Vodic Za Izradu Plana Upravljanja Medicinskim Otpadom

Projekat Odgovorno upravljanje medicinskim otpadom
VODI
za izradu Plana upravljanja medicinskim otpadom
OPASNOST! CITOTOKSICI I CITOSTATICI OPASNOST! PATOLOKI OTPAD(odjeljenje): Izvor otpada OPASNOST! FARMACEUTSKI OTPAD Izvor otpada (odjeljenje):
Izvor otpada OPASNOST! HEMIJSKI OTPAD (odjeljenje): Datum: Ime osobe koja popunjava deklaraciju Vrijeme: kontejneru za otpad: na Datum: Ime osobe koja popunjava deklaraciju na kontejneru za otpad: Vrijeme: Datum: Vrijeme:
OPASNOST! INFEKTIVNIIzvor otpada (odjeljenje): OTPAD OPASNOST! INFEKTIVNIIzvor otpada (odjeljenje): OTPAD
Izvor otpada (odjeljenje): Datum: Ime osobe koja popunjava deklaraciju na Vrijeme: kontejneru za otpad: Datum: Ime osobe koja popunjava deklaraciju na Vrijeme: kontejneru za otpad:
Datum: Ime osobe koja popunjava deklaraciju na Vrijeme: kontejneru za otpad:
Ime osobe koja popunjava deklaraciju na kontejneru za otpad:
18 01 01 18 01 03* 18 01 04
UN 3291 (BIO) MEDICINSKI OTPAD, N.O.S.
18 01 06* 18 01 07 18 01 10*
OPASAN MEDICINSKI OTPAD
18 01 09
18 01 02
18 01 08*
OTRI PREDMETI 6 SLOMLJENO STAKLO

OPASNOST! CITOTOKSICI I CITOSTATICI OPASNOST! PATOLOKI OTPAD(odjeljenje): Izvor otpada OPASNOST! FARMACEUTSKI OTPAD Izvor otpada (odjeljenje):
Izvor otpada OPASNOST! HEMIJSKI OTPAD (odjeljenje): Datum: Ime osobe koja popunjava deklaraciju Vrijeme: kontejneru za otpad: na Datum: Ime osobe koja popunjava deklaraciju na kontejneru za otpad: Vrijeme: Datum: Vrijeme:
OPASNOST! INFEKTIVNIIzvor otpada (odjeljenje): OTPAD OPASNOST! INFEKTIVNIIzvor otpada (odjeljenje): OTPAD
Izvor otpada (odjeljenje): Datum: Ime osobe koja popunjava deklaraciju na Vrijeme: kontejneru za otpad: Datum: Ime osobe koja popunjava deklaraciju na Vrijeme: kontejneru za otpad:
Datum: Ime osobe koja popunjava deklaraciju na Vrijeme: kontejneru za otpad:
Ime osobe koja popunjava deklaraciju na kontejneru za otpad:
18 01 01 18 01 03* 18 01 04
18 01 06* 18 01 07 18 01 10*
18 01 09
18 01 02
18 01 08*
OTRI PREDMETI 6 SLOMLJENO STAKLO

Projekat nansira Evropska unija
Projekat implementira Centar za ekologiju i energiju
Vodi za izradu Plana upravljanja medicinskim otpadom u zdravstvenoj ustanovi

_____________________________________________________________
Januar, 2012.
Izdava:
Centar za ekologiju i energiju M. i . Crnogorevia 8 75000 Tuzla, BiH tel/ fax: +387 35 249 311 ceetz@bih.net.ba www.ekologija.ba
Radna grupa za izradu Vodia: Nadlena vlast: Azra Bai, Federalno ministarstvo okolia i turizma Damir Mujkanovi, Ministarstvo zdravstva TK Antonio Bosanki, Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolice Muamer Hajdarevi, Uprava za inspekcijske poslove TK Dinka Muhovi, Uprava za inspekcijske poslove TK Zdravstvene ustanove: Indira Duri, PZU Apoteka DUR- FARM Sapna Sadeta Hadi, Univerzitetski kliniki centar Tuzla Zdravko Ivanovi, Opa bolnica Oraje eljko Radovi, Opta bolnica Zvornik Dragana Gaji, Bolnica Brko distrikt Mirjana Ninkovi, Dom zdravlja Doboj Ruica Jelisi, Dom zdravlja Bijeljina Elvirs Deli, Dom zdravlja Graanica ek Mudrov, Dom zdravlja Srebrenik Suzana Zuki Gogi, Dom zdravlja Kalesija Mirsada Gani, Klinika za srce, Tuzla Almira Rizanaj, Dom zdravlja Tuzla Biznis sektor: Maid Hadimuji, KEMIS BH, Lukavac NVO- Centar za ekologiju i energiju: Demila Agi, direktorica Vanja Rizvi, koordinator projekta
Tehnika priprema i dizajn: Lejla Selimovi Goran Markovi tampa: Tira: OFF - SET, Tuzla 300 primjeraka
Centar za ekologiju i energiju
SADRAJ
1. 2. 3. 3.1. 3.2. 3.3. 3.3.1. 3.3.2. 3.3.3. 3.3.4. 3.3.5. 3.3.6. 3.3.7. 3.3.8. 3.3.9. 4. 4.1. 4.2. 4.3. 4.4. 4.5. 4.5.1. 4.5.2. 4.5.3. 4.5.4. 4.5.5. 4.5.6. 4.5.7. 4.6. 4.6.1. 4.6.2. 4.6.3. 4.6.4. 5. 6. 6.1. 7. 8. UVOD .................................................................................................................................. 5 ULOGA ZDRAVSTVENIH USTANOVA ................................................................................... 5 USPOSTAVLJANJE MENADMENTA ZA UPRAVLJANJE OTPADOM U ZDRAVSTVENIM ....... 6 USTANOVAMA .................................................................................................................... 6 Uesnici u procesu zbrinjavanja medicinskog otpada ........................................................ 6 Odgovorne osobe i tijela za organizaciju i unutranji nadzor ............................................. 6 Upravljaka struktura, povezanost i odgovornosti ............................................................. 7 Rukovodilac (direktor) zdravstvene ustanove .................................................................... 8 Odbor/ tim za upravljanje medicinskim otpadom .............................................................. 9 Referent za upravljanje otpadom ....................................................................................... 9 Rukovodioci organizacionih jedinica ................................................................................. 10 Glavne sestre/ tehniari .................................................................................................... 10 Odgovorne sestre/ tehniari organizacionih jedinica ....................................................... 11 Referent za kontrolu bolnikih infekcija .......................................................................... 11 Glavni farmaceut............................................................................................................... 11 ef tehnike slube ........................................................................................................... 11 SMJERNICE ZA IZRADU PLANA UPRAVLJANJA OTPADOM U ZDRAVSTVENOJ USTANOVI ......................................................................................................................... 11 Opis razliitih vrsta otpada u skladu sa kategorijama otpada koji se proizvodi u ............ 12 zdravstvenoj ustanovi ....................................................................................................... 