lipanj - kolovoz

12.

U OVOM BROJU:

JADRANKAMEN RADNIKO DIONIARSTVO NE POSKUPLJENJIMA ZATITITI STANDARD RADNIKA, A UDARITI NA NAJBOGATIJE INTERVJU: DIOKI

Dosta je sektaenja, elimo jedinstvo! Prema vrstom radniko studentskom savezu!

 A S O P I S ZA SO CI JA L A P I T A J A I DR U T V E U

Radnika borba
Netom prije parlamentarnih izbora, u intervjuu za tjednik Novosti, predstavnici Radnike borbe su istaknuli: Izmeu parlamentarnih stranaka, koje se sve zalau za nastavak neoliberalnih mjera i slijeenje politike tednje i rezova, ne postoji prava razlika. SDP nakon preuzimanja vlasti mora provesti mjere i rezove koje je HDZ odgaao, a to zahtijevaju strane financijske institucije i njihovi predstavnici. Ako se moe govoriti o pozitivnom aspektu toga, on e se sastojati u tome to e jo vei dio populacije izgubiti sve iluzije i shvatiti potrebu istinske alternative zakljuuju lanovi Radnike borbe. Nismo morali ekati dugo na ispunjavanje ove prog-

12. broj
www.radnickaborba.org

e poskupljenjima! eka bogati snose teret krize!

Potrebno nam je rjeenje a to je da se radnici, studenti, nezaposleni i umirovljenici organiziraju sami. Moramo se povezati i organizirati, pripremiti se za snano iskazivanje nezadovoljstva prosvjede i trajkove i raditi na stvaranju politike organizacije koja e se boriti samo za interese potlaenih.

noze prvi potezi koje je povukla nova socijaldemokratska vlada sastojali su se u poskupljenjima struje i plina za 20% i 22% i novim napadima na ivotni standard obinog ovjeka, u novom neoliberalnom juriu kojega provodi poznati kapitalist ai, a uz blagoslove Milanovia i Linia. Jedan dio ljudi imao je iluzije u SDP, drugi dio je birao manje zlo u odnosu na HDZ. No, iluzije su rasprene, a pokazalo se i da ako traimo manje zlo neemo doivjeti nikakvu prijeko potrebnu promjenu. Potrebno nam je rjeenje a to je da se radnici, studenti, nezaposleni i umirovljenici organiziraju sami. Moramo se povezati i organizirati, pripremiti se za snano iskazivanje nezadovoljstva: prosvjede i trajkove i raditi na stvaranju politike organizacije koja e se boriti za

 A S O P I S ZA SO CI JA L A P I T A J A I DR U T V E U

Radnika borba
Radnici studenti, vrijeme je za otpor!
interese potlaenih. Nemogue je s dovoljnom odvratnou i prezirom osuditi bijednu demagogiju ovih vitezova neoliberalne socijaldemokracije koji tvrde da e poskupljenja i druge mjere usmjerene prema siromaenju jo veeg broja stanovnitva u budunosti dovesti do ekonomskog procvata, te zatite radnih mjesta. Potrebno je poveati proizvodnju i ekonomiju pokuati postaviti na noge, potrebno je ostvariti sredstva za socijalne programe i modernizaciju poduzea? Svakako, no novac je kod krupnih kapitalista, novac je kod tajkuna, krupnih bankarskih lihvara i teleko-munikacijskih monopolista; novac je kod onih koji ive na temelju izrabljivanja tueg rada. Jednom rijeju kod onih koji zapravo upravljaju SDP-ovom vladom i koji usmje-ravaju njezine poteze kao marionetu. Nemogue je promijeniti situaciju ako politika i ekonomska mo ostane u rukama krupnog kapitala i njihovih parlame-ntarnih predstavnika u Vladi. S jedne strane raditi na ruenju SDP-ove

12. broj
www.radnickaborba.org

Grki radnici su nam na nedavnim izborima pokazali kojim putem naprijed odbaciti mjerenje tednje usmjerene protiv naroda i na korist kapitala, te zahtijevati da za krizu najvie plate oni koju su se u njoj na izrabljivanju drugih obogatili.

Vlade, s druge strane udariti na izrabljivae, tajkune i kapitaliste ekstremnim porezima, eksproprijacijom imovine nelegalno steene u privatizaciji i uvoenjem organa radnike kontrole i nadzora u sva vea poduzea to su dva djela istog neposrednog programa za koji se borimo. Trei dio tog programa mora initi poveanje minimalne plae, skraivanje radnog vremena, te hitno jaanje mjera socijalne zatite najsiromanijih i zatite radnikih prava Samo tako se situacija moe promijeniti u korist veine stanovnitva. Grki radnici su nam na nedavnim izborima pokazali kojim putem naprijed odbaciti mjerenje tednje usmjerene protiv naroda i na korist kapitala, te zahtijevati da za krizu najvie plate oni koju su se u njoj na izrabljivanju drugih obogatili. Tu se ne radi o

lijepim eljama i dokonim razmiljanjima, ve hitnim mjerama potrebnima da se zatite preostala poduzea i budunost zaposlenih. U skladu s time, zapoinjui novi broj posveujemo ga borbi radnika Jadrankamena, Montera i Diokija i drugim radnicima svih poduzea u Hrvatskoj koji se bore za zatitu svojih radnih mjesta! Vrijeme je za otpor! Urednitvo

