Izlazni ureaji podatke iz raunala pretvaraju u oblik prihvatljiv okolini.

Ta okolina mogu biti ljudi pa su to onda prikazi podataka u vizualnom ili zvunom obliku, ili pak strojevi kada su prikazi u obliku elektrinih veliina (npr. Napon, struja). Svako je raunalo opremljeno bar jednim izlaznim ureajem, a esto puta i s vie njih. Postoji mnogo vrsta izlaznih ureaja koji se meusobno razlikuju namjenom,tehnologijom izrade,cijenom...

Monitor je izlazni ureaj koji podatke iz raunala prikazuje na svom zaslonu u ovjeku razumljivu obliku. Prikaz se sastoji od teksta, crtea, razumljivih simbola i sl. Prikaz na zaslonu brzo se i lako se mijenja, privremene je naravi i gubi se prekidom napajanja monitora. Monitor je najee koriteni izlazni ureaj,a u uporabi je od prve pojave elektronikih raunala.

Osnovni element slike na zaslonu monitora je zaslonska toka (eng.pixel) koja je po svojoj cijeloj povrini jednake boje i svjetlosne jakosti. To je krug promjera 0,1 - 0,5 mm ili pravokutnik podjednakih dimenzija. Kvaliteta slike monitora najprije ovisi o broju toaka; to ih je vie na zaslonu slika je bolja, a mjera kojom se kvaliteta slike mjeri zove se razluivost ili rezolucija (eng.resolution). Razluivost monitora jednaka je broju toaka koje on moe prikazati, a izraava se umnokom broja toaka u vodoravnom i okomitom smjeru (npr. Rezolucija 640 x 480 = 307200 zaslonskih toaka). Kod suvremenih monitora razluivost se kree od 640 x 480 do 2560 x 2048, a kod nekih ak i vie. S obzirom na mogunost prikaza monitori se dijele na:

Jednobojne (monokromatske)- imaju jednobojni prikaz na crnoj podlozi (ili crni prikaz na jednobojnoj podlozi), a kao boje najee se koriste bijela (siva),uta i zelena. Ovakvi su monitori danas vrlo rijetki. Viebojne (kolor) - kombiniraju prikaz od triju osnovnih boja: crvene, zelene, plave (eng.red,green,blue), pa se zato i nazivaju RGB monitorima. Kombinacijom intenziteta tih boja mogue je dobiti bilo koju drugu.

Osim te podjele, monitori se mogu podijeliti i s obzirom na konstruktivne elemente i tehnologiju konstrukcije, pa tako razlikujemo i:

Monitore s katodnom cijevi (eng.CRT monitor;cathode ray tube)- njihov temelj ini katodna cijev. Nekad najrasprostranjenija vrsta monitora odlikuju se visokom kvalitetom slike, visokom razluivou, viom od bilo koje druge vrste monitora, dobrom pouzdanou i umjerenom cijenom Monitore s tekuim kristalima (eng.LCD monitor;liquid crystal display)- dobili su naziv po zaslonskom dijelu ije se djelovanje temelji na svojstvima tekuih kristala. Odlikuju se malim dimenzijama, vrlo malom potronjom energije i zanemarivo malim tetnim zraenjem, ali imaju ogranieni vidni kut. Najvie se primjenjuju kod prijenosnih raunala. Monitore s plinskom plazmom (eng.gas-plasma display)- njihovo djelovanje temelji se na pobudi plina smjetenog izmeu dvije staklene ploe sa vodljivim elektrodama pomou elektrinog polja.Mogu prikazivati jednobojnu sliku,a ta boja ovisi o koritenom plinu(najee argon i neon).Odlikuju se malim dimenzijama,sposobnou emisije svijetla i visokom potronjom energije. Elektroluminiscentne monitore (eng.electroluminescent,EL)-njihovo djelovanje temelji se na elektroluminiscenciji, a graa njihovog zaslona slina je grai zaslona monitora s plinskom plazmom,s tom razlikom to se izmeu staklenih ploa nalazi kruta elektroluminiscentna tvar (npr.spoj cinka,sumpora,magnezija i fosfora). Odlikuju se malim dimenzijama,visokom pouzdanou, dobrim vidnim kutom,dugim vijekom trajanja

