuje je sa njom. 14. Objasniti tipove veza izmeu objekata! Imamo primjere logikih i realnih veza izmeu objekata. A najjednostavniji odnos izmeu dva objekta se naziva preslikavanje 1:1, i pored te vrste preslikavanja imamo i N:1 (1:N), ili jo i M:N. 15. ta su entiteti, a ta njihovi atributi? Pod entitetom se podrazumijeva sve to se moe jednoznano odrediti, identifikovati i razlikovati. Entitet je realan ako fiziki, stvarno postoji. Svaki entitet se sastoji od atributa i vrijednosti atributa. Atribut opisuje entitet. Jedno konkretno pojavljivanje atributa se naziva vrijednost. 16. ta je primarni klju jedne relacije? Primarni klju entiteta postaje primarni klju relacije. Primarni klju jedne relacije je jedan ili vie atributa koji na jedinstven nain opisuju svaki zapis u jednoj tabeli. On je jedinstveni identifikator svakog zapisa u tabeli. 17. Navedite i analizirajte razliite modele baza podataka! To su: HIJERARHIJSKI MODEL ine ga podaci sloeni u hijerarhijsku strukturu. MRENI MODEL moe se predstaviti usmenim grafikonom u kojem su vorita podaci, a lukovi meu voritima definiu veze meu podacima. RELACIONI MODEL zasnovan na matematikom pojmu relacije. Podaci i veze meu podacima se prikazuju preko dvodimenzionalnih tabela. OBJEKTNI MODEL bazira se na konceptu objekta, koji predstavljaju skup podataka i operacija koje se na njima mogu izvravati. 18. Koje osobine imaju transakcije? To su: - Atomnost skup aktivnosti nad bazom podataka po principu sve ili nita. - Konzistentnost znai da transakcija treba da prevede BP iz jednog u drugo konzistentno stanje. - Izolacija znai da kada se dvije ili vie transakcija izvravaju istovremeno, njihovi efekti moraju biti meusobno izolovani. - Trajnost znai da kada se transakcija zavri, njeni efekti ne mogu biti izgubljeni ak iako se desi neki ozbiljan otkaz sistema po njenom okonanju. 19. ta je konkurentno izvravanje transakcija? To znai da se nad modernim bazama podataka transakcije ne obavljaju u izolovanosti ve konkurentno. Vie transakcija mogu istovremeno zahtijevati iste resurse, isti zapis BP itd. 20. Kako se vri oporavak baza podataka? Proces oporavka se zasniva na redudansi podataka, tj. postojanje rezervnih kopija, koje mogu da se uvaju na disku, traci... Tako u sluaju otkaza sistema, oteena BP se rekonstruie u ispravno stanje na osnovu posljednje kopije, a nekonzistentno stanje se rjeava tako to se ponitavaju nekonzistentne promjene, a transakcije se ponavljaju. 21. ta oznaava LAN? LAN (Local Area Network lokalna raunarska mrea) predstavlja osnovu svake mree. 22. Objasniti ulogu modema? Modem je ureaj koji omoguava prenos digitalnih podataka analognim linijama. On modulie signal da bi kodirao digitalnu informaciju i demodulie nosei signal da bi dekodirao preneene podatke. Najee se koristi za pristup internetu putem telefonskih linija.