 A S O P I S ZA SO CI JA L A P I T A J A I DR U T V E U

Radnika borba
- Ponitenje odluke o poskupljenju struje i plina

12. broj
www.radnickaborba.org

NEPOSREDNI ZAHTJEVI RADNIKE BORBE

- Bez izuzetka ukinuti svaku privatizaciju kod koje su uoene nepravilnosti, te konfiscirati svu imovinu i zaradu steenu na taj kriminalni nain. Na taj nain steeno financijsko i industrijsko bogatstvo preusmjeriti u pokretanje proizvodnje, te projekte od neposrednog interesa za radnike i siromane - Osiguravanje hitne isplate svih zaostalih plaa otre zakonske mjere protiv svih poslodavaca koji ne isplauju plae na vrijeme i prisiljavaju na prekovremeni rad - Preuzimanje velikih propalih poduzea od strane drave uz uspostavu radnike kontrole. Tako se moe zatiti na tisue radnih mjesta, poduzea spasiti od propasti i rekonstruirati, te putem radnikog nadzora onemoguiti daljnje cvjetanje kriminala i zakulisnih igara. - Osiguravanje da plae ispod jasno odreenog minimuma svojim rastom prate rast ivotnih trokova. - Skraivanje radnog tjedna bez smanjivanja plaa, kako bi se, izmeu ostaloga, omoguilo poveanje zaposlenosti - Prevladavanje recesije omogueno optereivanjem samo najbogatijih pojedinaca koji ne ive od svojega rada, bez ikakvih dodatnih optereivanja radne populacije. Radnici ovu krizu nisu izazvali i oni je ne smiju ni plaati. - Uvoenje ekstremno progresivnog poreza koji omoguuje poboljanje ivotnog poloaja najsiromanijih slojeva na temelju optereivanja najbogatiji - Uvesti dodatne oblike poreza na svu zaradu koja nije steena vlastitim radom (renta, profit, kamata, dionice) - Poslovanje banaka iz slube krupnoga stranog kapitala staviti u slubu razvoja ekonomije stavljanje poslovanja banaka pod demokratsku kontrolu samog naroda putem nacionalizacije - Potpuni prestanak svake privatizacije, posebno ukidanje mjera usmjerenih prema privatizaciji kolstva, zdravstva, stratekih i prirodnih resursa.

 A S O P I S ZA SO CI JA L A P I T A J A I DR U T V E U

Radnika borba

12. broj
www.radnickaborba.org

Razgovarali smo s Bojanom Kovaiem, radnikom Diokija i jednom od sudionika trajka glau o situaciji u poduzeu

DIOKI: Mi ne traimo nekakve bonuse koje su traili oni mena-deri koju su unitavali poduzea po cijeloj Hrvatskoj, nego nae poteno zaraene plae!

RB: Kakva je sada situacija u Diokiju, te to se sve dogaalo nakon trajka? Bojan Kovai: Ne dogaa se mnogo toga novog. Neke stvari bi se trebale rijeiti do kraja ovog mjeseca. Jedino to smo do sada uspjeli postii prosvjedima i ovim trajkom glau je to da smo se uspjeli izboriti za dio naih zaostalih plaa i to prodajom nae imovine. Dakle, u svemu tome od nikoga nismo dobili pomo, ve smo pomogli sami sebi.

Jedini dio imovine koji nije bio optereen dugovanjima se uspio prodati da namirimo nae zaostale plae. S time da jo uvijek nismo dobili jo etiri zaostale plae. Ovaj mjesec treba biti odrana skuptina vjerovnika na kojoj e se vjerovnici izjasniti to je profitabilno, a to nije i tko e ostati bez posla. Vlada nam je u svemu ovome pomogla samo na taj nain to je kroz ovaj na pritisak uspjela za stol posjesti sve vjerovnike. To je jedini njihov uspjeh i na drugi nain 5

oni nama nisu pomogli. Iz dravnog prorauna nismo dobili niti lipe. Mi svi bi voljeli raditi i dalje, ali to nije na nama na vjerovnicima je da odlue.

RB: Za one koji nisu upoznati, moete li ukratko ponoviti razloge vae borbe? Bojan Kovai: Tu nismo svojom krivnjom. Tu smo zato da se izborimo za svoje poteno zaraene plae i otpremnine. Tu smo zato da u ovoj zemlji netko napokon preuzme

