Povijest homoseksualnosti, istine i zablude Ocjena: / 25 LoeOdlino Kultura i drutvo | Povijest Autor G.M.

on Subota, 11 Lipanj 2011 15:26 Promotrimo li stav zapadnog drutva prema homoseksualnosti kroz povijest vrlo brzo emo primijetiti da se on nije mijenjao linearno, te da su odreene zablude danas opeprihvaene kao povijesne istine. Mislite da je Antika bezrezervno slavila homoseksualnost, a Srednji vijek je najstroe osuivao? Da se argumenti protiv homoseksualnosti vuku iz Biblije, a u korist nje iz grke filozofije i humanizma? Provjerite! Antika Grka - homoseksualnost kao tenja za idealom ljepote U pojedinim grkim dravicama razliito se gledalo na istospolnu ljubav. Tako je, primjerice, u ratnikoj Tebi homoseksualnost bila iroko prihvaena i slavljena dok je u Joniji bila osuivana i strogo zabranjivana. Ali, generalno se moe rei da stari Grci nisu dijelili ljudsku seksualnost na homoseksualnu i heteroseksualnu, barem ne u onom smislu u kojem mi to danas inimo. Dominantno raireno miljenje u antikoj Grkoj bilo je da osoba moe erotski odgovoriti na ljepotu bilo kojeg ljudskog bia, neovisno o njegovom spolu. Meutim, idealom ljepote smatrano je atletski graeno, miiavo muko tijelo koje je svojim proporcijama najblie odgovaralo zamiljenoj slici bogova koji su, prema starogrkom vjerovanju, preuzimali ljudski oblik. Nadalje, antika Grka bila je militarizirana kultura u kojoj su visoka razina tjelesne spremnosti, snaga, brzina i okretnost bile iznimno cijenjene osobine. Kako je muko tijelo po prirodi u pravilu snanije i bre od enskog, tako je ono svojim obiljejima bilo blie antikom idealu ljepote i savrenosti. Atletsko muko tijelo - ideal ljepote u Grkoj U kontekstu oboavanja ljepote mukog tijela posebno mjesto zauzima pederastija (grki: ), homoseksualni odnos izmeu odraslog mukaraca i adolescenta. Mukarci vie i srednje klase u antikoj Grkoj slali su svoje sinove u kole kako bi tamo uili o matematici, filozofiji i knjievnosti te vjebom razvijali svoja tijela. Djeaci od 12 godina na dalje su stoga dobar dio vremena provodili vjebajui, i to goli, kako bi im se omoguila maksimalna sloboda pokreta i istaknula njihova upravo propupala muka ljepota. Time su omoguili pogled na svoja naga tijela svojim generaciju starijim uiteljima kojima bi se time esto pobudile i seksualne fantazije. Meutim, pravila koja je u takvom odnosu trebalo potovati bila su iznmno stroga. Tako je stariji mukarac, nakon to bi se opredijelio za djeaka koji mu se svidio, morao, najee preko posrednika, zamoliti prvo njegov pristanak za diskretno promatranje iz daljine, a tek potom za bilo kakav oblik tjelesnog dodira koji je u konanici, nakon to se prou sve navedene barijere, mogao rezultirati seksualnim inom. Dodirivanje djeaka bez njegova pristanka bilo je poznato kao hubris, a smatralo se tekim zloinom koji se strogo kanjavao. Tek kada bi dolo do obostranog pristanka, mukarac i djeak mogli su se pojavljivati u javnosti kao par, gdje je prvi bio znan kao eromenos, a drugi kao erastes. Slina praksa danas postoji u Afganistanu, a o tome su nekoliko odliih reportaa i dokumentaraca objavili novinari Ghaith Abdul-Ahad i Najibullah Quraishi, za BBC i Guardian. Odnos je slian onom koji na zapadu imaju bogati mukarci i mlade ljubavnice koje slue prvenstveno kao statusni simbol. Meu poznatim grkim filozofima postojali su dualni stavovi o homoseksualnosti. Tako