23. ta oznaava WAN? WAN (Wide Area Network regionalna raunarska mrea) nije prostorno ograniena, moe da povee raunare i ureaje irom svijeta. 24. Koja je osnovna razlika izmeu WAN i LAN mrea? Osnovna razlika je prostorna obuhvaenost, tj. ogranienost, jer LAN mrea je prostorno ograniena, dok WAN mrea nije. 25. ta su protokoli? Protokoli su pravila po kojima se vri razmjena podataka u raunarskoj mrei. Zbog sloenosti komuniciranja, ovaj posao se dijeli u vie hijerarhijskih slojeva, a za svaki sloj postoje posebni protokoli. 26. Objasniti mree ravnopravnih raunara i peer-to-peer komunikacije? Kod mrea ravnopravnih raunara ne postoje namjenski serveri niti hijerarhija raunara. Svi su raunari jednaki, odnosno ravnopravni. Nude jednostavan pristup povezivanju raunara radi zajednikog koritenja resursa i meusobne komunikacije. Svaki uesnik je ujedno i klijent i server. Ne zahtijeva poseban mreni operativni sistem. To je nain umreavanja za manji broj uesnika (do 10). 27. Navedite glavne razloge za umreavanje raunara! Glavni razlozi za umreavanje su: - Zajedinko koritenje informacija efikasno komuniciranje uesnika i - Zajedniko koritenje hardvera i softvera. 28. Koje su osnovne prednosti standardizacije kod raunarskih mrea? To su: - Pojednostavljena administracija i odravanje i - Kombinovanje rjeenja vie proizvoaa hardvera i softvera. 29. Objasniti karakteristike paketskog prenosa podataka! Packett switched (komutacijom paketa)- Prenos podataka formatiranih u manje cjeline (pakete) kroz mreu. U vorovima mree bira se najbolji prenosni put u datom trenutku, po kome se vri usmjeravanje paketa. Paketi od iste poruke mogu proi razliite puteve. 30. Kako radi prenos podataka sa komutacijom veza? Circuit switched (komutacijom veza) Prenos podataka kroz mreu sa uspostavljanjem vrste mree izmeu predajnika i prijemnika. Kada se veza uspostavi, garantuje se brzina prenosa podataka. 31. Nabrojte pasivnu mrenu opremu! Pasivne komponente mree ine: - Utinice, - Kablovi, - Paneli za prespajanje i za zavravanje kablova (patch panel), - Kablovi za prespajanje, - Rek ormani, - Kanalice za voenje kabla itd. 32. Navedite vrste kablova za umreavanje! Veina dananjih mrea koristi tri osnovne vrste kablova: 1. koaksijalne kablove, 2. kablove sa uporednim paricama (twisted pair), 3. Optike kablove. 33. Navedite aktivnu mrenu opremu! Tu spadaju: ripiter (repeater), hab (hub), mreni most (bridge), svi skretnica (switch), ruter usmjeriva (router), mreni prolaz (gateway), bezbijedonosna barjera (firewall).

34. Objasniti ulogu rutera u raunarskim mreama! Glavna uloga rutera u mrei je da rutiraju (usmjeravaju) pakete kako bi oni stigli do svog odredita. Vri i druge funkcije kao npr. provjera ispravnosti paketa, obrada kontrolnih paketa itd. 35. Objasniti namjenu switch-a u raunarskim mreama! Svi je za mreni most isto to je i hab za ripiter. Dakle, na sebi ima vei broj portova. Svaki port, kao i kod mosta, ima izvjestan stepen inteligencije, odnosno ne vri samo retransmisiju paketa, ve upisuje MAC adrese u odgovarajuu tabelu. Veoma znaajna mogunost koju svi posjeduje je da se na svaki port svia moe prikljuiti stanica, a ne segment mree. 36. Objasniti OSI i TCP/IP model! OSI model je najpoznatiji i najee koriten model za slikovitu predstavu umreenih okruenja. On je apstraktan model, to znai da stvarna implementacija mree ne mora striktno da ga slijedi. TCP/IP model je razvijan za potrebe interneta i jednostavniji je od OSI modela. 37. Koja je funkcija firewall ureaja? Njihova funkcija je da tite podatke u mrei od neautorizovanih korisnika (blokiranjem i zabranom pristupa po pravilima koje definie usvojena bezbjedonosna politika). Slui za spreavanje komunikacije zabranjene odreenom mrenom polisom. 38. emu slui mrena kartica? Mrena kartica je ureaj koji povezuje raunar sa raunarskom mreom. 