 A S O P I S ZA SO CI JA L A P I T A J A I DR U T V E U

Radnika borba
odgovornost za svoje graane i radnike jer ova drava moe preivjeti samo uz plaene radnike. Do sada nismo nailazili na nikakva rjeenja, odralo se masu sastanaka i s ministarstvima, i s ministrima, i s INA-om koja nas je najvie koila i opstruirala. Mi vie nismo imali drugog naina nego ovako pokazati svoj bunt. Nai zahtjevi su moralni i sasvim legalni mi ne traimo niti lipu vie niti lipu manje od onoga to smo zaradili. Mi ne traimo nekakve bonuse koje su traili oni menaderi koju su unitavali poduzea po cijeloj Hrvatskoj i zato uzimali veliki novac. Njihovi ugovori su bili potovani, a mi imamo ugovore po kojima moramo biti plaeni i prema kojima radnici ovoga postrojenja trebaju biti zbrinuti otpremninama. Svi sastanci koji su bili organizirani od ministarstava bili su oito opstruirani od strane nekih vjerovnika. Unazad desetak godina bili smo meu prvim izvoznicima, mnogo smo proizvodili i tokom rata, u dravni proraun smo za doprinose ododvajali oko 300 milijuna kuna godinje, na proizvod je bio visoke kvalitete i veoma traen na tritu EU i u svijetu. Sada smo doli do toga da proizvodnju ele ugasiti, a nas baciti na ulicu. Ovo postrojenje radi 24h na dan, subotom i nedjeljom, za nas nema praznika i radimo na +40 i na 20. Ovo je postrojenje posebno opasno za zdravlje, radimo s ugljikovodicima, a oni su kancerogeni, tu ima kancerogenih kemikalija. Od ljudi koji su otili odavde i koji su sada naalost pokojni 90% njih je umrlo od karcinoma.

12. broj
www.radnickaborba.org

RB: Koji vjerovnici ?

su

najvei

Bojan Kovai: To se jo ne zna. O tome nemamo podatke, ali mislim da e najvei vjerovnici biti H i HEP. Jeia smo natjerali da se povue, on je potpisao da pada na manje od 1% udjela, no dok skuptina to ne potvrdi on je formalno jo uvijek vlasnik. Mi nau sudbinu ne znamo.

Vjerojatno je to da e nas 300 sigurno ostati bez posla, a moda i svih 430 u Zagrebu. Jedino to se nadamo jest da e Vlada i ministri s kojima smo razgovarali odrati svoje obeanje i omoguiti nam isplatu svih zaostalih plaa i otpremnina prema kolektivnom ugovoru. Ako toga ne bude za oekivati je neto slino ovome to se dogaa u Jadrankamenu. Neemo napustiti pogone i borit emo se za svoje plae. RB: e bi li bilo najrazumnije oekivati da drava, kada bi je vodila zaista socijalna vlada, preuzme Dioki da je nacionalizira i sanira dugove? Bojan Kovai: To bi bilo jedno jako dobro rjeenje. No tu je problem INA. Mi ovisimo o INI.

No, ako etana ima, a radi se o tome da su u igri neki drugaiji interesi, izmeu ostaloga da ova lokacija vie ne radi, onda je to veliki grijeh i poslovni promaaj. Ovakva postrojenja se u svijetu ne zatvaraju nigdje jedino u Hrvatskoj. Bilo bi dobro da drava izvri pritisak na INA-u i da se napokon razrijei ova situacija...

 A S O P I S ZA SO CI JA L A P I T A J A I DR U T V E U

Radnika borba
Mi ne znamo kakva je situacije tamo i kako INA stoji s etanom. Po nekim priama reeno nam je da etana nema dovoljno za nau proizvodnju. Prema drugim priama ima ga dovoljno. Ako etana stvarno nema dovoljno za proizvodnju mi ne moemo oekivati da na pogon moe funkcionirati. No, ako etana ima, a radi se o tome da su u igri neki drugaiji interesi, izmeu ostaloga da ova lokacija vie ne radi, onda je to veliki grijeh i poslovni promaaj. Ovakva postrojenja se u svijetu ne zatvaraju nigdje jedino u Hrvatskoj. Bilo bi dobro da drava izvri pritisak na INA-u i da se napokon razrijei ova situacija.

12. broj
www.radnickaborba.org

ne moe niti normalno kontrolirati funkcioniranje ekonomije. Bojan Kovai: Tako je. To je bio najvei propust i promaaj. Da smo ostali u sklopu INA-e, a to je prije funkcioniralo, mi bi radili i danas. Bili bi vjerojatno i na 100%-tnom kapacitetu. Zato? Zato to bi drava i INA imale veliku korist i zato to bi se onda moglo ulagati u

RB: To nas ponovno vodi na pitanje privatizacije I A-e, gdje se van svake pameti privatiziralo ono o emu ovisi poslovanje mnogih poduzea i grana, bez ije se kontrole ne

modernizaciju i proirenje proizvodnje. Etilen se ne proizvodi samo iz etana, postoje i drugi produkata koje je INA palila i prodavala tko zna kuda, a mogli su se preraditi u naem postrojenju. Ti projekti modernizacije i proirenja vjerojatno jo uvijek postoje kod nekih ljudi u ladicama. No, kod privatnog vlasnika to ej sve drugaije. Privatni vlasnik, takav kakav je bio, oito je imao drugi interes.

Interes da se odavde izvlai novac koliko god da ide. To je najgore to se dogodilo. Vlasnik, vjerojatno uz pomo prijanjih vlada, je oito imao zeleno svjetlo i radio je kako je htio. Ne vjerujem da je tako mogao raditi sam. Po meni je ovo bila organizirana pljaka i mislim da se ilo u namjerno unitavanje DIOKI-ja.