je Platon u svom djelu Simpozij proglasio prihvatlljvost homoseksualnosti u drutvu dijelom demokratske kulture dok je njeno zatiranje promatrao kao despotski in barbara koji ne mogu pojmiti aspekte poput ljepote i demokracije. I ne samo to, ve je homoseksualnost hvalio kao najuzvieni in ljubavi dok je za ene smatrao da slue samo raanju djece, a ne i za uitak. Meutim, u svojim kasnijim djelima promijenio je miljenje i sve vie poeo zagovarati zabranu homoseksualizma. U tome ga je uvelike slijedio njegov uenik Aristotel koji je takoer osuivao homoseksualnost smatrajui upravo njeno aktivno prakticiranje barbarskom osobinom. Stari Rim - homoseksualnost kao protutea hijerarhiji Rimska Republika strogo je osuivala bilo koji oblik nasilja, ukljuujui ono seksualno, nad slobodnom osobom. U starom Rimu takoer nije bila prisutna dihotomija prema kojoj se osobu strogo odreivalo obzirom na njenu seksualnu orijentaciju. Sam stav prema homoseksualnom odnosu se tijekom duge povijesti prvo Rimske Republike, a onda Rimskog Carstva, mijenjao i bilo je, kao i u antikoj Grkoj, oprenih miljenja. No, ono to je poznato je da su svi rimski carevi, osim Klaudija, bez obzira na razlike u svojim slubenim stavovima o homoseksualnosti i zakonima koje su donosili o njoj, imali ljubavnike istog spola, najee robove. Ovdje treba rei da je u Rimu potivanje drutvene hijerarhije smatrano izuzetno bitnim. Upravo tu lee razlozi postupnog uvoenja osude homoseksualizma u starom Rimu. Patriciji su bili u strahu da njihovo potomstvo, nasljednici imanja i titule, ne bi dolo u podreen seksualni poloaj spram kakvog roba kojem su inae u ivotu bili nadreeni. Takvo to bilo je posve neprihvatljivo. Krajem 4. stoljea car Teodozije donio je zakon prema kojem su pasivni partneri u homoseksualnom odnosu osuivani na smrt spaljivanjem na lomai, jer strogo stratificiran Rim nipoto nije mogao dozvoliti da jedan plemi postane submisivan jednom robu niti u seksualnom inu. Sredinom 6. stoljea rimski car Justinijan otiao je korak dalje te deklarativno osudio ne samo pasivnog ve i aktivnog partnera u homoseksualnom inu, mada su se u stvarnom ivotu homoseksualni odnosi i dalje uestalo prakticirali, to se najbolje moe vidjeti po zapisima koji dokazuju plaanje poreza u bordelima s mladim mukim prostitutkama. Srednji vijek - od prihvaanja preko indiferetnosti do osude Dolaskom Srednjem vijeka stav drutva prema homoseksualnosti postupno se ponovno mijenja. Meutim, danas esto uvrijeeno miljenje kako su u antikoj Grkoj i starom Rimu iskljuivo aplaudirali homoseksualnim odnosima, a onda je doao mrani Srednji vijek i poeo taj isti odnos sotonizirati zapravo nije tono. Sve do prijelaza iz 11. u 12. stoljee katolika Crkva nije obraala posebnu panju na homoseksualnost kao pojavu. tovie, ne samo to se homoseksualnost otvoreno pojavljivala u umjetnikim djelima ve su o svojim sklonostima prema istom spolu govorili i sveenici. Tako je, na primjer, Sv. Aelred pisao o svojoj ljubavi prema drugim mukarcima i enji za njihovom ljubavlju te otvoreno propagirao bliskost izmeu redovnika koja je ukljuivala, naravno, i tjelesni aspekt. Homoseksualnost se sada vie nije promatrala samo kao in koji proizlazi iz tovanja ideala ljepote, kako je to bilo u antikoj Grkoj, ve kao ultimativni izriaj bliskosti meu ljudima i meusobne suutnosti, njenosti i kranske ljubavi. Sv. Aelred - zagovaratelj homoseksualne ljubavi Meutim, ve u 12. stoljeu stavovi se naglo poinju mijenjati te dotadanje prihvaanje i toleranciju zamijenjuje otra osuda. Odakle tako nagao preobrat? Djelomino objanjenje moemo pronai u injenici da to doba nije poznavalo niti jedan oblik kontracepcije osim iste apstinencije, to je zapravo znailo da je jedini uinkovit nain na koji se moglo izbjei roditeljstvo bio ili edomorstvo ili naputanje djeteta.