39. ta je ADSL i kako funkcionie? ADSL usluga je bazirana na stalnom i brzom pristupu internetu po ve postojeoj telefonskoj liniji, bez njenog zauzea ili promjene telefonskog broja. Realizuje se instalacijom dva ureaja na strani korisnika gdje se nalazi djeljitelj frekvencije (spliter) ADSL primopredajnik (ADSL modem) i moe se realizovati preko obine telefonske linije ili baznog ISDN prikljuka. 40. ta je bluetooth? Bluetooth je beina tehnologija prenosa podataka i govora, razvijena od strane proizvoaa raznovrsne elektronske opreme, sa ciljem da se njihovi proizvodi umree na malim udaljenostima (do 10 metara) bez upotrebe kablova, brzo i jednostavno. 41. ta oznaava TCP/IP? On je skup protokola za prenos podataka kroz raunarsku mreu. Iako je postojao prije definisanja OSI modela TCP/IP je de facto standard za raunarske mree i internet. Kao i OSI model, TCP/IP je zasnovan na prenosu podataka po slojevima. 42. Kako se nazivaju internet ureaji koji vre usmjeravanje paketa? Internet ureaji koji vre usmjeravanje paketa su TCP/IP (Transmission Control Protocol/ Internet protocol protokol za kontrolu prenosa / internet protokol) 43. ta posjeduje svaki host na internetu? Host dio identifikuje sam raunar unutar mree. 44. Kolika je duina IP adrese i Ipv4 protokola? Duina IP adrese je 32 bita. 45. Kako se naziva sistem koji prevodi simboliko ime u IP adresu? Domain name system (DNS). 46. Koliko slova ukljuuju internet kodovi zemalja? Ukljuuju dva slova.

47. ta je office u e-mail adresi office@singidunum.ac.rs.? Uobiajeno je da e-mail adresa sadri dva dijela. Prvi dio korisnik sam odreuje (office), drugio dio je odreen imenom internet provajdera. korisnik@raunar.mrea 48. ta je singidunum u e-mail adresi office@singidunum.ac.rs.? Drugi dio e-mail adrese je odreen imenom internet provajdera (singidunum) korisnik@raunar.mrea 49. ta znai ISP skraenica? ISP Internet Service Providers 50. ta radi klijentski program u klijent/server modelu? Osnovna uloga je da zahtijeva od korisnika posjedovanje klijentske aplikacije i da na raunaru na koji korisnik eli da se povee bude instalirana serverska komponenta servisa. Svaka operacija od strane klijenta se istovremeno proslijeuje serveru. Na taj nain korisnik moe obavljati operacije na udaljenom raunaru na isti nain kao da sjedi direktno ispred raunara i koristi lokalnu tastaturu i monitor. 51. Objasniti kako funkcionie FTP! Protokol za prenos podataka (FTP File Transfer Protocol) na njima se nalaze fajlovi i programi koji se mogu prenijeti na eljeni raunar. Jednostavno, na serveru se izaberu datoteke, a FTP izvrava prenos. Koristi se i za tzv upload, tj. slanje fajlova do servera. 52. Objasniti ta je URL skraenica! URL (Uniform Resource Locator) jedinstvena lokacija izvora. 53. Kako se naziva protokol koji se koristi za prenos web stranica? World Wide Web - koristi HTTP za prijenos web stranica napisanih u HTML-u. 54. ime se obino kreiraju web stranice? Web stranice se obino kreiraju pomou HTML-a koji posjeduje veliki broj editora koji olakavaju rad sa HTML-om. 55. Objasniti namjenu SMTP servera! Najraireniji protokol za slanje e-pote je SMTP (Simple Mail Transfer Protocol). On podrava slanje tekstualnih poruka u sedmobitnom ASCII kodu. On obezbjeuje korekciju greke, ali ne obezbjeuje potvrdu pristizanja poruke. 56. Objasniti namjenu POP3 servera? POP3 (Post Office Protocol version 3) je protokol za preuzimanje poruka. 57. Kako se nazivaju softverske ekstenzije koje se mogu downloadovati i koje browseru dodaju ove karakteristike? Nazivaju se plug-in (dopunski/dodatni modul) 58. Kako se naziva softverski robot koji sistematski pretrauje web? Nazivaju se web krauleri ili pauci. 59. ta oznaava termin intranet, ta je njegova osnovna karakteristika? Intranet je privatna mrea unutar preduzea (raunarska mrea jedne kompanije) koja koristi internet tehnologije za povezivanje raunara, organizaciju podataka i pristup podacima. Ivoenje intraneta znatno smanjuje trokove unutar organizacije uz istovremeno poveanje njene efikasnosti i pouzdanosti.