12 Lista dijelova zdravstvene ustanove u kojima moe nastati medicinski otpad ................ 15 Procedure koje se primjenjuju u postupcima sa otpadom ............................................... 16 Razdvajanje medicinskog otpada...................................................................................... 16 Odlaganje i obiljeavanje medicinskog otpada................................................................. 17 Odlaganje i obiljeavanje otrog otpada .......................................................................... 18 Odlaganje i obiljeavanje infektivnog otpada ................................................................... 19 Odlaganje farmaceutskog otpada ..................................................................................... 20 Odlaganje patolokog otpada ........................................................................................... 21 Odlaganje hemijskog otpada ............................................................................................ 21 Odlaganje citotoksinog i citostatikog otpada ................................................................ 22 Odlaganje radioaktivnog otpada ...................................................................................... 22 Skladitenje i transport opasnog medicinskog otpada ..................................................... 23 Privremeno/decentralno skladitenje na odjeljenjima .................................................... 23 Unutranji transport otpada ............................................................................................. 24 Prostorije za centralno skladitenje u ustanovi ................................................................ 25 Krajnje zbrinjavanje medicinskog otpada ......................................................................... 25 PROGRAMI OBUKE I EDUKACIJE UPOSLENIKA .................................................................. 26 BEZBJEDNOST I ZATITA NA RADU ................................................................................... 26 Mjere za zatitu od pojave i irenja infekcije unutar zdravstvene ustanove .................... 26 POSTUPCI U SLUAJU AKCIDENATA ................................................................................. 27 PRAENJE KVALITETA UPRAVLJANJA OTPADOM.............................................................. 27
PRILOG1URNEKPlanupravljanjamedicinskimotpadomzazamiljeniDomzdravlja1 od2012.2017.................................................................................................................28 PRILOG2Higijenskoepidemiolokakontrolanadzoraimjerauciljuspreavanjaisuzbijanja nastankainfektivnihbolestikojeseprenosekrvnimputem............................................43 PRILOG3Procedureupostupcimasaotpadom................................................................................49 PRILOG4Procedureopostupanjuuakcidentnimsituacijama..........................................................61 PRILOG5ProgramobukeuposlenikaDomazdravlja1za2012.godinu...........................................66 PRILOG6PraenjekvalitetaupravljanjaotpadomuDomuzdravlja1..............................................68 PRILOG7Adresefirmizaodvoz/zbrinjavanjeopasnogotpadaifirmizasakupljanje sekundarnihsirovina......................................................................................................... 73

Centarzaekologijuienergiju
1.UVOD
Otpadkojinastajeuzdravstvenimustanovamapredstavljamjeavinukomunalnogotpadaiopasnog medicinskog otpada koji nastaje pri pruanju zdravstvenih usluga. Svojstva opasnog medicinskog otpada su: tetnost, toksinost, kancerogenost i infektivnost i njegovo neadekvatno upravljanje, poev od rukovanja unutar zdravstvenih ustanova pa do konanog zbrinjavanja, predstavlja veoma visokrizik,kakozazdravljeosobljakojesnjimrukuje,pacijenata,takoiuopezaokoli. Koliina opasnog medicinskog otpada u usporedbi s ukupnom koliinom otpada koji nastaje u zdravstvenim ustanovama nije velika ali svakako zahtjeva, kao i svaka druga vrsta opasnog otpada, posebnu obradu. Zbrinjavanje medicinskog otpada u BiH predstavlja jedan od velikih problema. U zadnjihdesetakgodinajedolodounapreenjazakonskeregulativevezanezazbrinjavanjeotpadaiz zdravstvenih ustanova, ali veina zdravstvenih ustanova nije poela sa primjenom propisa kao i sa izradomsvogindividualnogPlanaupravljanjamedicinskimotpadom. Da bi se zdravstvenim ustanovama olakala izrada Plana, te na taj nain doprinijelo zatiti i unapreenju zdravlja cjelokupne populacije, kao i zatiti i ouvanju okolia, osmiljen je Vodi za izradu plana upravljanja medicinskim otpadom u zdravstvenim ustanovama (Vodi) koji predstavlja vaan izvor informacija i strunih preporuka za izradu Planova upravljanja medicinskog otpada od strane zdravstvenih ustanova. Ovaj Vodi e obezbijediti mapu puta za upravljanje medicinskim otpadompoEUstandardima.DodatnojepripremljenURNEKPlanupravljanjamedicinskimotpadom uzamiljenomDomuzdravlja1(Prilog1) kojie bitidodatnapomopriizradiPlanovaodstrane zdravstvenihustanova. Izrada individualni planova upravljanja medicinskog otpada od strane pojedinih zdravstvenih ustanova prema Vodiu trebala bi biti jednostavna i osigurati zdravstveno bezbjedno i ekoloki prihvatljivoupravljanjemedicinskimotpadom,radizatitekorisnikazdravstvenihusluga,uposlenihu zdravstvenim ustanovama i komunalnim preduzeima i radi zatite okolia. Takoer, Planom upravljanjamedicinskimotpadomtrebalobiseobezbijediti: Razvijanjesvijestiiobukauposlenikazapravilnoupravljanjemedicinskimotpadom; Organizovanjerazdvajanjaopasnogmedicinskogotpadaodkomunalnogotpada; Razvrstavanjekomunalnogotpadanasekundarnesirovine; Organizovanje propisnog sakupljanja, transporta i privremenog odlaganja opasnog medicinskogotpada; Pravilanradpostrojenjazatretm1aninfektivnogmedicinskogotpadauustanovamakojeimaju uslovezanjihovradi Eliminacijudrugihvrstaopasnogmedicinskogotpadauskladusapropisima.