Kako bi se potaknuo snaniji osjeaj odgovornosti za donoenje vlastitog djeteta na svijet, sve glasnije se poelo osuivati sve seksualne prakse namijenjene iskljuivo uitku, a ne prokreaciji, a time i homoseksualizam. Tada se sve vie poinje pozivati na tzv. prirodni zakon prema kojem se odobrava samo ono to je u skladu s prirodom, to je prvi ovla dotaknuo Platon, a detaljnije obradio Aristotel. Upravo na njega pozvat e se ovjek ija su uenja uvelike utjecala na kasniji razvoj stava drutva o homoseksualnosti - Sv. Toma Akvinski. U svojim ranim djelima istaknuo je kako je homoseksualnost protuprirodna te kao takva predstavlja nasilje prema uobiajenom prirodnom poretku. Meutim, kako se temeljem takve teze ipak nije moglo u potpunosti izjednaiti homoseksualnost s grijehom, od nje se brzo odmaknuo i modificirao je stavom kako je homoseksualni in grijeh zbog injenice da ne moe dovesti do stvaranja potomstva. Ali, ak i u takvom stavu ubrzo je pronaena slabost. Naime, zakljuak do kojeg je Toma Akvinski doao u svom djelu Summa Theologica bio je da itavo drutvo u cjelini ima obvezu razmnoavati se, to ne znai da tu obvezu ima svaki pojedinac. Ono to takoer ondje razlikuje su pojmovi neprirodnog ina - u koje ipak i dalje uvrtava homoseksualnost - i nemoralnog ina. Stavovi Tome Akvinskog dalje su esto izvrtani, ponajvie zbog tada ve prisutnih drutvenih predrasuda, kako bi se snano osudila istospolna ljubav, to je u konanici dovelo i do otrih promjena u legislativi veeg dijela tadanjih Europskih zemalja. Tako se homoseksualnost do kraja 13. stoljea kanjavala smru na veem dijelu naeg kontinenta. Naravno, ovdje se nipoto ne smije iskljuiti ni utjecaj Biblije koja se na vie mjesta dotie upravo seksualnog odnosa izmeu dvije osobe istog spola. Poslanica Korinanima istie kako feminizirani mukarci koji su dozvolili nasilje drugog mukarca nad sobom nee moi ui u Kraljevstvo nebesko, ba kao ni pijanci, lopovi i preljubnici. Meutim, isto tako valja rei kako se mnogi djelovi Biblije koji se dotiu pitanja seksualnosti mogu shvatiti dvojako, ukljuujui Evanelje po Mateju gdje se istie kako je Bog stvorio mukarca i enu, to je argument kojeg dananji protivnici prava homoseksualaca esto koriste kao dokaz da je homoseksualni in protivan biblijskom uenju. Prava je istina zapravo ta da Biblija nigdje ekplicitno ne osuuje homoseksualizam kao takav ve se samo pojedini njeni djelovi mogu tako interpretirati. Dodue, Biblija rijetko o emu eksplicitno i govori. Kako je Sir Thomas More jednom rekao, ak i avo e u Bibliji pronai djelove koji mu odgovaraju. Svjesno mirenje na homoseksualnost Kraljica Ana od Velike Britanije - lezbijka Time je zapravo dolo do otrog sukoba izmeu zagovaratelja i poricatelja prava homoseksualaca koji je posebno snaan danas. U doba Renesanse jo uvijek je snaan utjecaj predrasuda proizalih iz Srednjeg vijeka i pogrenog tumaenja Tome Akvinskog. Tako, na primjer, engleski kralj Henrik VIII 1533. u svoj Zakon o bestijalnosti dodaje osudu sodomije kao ina koji se kanjava vjeanjem, to je bilo na snazi sve do 1861. i vladavine kraljice Viktorije. Ono to ovdje valja primijetiti jest kako nije osuena homoseksualnost ve sodomija, odnosno analni seks, kao neprirodan oblik voenja ljubavi. Stoga je u doba tog engleskog kralja bilo koji oblik analnog seksa, ukljuivii i onaj izmeu mukarca i ene, pa i suprunika, snano osuivan, a ne samo onaj izmeu dva mukarca. A blie naim krajevima, homoseksualnost se esto povezivala s osmanlijama i Otomanskim carstvom, gdje je bila izuzetno rairena i dio tamonje kulture, to je uostalom bila karakteristika veine ratnikih kultura jo od Antike. Brojni vicevi o 'Muji i Hasi' u kojima su oni homoseksualci zapravo vuku korijen odande. Tijekom dugih godina, stav prema homoseksualnosti zapravo je jako fluktuirao. S jedne