60. ta je ekstranet i ta je njegova namjena? Ekstranet je proireni intranet koji moe da obuhvata potroae, klijente, snadbijevae i skoro svakog drugog ko ima potrebu da svakodnevno kontaktira eljenu firmu. Njime se osobama izvan kompanije daje pristup intranetu te kompanije, uz pomo internet tehnologije. Ekstranetovi pomau firmama da poboljaju usluge koje pruaju klijentima, poveaju prihod, utede vrijeme itd. 61. Zato je potrebno da korisnici u nekoj organizaciji koriste lozinke? Za korisnike u nekoj organizaciji je potrebno da koriste lozinku zbog zatite podataka od neovlatenih pristupa i zloupotrebe tih podataka. Organizacje koriste brojne proizvode i tehnike da identifikuju ovlateno osoblje. 62. Definiite pravilan pristup prilikom izbora i upotrebe lozinke (password) u nekoj organizaciji? Lozinke su najei alat koji se koristi za ogranienje pristupa raunarskim resursima. Lozinke su efektivne pod uslovom da su paljivo izabrane. Mnogi bezbjedonosni sistemi odbijaju da omogue korisnicima izbor bilo koje govorne rijei ili imena kao lozinku tako da hakeri ne mogu koristiti softverske rijenike za njihovo sistematsko pogaanje. ak i najbolje lozinke treba esto mijenjati.. 63. Koja od navedenih aktivnosti najee dovodi do irenja raunarskih virusa? Najee otvaranje fajlova koje smo dobili od nepovjerenih izvora dovodi do irenja raunarskih virusa. 64. Koji je najsigurniji nain za zatitu od gubljenja podataka? Najvie i najbolje koriteno osiguranje podataka je preko rezervnih kopija (backup). 65. Kako se ire i kakvu tetu nanose raunarski virusi? Virus- maliciozni program koji se iri aktiviranjem zaraenog fajla i nanosi tetu izmjenom, brisanjem fajla itd. 66. Objasniti razliku izmeu virusa i trojanaca! Potpuno je pogreno trojance zvati virusima, zato to su oni kompletne aplikacije i ne ire se kao virusi, nego se instaliraju na samo jednom mestu i odatle obavljaju svoj zadatak. Takodje, trojanci se mogu ukloniti brisanjem njihovog fajla iz odredjenog direktorijuma, za razliku od virusa koji su obino zakaeni za druge datoteke i nalaze se u skoro svakom EXE fajlu. Vecina njih nije sama po sebi destruktivna, ali zato omoguava bilo kome sa Interneta da upravlja vaim kompjuterom ili mu alje vae lozinke. 67. Kako se ire crvi? Crvi koriste raunare domaine da se reprodukuju. Za razliku od virusa, programi crva prenose se nezavisno preko raunarskih mrea, traei nezaraene radne stanice u kojima e se reprodukovati. 68. ta su makrovirusi? Makro virusi kae sebe na dokumenta koja sadre makroe usaene programe za automatizovanje zadataka. Makro virusi mogu da se ire preko raunarskih platformi ako su dokumenta napravljena i irena koritenjam najee Microsoft Office aplikacija. 69. Koji je najei razlog za pravljenje rezervnih kopija fajlova s raunara? U sluaju kvara raunara sauvaete fajlove. Znai ako virus ili neki drug kvar ili teta na raunaru oteti ili ak uniti skroz te fajlove, kopijama emo ih sauvati. 70. ta moe da bude najtea posljedica krae raunara? Najtea posljedica krae raunara moe biti gubljenje veoma vanih podataka za vlasnika raunara (osim ako ne posjeduje kopije tih podataka negdje drugo). 71. Definiite antivirusni program! Antivirusni programi su projektovani da trae viruse, obavijeste korisnike kada ih nau i uklone ih sa zaraenog diska ili fajla.