2.ULOGAZDRAVSTVENIHUSTANOVA
Svaka zdravstvena ustanova nastoji osigurati zdravstveno bezbjedan i ekoloki prihvatljiv nain postupanjasamedicinskimotpadomkroz: Uspostavunainapostupanjasamedicinskimotpadomkaokategorijomopasnogotpada; Stvaranjekoordiniranogikontroliranogsistemaupravljanjaotpadom; Smanjivanjerizikaodobolijevanja; Smanjenjezagaivanjaokolia; UsklaivanjesaregulativomipraksomuzemljamaEU.
Takoer,jednaodprimarnihaktivnostijeuspostavljanjeodrivogsistemazasakupljanjeiupravljanje podacimaootpadu.Implementacijomosnovnihprincipaupravljanjaotpadomtj.rjeavanjaproblema otpada na mjestu nastajanja, primjenom principa prevencije, odvojenim sakupljanjem otpadnih materijalaiprimjenomprincipaneutralizacijeopasnogotpadaimplementirajuseosnovniprincipiEU uoblastiotpadaisprjeavadaljaopasnostpookoliigeneracijekojedolaze.IzradaVodiaizvrenaje u skladu sa Pravilnikom o upravljanju medicinskim otpadom (Sl. novine FBiH 77/08 i Sl. glasnik RS 90/06)idrugimpropisimaizteoblasti. Zadacikodpostupanjasaotpadomsu: 1. Pravilno odvajanje i obiljeavanje svih vrsta otpada na mjestu nastanka i odlaganje u odgovarajuu ambalau razliitih boja (crvena, narandasta, uta, zelena, plava i crna), adekvatantransportiinicijalnoskladitenjepojedinihvrstaotpadauustanovi. 2. Primjenaodgovarajuihmjerazatiteosobljakojerukujeotpadom. 3. Obukaiedukacijasvihuposlenikakojirukujusaotpadom. 4. Smanjenjebrojapovredanaradukojenastajuzbogneadekvatnogzbrinjavanjaotpada. 5. Smanjenjekoliineproizvedenogotpada. 6. Voenje evidencije o koliinama i vrstama otpada na nivou ustanove, voenje evidencije o svimpostupcimauprocesuzbrinjavanjaotpada. 7. Primjena najpovoljnijih postupaka konanog zbrinjavanja svih vrsta otpada (sterilizacija i dezinfekcija,mljevenje,drobljenje,spaljivanje),izborovlatenefirmezakonanozbrinjavanje pojedinih vrsta otpada, sterilizacija visoko infektivnog otpada unutar ustanove i reciklaa otpada koji po svom sastavu podlijee reciklai (papir, plastika, staklo, limenke, elektroniki otpadisl.). 8. KontinuiraninadzornadprovedbomStrategijeiPlanaupravljanjamedicinskimotpadom.
3.USPOSTAVLJANJEMENADMENTAZAUPRAVLJANJEOTPADOMUZDRAVSTVENIM USTANOVAMA
Pravilnoupravljanjemedicinskimotpadomuvelikoovisiodobrojupraviiorganizaciji,alizahtijevai odgovarajue zakonodavstvo i finansije, kao i aktivno sudjelovanje od strane obuenog i informisanogosoblja.Zdravstveneustanoveuspostavljajusvojmenadmentzaupravljanjeotpadom kojisadrietiriosnovnaaspekta:pravni,ekonomski,organizacioniitehnoloki.
3.1.Uesniciuprocesuzbrinjavanjamedicinskogotpada
Zdravstveni uposlenici iz direktnog procesa rada u dijelu identificiranja, razvrstavanja, odlaganja i pakovanja otpada na mjestu nastanka (ljekari, vii i visoki medicinski tehniari, medicinskesestretehniari,laboratorijskitehniari,farmaceutskitehniariisl.); Spremaiceiuposleniknatransportuudijelupostupakaokoprikupljanjaitransportaotpada do mjesta sekundarnog skladitenja, te u dijelu ienja i dezinfekcije prostora inicijalnog i sekundarnogskladitaiviekratneambalaezaprikupljanjeotpada; Tehnikoosobljezatehnologijupreradeitretmanaotpadaunutarustanove; Ustanovekojenaosnovuugovorapreuzimajuotpadradikrajnjegzbrinjavanja
3.2.Odgovorneosobeitijelazaorganizacijuiunutranjinadzor
Odgovorneosobeitijelazaorganizacijuiunutranjinadzornadzbrinjavanjemmedicinskogotpadau ustanovisu:
1. Rukovodilac ustanove za obezbjeenje uslova za zatitu uposlenika i okolia i za provedbu cjelokupnogPlanaupravljanjamedicinskimotpadom; 2. ReferentzaupravljanjeotpadomzaobavezeutvrenePravilnikomoupravljanjumedicinskim otpadom; 3. Odbor za upravljanje medicinskim otpadom za obaveze utvrene Pravilnikom o upravljanju medicinskimotpadom; 4. Komisija za kontrolu infekcija i tim za kontrolu infekcija za nadzor nad zbrinjavanjem medicinskogotpada(infektivni,patolokiiotriotpad); 5. Higijensko epidemioloke slube za higijensko epidemioloki nadzor nad svim postupcima sa otpadomnaosnovuPlanaupravljanjamedicinskimotpadom,kontrolukvaliteta,prikupljanjei analizupodatakaiizvjetavanje. 6. Glavne medicinske sestre tehniari klinika/ poliklinika, glavni farmaceutski tehniar bolnike apotekezaperiodininadzor; 7. Odgovornemedicinskesestretehniariodjeljenjaifarmaceutskitehniariklinikihapotekaza organizacijusakupljanja,odvajanja,odlaganjaotpadaikontinuiraninadzor.