Veliina zaslona monitora mjeri se duljinom dijagonale zaslona u inchima. Uobiajene dimenzije zaslona su 12,14,15,17,19 i 21". Monitori veih zaslona su skuplji i koriste se uglavnom za grafike i profesionalne primjene. Vrlo vana karakteristika monitora je i vertikalna uestalost (eng.refresh rate). To je podatak koji govori koliko se puta u sekundi ispie cijeli zaslon.Da bi se izbjeglo treperenje, ta uestalost mora biti iznad 25 Hz, a prihvatljive vrijednosti iznose od 75 Hz na vie.

Slika koju vidimo na monitoru se sastoji od malenih tokica koje se zovu pikseli. Pri uobiajenoj rezoluciji monitor prikazuje preko milijun piksela, i raunalo mora odluiti to uiniti sa svakim od njih kako bi izgeneriralo sliku. Za to mu je potreban prevoditelj neto to e podatke koje alje CPU pretvoriti u sliku koju vidimo. Taj se proces odvija u sklopu koji se naziva grafika kartica. Grafika kartica je tiskana poluvodika ploica koja se sastoji od:

grafikog mikroprocesora GPU (graphic processing unit) koji je slian CPU, no dizajniran posebno za izvravanje sloenih matematikih i geometrijskih operacija potrebnih za generiranje slike. GPU odluuje to uiniti sa svakim pikselom na ekranu memorije koja pohranjuje podatke o svakom pikselu, njegovoj boji i poziciji na ekranu, a slui i za privremenu pohranu izgenerirane slike. Radi na velikim brzinama i o njenom kapacitetu ovisi rezolucija i broj boja koje grafika kartica moe prikazati. RAMDAC-a odnosno digitalno-analogni konverter koji se direktno vee za memoriju i pretvara sliku u analogni signal koji monitor moe koristiti

Grafika se kartica spaja na matinu plou preko PCI, AGP ili PCIe sabirnice. Ako se koristi PCIe sabirnica, mogue je koristiti dvije grafike kartice istodobno kako bi se poveala njihova uinkovitost. Veina grafikih kartica ima 2 izlaza digitalni DVI izlaz koji se koristi za LCD monitore i VGA izlaz koji se koristi za CRT i LCD monitore (kod LCD monitora njegovo koritenje rezultira neto loijom slikom). Sa monitorom se spaja pomou istoimenih kabela. Neke matine ploe imaju integriranu grafiku karticu.

Projektor je ureaj koji omoguuje projekciju prikaza podataka iz raunala na zid ili platno tako da se esto koristi za raunalne prezentacije. Najrasprostranjenija vrsta projektora su LCD projektor. Kod njih se svijetlost ugraenog izvora svjetlosti (sijalice) proputa kroz LCD pokazivalo. Slika se nakon toga oblikuje sustavom ogledala i lea te projicira. Postoje je i skuplji DLP (Digital Light Processing) projektori kod kojih se slika stvara pomou ugraenog poluvodikog elementa s mnogo mikroskopskih zrcala koja se mogu zakretati.

Pisa je izlazni ureaj koji tekst ili raunalno stvorenu sliku ispisuje na papir ili drugi medij, primjerice prozirnu foliju.

Najrasprostranjenija su dva formata pisaa: 254 mm (A4 i ui) i 406 mm (A3 i ui). Pisai mogu prihvatiti dva glavna oblika papira: pojedinane listove (eng.cut sheet) papira koji se pojedinano se stavljaju u pisa, i beskonani papir (eng. Continuous paper, fan-fold paper) koji je izraen u obliku dugake vrpce. Svi mogui znakovi koje pisa moe otisnuti ine skup znakova od kojih korisnik moe birati, a obino su pohranjeni u unutarnju ROM memoriju pisaa. Uobiajeni skupovi znakova su oni koji sadre slova, interpunkciju i posebne znakove koji se koriste u nekoj zemlji(npr.,,,,,). Isti skup znakova pisa moe ispisati u vie veliina i oblika. Najloiji(s obzirom na kvalitetu ispisa) ali najbri nain ispisa zove se draft,a najkvalitetniji ali i najsporiji nain NLQ (eng.near letter quality). Postoje jo dva naina ispisa, neproporcionalan koji se vie ne koristi i kod kojeg svi znakovi imaju jednaku irinu i proporcionalan kod kojeg su razliiti znakovi (npr."i" i "m") razliitih irina. Dio programa koji podatke iz raunala pretvara u oblik pogodan za ispis na nekom pisau naziva se pogonski program pisaa (eng.printer driver). Veina naredbi za upravljanje radom pisaa dolazi iz raunala, ali pisai imaju i obino nekoliko tipki na kuitu kojima se mogu dati osnovne naredbe kao npr.za uvlaenje papira. Pisa se s raunalom spaja preko paralelnog i USB suelja. Postoje dvije vrste ispisa:

