ILUSTRACIJE U SLIKOVNICAMA

Ilustracije su u djejim slikovnicama uz priu nositelj radnje koji esto puta sam pripovijeda, odnosno, proiruje priu u predodbenom smislu dajui djetetu, itatelju okvir za zamiljanje. O nunosti ilustriranja teksta postoje oprena miljenja, od onoga da priu nije potrebno ilustrirati jer tako itatelj sam postaje stvarateljem svojih imaginativnih prizora i slika, do toga da je ilustracija dovoljna, te da ona sama pria priu. Istina je vjerojatno negdje izmeu, a ostaje injenica da sasvim malo dijete strastveno pregledava slikovnicu, pa i kada ne zna priu ili mu nema tko itati ono je zamilja i prepriava (katkada i naglas) na temelju onoga to u slikovnici vidi . Stoga je najbolje zanemariti prijepore oko toga da li slikovnicu ostaviti bez teksta ili bez slike i prihvatiti formu slikovice kao jedinstveni produkt teksta ili slike kao dvaju nedjeljivih elemenata. U tom smislu treba vrednovati ilustraciju u slikovnici kao sredstvo koje potie i produbljuje djeji smisao za estetiku te doprinosi razvoju djejeg likovnog stvaralatva. Da bi taj doprinos donio pomak u kvalitativnom smislu potrebno je djetetu ponuditi slikovnice s likovno vrijednim ilustracijama. Autori ilustracija u slikovnicama se meusobno razlikuju po senzibilitetu izraza, izboru materijala i tehnika izvedbe, nainu komponiranja i kojeemu drugome to upravo njihove ilustracije ini jedinstvenima i autentinima. Naalost autori ilustracija su esto samo izvritelji narudbe i nisu uvijek motivirani unutarnjim faktorima za ilustriranje odreene prie ve su uvjetovani mnogim vanjskim uvjetima ( tipom ilustracije koja se izriito od njih trai, brzinom rokova, potranjom na tritu ...) to moe rezultirati mehaniki odraenim poslom, a to se u zavrnici itekako osjea. Ilustratori esto poseu za izrazom kojeg moemo svrstati u ki kojeg karakterizira visoka dopadljivost za iroki sloj ljudi i odraz je iroko rasprostranjenog neukusa , odnosno, nedovoljno estetski razvijene svijesti o tome to je u umjetnosti dobro, a to nije. Pri tome treba razlikovati pojam umjetniki lijepog od oku dopadljivog jer je ovo drugo upravo ono to nam se esto nudi i ini prihvatljivim, a da to nije. Razvoj likovnog ukusa ovisi o okruenju u kojem dijete odrasta i o panji koja se tome pridaje pri emo naravno veliku ulogu igra i uroeni afinitet , odnosno, talent za odreeno podruje. Istina je da nema smisla osobi s nedovoljno razvijenim estetskim standardima tumaiti zato neto to mu se ini prekrasnim to nije. U tu kategoriju svakako spadaju i djeca, naprosto zato to jo nisu imala vremena razviti te standarde. Tumaei neto to osoba nije u stanju jo razumjeti spada u diktiranje ukusa to je neprihvatljivo i jedini je ispravni put razvijanje dobrog ukusa to je mogue postii samo kroz proces. U tom su procesu najodgovorniji odgojitelji, uitelji, knjinieri, izdavai, profesori i ostali ukljueni u odgojno-obrazovni proces zbog pretpostavke da upravo to pripada njihovoj struci te da oni moraju znati ponuditi kvalitetnu slikovnicu.

Kada su u pitanju ilustracije za djecu predkolske i rane kolske dobi preporuljivo je da ilustracije budu inspirativne, da obogate doivljaj prie i potaknu imaginaciju i stvaralatvo, te da u djetetu razvijaju osjeaj za likovno lijepo. Stoga je rad uz slikovnicu iznimno vrijedan aspekt likovnog kao i knjievnog odgoja i kao takav pravi primjer odgoja temeljenog na umjetnosti, odgoja koji potie kreativnost, otvara osobnost djeteta i oplemenjuje ga utjeui tako umnogome na kvalitetu ivljenja.

Prema nekim podjelama ( www.picturingbooks.com ) pristupi izradi ilustracija dijele se po slijedeim stilovima, pa tako razlikujemo: APSTRAKTNI STIL- jednostavni , saeti pristup u kojem se istiu likovni elementi poput boje, forme i koncepta STRIPOVSKI STIL - podsjea na stripove koji se pojavljuju u dnevnoj tampi, zaigran je i esto smijean EKSPRESIONISTIKI STIL - naglaava emociju putem boje i maniristikim potezima IMPRESIONISTIKI STIL - zaustavlja trenutak koji se dogaa s naglaskom na svjetlosne efekte FOLKLORNI STIL - se nadovezuje na tradiciju u smislu sadraja i tehnika izrade NAIVNI STIL - izgleda vrlo djeje u izvedbi i odlikuje se dvodimenzionalnou i plonim slikarskim pristupom REALISTIKI STIL objekte i likove tretira precizno, uredno i realistiki NADREALISTIKI STIL - prikazuje imaginarne i iznenaujue prizore s mnotvo matovitih detalja ROMANTIARSKI STIL - naglaava raskono ukraavanje oko prizora u slikovnici u stilu starih majstora ( uokviruje prizor )

Obzirom na tako iroki spektar pristupa ( koji bi se jo dao proiriti) i na paralelu koju moemo povui u odnosu na stilove u povijesti umjetnosti jasno je da ne moemo tvrditi koji je od njih bolji, preporuljiviji ili drai djeci jer u svaki je taj stil utkana jo i osobnost autora, njegova vjetina , nain komponiranja , njegova sposobnost da uskladi sliku s tekstom i to uvijek u razliitim kombinacijama. Pa tako naprimjer, kada bismo tvrdili ( a dogaa se ) da su maloj djeci primjerenije ilustracije primarnih boja u njihovom najiem izdanju odmah bi nas demantirale, od djece iznimno dobro prihvaene, ilustracije Ericha Carlea autora koji posebnom metodom priprema vlastiti kola papir koji je u naravi monokroman a samo jednu boju prezentira kroz iroki spektar tekstura i tonova.

Erich Carle: Very hungry caterpilar , ilustracija u kojoj boje kroz teksturu govore o svojem bogatstvu

Poetkom 2000. godine u RH je na snagu stupio zakon kojim se knjiga oslobaa plaanja poreza to je rezultiralo nevjerojatnim bujanjem djejih slikovnica hrvatskih autora i pojavom velikog broja kvalitetnih ilustratora. Tome su moda svoj doprinos dale i tendencije u suvremenoj umjetnosti prema novim medijima, konceptualnom pristupu i slino ime je ilustracija postala gotovo jedini vid tradicionalnog likovnog izraza , pa su mnogi likovnjaci u njoj pronali svoj pravi put. Iz tog razloga se odnos kvalitetnih slikovnica i onih upitne kakvoe znatno promijenio na bolje, te se na naem tritu danas zaista moe nai izniman izbor dobrih, likovno snanih slikovnica. Tu su dakako i slikovnice iz zemalja engleskog govornog podruja ija je tradicija u izdavanju slikovnica stara stotinama godina te je kao takva apsolutno dominantna i po kvaliteti. Preporuka svima onima koji rade s djecom , odgajaju ih i brinu o njihovom kvalitetnom razvoju jest da im bez ustezanja prue to vie slikovnica pa e ona sama kroz osobno iskustvo s vremenom moi razlikovati dobre od loih ilustracija.