3.3.Upravljakastruktura,povezanostiodgovornosti Direktor/Rukovodilaczdravstveneustaustanove Savjetnikza Ininjerzatitenaradu bolnikeinfekcije, izatiteokolice farmacijuizraenje Rukovodioci: Klinika/odjeljenja Glavnei Referentza Stomatolokeslube odgovorne upravljanje Apoteke medicinske otpadom Radiologije Laboratorija Transfuziologije Servisazaishranu Tehnikeslube Odjeljenske Slubezatransport medicinske Administracije sestre/tehniari Finansija Osobljeza podrku/nabavna Voditeljispremaicaipomonihradnika sluba
Slika1.Strukturamenadmentazamedicinskiotpad
Rukovodilac zdravstvene ustanove imenuje referenta za upravljanje otpadom i formira odbor/ tim kojitrebadaizradiPlanupravljanjaotpadom.PremaPravilnikuoupravljanjumedicinskimotpadom, rukovodilaczdravstveneustanovekojazapoljavavieod50uposlenikaduanjeuspostavitiodborza upravljanjeotpadom.Uodborzaupravljanjeotpadomobaveznoseimenujurukovodilaczdravstvene
ustanove, referent za upravljanje otpadom i referent za spreavanje nastanka infekcija. Minimalan brojlanovauodborujetri,aliuodborzaupravljanjeotpadommogubitiukljueneidrugeosoblje koje imenuje rukovodilac zdravstvene ustanove. Odbor za upravljanje otpadom moe da ima slijedeelanove: Direktorustanove efoviodjeljenja Referentzakontroluinfekcije efapoteke Referentzazraenje Glavnasestra Zdravstvenimenader Sanitarnoekolokiinenjer effinansija Inenjerzatitenaradu Referentzaupravljanjeotpadom Struktura menadmenta za upravljanje medicinskim otpadom prikazana je na Slici 1. Ova struktura moe biti prilagoena svakoj zdravstvenoj ustanovi. U manjoj zdravstvenoj ustanovi jedna osoba moeobavljativieodgovornostialieseprimijenitiistiprincip.
3.3.1.Rukovodilac(direktor)zdravstveneustanove
Rukovodilac(direktor)zdravstveneustanovezaduenjezaslijedeeaktivnosti: Dasastavitimzaupravljanjeotpadom(odborzaupravljanjeotpadom)kojiedaizradiPlanza upravljanje otpadom, da nadgleda njegovu implementaciju, kako bi osigurao stalno poboljanje.Planbitrebaodasadridetaljnudefinicijuaktivnosti,nadlenostiiodgovornosti svihlanovaosoblja(medicinskoginemedicinskog)tedautvrdilinijeodgovornosti. Da imenuje referenta za upravljanje otpadom koji e nadzirati i koordinirati Plan upravljanja otpadom. DaobezbijedistalnounapreenjePlanaupravljanjaotpadom DausmjeridovoljnofinansijskihiljudskihresursazaefikasnofunkcioniranjePlanaupravljanja otpadom. Da obezbijedi da je praenje kvaliteta sastavni dio Plana. Efikasnost sistema upravljanja otpadomtrebadabudekontrolirano,takodasistemmoedasepoboljavaiunapreujekad godjetopotrebno. Da obezbijedi da svaki uposlenik zdravstvene ustanove bude ukljuen u program obuke i edukacije sa ciljem podizanja svijesti o tretmanu medicinskog otpada, i upoznavanja sa principimaipraksamasistemazaupravljanjemedicinskimotpadomuzdravstvenojustanovi. Da obezbijedi adekvatnu obuku za zaposlene i da imenuje osoblje za koordinaciju i implementacijuobuke. Daobezbijedidaselijekovinabavljajuputemugovorakojimsedozvoljavapovratlijekovasa isteklimrokomupotrebeproizvoauilidostavljau. Da obezbijedi da ustanova predaje medicinski otpad licu koje ima pribavljenu dozvolu za upravljanjeotpadomiliokolinskudozvolu. Rukovodilaczdravstveneustanove,uskladusasvojimovlastima,duanjedapreduzimamjere na zatiti uposlenika zdravstvene ustanove, uposlenika na transportu otpada i sektora za upravljanje otpadom kao i na zatiti ire javnosti od rizika po zdravlje kao posljedice proizvodnjemedicinskogotpadauzdravstvenojustanovi. Daobezbijedidaseotpadtretiranaokolinskiprihvatljivnain.
Rukovodilaczdravstveneustanovezadravasvuodgovornostzaosiguranjedasemedicinskii druge vrste otpada odlau i zbrinjavaju u skladu sa zakonskim propisima i nacionalnim smjernicama.
3.3.2.Odbor/timzaupravljanjemedicinskimotpadom
Odborzaupravljanjemedicinskimotpadomimaslijedeaovlatenjaiodgovornosti: identificiratiiklasificiratisavmedicinskiotpad pripremitiPlanupravljanjaotpadom organiziratiodlaganjeotpadauposebnekontejnereiskladitenjeuprivremeniskladini prostor obezbijeditiodgovarajuezbrinjavanjeotpada organiziratizbrinjavanjeotpadatobliemjestunastanka poduzimatinajviesigurnosnemjereusluajupotrebe
3.3.3.Referentzaupravljanjeotpadom
Rukovodilaczdravstveneustanoveimenujereferentazaupravljanjeotpadomuustanovi.Referentje osobakojavrisvakodnevninadzorikontrolucjelokupnogsistemazaupravljanjeotpadom.Referent za upravljanje otpadom odgovara za izvrenje svojih obaveza odboru za upravljanje otpadom i rukovodiocuzdravstveneustanove. Obavezereferentazaupravljanjeotpadomsu: IzradaiprilagoavanjePlanaupravljanjamedicinskimotpadomuustanovi; Nadzor nad primjenom Plana upravljanja i odredaba Pravilnika o upravljanju medicinskim otpadom; Daobezbijediobukuuposlenikazdravstveneustanovezaupravljanjemedicinskimotpadom; Organiziranjeprevoza,odlaganjaizbrinjavanjamedicinskogotpada; Voenjeevidencijeoupravljanjumedicinskimotpadom; Pokretanjeinicijativazasmanjenjekoliineproizvedenogotpada. Referent je odgovoran za svakodnevno funkcioniranje i praenje sistema upravljanja otpadom i neophodno je da ima pristup svim uposlenima. Direktno je odgovoran direktoru zdravstvene ustanove. On treba da sarauje sa licem zaduenim za kontrolu infekcije i glavnim farmaceutom u ciljuupoznavanjasapostupcimarukovanjainfektivnim,farmaceutskim,hemijskimotpadomiotrim predmetima. Kodsakupljanjaotpadareferenttrebada: Kontrolira dnevno unutranje sakupljanje kontejnera sa otpadom i njihov transport do centralnogmjestaskladitenjaotpada; Bude u kontaktu sa odjeljenjem za nabavke i da osigura da odgovarajua koliina kesa, kontejnerazamedicinskiotpadilinezatitneopremeikolicazatransportbuderaspoloivau svakomtrenutku; Nadzireodlaganjeitransportmedicinskogotpada. Uokviruprivremenogodlaganjaotpadareferentzaupravljanjeotpadomtrebada: Obezbijedipravilnokoritenjecentralnogprivremenogskladitamedicinskogotpada;koje trebadabudezakljuanoaliuvijekdostupnoovlatenomosoblju;
Spreavasvakonekontroliranobacanjeotpadaizzdravstveneustanove. Uciljunadzoranadsakupljanjemotpadareferenttrebada: Koordiniraikontrolirasveaspekteupravljanjamedicinskimotpadomuzdravstvenojustanovi; Kontroliraunutranjitransportotpada; Obezbijedi da privremeno skladitenje otpada ne bude due od vremenskog perioda propisanoguuputstvima,tedaseizkomunalnogotpadaizdvajajusekundarnesirovineidase transportujeizzdravstveneustanovesaodgovarajuomuestalou. Zaobukuiinformiranjeosobljareferentzaupravljanjeotpadomtrebada: Sarauje sa glavnom sestrom da bi se obezbijedili uslovi za provoenje edukacije o razdvajanju,obiljeavanju,evidencijiiprivremenomodlaganjumedicinskogotpada. Sarauje sa voditeljem spremaica i pomonog osoblja, te da osigura da pomono osoblje zdravstvene ustanove ne uestvuje u poslovima razdvajanja otpada, ve da im je dozvoljeno samorukovanjekesamaikontejnerimakojisuzatvoreninapravilannain.