RB: to je s radnikim predstavnicima i njihovom ulogom u tom razdoblju? Bojan Kovai: Kao i uvijek jedan od najjaih sindikata ima predstavnika u nadzornom odboru. No, on nema nikakvu funkciju osim da tamo sjedi. Oni njemu mogu govoriti svata, no to to bude na tim sastancima uglavnom se dogovori prije. Radi

 A S O P I S ZA SO CI JA L A P I T A J A I DR U T V E U

Radnika borba
se o tome da se nama uvijek prialo kako loe poslujemo, kako nema novaca za poveanje plaa...S druge strane vidimo da je novaca bilo i da je novac troen na druge stvari. Nije bio troen na modernizaciju, ve je odlazio u neije depove. Dokaze za to naravno nemamo, no znamo da su zadnjih 10-15 godina konstantno dolazili predstavnici stranaka, Vlada i svi predsjednici Josipovi, Mesi...Znamo po to su dolazili. Svi su dolazili po lovu. Mi radnici smo konstantno traili modernizaciju i od toga nije bilo nita. Za sve ovo se moe okriviti samo uprava. Sve uprave koje su vodile Dioki do sada. Koja su vaa iskustva koja bi moda mogla pomoi drugima u slinoj situaciji? to vam je najvie pomoglo? Bojan Kovai: Moj savjet drugima, pogotovo radnicima koji se nau u ovakvoj situaciji, jest da se sami bore za svoja prava. Na poetku legalnim putevima, a onda ako treba i nelegalnim. No, ja pitam svakoga koji su to nelegalni putevi ako ovjek trai ono to je zaradio. Za mene takvog nelegalnog puta nema. Treba se boriti, ne treba odustati. Rjeenje nije u paljenju svijea, ve u konstantnim pritiscima, prosvjedima, izraavanju nezadovoljstva i konstantnoj borbi za svoja prava. Pomo se moe oekivati od drugih ljudi. Dok se

12. broj
www.radnickaborba.org

Dok se u Hrvatskoj svi ne otrijezne i ne vide da smo svi u istoj situaciji nee se dogoditi nita. Nama su dosta pomogli mediji, a puno ste nam pomogli i vi i svi slini. Puno nam je znaila podrka od drugih ljudi kada je prigodom zadnjeg prosvjeda uz nas dvjestotinjak dolo jo oko dvije stotine ljudi sa strane. No, u svemu ovome najvie smo si pomogli sami. Jo moram rei da ljudi moraju biti svjesni kako moraju ii puno agresivnije i da se nita nee postii mirnim skretanjem panje na sebe.

RB : Da li bi mogli neto rei da ste nauili u borbi za Dioki?

SKUP RADNIKA JADRANKAMENA:

Slijedi u nastavku

 A S O P I S ZA SO CI JA L A P I T A J A I DR U T V E U

Radnika borba

12. broj
www.radnickaborba.org

lanovi organizacije Radnika borba iz Zagreba, Osijeka, Karlovca i Vinkovaca prisustvovali su skupu potpore radnicima Jadrankamena u Puiima na otoku Brau. Zajedno s radnicima Jadrankamena, kao i sindikalnim aktivistima i radnicima Brodosplita, Uzora i Dalmacijavina, delegacija Radnike borbe je iskazala punu podrku borbi za zatitu firme. Nakon projekcije filma o povijesti poduzea pred vie od stotinu okupljenih radnika skup je zapoeo govorom predstavnika Radnike borbe u kojem se istaknula potreba radnike kontrole, te progona i otrog kanjavanja svih kapitalista koji ne isplauju plau i unitavaju poduzea. Podijeljeni su leci, iji sadraj prenosimo u nastavku, te je ostatak vremena iskoriten za druenje, ostvarivanje kontakata i razmjenu informacija s radnicima i aktivistima.