Crno-bijeli ispis Ispis u boji - postoje dvije vrste; prva vrsta se dobiva kombinacijom tri osnovne boje; crvene, zelene i plave (eng. RGB). Slaganjem toaka od te tri boje dobiva se dojam slike sastavljene od vie boja. Druga vrsta, danas najea, umjesto RGB kombinacije koristi

njihove komplemente, tzv. CMY(K) (crvenkasto - modra, eng. Cyan; ljubiasto crvena,eng.Magenta; uta, eng.Yellow; crna,eng.black), ali se tada koristi postupak kojim se od temeljne boje (bijela) oduzima postotak CMY boja. S obzirom na tehnologiju s kojom se ostvaruje otisak razlikujemo vie vrsta pisaa.

Laserski/LED pisa
Osnovni dijelovi laserskih i LED pisaa su bubanj i spremnik tonera te izvor svjetlosti. Prvo se bubanj uz pomo visokog napona elektriki nabije na jedan polaritet.Uz pomo laserske zrake (laserski pisa) ili svjetlosti iz dioda (LED pisa) bubanj se naelektrizira na suprotni polaritet na mjestima gdje treba doi piksel koji se nalazi na slici.Dakle, svaka toka na slici odgovara jednoj toki na bubnju.Kad je bubanj naelektriziran, prolazi kroz toner koji je naelektriziran na suprotni polaritet, tako da se on lijepi na bubanj samo na onim mjestima gdje bi trebali doi pikseli sa slike.Tako uhvaeni toner, koji je zapravo prah, prenosi se na papir koji opet ima suprotnu polarizaciju.Da bi toner vrsto ostao na papiru, mora se zagrijati na visoku tempersturu, iznad 200 stupnjeva.

Laserski pisa u boji

za razliku od monokromatskog, umjesto jednog cartidgea s tonerom ima poseban toner za svaku boju (CMYK), te koristi posebno ulje za fiksiranje boje na papiru. Prilikom ispisa radi internu separaciju po bojama koje se tada procesiraju odvojeno, pa je etiri puta sporiji od monokromatskog. Cijenom je viestruko skuplji od monokromatskih laserskih printera. Laserski pisai imaju vlastiti mikroprocesor i odreenu koliinu ROM-a u kojem je program i RAM u koji se pohranjuju obraeni podaci.Budui da raunalo alje pisau ASCII znakove, razne geometrijske oblike i sline neuporabljive podatke,procesor te informacije rasterizira tj. Pretvara u bitmapiranu sliku tako da svaka toka na papiru odgovara jednoj toki na papiru.Razluivost prosjenih laserskih ili LED pisaa kree se od 600x600 do 1200x1200 dpi, a brzina do 10 stranica u minuti. Prednosti laserskih pisaa su kvaliteta ispisa,niska cijena ispisa po stranici, trajnost spremnika tonera, a mane visoka cijena samog pisaa i visoke cijene bubnja koji se mora mijenjati svakih 10 000 do 20 000 ispisanih stranica i spremnika s tonerom.