3.3.4.Rukovodiociorganizacionihjedinica
Rukovodioci Klinika/ odjeljenja, Stomatoloke slube, Apoteke, Radiologije, Laboratorija, Transfuziologije,Servisazaishranu,Tehnikeslube,Slubezatransport,Administracije,Finansijasu odgovorni za pravilno upravljanje medicinskim otpadom u njihovom odjeljenju/ slubi/ sektoru. Rukovodilactrebada: Nadzirepravilnostpostupakaodlaganja,obiljeavanjaiprivremenogskladitenjamedicinskog otpada; Odrava stalnu komunikaciju sa referentom za upravljanje otpadom, glavnom sestrom/ tehniaromiOdgovornomsestrom/tehniaromorganizacionihjedinicakakobiseobezbijedio nadzorprakserazdvajanjaotpada;
3.3.5.Glavnesestre/tehniari
Glavnasestrajeodgovornazanadzorsestaraitehniaraprirazdvajanju,obiljeavanjuiprivremenom odlaganjumedicinskogotpada.Onatreba: Da nadzire pravilnost postupaka odlaganja, obiljeavanja i privremenog skladitenja medicinskogotpada; Da bude u vezi sa referentom za upravljanje otpadom i ostalim lanovima tima, kako bi se obezbijediloodravanjestandardananajviemmoguemnivou; Dauestvujeuupoznavanjuosobljasaproceduramazarukovanjemedicinskimotpadom,kaoi danadzirezaposlenepriobavljanjuovihposlova; Da bude u vezi sa rukovodiocima organizacionih jedinica i glavnim i odgovornim sestrama pojedinihorganizacionihjedinicaida obezbijedikoordinacijuaktivnostinadzoraidrugihfaza upravljanjaotpadaspecifinihzatuorganizacionujedinicu; Da vri koordinaciju i upuuje osoblje na obuku i sarauje sa osobljem odgovornim za organizacijuiprovoenjeobuke. Zaupravljanjeikontrolunesretnihsluajevaglavnasestra/tehniartrebada:
10
Obezbijedi da su uposlenima na raspolaganju pisane procedure za sluajeve ubodnih akcidenata,prosipanjehemikalijaidrugeakcidente; Daupoznazaposlenesaaktivnostimakojetrebapreduzetiuovimsluajevima; Evidentira svaki nesretni sluaj koji se odnosi na upravljanje medicinskim otpadom i o tome izvjetavareferenta.
3.3.6.Odgovornesestre/tehniariorganizacionihjedinica
Odgovorne sestre organizacionih jedinica su nadlene za razdvajanje, obiljeavanje, evidenciju i privremenoodlaganjeotpadanastalogunjihovimorganizacionimjedinicama.Onetrebajuda: Odravaju stalnu komunikaciju sa referentom za upravljanje otpadom kako bi se obezbijedio nadzorprakserazdvajanjaotpada; Obezbijede da svo zdravstveno, tehniko, administrativno i pomono osoblje u njihovim organizacionim jedinicama bude svjesno znaaja primjene usvojenih postupaka u upravljanju otpadom; Osigura da osoblje njihove organizacione jedinice bude ukljueno u obuke o postupcima sa otpadomiedukacijeoupravljanjuotpadom.
3.3.7.Referentzakontrolubolnikihinfekcija
Trebadaodravastalnukomunikacijusareferentomzaupravljanjeotpadom,kaoidapruasavjete zaprevencijuikontroluinfekcija.Odgovoranjezahemijskudezinfekcijuprostorijaiopreme.
3.3.8.Glavnifarmaceut
Farmaceutjeodgovoranzaupravljanjeapotekomismanjenjekoliinefarmaceutskogotpadana najmanjumoguumjeru.Njegoveobavezesuda: Obezbijedipovratlijekovasaisteklimrokomupotrebeproizvoauilidostavljau; Bude u vezi sa glavnim i odgovornim sestrama organizacionih jedinica, referentom za upravljanje otpadom i glavnom sestrom zdravstvene ustanove i da daje savjete u skladu sa propisimaistandardimauovojoblasti; Koordinirastalnukontrolupostupakaiproceduraodlaganjafarmaceutskogotpada; Osiguradaosobljekojejeukljuenourukovanjeiodlaganjefarmaceutskogihemijskogotpada dobijeadekvatnuobuku.
3.3.9.eftehnikeslube
Odgovoranjezaopremu,rad,odravanjeiservisiranjepostrojenjazatretmanmedicinskogotpadau zdravstvenoj ustanovi koja ima ovo postrojenje, kao i obuka i rad tehnikog osoblja. Takoer, on treba da obezbijedi pravilan rad i odravanje ureaja za tretman veoma infektivnog otpada na samom mjestu nastanka. ef tehnike slube treba da bude u vezi sa referentom za upravljanje otpadom i da osigura da tehniko osoblje koje je ukljueno u rad sa otpadom bude ukljueno u obuku.