strane, tu su bili zakoni koji su ga najstroe osuivali, s druge se puno puta mirilo na oite homoseksualne sklonosti pojedinih osoba, u pravilu bogatih i monih. Meu njima je engleski kralj Jakov I za kojeg se otvoreno znalo da preferira drutvo mladih i lijepih mukaraca, naroito svog favorita Georgea Villiersa, Vojvode od Buckinghama, pa je tako kolala podrugljiva izjava kako je Elizabeta I, koju je Jakov naslijedio na prijestolju, bila kralj, a Jakov kraljica. Jednako tako se mirilo na oite lezbijske sklonosti uvene vedske kraljice Kristine koja je voljela oblaiti se poput mukarca i zazirala od braka, a navodno je imala i ljubavnice, te na oitu lezbijsku aferu britanske kraljice Ane i njene dugogodinje ljubavnice Sarah Churchill, vojvotkinje od Marlborougha, i kasnije njene roakinje Abigail Hill, barunice od Mashama. Pronaena su ak i vrlo erotizirana ljubavna pisma koje je kraljica razmjenjivala s vojvotkinjom, a koja ne ostavljaju nimalo prostora sumnji u njenu homoseksualnu orijentaciju. Ipak, kraljevski poloaj oito je bio dovoljan kako bi se ak i praksa koju zakon osuuje svjesno ignorirala. Istu sreu imao je i uveni engleski pjesnik George Gordon Byron o ijoj se homoseksualnosti otvoreno govorilo, a kojem zbog toga nikad nije pala ni dlaka s glave. Toliko dobro nije proao jo jedan britanski genij britka jezika, Oscar Wilde, koji je u konanici zbog svojih homoseksualnih sklonosti osuen na dvije godine prisilnog rada u zatvoru Wandsworth u Londonu. Zanimljivo je da je na tom istom mjestu ne tako davno u pritvoru boravio kontroverzan ef Wikileaksa, Julian Assange. Kada je u pitanju svjesno mirenje na homoseksualne sklonosti, usprkos formalnoj osudi, spomenut emo jo i jednog od najveih svjetskih umjetnika, Michelangela, kojem njegova oita homoseksualna sklonost nije predstavlja prepreku u umjetnikom izriaju, ak ni kada je radio po nalogu samog pape Julija II na Sikstinskoj kapeli u Rimu. A on nije bio jedini meu renesansnim umjetnicima. Tu je jo Caravaggio, a po nekim navodima i Da Vinci kojem je 1476. sueno za odnos sa tri mladia ali je osloboen. Mogli bi rei kako je ak i sam papa znao zamiriti u ime umjetnosti. Ipak, prava povijest homoseksualnosti poinje tek u 19. stoljeu. Prvo, zato jer je tek onda njemaki psiholog Karoly Maria Benkert prvi put skovao termin 'homoseksualac'. Drugo, mnogo bitnije, jer je tada prvi put objekt seksualne elje postao kriterij po kojem su ljudi podijeljeni na 'homo' i 'hetero'. Takva dihotomija, kako smo naprijed vidjeli, se nije prije bitnije isticala, dakle sama injenica da vodite ljubav s osobom istog spola je bila mnogo manje bitna nego kako to inite i zato. A temeljem te podjele su homoseksualci ubrzo postali temeljem i tree, zbog razvoja psihologije i psihijatrije te doktora Freuda koji je tvrdio da su svi ljudi u osnovi biseksualni, a da je homoseksualnost samo jedna faza u razvoju ljudske seksualnosti. Homoseksualnost danas - pravo ili devijacija? Francuska je prva drava zapada u kojoj je, 1791. homoseksualnost prestala biti kanjivo djelo. Tada su zakonitim proglaeni svi seksualni inovi izmeu suglasnih odraslih osoba. Nizozemska je meu prvima dekriminalizirala homoseksualnost, jo 1811. Mnoge druge zemlje su je meutim tek u 19. stoljeu uvele u zakonike kao kriminalno djelo kao takvu, dok je u nekim zemljama poput Portugala bila prvo dekriminalizirana pa ponovo kriminalizirana. Danas je na zapadu nemogue sresti osobu koja nema izgraen stav o homoseksualcima i njihovim pravima. Do znaajnog preokreta dolazi tijekom ezdesetih godina prolog stoljea u doba seksualne revolucije. Izum kontracepcijske pilule 1960. omoguuje parovima uivanje u seksualnom inu bez odgovornosti koju donosi roditeljstvo, ime se zapravo na neki nain rjeava gore spomenut problem koji je muio drutvo 12. stoljea. Takoer, mogunost prakticiranja slobodnog seksa koji nema za konaan cilj stvaranje potomstva otvara vrata i prihvaanju homoseksualnosti. Naime, mnogo je tee osuditi homoseksualnost kao in koji ne moe

dovesti do raanja djeteta ukoliko se seks iz istog uitka smatra prihvatljivim i meu heteroseksualnim parovima. Time dolazi do pojave pokreta za prava homoseksualaca iji se glas do dananjeg dana sve glasnije uje, na to neki snano negoduju, a neki odobravaju. U svakom sluaju, snaan pritisak ovog pokreta, te politika potpora koju uiva naroito u protestantskim dravama, konano dovodi do promjena u legislativi zapadnih zemalja. Tako se homoseksualnost postepeno prestaje klasificirati kao mentalna bolest - ime je tijekom 20. stoljea smatrana - da bi se potom, takoer postepeneno, u posljednjih 40 godina ukidalo njeno sankcioniranje zakonom. U Hrvatskoj je dekriminalizirana 1977., u nekim dijelovima Jugoslavije osamdesetih, 1973. je u Velikoj Britaniji prestala biti mentalna bolest, a u Americi je do 2001. izbaena iz svih medicinskih prirunika kao bolest. Dok istok zaostaje pa tako Rusija povlai zakon koji osuuje homoseksualizam tek 2003. godine, zapadna Europa bre prihvaa liberalne stavove prema istospolnoj ljubavi. To posebno dolazi do izraaja osamdesetih godina prolog stoljea kada se prvi put u novije doba javlja moment u kojem ne samo da nije osuujue prakticirati homoseksualnost ve se ona prikazuje i kao neto in. Upravo na prijelazu iz osamdesete u devedesete kree itav niz holivudskih uradaka u kojima se prikazuje lik heteroseksualne ene koja uz sebe obvezno mora imati gay prijatelja koji je, naravno, duhovit, britka jezika, sarkastian na simpatian nain i beskrajno inteligentan. S jedne strane ovakav liberalan pristup prema homoseksualizmu pojava je koju bi pristae prava homoseksualaca na ravnopravnost trebali pozdraviti. Meutim, moemo ovaj fenomen promotriti i iz drugog ugla pa tako rei kako je paradiranje s pokaznim gay prijateljem kojeg imamo samo kako bi pokazali da slijedimo drutvene trendove jednako tako diskriminatorno kao i otvoreno pokazivanje mrnje. U drutvu koje doista njeguje ravnopravnost pitanje neije seksualne orijentacije ni na koji nain ne bi smjelo postati kriterijem na temelju kojeg se odreuje poeljnost te osobe u drutvu. Gay parada ponosa u Reykaviku esto se manipulira upravo argumentima za i protiv prava homoseksualaca kako bi se poduprlo odreene politike interese. Tako je na prvi pogled uoljivo kako konzervativna politika