Tintni pisai (ink-jet)

Tintni pisai su najraireniji pisai u boji. Koriste se za sve mogue vrste ispisa, poevi od najjednostavnijih tekstualnih ispisa pa sve do gotovo fotografskog ispisa slika i raunalne grafike. Jedna od najvanijih stavki tintnih pisaa je tinta (CMYK kombinacija). Tinte su uglavnom zasnovane na vodi (70 i 90 %), pa prilikom ispisa na papir dolazi do irenja kapljice i kvarenja razluivosti,a u nekim sluajevima guvanja papira i izoblienja konanog otiska.Zato je obino potreban malo kvalitetniji papir sa veom sposobnou upijanja (ink-jet papir). Za postizanje

najviih razluivosti (1440x720 dpi, 1200x1200 dpi) i ispis fotografske kvalitete koristi se poseban photo papir. Postoje dvije osnovne tehnike rada ink-jet pisaa. Prva je Hewlett-Packardova tehnologija termikog zagrijavanja kod koje se tinta sustavom kanala unutar ispisne glave dovodi do komore gdje se nalazi grija. Grijau se alje elektrini impuls koji uzrokuje gotovo trenutno vrenje tinte koja tada ispunjava komoru u kojoj se nalazi.Brzina zagrijavanja toliko je velika da tinta dolazi gotovo trenutno u stanje kljuanja, stvara se parni mjehuri koji istiskuje tintu kroz mlaznicu za papir.U tom je trnutku strujni impuls ve prestao, pa se tinta (zajedno s grijaem i ostatkom tinte) brzo hladi.Hlaenjem se tinta skuplja i mjehuri nestaje,pa se stvara podtlak koji u komoru uvlai novu koliinu tinte i postupak se ponavlja. Druga je piezoelektrini efekt (pojava primjeena kod nekih kristala kod kojih,kada im se dovede strujni impuls,dolazi do lagane deformacije). Princip rada vrlo je slian termikom. I ovdje postoji komora koja se puni tintom, ali koja se u komori ne zagrijava,nego se na kristal dovodi elektrini impuls koji uzrokuje njegovu deformaciju. Ova stvara tlak u komori i istiskuje kapljicu tinte na papir. Prestnkom elektrine pobude kristal se vraa u prvobitni oblik, u komori se smanjuje tlak to ju puni svjeom tintom. Piezo pisai imaju mogunost proizvodnje kapljice varijabilne veliine; neposredno prije izbacivanja tinta se povue natrag u mlaznicu,za vrijeme izbacivanja gurne ju ven i zatim ponovno povue natrag, pa se dobiju savreno oblikovane kapljice kojima je mogue promijeniti veliinu. Vano je napomenuti da ink-jet pisai imaju vrlo mali memorijski meuspremnik (32-64 KB), pa se postupak rasterizacije i separacije odvija u raunalu. Prednosti ink-jet-ova su niska cijena, kvaliteta ispisa u boji (iako nije dobra kao na laserskim, cijena je i do 10 puta nia od laserskih pisaa u boji), povoljna cijena ispisa, a glavne mane sporost i poseban papir kako bi se dobio visokokvalitetan ispis. Ureaji koji su sposobni digitalne podatke iz raunala pretvoriti u zvuk raspoznatljiv ovjeku (najee glazba i ljudski govor) zovu se sintetizatori zvuka. Zvuk nastaje pod nadzorom upravljakog programa D/A pretvorbom u sklopu za sintetiziranje zvuka. Postoji nekoliko naina na koji se stvara zvuk kod osobnih raunala.Veina ih nema tvorniki ugraene sklopove za stvaranje kvalitetnog zvuka,ve se zvuk stvara slanjem pravokutnih impulsa odreene frekvencije (visine tona) i trajanja iz mikroprocesora na ugraeni zvunik.Kako je na taj nain mogue stvoriti samo tonove jednake glasnoe,on se koristi samo za signalizaciju. Ugradnjom dodatnih sklopova u raunalo mogue je bitno poboljati zvuk. Takvi dodaci u obliku kartice slue za sintezu zvuka,a zovu se zvune kartice.

Zvuna kartica
Zvuk je po svojoj prirodi analogan sastoji se od valova koji putuju zrakom. Budui da su raunala digitalna i koriste elektrine signale za 0 i 1, potreban je ureaj koji e digitalne podatke iz raunala pretvoriti u zvuk prepoznatljiv ovjeku. Taj ureaj se naziva zvuna kartica i dolazi u obliku kartice koja se spaja na matinu plou preko PCI ili PCI Express sabirnice. Suvremene matine ploe u pravilu dolaze sa ugraenim zvunim karticama, tako da dodatne

kartice veinom kupuju entuzijasti i profesionalnci koji zahtjevaju izrazito visoku kvalitetu zvuka.