4.SMJERNICEZAIZRADUPLANAUPRAVLJANJAOTPADOMUZDRAVSTVENOJUSTANOVI
Zdravstvene ustanove u BiH pripremaju Plan upravljanja otpadom u skladu sa Pravilnikom o upravljanju medicinskim otpadom (Sl. novine FBiH 77/08) za Federaciju BiH i Pravilnikom o
11
upravljanjumedicinskimotpadom(Sl.glasnikRS90/06)zaRepublikuSrpskuidrugimpropisimaizte oblasti. Prema lanu 10. Pravilnika o upravljanju medicinskim otpadom ("Sl. glasnik RS 90/06) zdravstvene ustanoveizRepublikeSrpskesuuobavezidaizradePravilaupravljanjamedicinskimotpadomkojima sedefiniu: Segmentiprocesaradaukojimanastajemedicinskiotpad; VrsteotpadauskladusaPravilnikomokategorijamaotpadasakatalogom; Opis, nain i uslovi privremenog skladitenja medicinskog otpada, karakteristike ambalae, oznake i natpisi pri oznaavanju ambalae u koju se otpad pakuje, potujui vrstu i koliinu otpada, uslove transporta i preporuene uslove skladitenja, stepen otpornosti ambalae i moguinaknadniuticajnazdravljeljudiiokoliuope; Utvrivanjevremenazadravanjamedicinskogotpadaiutvrivanjeuslovapodkojimasevri premjetanje; Utvrivanjepostupkaponaanjastepenaodgovornostiipostupkausluajuvanrednesituacije, ilikaddoedonestrunogrukovanjailisluajnogprosipanjamedicinskogotpada. Prema lanu 11. Pravilnika o upravljanju medicinskim otpadom (Sl. novine FBiH 77/08), svaka zdravstvena ustanova iz Federacije BiH treba da izradi Plan upravljanja medicinskim otpadom koji morasadravati: Opis razliitih vrsta otpada u skladu sa kategorijama otpada koji se proizvodi u zdravstvenoj ustanovi; Listudijelovazdravstveneustanoveukojimamoenastatimedicinskiotpad; Za svaki dio ustanove, dati opis vrste medicinskog otpada a za svaku vrstu otpada navesti procedurekojesetrebajuslijeditiuvezisa: - detaljnimopisomkontejneraukojeeseodloitiotpadukljuujuimaterijali bojukontejnera,poklopaciobiljejai - detaljimaoodlaganjukontejneraupostrojenjezatretmanmedicinskogotpada unutarzdravstveneustanove; Procedurepremjetanjaotpadaizpostrojenjazatretmandocentralnogskladitaotpada; Procedureskladitenjaucentralnomskladituotpada; Vanredneprocedureusluajuprosipanjaotpada. Za izradu Plana upravljanja otpadom odbor treba napraviti procjenu svih vrsta otpada. Podaci se mogu prikupiti iz postojeih evidencija ili putem ankete iju distribuciju, prikupljanje i analizu podataka koordinira referent. Istraivanje treba odrediti prosjene dnevne koliine otpada prema kategorijama za svaki odjel. Analizom podataka treba odrediti vrh proizvodnje u sluaju npr. epidemija i najniu proizvodnju otpada prilikom zatija. Podaci iz postojeih evidencija ili ankete trebajubititemeljzaizraduPlanaupravljanjaotpadom.
4.1.Opisrazliitihvrstaotpadauskladusakategorijamaotpadakojiseproizvodiu zdravstvenojustanovi
Medicinskiotpadjesavotpadnastaouzdravstvenimustanovamapripruanjuzdravstvenihusluga, vrenju naunih istraivanja i eksperimenata u oblasti medicine, bez obzira na njegov sastav i porijeklo.Tojeheterogenasmjesakomunalnogotpadaiopasnogmedicinskogotpada. Medicinski otpad je otpad koji nastaje u zdravstvenim ustanovama i koji je obuhvaen jednom od kategorijanavedenihugrupi18katalogaotpada.DravelaniceEUkoristeklasifikacijumedicinskog
12
otpadaizpoglavljaosamnaestEuropskogkatalogaotpada(EWCCommissionDecision2000/532/EC) saizmjenamaidopunama(CommissionDecisions2001/118;2001/119;2001/573)). Katalog otpada je sistematizirani pregled naziva otpada prema osobinama i djelatnostima iz kojih otpad potie i sastavni je dio Pravilnika o kategorijama otpada sa katalogom. Otpad se svrstava u dvadeset grupa prema osobinama i djelatnostima iz kojih potie. Grupe otpada kao i pojedinani nazivi otpada oznaeni su estocifrenim brojevima. Prve dvije cifre oznaavaju djelatnost iz koje potie otpad, druge dvije cifre oznaavaju proces u kojem je otpad nastao i zadnje dvije cifre oznaavaju dio procesa iz kojeg otpad potie. Opasni otpad u Katalogu otpada ima oznaku zvjezdice(*).