72. Kako se naziva pravo korisnika da upotrebljava neki program? Pravo korisnika da upotrebljava neki program se naziva LICENCA. 73. ta je softverska piraterija? Softverska piraterija je neovlateno kopiranje, distribucija i prodaja softverskih proizvoda i druge intelektualne imovine. 74. ta je simetrina kriptografija? Kriptografija je nauka koja se bavi metodama ouvanja tajnosti informacija. Simetrino ifrovanje (ifrovanje tajnim kljuem) jeste ifrarski sistem kod koga je klju za ifrovanje identian kljuu za deifrovanje. 75. ta je asimetrina kriptografija? Kriptografija je nauka koja se bavi metodama ouvanja tajnosti informacija.. Asimetrino ifrovanje (ifrovanje javnim kljuem) je takvo u kojem svaki uesnik u komunikaciji koristi dva kljua. Jedan je javni, dok je drugi privatni (tajni). 76. ta je digitalno potpisivanje? Svrha digitalnog potpisa je da potvrdi autentinost sadraja poruke, kao i da obezbijedi garantovanje identiteta poiljaoca poruke. Osnovu digitalnog potpisa ini sadraj same poruke. 77. emu slue digitalni sertifikati? Digitalnim sertifikatima se potvruje vjerodostojnost javnog kljua, tj. onemoguava se zamjena javnog kljua na proizvoljan nain. Oni se drugaije mogu nazvati i digitalnom linom kartom. 78. ta je UPS? UPS (Uninteruptible power supply izvor neprekidnog napajanja) to je ureaj kojim se raunar napaja iz elektrine mree tako da odrava napajanje i poslije pada mrenog napona u odreenom periodu, zavisno od kapaciteta akumulatora i potronje. 79. Objasniti namjenu firewall-a? Logika barijera (firewall) je poseban hardver ili softver koji u okviru raunarske mree ima mogunost da sprijei nepropisni ili neeljeni prijenos podataka preko mree, koji je zabranjen od strane sigurnosne politike postavljene na mrei. Znai namjena mu je da radi na bazi kontrole paketa podataka, a konfigurie se da blokira pakete sa izvorinim IP adresama nepoeljnih URL lokacija. 80. Koje mjere preventivno produuje raunarsku bezbjednost? To su kompleksne procedure pristupa, programi za zatitu od virusa, zakoni o intelektualnoj svojini i druge bezbjedonosne mjere. (treba imati u vidu da ove mjere mogu stvoriti probleme ako se provode previe rigorozno). 81. Navedite najpotpuniju definiciju informacionog sistema! Informacioni sistem je podsistem poslovnog sistema, koji obezbjeuje informacije potrebne drugim poslovnim procesima u okviru kompanije, obavlja ulazne operacije, obradu i izlazne operacije, a ukljuuje hardverske, softverske i komunikacione komponente i ljude koji koriste informacije i informacione tehnologije za obavljanje poslovnih procesa. :) 82. ta obezbjeuje model lanca vrijednosti poslovne organizacije? Model lanca vrijednosti obezbjeuje jedan od naina da se opie organizacija kao poslovni sistem, prema kojem organizacija radi proizvodnje i pruanja usluga korisnicima obavlja niz primarnih i pomonih aktivnosti za podrku izvravanja primarnih aktivnosti.