PCI zvuna kartica Glavni dijelovi zvune kartice su:

digitalno analogni konverter (DAC digital to analog converter) koji pretvara digitalne podatke o zvuku iz raunala u analogni zvuk koji se alje zvunicima analogno digitalni konverter (ADC analog to digital converter) koji vri obrnuti proces ; pretvara zvuk sa audio ulaza u digitalne podatke koje raunal moe obraivati specijalizirani mikroprocesor DSP (digital signal processor) koji vri dio obrade podataka prilikom analogne i digitalne pretvorbe (drugi dio vri CPU), i obavlja druge obrade vezane uz zvuk npr. echo, reverb, 3D efekti memorija koja ubrzava obradu podataka privremeno ih pohranjujui razni ulazni i izlazni prikljuci za mikrofon, zvunike, digitalni ulazi, USB konektori itd.

Zvune kartice koriste nekoliko razliitih metoda da bi stvorile zvuk. Najloija i najjednostavnija je FM (frequency modulation) sinteza kojom se generira signal odreene frekvencije,a zatim se izobliuje primjenom razliitih postupaka, ime se eli postii slinost sintetiziranog zvuka sa zvukovima iz prirode, npr. glazbenih instrumenata,ljudskog govora i sl. Bitno kvalitetnija wavetable sinteza koja koristi pohranjene uzorke pravih instrumenata i drugih prirodnih izvora zvuka da bi stvorio zvuk. esto se koristi nekoliko uzoraka istog instrumenta sa razliitim visinama da bi dobiveni zvuk bio to realistiniji. Najkvalitetnija je sinteza na bazi fizikalnih modela koja koristi matematike algoritme koji simuliraju fizikalni model instrumenata,npr. kod gitare se simulira putovanje vala kroz icu.

Osim navedenih izlaznih ureaja u upotrebi su za posebne namjene i drugi izlazni ureaji kao to su:

crtalo (za ispis crtea) roboti buena papirna vrpca i papirne kartice itd.

Izlazni ureaji

Monitor

Monitor je izlazni ureaj koji prikazuje raunarske signale kao sliku koju korisnik vidi. Monitor je osnovni ureaj bez kojeg bi raunar bio skoro neupotrebljiv.

tampa

tampa, printer ili pisa je ureaj koji na papiru ili na nekom slinom materijalu pravi fiziku kopiju nekog dokumenta ili slike koja je u elektronskoj formi, odnosno u raunaru. Postoje razne vrste tampaa. Danas su u upotrebi laserski, matrini, ink-jet itd. Takoe se mogu podijeliti na crno-bijele i kolor tampae. Laserski tampa je veoma precizni printer koji radi na principu laserskih zraka, u mogunosti je da tampa i tekst i grafiku. Ima najkvalitetniji otisak i najveu brzinu tampanja. Najei su crno-bijeli, a postoje i kolor tampai. Svi matrini tampai daju crno-bijeli otisak i koriste se gdje je potreban vei broj kopija. Koriste se uglavnom za altersko poslovanje (pote, banke, sportske kladionice, ...), raunovodstveni poslovi itd.. Ink-jet tampai su novija vrsta tampaa koja prua kolor tampu. Zbog same tehnike ispisa ovaj tampa ne daje kvalitetan otisak, osim kad se koristi specijalni papir. Prilino je jeftin ali je zato potroni materijal skup i sporiji su od laserskih tampaa. tampai se povezuju na USB ili paralelni (printer) konektor (port) koji se nalaze na kuitu sa zadnje strane. tampai mogu biti povezani i beinim putem.

Projektor

Projektor je izlazni ureaj koji prikazuje sliku sa raunara na zid ili platno. Najeen se koriste u obrazovnim institucijama ili za poslovne prezentacije. Povezuju se obino na video karticu raunara isto kao i monitor.

