O znanstvenom radu

Razluivanje znanstvenog i strunog rada je u originalnosti rezultata istraivanja i zakljuaka, te prikazanih znanstvenih metoda rada. Struni rad moe biti korisniji u primjeni, ali time nije i novi doprinos znanstvenim spoznajama. Izvorni znanstveni radovi sadre neobjavljene rezultate vlastitih izvornih istraivanja, koji trebaju biti objanjeni raspravom i po mogunosti statistiki obraeni. Eksperimentalni podaci moraju biti tako izneseni da se mogu reproducirati i da se moe provjeriti tonost analiza i dedukcija na kojima se temelje zakljuci. Rad treba biti podijeljen na sljedea poglavlja: Saetak (na hrvatskom i engleskom jeziku); Uvod; Materijal i metode rada; Rezultati i rasprava; Zakljuci i Literatura. Prethodna priopenja sadre krae obavijesti o novim znanstvenim spoznajama, iji karakter zahtijeva hitno objavljivanje. Rad se objavljuje samo uz obvezu autora da nakon zavretka istraivanja objavi izvorni znanstveni rad. Znanstvene biljeke su krai, zavreni izvorni znanstveni radovi ili opisi originalnih laboratorijskih tehnika (metoda, aparatura itd.). Pregledni radovi su cjeloviti pregledi novih znanstvenih spoznaja i/ili rezultata znanstvenih istraivanja (od strane) veeg broja autora, ukljuujui i raspravu odreenog problema na temelju literaturnih znanstvenih injenica i vlastitih pretpostavki. Autorski pregledi su, takoer, cjeloviti pregledi nekog problema ili podruja, ali na kojem je autor objavio vei broj znanstvenih radova. Struni radovi iznose neke mogunosti razvoja struke na podruju mljekarstva. Naglasak je na primjeni poznatih metoda i injenica, na irenju znanja u pojedinom podruju. U radu se koriste ve steena znanja primijenjena na objekt ispitivanja. Original rada (rukopis) treba imati opseg do 15 stranica, ukljuujui tablice, grafikone, crtee i fotografije. Rad treba napisati na stranici formata A4 (21,0 x 29,7 cm) s najvie 34 reda i rubnom bjelinom od 2,5 cm. Naslov rada treba biti kratak. Ispod naslova navode se imena i prezimena autora. Titule i adrese autora, s punim imenima i prezimenima, navode se na kraju rada. Rad treba napisati bez tipografskih pogreaka, u treem licu (impersonalno) uz izbjegavanje pasivnih glagolskih oblika. Poetak odlomka (pasusa) u tekstu ne smije se uvlaiti tabelar-tipkom, a odlomke treba razdijeliti tipkom ENTER. Treba koristiti automatsku numeraciju stranica (pozicija dolje desno). Cijeli rad treba pisati programom Microsoft Word for Windows, Font Times Nem Roman s duplim proredom, te veliinom slova 12, osim naslova rada (14) kojeg treba pisati podebljanim slovima. Za pisanje decimalnih brojeva u tekstovima i tablicama na hrvatskom jeziku treba koristiti iskljuivo zareze, odnosno u engleskoj verziji iskljuivo toke. U hrvatskim tekstovima i tablicama, kao i u popisu literature, iza svih spomenutih godina obvezno dolazi toka.Saetak treba sadravati jezgrovit prikaz, metodologiju, glavne rezultate i zakljuak. Saetak ne treba biti dulji od jedne pisane stranice s dvostrukim proredom, a potrebno ga je pisati na hrvatskom i engleskom jeziku u kurzivu. U saetku se ne smiju pojavljivati skraenice, niti literatura. Ispod saetka autori trebaju navesti tri do pet kljunih rijei. Uvod mora ukratko sadravati rezultate ranijih istraivanja i svrhu vlastitih istraivanja. Materijale i metode treba kratko izloiti, a opirnije samo ako odstupaju od ve objavljenih u literaturi. Za poznate metode i tehniku istraivanja navodi se samo autor i literatura.

Rezultati i rasprava . U rezultatima i raspravi ne ponavljaju se podaci izneseni u tablicama i slikama nego se istiu i objanjavaju najvaniji rezultati. Zakljuci trebaju kratko i jasno sadravati znaaj rezultata istraivanja. Literatura mora biti selektivna, a ne opirna (osim u preglednim lancima). Ako originalna navedena literatura nije dostupna, autor mora navesti izvor koji je koristio. Autori odabrane (selektivne) literature, navedeni u tekstu, moraju biti na popisu literature. Autorima citiranim u tekstu navodi se prezime i godina objavljivanja (u zagradama), na primjer (Kirin, 2007.). Ako je navedeni rad napisalo dva autora, treba navesti oba, na primjer (Kirin i Antunac, 2007.), a ako je rad napisalo vie od dva autora navodi se prezime prvog autora uz oznaku "i sur.", te godina objavljivanja, na primjer (Kirin i sur., 2007.). U popisu literature, koji se navodi na kraju rada, potrebno je navesti potpune podatke o svim autorima (prezime i inicijali imena autora, naslov djela, naziv izdavaa, mjesto i godina izdavanja, te stranice (od - do)), navodei ih abecednim redom, a radove istog autora i kronolokim redom. Ukoliko se navodi vie radova istog autora, koji imaju istu godinu izdanja, treba ih razlikovati slovima (a, b, c itd.) iza godine izdanja. U sluaju zajednikog rada vie autora, u popisu literature se ne koristi oblik "i suradnici", nego se navode svi autori. Naslove knjiga i asopisa treba pisati u kurzivu. Za mreno dostupne radove potrebno je, nakon dostupnih osnovnih referenci (naslova, autora itd.) navesti izvor (http://) i datum pristupanja, npr. http://www.findarticles.com/p/articles (3.4.2006). Popis literature treba izraditi prema navedenim primjerima: Tratnik, LJ. (1998): Mlijeko - tehnologija, biokemija i mikrobiologija, Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb. Antunac, N., Havranek, J., Samarija, D. (1997): Somatske stanice i njihov utjecaj na kakvou i preradu mlijeka, Mljekarstvo 47 (3), 183-193. (Broj 47 oznaava godite (volumen) asopisa, (3) broj sveska unutar godita, a 183-193 paginaciju rada u svesku). Tablice i dijagrami moraju biti razumljivi bez prethodnog itanja teksta. Isti podaci ne mogu biti u tablicama i dijagramima. Samo naslovi tablica, dijagrama, shema i slika moraju biti pisani na hrvatskom i engleskom jeziku u kurzivu. Radi sigurnije izvedbe tiskanja rada potrebno ih je takoer dostaviti i u jednom od grafikih ili slikovnih formata (*.xls, *.tif ili *.jpg), iskljuivo u crno-bijeloj tehnici.