83. Navedite primarne aktivnosti u vrijednosnom lancu organizacije? To su: - Ulazna logistika, - Proizvodnja, - Izlazna logistika, - Marketing i prodaja i - Servisi odravanja. 84. Navedite pomone aktivnosti u vrijednosnom lancu organizacije? Pomone aktivnosti su: - Menadment i drugi administrativni servisi, - Upravljanje ljudskim resursima, - Istraivanje i razvoj tehnologije i - Nabavka i saradnja. 85. Definiite poslovni proces! Poslovni proces moe se opisati (formalno i neformalno) kao niz zadataka u logikom slijedu. 86. ta je informacija? Informaciju definiemo kao podatak koji je bio obraen na takav nain da se znanje osobe koja koristi podatak povealo. 87. U poslovnom informativnom sistemu, informacione tehnologije vre sljedee glavne funkcije:? One vre pet funkcija i to: - Prikupljanje, - Obrada, - uvanje i izvlaenje informacija, - Prezentaciju i prenos informacija. 88. Definiite informacioni sistem za obradu transakcija? Poslovni IKT sistemi za obradu transakcija TPS (Transaction Processing System) je osnovni raunovodstveni sistem koji prati rutinske transakcije. 89. Koje korake obuhvata obrada transakcije? Obrada transakcije obuhvata pet koraka: 1. Unos podataka transakcije, 2. Obradu podataka, 3. uvanje podataka transakcija, 4. Dokumentovanje i izvjetavanje i 5. Obrada korisnikih zahtjeva. 90. Koji PIS podrava cjelokupni ciklus obrade transakcija kompanije, povezuje, pojednostavljuje, ubrzava i poboljava slobodni protok informacija izmeu razliitih dijelova kompanija? Sistem ERP (Enterprise Resource Planning). 91. Koji PIS obezbjeuje elektronsku razmjenu poslovnih podataka i transakcija sa drugim kompanijama, komunikaciju organizacije i njenih dobavljaa, potroaa i drugih organizacija? Interorganizacijski informacioni sistem (IOS). 92. ta oznaava skraenica EDI? EDI (Electronic Data Interchange) elektronska razmjena podataka.

93. Definiite procedure i pravila! Procedure i pravila predstavljaju odreene vrste podataka i informacija koje se moraju potovati i pratiti prilikom odreenih procesa. (Odgovor nije potpun. Za vie informacija posjetite Google ) 94. ta oznaava skraenica GIS? GIS Geografski informacioni sistemi. 95. Od ega zavisi proces razvoja poslovnih informacionih sistema i koje faze obuhvata? Zavisi od donoenja odluke o tome ta treba uraditi, ko e to uraditi i kako e se to uraditi da bi se postigao cilj. Obuhvata sljedee faze: Strateko planiranje, opis IKT infrastrukture, dodjela resursa i planiranje i usaglaavanje razvoja projekta IKT sistema. 96. Koje su obaveze kompanije prema svojim zaposlenim u PIS i kojim dokumentom su obuhvaene? Kompanija je obavezna da se na odgovarajui nain ophodi prema svojim zaposlenim, da im obezbijedi odgovarajue uslove rada, zatitu privatnosti, platu i kontinuitet posla. U skladu sa tim, socijalno odgovorne kompanije mogu to sve obuhvatiti uspostavom etikog kodeksa. 97. Definiite elektronsko poslovanje (e-bussines)! E-poslovanje su digitalno omoguene transakcije i procesi u okviru jedne organizacije uz pomo i pod kontrolom njenog informacionog sistema. 98. Definiite elektronsku trgovinu (electronic commerce)! Elektronska trgovina je razmjena poslovnih informacija, odravanje poslovnih veza i voenje poslovnih transakcija izmeu razliitih organizacija putem telekomunikacionih veza. Ona je kupovina i prodaja informacija, proizvoda i usluga putem raunarske mree. 99. Za pojavu koje tehnologije se vezuje poetak B2B poslovanja? Poetak B2B poslovanja vezuje se za pojavu prvih EDI (Electronic Data Interchange) sistema. 100. Koji je najvaniji oblik e-trgovine? B2B oblik e- trgovine je najvaniji. 101. Koji su naei poslovni modeli e-trgovine na internetu? Najei poslovni modeli e-trgovine na internetu su: posrednitvo, online reklamiranje, infoposrednici, e-prodaja, direktni proizvoa, online interesna zajednica, pretplata i korisnost. 102. Definiite posrednike na e-tritima? Posrednici predstavljaju glavne uesnike na tritima, povezujui prodavce i kupce i omoguavajui obavljanje posla izmeu njih. 103. Koja kompanija je prvo primjenila modem online kupovine u kojem kupci nude svoju cijenu za odreeni proizvod, a posrednici trae prodavca koji moe ponuditi tu robu? Kompanija Priceline. 104. Kako ostvaruju prihode e-aukcionari? Posrednici koji se bave aukcijskom prodajom zarauju na osnovu provizije od ostvarenih transakcija koje su pokrenute na ponuenom sajtu. E -aukcionari ostvaruju prihode i od promociono-reklamnih aktivnosti na svojim online sajtovima. 105. ta se sve reklamira na web sajtovima za reklamiranje? Osim standardnih web servisa, na web lokacijama se gotovo redovno postavljaju i reklamne poruke z vidu banner-a.