Ploter

Ploter je izlazni ureaj koji pomou specijalizovanih pera (rapidografa ili flomastera) iscrtavaju slike, grafikone, crtee, projekte itd. Pero se postavlja na poetnu taku crte i sputa na povrinu papira. Pero se pokree po povrini papira do krajnje take i tada se podie. Ree se koriste za ispis teksta. Uglavnom ih koriste firme koje rade crtee (projekte) na velikim formatima papira. Ploteri se esto povezuju na raunar kao i tampai.

Zvunici

Raunarski ili multimedijalni zvunici su zvunici sa prikljukom koji se ukljuuje na zvunu karticu. Dosta se esto PC raunar koristi kao izvor muzike u diskotekama, radio-stanicama, a posebno u kunom okruenju.

Ulazno-izlazni ureaji

Modem Modem (MODulate/DEModulate) je ureaj koji slui da poalje ili primi podatke preko nekog tipa telefonskog kabla. Pomou modema se mogu primati ili slati fax poruke pa ak i obaviti telefonski razgovor (ako imate mikrofon i zvunike). Ipak, najvie se koriste za pristupali Internetu. Modemi mogu biti dio matine ploe (integrisani), mogu se naknadno ugraivati (interni - unutranji) ili su to posebni ureaji (eksterni - spoljanji). Ako su eksterni onda se povezuju na serijski port raunara koji se nalazi na zadnjoj strani kuita. Naravno, modem se povezuje na telefonsku utinicu kao i telefon. Najznaajnija osobina modema je njihova brzina. Brzina modema je, ustvari, brzina kojom modem prenosi podatke. Kao to smo rekli, raunar sve podatke vidi kao bite. Tako da je brzina prenosa podataka jednaka broju bita u jednoj sekundi. Dakle, mjera brzine kojom raunar prenosi podatke je broj bita po sekundi ili bps. Znai, ako raunar poalje 128 bita (nula ili jedinica) u sekundi preko modema onda je brzina bila 128 bps. Ipak, bps je mala jedinica brzine pa se ee koriste Kbps (kilo bps, 1Kbps = 1000 bps) i Mbps (mega bps, 1 Mbps = 1000 Kbps). Standardni modemi danas imaju brzine ne manje od 54 Kbps.

Mrena kartica Mrena kartica (Network Interface Card - NIC) je ulazno-izlazni ureaj koji omoguava razmjenu podataka izmeu raunara. Postoje razni tipovi mrenih kartica zavisno od tipa prenosnog medijuma i od brzine protoka. Brzina protoka se mjeri u bps kao i kod modema. Standarde su mrene kartice od 10, 100 i 1000 Mbps. Mrene katice mogu biti ugraene u matinu plou (integrisane) ili naknadno ugraene. Postoje mrene kartice za prenos podataka beinim putem.

Zvuna kartica Zvuna kartica (sound card) je elektronski ureaj koji obrauje zvune signale. Dva glavna dijela zvune kartice koji obavljaju ove poslove su digitalno-analogni pretvara (D/A convertor) i analogno-digitalni pretvara (A/D convertor). Od kvalitete zvune kartice zavisi kvalitet i jaina zvuka. Ona se spaja na matinu plou ili je njen sastavni dio (integrisana). Na zadnjoj strani kuita se, obino, nalaze konektori za zvune ureaje (mikrofon, zvunici, radio, pojaala itd).

Flash memorija

Flash memorija je poseban ureaj koji se najee prikljuuje na USB pa se esto zove i USB memorija. Ima prosjean kapacitet memorije od 128 MB do 2 i vie GB. Po svojoj konstrukciji vrlo je slina RAM memoriji samo to se na njoj podaci trajno pamte. Malih je dimenzija i velike brzine pisanja i itanja pa ima sve veu primjenu i najei je nain prenosa podataka izmeu raunara.

Touch screen Monitor osetljiv na dodir (touch screen) se koristi umjesto nekog drugog ureaja (najee tastature ili mia) za upravljanje raunarom.

Grafika ili video kartica

Grafika ili video kartica (VGA- video graphics adapter) je elektronski sklop koji obrauje sliku odnosno grafiku koja e biti prikazana na monitoru.