Radnici Jadrankamena, Na vlastitoj koi ste osjetili bolnu stvarnost kapitalizma. Prvo vam nisu isplaivane plae, a s njima ni doprinosi, te vas je Orear zakinuo koliko god je mogao. Potom su vas, kad ste se organizirali i zatraili ono to vam pripada, ignorirali svi u ovoj dravi. Mediji vam nisu dali dovoljno prostora da objasnite svoju situaciju, dravno odvjetnitvo je odgaalo rijeiti vae probleme, a vlada nije znala niti da postojite. Kada ste uvidjeli da se moete pouzdati samo u sebe i svoje snage, blokirali ste tvornicu i izbacili direktore. Policija je tada izvrila desant na va otok Bra. Lako se moglo vidjeti da je drava na strani kapitala. Naravno, drava titi sve njene graane, ali samo dok pozicije izrabljivaa i tajkuna nisu ugroene. Kada se povea intenzitet nezadovoljstva radnika kapital odmah mobilizira svoje trupe. Vi ste pokazali kako se boriti protiv kapitala; nema tu lijepih i dugih razgovora, tu jeste ili niste. Ili razgovarate u beskraj s direktorima i dravom ili zauzimate tvornicu i pokreete proizvodnju. Vi ipak znate najbolje od svih ljudi kako upravljati proizvodnjom! Tko je stvarao ovu tvornicu? Tko je donosio profit gospodaru Orearu, a on isti utroio u svoje aute, jahte, vile? Vi, vai oevi, vai djedovi! Nedavno je u nekim medijima poela kampanja protiv vas. Neki se tamo ale kako zbog vas ne mogu u crkvu ili nekima smeta va nain borbe itd. Mi ih pitamo, kako bi ovjek trebao reagirati kada ga tretiraju kao ivotinju? Kako bi ovi razni poslovi postojali koje ti ljudi rade od trgovina, kafia, kioska da nije Jadrankamena? Misle li oni da se ekonomija, pa konano i drutveni ivot, mogu voditi bez realne proizvodnje? Sada kada ste dobili medijsku pozornost, koja i dalje pokuava umanjiti va znaaj i znaaj vae borbe, kad ste dobili i pozornost naroda, dolazit e vam neki ljudi politiari, analitiari itd. koji e vas htjeti iskoristiti. Ne vjerujte im niti kada darove donose! Radnici, vjerujte sebi i svojim kolegama iz drugih industrijskih grana! Imate zajednikog neprijatelja, a on dri u rukama medije i policiju, a na kraju i Vladu. Pobijedit ete ga jedino ako ste organizirani, nepokolebljivi, ustrajni i radikalni. Korak dalje u vaoj borbi jest sljedei: zahtijevajte radniku kontrolu u Jadrankamenu! Kao neposredni proizvoai, morate biti upoznati s poslovnim knjigama poduzea. Kako se troe sredstva, u to se ulau, kako se formira cijena proizvoda, jesu li svi trokovi na optimalnoj razini? To su pitanja na koja vam se moraju dati odgovori. Nadalje, zahtijevajte pravo veta pri otputanju. Traite da vam se detaljno prikae i objasni opravdanost potencijalnog otkaza svakog radnika. Zahtijevajte pravo da odluujete o investicijama. Konano, zahtijevajte vae neposredno sudjelovanje i odluivanje u procesu proizvodnje! Radnika borba je uz vas, kao i veina radnika i studenata. Budui da mi inimo veinu drutva, zato onda doputamo situaciju u kojoj manjina posjeduje sve, a mi ne posjedujemo ita? Vrijeme je za otpor! 5

 A S O P I S ZA SO CI JA L A P I T A J A I DR U T V E U

Radnika borba
najbogatije!

12. broj
www.radnickaborba.org

e poskupljenjima zatititi standard radnika, udariti na

Nova vlada brzo je opravdala svoju neoliberalnu ulogu. Bacila se na provoenje programa tednje, rezanja trokova, punjenja prorauna pomou veih poreza i veih cijena struje, plina, a moda i cestarina, kako je krenulo. Struja i plin su otili gore za 20% odnosno 22%, nova stopa PDV-a je 25%, a inflacija e ove godine biti 3.5% ove godine. Takoer moemo konstatirati da je prole godine (prosinac 2011.prema prosincu 2010.) prosjena neto plaa isplaena u pravnim osobama pala za 2.3%. Ove godine se oekuje minimalno stagnacija realne plae, ako ne i pad.

Prema tome, ono to je na sceni jest konstantan pad ivotnog standarda veine stanovnitva. To to neki 'nezavisni

pitanje koliko je njima zapravo bolje. Kao i veinu stvari u kapitalizmu, radnici i u sluaju svoje umjetne (na kreditima temeljene) potronje imaju

blja. Postavlja se pitanje: zato dolazi do ovog pada standarda? Pria koju nude kapitalisti i njihovi sluge - politiari jest sljedea: 'zadnjih godina smo troili vie nego to smo

ekonomisti' tvrde da toj veini nikad nije bilo bolje u ivotu, to dokazuje na ijoj su strani zapravo. Duboki jaz koji se iri iz godine u godine izmeu onog to radnik zaradi i onog to moe kupiti, pokriva se

dojam da im se standard ne uruava. Naime, mogu si

zaraivali i ovako vie ne ide. Moramo se svi rtvovati jer, napokon, svi smo troili vie. Da bi zaraivali moramo biti konkurentni na tritu, a da bi to postigli bitno je smanjiti trokove te s tim pokazati Europi i rejting agencijama da

priutiti stan, auto i druge stvari. Meutim, ta stvarnost vrlo se brzo uruava kad doe kriza i kad vie nema kredita, tj. kad banke ponu naplaivati jo vie one 'usluge' koje su pruale tijekom prosperitetnog razdo-

kreditima banaka. Naravno to pokrie kota, pa su radnici sve zadueniji i sad se postavlja

10

 A S O P I S ZA SO CI JA L A P I T A J A I DR U T V E U

Radnika borba
u naoj zemlji postoji elina volja za racionalizacijom'. Dragi radnici, ovakvim besmislicama i laima kapitalistikih apologeta, ne vjerujte! to se zapravo dogaa? Rui se cijena rada, a to nije neto to se dogaa prvi put u kapitalizmu. Naravno, da se plaa nee dekretom smanjiti za 10 ili 20 %. Narod bi se pobunio. Stoga se situaciji prilazi suptilno, onako kako je jo davno savjetovao glavni teoretiar rad uiniti 'fleksibilnijim'. Ovo politiari i priznaju kad kau da se jedino pomou tednje, rezanja trokova moe pokrenuti gospodarski rast. plau moe

12. broj
www.radnickaborba.org

etverolane kupiti, nisu

obitelji dovoljni.