106. Navedite kako ostvaruju prihode poznate e-kompanije koje implementiraju modem interesne zajednice? Prihod se ostvaruje kroz provizije za usmjeravanje i reklamiranje ili pretplatu.

107. Koje su glavne koristi od primjene nekog modela e - trgovine? Podrka biznis modelima e trgovine obezbjeuje neophodnu sistemsku infrastrukturu za e trgovinu kompanije u cilju odravanja i uspona primjenjenog modela e trgovine. 108. Definiite intranet i ekstranet mree! Na bazi nternet tehnologija organizacije uspostavljaju interne lokalne mree u granicama poslovnog sistema, tzv. intranet mree. Intranet mrea je prvi korak u razvoju infrastrukture za e poslovanje u organizaciji. Extranet organizacije i raunarska mrea organizacije internet tipa koja omoguava pristup legalnih udaljenih korisnika. 109. Koji su osnovni bezbjednosni zahtjevi za elektronske finansijske transakcije? Tipini bezbjedonosni zahtjevi i ciljevi zatite elektronskih finansijskih transakcija su zatita: - Privatnosti linih podataka uesnika u transakciji, - Autentinosti uesnika - Autorizaciji uesnika, - Neporicivost izvrenih aktivnosti i - Integritet podataka i informacija u transakciji. 110. Navedite glavne protokole u zatiti u e-trgovini! Za zatitu e-transakcija koriste se protokoli zatite IPSec (IP Security protocol) i SSL (Secure Sokets Layer). 111. ta treba da obuhvate etika pravila organizacije? Skup etikih pravila organizacije treba da obuhvati, najmanje sljedee eksplicitne izjave da: - Organizacija potuje prava privatnosti kupaca, - Lini podaci kupca nee biti distribuirani bez njegovog linog odobrenja, - Kompanija informie kupce o namjeri da koristi njihove line podatke dobijene prilikom online transakcije, - Kompanija obavezno trai odobrenje od kupca za takvu namjenu, - Kompanija potuje prava vlasnitva u mrenom poslovanju i komunikaciji. 112. Karakteristike habova (hub)? Hab je mreni ureaj koji takoe funkcionie na prvom OSI nivou. Na habu postoji vie konektora. Na svaki konektor se prikljuuje po jedan kabl, preko kojeg se povezuje jedan raunar ili server. Omoguava povezivanje vie segmenata mree u jedan segment. Hub funkcionie slino kao i ripiter. 113. Karakteristike bridge-ova? To je ureaj koji povezuje udaljene mrene segmente. Mrenim mostom se moe izvriti segmentacija mree. Most provjerava sadraj zaglavlja primljenog paketa da bi saznao MAC adresu izvora i odredita. 114. Na koje naine organizacije mogu postaviti ekstranet? Organizacije mogu uspostaviti ekstranet na jedan od tri mogua naina: bezbijedna privatna mrea, javna mrea, virtuelna privatna mrea.