Tabela 1. Standardna klasifikacija otpada u skladu sa Direktivom 75/442/EEC (Izvod iz Kataloga otpada sa opisanim kategorijama otpada Pravilnika o kategorijama otpada sa listama, Slubene novine FBiH broj 9/05; SlubeniGlasnikRepublikeSrpskeRS39/05) KLASIFIKACIONI VRSTE,OSOBINEIDJELATNOSTIZKOJIHOTPADPOTIE BROJ 1801 180101 180102 180103* 180104 180106* 180107 180108* 180109 180110* 1802 180201 180202* 180203 180205* 180106 180207* 180208 Otpadodnjegenovoroenadi,dijagnosticiranja,lijeenjailiprevencijebolestikod ljudi otripredmeti(osim180103) dijeloviljudskogtijelaiorgani,vreiceikonzervekrvi(osim180103) ostaliotpadijejesakupljanjeiodlaganjepodvrgnutospecijalnimzahtjevimaradi prevencijeinfekcije otpadijesakupljanjeiodlaganjenijepodvrgnutospecijalnimzahtjevimaradiprevencije infekcije(npr.rublje,zavojiodgipsa,posteljina,odjeazajednokratnuprimjenu,platno, pelene...) hemikalijekojesesastojeodilisadreopasnematerije hemikalijekojenisunavedenepod180106 citotoksiciicitostatici lijekovikojinisunavedenipod180108 amalgamskiotpadizstomatolokezatite Otpadodistraivanja,dijagnosticiranja,lijeenjailiprevencijebolestiuivotinja otripredmeti(osim180202) ostaliotpadijesakupljanjeiodlaganjepodlijeespecijalnimzahtjevimaradiprevencije infekcije otpadijesakupljanjeiodlaganjenepodlijeespecijalnimzahtjevimaradiprevencije infekcije hemikalijekojesesastojeodilisadreopasnematerije hemikalijekojenisunavedenepod180205 citotoksiciicitostatici lijekovikojinisunavedenipod180207
Za potrebe upravljanja otpadom, proizvoa ili odgovorno lice na upravljanju otpadom kao i sve nadlene institucije duni su klasificirati otpad prema Katalogu otpada u Pravilniku o kategorijama
13
otpada sa katalogom (Sl. glasnik RS 39/05), za Republiku Srpsku i Katalogu otpada u Pravilniku o kategorijamaotpadasalistama(Sl.novineFBiH9/05)zaFederacijuBiH. Komunalni/ opi otpad jeste otpad koji nastaje u zdravstvenim ustanovama i koji ne sadri opasni otpad, a po svojoj prirodi i sastavu veoma je slian kunom otpadu. Ovaj otpad sadri: papir i kartonsku ambalau, staklo, ostatke hrane i drugi uobiajeni otpad koji nastaju u administraciji, kuhinjamaisl. Otriotpadsuotripredmetinavedeniukategoriji180101(izuzev180103)i180201(izuzev18 0202)ukataloguotpada.Tosuigle,lancete,skalpeliiostaliotripredmetikojimoguizazvatiubodili posjekotinuiprouzrokovatiinfekcije. Veomainfektivniotpadjesteotpadijesakupljanjeiodlaganjepodlijeeposebnimzahtjevimazbog spreavanjainfekcije,navedenukategorijama180103*i180202*ukataloguotpada.Tojeotpadiz mikrobiolokihlaboratorija,materijalipriborkojijedoaoudodirskrvljuiliizluevinamainfektivnih bolesnikailijeupotrijebljenprihirurkimzahvatima,previjanjuranaiobdukcijama,otpadizodjelaza dijalizu, zavojni materijal sa vidljivim prisustvom krvi, neprepoznatljivo tkivo (kiretirano), zubi, rukaviceidrugipriborzajednokratnuuporabu,otpadkojijedoaoudodirspokusnimivotinjama, itd. Veoma infektivni otpad zahtijeva toplotnu ili hemijsku sterilizaciju u podruju gdje se otpad proizvodi,prijenegotosepomijeasaostaliminfektivnimotpadom. Ostaliinfektivniipotencijalnoinfektivniotpadjesteotpadnavedenukategorijama180102i1801 04ukataloguotpada.Tosudijeloviljudskogtijelaiorgani,vreiceikonzervekrvi(osim180103)i otpadijesakupljanje i odlaganjenijepodvrgnutospecijalnim zahtjevimaradiprevencijeinfekcije (npr.zavojiodgipsa,posteljina,odjeazajednokratnuprimjenu,platno,pelene. Farmaceutskiotpadjeotpadnavedenukategorijama180109i180208ukataloguotpada.Toje otpad koji je nastao u proizvodnji lijekova, lijekovi i hemikalije koji su vraeni s odjela gdje su bili proliveni,rasipani,pripremljenianeupotrebljeniilijekovisaisteklimrokomupotrebe,ilisetrebaju bacitiizbilokojegrazloga. Genotoksiniotpadjesteotpadnavedenukategorijama180108*i180207*ukataloguotpada.To je veoma opasan otpad sa mutagenim, teratogenim i kancerogenim svojstvima (citostatici koji se koristeuhemoterapijiiimajusposobnostdaubijajuilispreavajurastivihelija,ekskretipacijenata tretiranihcitostaticima,hemikalijeiradioaktivnimaterijal). Citotoksici i citostatici 18 01 08* su: otpadni citostatici i citotoksini lijekovi (vinkristin, pharmarubicin,metotreksatisvislinilijekovikojiseprimjenjujukodtretmanatumora),otpadkojije kontaminiran citostaticima, otri predmeti, npr. igle, price, skalpeli, lopatice i otri instrumenti, koritenestakleneboceiboice,linazatitnaoprema,npr.rukavice,maske,haljine,price,infuzioni sistemiisl.kojisukoritenitokomaplikacijecitostatika. Otpadniamalgamizstomatologijejeotpadnavedenukategorijama180110*ukataloguotpada.To jeneupotrebljeniamalgam,otpadprilikompopravkiplombi,izvaeniplombiranizubi. Opasnihemijskiotpadjeotpadnavedenukategorijama180106*i180205*ukataloguotpada. Mogu biti veoma toksine, korozivne, zapaljive i eksplozivne (otpad koji sadri teke metale: foto fiksir,fotopapir,slomljeniivinitenziometri,toplomjeri,iskoritenebaterijesaCd,itd. Ostalihemijskiotpadjeotpadnavedenukategorijama180107i180206ukataloguotpada.Tosu odbaene vrste, tene i gasovite hemikalije koje ne spadaju u kategoriju 18 01 06, a koje se
14
upotrebljavaju pri medicinskim, dijagnostikim ili eksperimentalnim postupcima, ienju i dezinfekciji.
4.2.Listadijelovazdravstveneustanoveukojimamoenastatimedicinskiotpad
Odborzaupravljanjeotpadomiorganizacionejedinicezdravstveneustanovetrebadaidentificirajui klasificiraju sav otpad koji nastaje u zdravstvenoj ustanovi prema mjestu njegovog nastanka. Klasifikacijutrebaizvritipremakataloguotpada.Neophodnojepripremitilistudijelovazdravstvene ustanove u kojima moe nastati medicinski otpad, tj. odrediti ukupnu koliinu otpada koji nastaje svakogdana,zasvakukategoriju,usvakomodjeljenjuiusvakomobjektu(Tabela2.)
Tabela2.Vrsteikoliineotpadauorganizacionimjedinicamazdravstveneustanove Klinika/odjel/sluba Klinikazahirurgiju 1. 2. 3. Vrstaotpada Kategorijaotpada Prosjenednevnekoliine
Kadasuodreenekategorijeotpadakojinastajeuzdravstvenojustanoviimjestanastankaotpada, potrebnojezaodreenivremenskiperiodmjerititendencijunastajanjaotpadateodreditiprosjene dnevne koliine. Za procjenu tendencije nastajanja otpada moe se koristiti Tabela 3. Praenje koliinaotpadaneophodnojezastvaranjebazepodatakakojasemoekoristitizapoboljanjePlana. Podatke o vrstama i koliinama otpada treba prikupljati i periodino analizirati, te uporeivati sa podacimaodpredhodnihgodinaipodacimaizdrugihzdravstvenihustanova.