Bitno je da se stvori vie odbora radnika koji e pratiti rast cijena, ali ga i dovoditi u vezu s padom plaa, rastom profita te konano s podrivanjem radnike pozicije u drutvu. Da bi se to moglo, radnici okupljeni u takve odbore moraju znati kako i zato cijene rastu. Ne mogu vie vjerovati kapitalu i politiaru na rije. Moraju im se pokazati poslovne knjige. Ovo nas

Naravno, znamo to podrazumijeva taj rast. To je rast profita, akumuliranje kapitala koji, kao to vidimo, ide na ruku jedino kapitalu. To se radi na nain da se od radnika, koji je u ovom sistemu roba, trai da se to bolje uredi kako bi se to bolje prodao. S druge strane, izrauni sindikata o potroakoj koarici, gdje se mjeri to se sve za prosjenu

dravnog intervencionizma i spaavanja kapitalizma. Poveavaju se ivotni trokovi, a u isto vrijeme nominalna plaa stagnira ili raste sporije od trokova. Na taj nain se rui realna plaa, time i troak rada koji je kapitalistu izuzetno bitan u pokretanju posla. Iz

dovodi do radnike kontrole koja je neophodan uvjet za djelovanje tih udruga. Kapitalist

ove kapitalistike krize misli se izai isto onako kako se i dosad izlazilo. Cijenu rada dovoljno sruiti kako bi kapitalu bilo prihvatljivo, odnosno ekonomski isplativo taj rad iskoristiti. Naravno sve je ovo uvod u slubeni dio prie, a on se tie zakona o radu kojim e se 11

 A S O P I S ZA SO CI JA L A P I T A J A I DR U T V E U

Radnika borba
e smisliti tisuu naina kako da prevari radnika. Rei e mu da se drugaije ne moe jer i njemu su trokovi vei, da je velika borba na tritu i da ako eli dugorono zaposliti jo vie radnika, mora sada uiniti neke rtve itd.itd. Meutim, kad postoji radnika kontrola, onda ne moe biti mazanja oiju. Dakle, borba protiv poskupljenja mora se voditi barem na tri fronta. Prvi je borba protiv kapitala u vidu zahtjeva za ekstremno progresivnim oporezivanjem, zahtjeva za revizijom privatizacije i

12. broj
www.radnickaborba.org

oduzimanjem nepravilno steene imovine, stavljanjem banaka pod nadzor drutva i uvoenjem radnike kontrole. Druga je borba protiv Vlade u vidu zahtjeva za ruenjem iste jer je dokazala da je njen gazda, kapital. Trea borba je pratiti svako poskupljenje i kojime e se morati dokazati opravdanost tih poskupljenja. Ali ne rijeima, ve djelima, ne statistikom ve otvorenim poslovnim knjigama poduzea. Jedno se dosad iskristaliziralo, a to je da ne postoji nikakvo zajednitvo izmeu kapitala i radnika. Stoga ne vjerujte i smo svi previe troili, kako sada svi moramo tedjeti i kako emo, konano, svi imati

koristi od gospodarskog rasta. eki su previe troili, dok drugi nisu imali to jesti, te neki ele da opet samo oni imaju koristi od gospodarskog rasta zaustavimo ih u tome!

neposrednija od prve dvije, a u vidu je pojava koje se pojavljuju kao posljedica suradnje kapitala i Vlade. Ona se treba voditi u vidu zahtjeva za organiziranjem radnih ljudi koji e paljivo