opcija u pravilu kudi homoseksualizam kao pojavu i tee prihvaa pravo istospolnih parova na ravnopravnost u drutvu dok ona liberalna to isto pravo ne samo to bre prihvaa ve i propagira. Meutim, ak i ovdje moemo primijetiti neke apsurde i kontradikcije. Oiti primjeri toga su pokojni austrijski politiar i voa austrijske izrazito desno orijentirane Stranke slobode te takoer pokojni nizozemski politiar Pim Fortuyn koji je, jednako tako kao i Heider, bio snano desno orijentiran i u svojoj politici propagirao ukidanje prava manjinama i imigrantima. Obojica su, naime, bili homoseksualci, s jednim razlikom u tome to Heider to nikada otvoreno nije priznao, dok Fortuyn jest - moda upravo zbog injenice da se na sjeveru Europe na seksualnost gleda liberalnije pa je time lake otvoreno priznati svoje seksualne sklonosti bez rizika od osude okoline. Sve u svemu, moemo rei kako je danas ravnopravnost osoba homoseksualne orijentacije jedno od kljunih pitanja koje nekome moe donijeti ili odnijeti vane bodove na politikoj sceni u zapadnim zemljama. U drugim, pak, djelovima svijeta, homoseksualnost je prola odvojen put i esto dovela do takoer prilino apsurdnih odnosa. Tako je, recimo, na Bliskom istoku snano osuivana, a u odreenim njegovim djelovima ak se i kanjava smru, no istovremeno se vrlo uestalo prakticira iza kulisa. U Kini se vie puta u posljednih dvadesetak godina pokuao legalizirati istospolni brak, ali za sada su svi takvi prijedlozi odbijeni. Meutim, ukoliko prouimo povijest ove zemlje vidjet emo da je u taoizam naglaavao dualnost mukosti,

odnosno Yanga, te enstvenosti, odnosno Yina, u svakom ljudskom biu pa se stoga tamo homoseksualnost stoljeima ak gledala kao neto mogue prirodno, mada postepeno dolazi do njene osude koja svoj vrhunac dobiva pojavom komunizma u 20. stoljeu. Sam Mao Zedong zalagao se za kastraciju homoseksualaca. U Japanu zakon, pak, podrava prava homoseksualnih osoba na ravnopravnost, ali njihovi politiari vrlo slabo dotiu to pitanje, za razliku od onih na zapadu. I gdje smo danas? ini se da to vie govorimo o pravima homoseksualaca da smo sve dalje od konsenzusa po tom pitanju. Dvije suprostavljene strane vade argumente iz rukava i teko je da e skoro pronai zajedniki jezik. Kako bi se krenulo na put koji vodi ka meusobnom razumijevanju i nalaenju uinkovitog rjeenja obje strane trebat e nauiti primijeniti ono na to se u aru borbe za vlastita prava negdje putem zametnulo - spremnost na toleranciju. Tada vie nikome nee biti vano tko s kim lijee.

Tags: antika grka pederastija stari rim platon sv. aelred toma akvinski jakov I/VI kraljica ana prava homoseksualaca oscar wilde Related news items: 14/02/2012 09:58 - Valentinovo - dan velikih oekivanja 18/01/2012 18:34 - Nomen est omen: apsurdno ime ateistike udruge Protagora 06/12/2011 20:46 - Obama: 'Homoseksualci su sredite nae vanjske politike' 05/11/2011 10:47 - Bizarne dijete koje su se javljale kroz povijest 08/10/2011 20:15 - Od Raja do New Yorka: mitovi i prie o jabuci Discuss this article Name Message Enter code Upii sigurnosni kd

Posts in discussion Proitaj vie... Izbornik Home Servisne informacije Daily Fresh Vijesti i politika Lifestyle Tehnologija i gadgeti Putovanja Sport Posao i financije Zabava

Kultura i drutvo Povijest Filozofija i religija Umjetnost Fenomenologija Znanost Trenutno aktivnih Gostiju: 33 Podijeli lanak