TV kartica

TV kartica (TV card) je elektronski sklop koja omoguava prijem televizijskih signala i prilagoava ih za raunarsko okruenje. Pomou TV kartice moete gledati, obraivati i pamtiti TV programe na PC raunaru. TV kartica se moe ugraditi na matinu plou ili se koristiti kao poseban (eksterni ili spoljanji) ureaj. Naravno, karticu treba povezati sa odgovarajuom antenom kao i TV prijemnik.

Hard disk Hard disk (HDD Hard Disk Drive) ili tvrdi disk je magnetni ureaj sa kojeg mogu da se itaju i na kojem mogu da se upisuju podaci. HDD je mnogo puta sporiji od RAM memorije, ali i veeg kapaciteta. Zato se koristi kao magacin podataka i prosjean HDD ima kapacitet oko 80 GB. Stariji raunari su imali kapacitet HDD 10, 20, 40 GB. Obino se na hard disku nalaze i smjetaju svi potrebni podaci. Hard disk je neophodan dio PC raunara i smjeten je u kuitu. On je najee fiksiran u raunaru i slui kao osnovni spoljanji memorijski ureaj za trajno uvanje podataka. Sve ostale spoljanje memorije su mobilnog karaktera i slue za prenos podataka izmeu raunara.

CD-ROM CD-ROM ili CDR (Compact Disc - Read Only Memory) je optiki ureaj za itanje CD medija. CD-ovi slue za trajno pamenje i prenos podataka. Kapacitet CD diska je oko 700 MB. Na CD-u se pored binarnih podataka moe nalaziti i audio zapis (muzika). Cijena CD je veoma niska tako da se ovaj vid spoljanje memorije intenzivno koristi. Da bi se podaci na CD zapisali potreban je CD pisa (CD Writer). Spolja ima isti izgled

kao i CDR (CD Reader) ali posjeduje mogunost upisa (narezivanja) podataka na CD. Naravno, CDW (CD Writer) ima i mogunost itanja podataka sa CD-a. Postoje 3 vrste CD ureaja i medija: mediji koji su samo za itanje, mediji sa oznakom R na koje moete podatke jedanput upisati i vie puta itati i mediji sa oznakom RW (Rewritable) na koje moete vie puta podatke zapisati i itati.

DVD DVD (Digital Video Disc) ureaj slui za itanje sadraja koji se nalaze na DVD disku. DVD disk je optiki prenosni disk koji se moe koristiti za smjetanje podataka, ukljuujui filmove sa visokim video i audio kvalitetom. DVD spolja izgleda kao i CD, ali se na njega moe upisati mnogo vie podataka (od 4.7 do 8.5 GB). DVD diskovi mogu sadrati sljedee vrste podataka: DVD-Video, DVD-Audio i DVD-Data. Kao i kod CD-a i kod DVD-a postoje samo DVD ( DVD-R itai ili DVD itai i pisai (rezai).

Floppy disk

Flopi disk (Floppy Disk) je ureaj za smjetanje podataka koji je bio glavni medijum za prenoenje i arhiviranje podataka do pojave CD-a, a kasnije i DVD ureaja i medijuma. Disketa se ita preko disketnog ureaja. Kapacitet diskete je 1,44 MB. Ona je malih dimenzija i lako prenosiva ali je spora u radu.

ZIP drive

ZIP drive (ureaj) je ureaj za smjetanje i itanje podataka sa magnetne ZIP diskete. Prvobitni kapacitet je iznosio 100 MB, ali kasnije verzije su kapaciteta od 250 MB pa do 750 MB. Dananji kapacitet Zip disketa iznosi 1 GB i 2 GB i slina je po veliini flopi disketi. ZIP ureaj moe biti interni (ugraen u kuite) ili eksterni.

UPS

UPS (Uninterruptible Power Suply) je ureaj za neprekidno napajanje raunara elektrinom energijom. UPS predstavlja najefikasniji nain zatite kompjuterskog hardvera i uvanja podataka od naglih skokova napona u elektrinoj mrei i omoguava nesmetan rad tokom kratkotrajnih prekida u snabdijevanju elektrinom energijom pri emu UPS poinje da napaja raunar energijom iz svoje akumulatorske baterije. Postoje tipovi UPS ureaja (Smart UPS) koji se mogu podesiti da po pravilnoj proceduri ukljuuju odnosno iskljuuju raunar.