vrsto odbacite sve one tvrdnje koje imaju za cilj pokazati kako 12

 A S O P I S ZA SO CI JA L A P I T A J A I DR U T V E U

Radnika borba

12. broj
www.radnickaborba.org

RAD IKO DIO IARSTVO U HRVATSKOJ

Zadnjih godina izlazi na povrinu preostali dio posljedica privatizacije koja je provedena poetkom devedesetih u Hrvatskoj. Poduzea koja su propala netom prije sloma imala su zajednika obiljeja radnicima je kasnila plaa i po godinu dana; radnicima nisu bili uplaivani doprinosi dok su u isto vrijeme direktori dizali razne kredite i obnavljali vozne parkove - odnosno izvlaili novac iz poduzea. Dobar dio propalih poduzea smjeten je u Dalmaciji, koja je ionako zadnjih dvadeset godina nazadovala. Ova regija doivjela je strahovit udarac poto je ogroman dio radnika zavrio na cesti. Sve su to najbolje znali i pratili radnici poduzea Dalmacijavino, Jadrankamen, Uzor itd. Radili su svakodnevno, a da plae nisu vidjeli i po nekoliko mjeseci, pa i godinu dana. To to je javnost upoznata s njihovim sluajem, nipoto ne govori o njima kao jedinim sluajevima. Oni su naprosto doli do zida te su se odluili pobuniti. Krenuli su u trajkove, prosvjedne etnje Splitom, dolazili su u Zagreb pred ministarstvo gospodarstva kako bi pokuali pritisnuti vlast da reagira, neki (borbeniji) su se obraunali s upravom te zauzeli postrojenja, pa ak i organizirali proizvodnju u postojeim uvjetima. Polako se meu radnicima te regije stvara svijest o potrebi posjedovanja tvornica u kojima rade jer su uvidjeli da drugaije ne ide. To ne znai da su dalmatinski radnici jedini to uvidjeli, meutim oni su se nali u kratkom roku u nizu prijeteih steajeva, pa je zahtjev za nastavljanjem proizvodnje pod njihovom vlau prirodno izrastao. Prema tome, meu radnicima se javila ideja radnikog dioniarstva, to znai da radnici posjeduju dionice i na taj nain utjeu ili odluuju o poslovanju poduzea. Varijante se kreu od posjedovanja kontrolnog paketa dionica pa do posjedovanja veine dionica. Iako je zahtjev za radnikim dioniarstvom bitan iskorak u svijesti meu radnicima, on ipak ne mijenja sutinu stvari i ne osigurava svjetliju budunost. Radnici Dalmacijavina zahtijevaju osnivanje tvrtke Dalmacijavino ESOP koja bi onda kupila matino dioniko drutvo, a oni bi tada postali vlasnici. Poto bi bili vlasnici, kae Lukica Bulat, mogli bi objavljivati natjeaje za direktore, te bi bili bolji vlasnici od drave. Ukoliko bi netko od radnika otiao u mirovinu, bio bi obeteen za svoj dio dionica, ovisno o trenutnoj cijeni. Radnici bi posjedovali kontrolni paket dionica, a drava bi zadrala 54 posto te bi mogla i prodati svoj dio na burzi kad dionicama skoi cijena. Napokon, radnici bi mogli utjecati na dizanje kredita i investicije u Dalmacijavino, kao i na ukupno troenje novca. Radnici Jadrankamena su iskazali zainteresiranost za osnivanje drutva s ogranienom odgovornou s poetnim kapitalom od dvadeset tisua kuna, kojem bi bili osnivai. Prvo bi se ilo na 13 minimalan broj dioniara, koji e se kasnije iriti. Iako su ovi zahtjevi napredak, zato oni ne mijenjaju sutinu stvari? Radniko dioniarstvo je korak naprijed, ali prema uvrivanju kapital - rad odnosa. Na ovaj nain, sami radnici postaju kapitalisti, a ova proturjenost u sebi ne moe se dugo odrati. Naime, radnici posjeduju veinu dionica te odluuju, kao to je navedeno, o zapoljavanju direktora, suradnji s dravom, troenju novca itd, ali sve to ne mijenja injenicu da se nalaze u najamnom odnosu. Naravno,

 A S O P I S ZA SO CI JA L A P I T A J A I DR U T V E U

Radnika borba
razlika je ta to e oni raditi za sebe, a ne za nekog tajkuna, tj. to e odluivati to e biti s profitom i na koji nain e se ti novci troiti. Ove odluke, razumije se, donosit e u dogovoru s direktorima i dravom. Ipak, ono na to radnici trenutno ne obraaju panju jest nekoliko stvari. Cijena dionica, osim o reputaciji poduzea, naravno ovisi i o samom poslovanju poduzea. Prema tome, ako je poduzee profitabilno iz godine u godinu, cijena dionice mu raste, kao i potranja za njom. No, ako poduzee loe posluje cijena dionice pada zajedno s potranjom. Ova kolebanja cijena dionica mogu biti kobna u odreenim trenucima. Ukoliko je veina radnika na primjer pred mirovinom, a pripada im obeteenje s obzirom na broj dionica koje dre, radnici su u strahovitom gubitku kada je cijena dionica jako niska. Postoje poduzea u Japanu koja nude doivotno zaposlenje svojim radnicima kao i stabilnu mirovinu, a ona proizlazi iz cjeloivotnog ulaganja radnika u fondove firme. I tamo je bilo nemalo sluajeva kada bi poduzee propalo, a radnici ostali bez mirovine za koju su itav radni vijek odvajali dio plae. Ne trebaju se ni spominjati poslje-dice takvih pojava. to e biti kada doe kriza i kad se budu morali rezati trokovi? Radnici, naravno nee biti spremni otpustiti svoje kolege u cilju racionalizacije trokova, ali direktor kojeg su izabrali, a koji nije iz njihovih redova, im predlae da to moraju uiniti ukoliko ele zadrati

12. broj
www.radnickaborba.org

stabilne cijene dionica i ukoliko ne ele generirati gubitke. Ovdje ima puno prostora za potencijalni sukob. S druge strane, druga poduzea na tritu ne mare toliko za svoje radnike poto ovi nisu njihovi vlasnici. Stoga e vlasnici tih poduzea dio svojih radnika prisiliti da radi vie i za manje plae, a dio e otpustiti. Radnici-vlasnici u svom poduzeu takve poteze nee moi povui bez veih sukoba. to je s dividendama? Vlasnik dionice ima pravo na dividendu. O tome uvelike odluuje upravni odbor koji je u uskoj suradnji s nadzornim odborom poduzea, a kako uprava nije iz redova radnika, ve je samo birana od strane radnika, opet nastaje sukob na toj razini. Zbog kojih razloga? U nekim situacijama, direktori e predvidjeti da nije dobro isplatiti dividende, dok se sami vlasnici nee s time sloiti. Ukoliko se dividende isplate manje ostaje za investicije. Na ovaj nain, poduzee zaostaje za konkurencijom, a s druge strane kad je jednom isplatilo odreenu dividendu, onda se oekuje da e slinu ili veu moi isplatiti i u budunosti. Ova oekivanja su u ovom sustavu kljuna jer ona mogu sruiti cijenu dionica i vratiti stvari na poetak. S druge

14

 A S O P I S ZA SO CI JA L A P I T A J A I DR U T V E U

Radnika borba
strane, radnici imaju drugaiji pogled na stvari od direktora. Smatraju da je dotina situacija upravo takva da se dividende mogu isplatiti i da to nee nanijeti tetu njihovom poduzeu. Uostalom, dividenda im prije nije isplaivana ba zbog potrebe akumulacije kapitala. Dakle, sukob interesa radnika i direktora izlazi na povrinu, a on je samo odraz strukturne proturjenosti to radnik ostaje u najamnom odnosu, ali u odnosu prema samom sebi. Ovakvi sukobi u budunosti esto dovode do slabljenja pozicije poduzea na tritu. Ukoliko poduzee propadne, a radnici su bili vlasnici, zakljuak e biti da su radnici krivi poto su oni vlasnici. Na ovaj nain se pokazuje kako sindikati nisu potrebni ako su radnici vlasnici poduzea i kako su radnici sami krivi za potencijalno loe stanje poduzea, a to je najopasnije, takvu predodbu mogu stvoriti i sami radnici. Veoma je opasno i to radniko dioniarstvo moe naruiti radniku solidarnost radnici koji su vezani uz rast dionica poinju gledati na svoje kolege iz drugih poduzea kao na konkurenciju, a ne kao na saveznike. Takoer, mogue je da se na taj nain okrene i jedan

12. broj
www.radnickaborba.org

dio radnika protiv drugih primjerice ako uprava donese odluku da je potrebno otputanje dijela radnika kako bi se ostvarila vea zarada, te jedan dio radnika popusti pod ucjenama i potkupljivanjem; ili pak ako se slinom logikom stari radnici nastoje okrenuti protiv novih koji se tek ele zaposliti. Da bi se zaista promijenila situacija u korist radnika potrebno je promijeniti vlast i zamijeniti je radnikom vlau, te zamijeniti itav kapitalistiki ekonomski sustav ekonomijom po mjeri veine. Bez politike borbe i preuzimanje vlasti od strane radnika i ostalih potlaenih slojeva na dravnom nivou nije mogue govoriti o zadovolja15

vajuem rjeenju. No, to initi u meuvremenu? Najbitnije je da poslovanje poduzea neprestano bude pod budnim okom samih radnika, nezavisno od toga kakva je vlasnika struktura, kako bi se sprijeile daljnje malverzacije. Potrebno je da zaposleni uspostave organe vlastite kontrole nad poduzeem i nad proizvodnjom. Radnici bi se trebali izboriti da putem svojih odbora imaju uvid u poslovne knjige poduzea, pravo veta na otputanje radnika, te openito mogunost kontrole i posta-vljanja svojih ljudi na razliite stupnjeve proizvodnog i upravnog procesa.

Ne znate vaa radnika prava, mislite da se kre? Nemate se kome obratiti ? Kontaktirajte nas i pruamo

besplatni profesionalni pravni savjet!

Ako ste nezadovoljni stanjem u drutvu, stalnim gaenjem radnikih prava, politikom scenom obiljeenom vladavinom gotovo identinih HDZ-a i SDP-a, kao i ostalih parlamentarnih stranaka, potinjavanjem cjelokupnog ivota interesima kapitala i privatnih profita, te se elite boriti za drutvenu promjenu javite nam se i PRIDRUITE AM SE. Odgovornost za promjenu lei na svakome od nas...

IMPRESSUM Radnika borba je slubeno glasilo organizacije Radnika borba. Web stranica www.radnickaborba.org Kontakt:

Do promjena moe doi samo ako se svi ukljuimo radnicka_borba@yahoo.com u borbu za njihovo postizanje i ako se poveemo. 095/826 6179 Sami ne moemo ostvariti svoje ciljeve, ve samo udrueni u organizaciju. Na je cilj formirati snanu organizaciju koja e se beskompromisno Pomozite irenje i izlaenje ovog asopisa boriti za zatitu interesa radnika, studenata, dobrovoljnim novanim prilozima nezaposlenih i umirovljenika i radikalnu promjenu drutva u interesu svih potlaenih. U tome nam je Broj rauna: 2340009-3212879396 (PBZ) vaa pomo neophodna...