Tabela3.Procjenasedminetendencijenastajanjaotpada Nazivzdravstveneustanove___________________________________sedmica_________ Koliinaproizvedenogotpadapodanu Kategorija otpada Ponedjeljak Takaotpada (odjeljenje/ lokacija)
etvrtak
Otri Patoloki Infektivni Visoko infektivni Hemijski Radioaktivni Farmaceutski Citostatski
kg
kg
kg
kg
kg
kg
kg
Nedjelja l
Subota
Utorak
Srijeda
Petak
15
ZaevidencijuukupnihkoliinaotpadaujednojgodininanivouustanovemoesekoristitiTabela4.
Tabela4.Ukupnekoliineotpadauzdravstvenojustanovi
Septembar
Novembar
Komunalniotpad(kg) Papirikarton(kg) Limenkeimetal(kg) Plastinaambalaa(kg) Staklenaambalaa(kg) Patolokiotpad(kg) Hemijskiotpad(l) Infektivniotpad(kg) Otriotpad(kg) Radioaktivniotpad(kg) Farmaceutskiotpad(kg) Citostatskiotpad(kg)
Avgust
Januar
Mart
April
Vrstaotpada
Decembar
Oktobar
Februar
Ukupno
Juni
Maj
Juli
4.3.Procedurekojeseprimjenjujuupostupcimasaotpadom
Zdravstvenaustanovatrebaizraditiprocedurezasvevrstemedicinskogotpada,kojesadredetaljan opiskontejneraukojeeseodloitiotpadukljuujuimaterijalibojukesa,kontejnera,poklopaci obiljeja.Proceduresadreidrugedetaljekaotosuprimopredaja,transportikrajnjezbrinjavanje.U njima je naveden i nain nadzora, odgovorne osobe, voenje evidencije i izvjetavanje. U Planu upravljanja otpadom zdravstvene ustanove navode nazive procedura a sve procedure koje su usvojene u ustanovi i potpisane od strane direktora stavljaju u prilogu Plana. U Prilogu 3 ovog dokumenta se nalaze primjeri procedura za pojedine vrste otpada, koje zdravstvenim ustanovama moguposluitikaoosnovazapripremusvojihprocedura. Naziviprocedurazapojedinevrstemedicinskogotpada: 1. Odlaganjeotrogotpada 2. Odlaganjepatolokog,infektivnogiveomainfektivnogotpada 3. Odlaganjeiuklanjanjefarmaceutskogotpada 4. Odlaganjecitostatskogotpada 5. Odlaganjehemijskogotpada 6. Odlaganjekomunalnog/opegotpada 7. OdlaganjeotpadauServisuzaishranu
4.4.Razdvajanjemedicinskogotpada
Zarazdvajanjemedicinskogotpadanamjestunjegovognastankazaduenisuzdravstveniuposlenici priijemradunastajemedicinskiotpad.Efikasnorazdvajanjeotpadanamjestunastajanjajeveoma znaajno jer titi zdravlje uposlenih i pacijenata, poveava bezbjednost pri rukovanju, smanjuje
16
trokove i potie recikliranje. Mijeanje opasnog i neopasnog otpada nije dozvoljeno. Razdvajanje moeznaajnosmanjitikoliinumedicinskogotpadakojizahtijevaspecijalizovaniiskupitretman.Da biodvojenosakupljanjebilomogue,medicinskoosobljenasvimnivoima,trebadabuduobueniza razdvajanje otpada koji nastaje u njihovim odjeljenjima. Svi zdravstveni uposlenici treba da budu obueni i educirani da u procesu rada prepoznaju, identificiraju i klasificiraju medicinski otpad. Razdvajanjeiodvojenosakupljanjemedicinskogotpadajeosnovazapouzdanoisigurnoupravljanje medicinskim otpadom. U skladu s tim oni vre razdvajanje pojedinih vrsta otpada na mjestu nastanka. Kakobiseosiguralosigurnorukovanje,razdvajanjeotpadaukljuujerazliiteaktivnosti: Sakupljanjeuadekvatnuambalau Primjenajednoobraznogsistemakodiranjapobojama Etiketiranjeioznaavanjesimbolima
4.5.Odlaganjeiobiljeavanjemedicinskogotpada
Zdravstveni uposlenici u procesu rada postavljaju i oznaavaju kontejnere za pojedine vrste medicinskog otpada na mjestu njihovog nastanka. U toku rada, kada nastane otpad, oni ga identificiraju, razdvajaju i odlau u adekvatnu ambalau. Nakon razdvajanja otpad se odlae u posebne kontejnere i plastine kese koji su razliitih boja odreenih za razliite vrste otpada, to omoguavaprepoznavanjevrsteotpada.
Slika2.Ambalaazamedicinskiotpad
Prema vaeem Pravilniku o upravljanju medicinskim otpadom u FBiH (Sl. novine FBiH 77/08), za infektivni otpad je odreena ambalaa crvene boje, a prema vaeem Pravilniku o upravljanju medicinskimotpadomRS(Sl.glasnikRS90/06),ambalaazainfektivniotpadjeuteboje.Meutim, trenutnosuuizradiStrategijaupravljanjamedicinskimotpadomuFederacijiBiHiuRepubliciSrpskoj za period od 2011. 2021. Prema informacijama dobivenim od kontakt osoba iz nadlenih ministarstava,kojesuuradnojgrupizaizraduStrategija,dobivenisupodaciobojamaambalaeza raznevrstemedicinskogotpada(Tabela5.). BiH se nalazi u procesu pribliavanja EU i za oekivati je da e u narednim godinama doi do usklaivanja propisa iz ove oblasti, a samim tim i do usklaivanja boja ambalae. Za zdravstvene
17
ustanove je vano da ponu sa procesom razdvajanja, obiljeavanja i zbrinjavanja medicinskog otpada, a kasnije e se samo prilagoditi ako doe do promjene boje ambalae.
Tabela 5. Boja ambalae prema Strategijama upravljanja medicinskog otpada za FBiH i RS BOJA AMBALAE ZA MEDICINSKI OTPAD MEDICINSKI OTPAD Otri otpad Infektivni otpad Patoloki otpad Hemijski otpad Farmaceutski otpad Komunalni otpad FBiH Crvena Crvena Crvena sa crnim pojasom uta Zelena Crna i plava RS Narandasta Narandasta Crvena sa crnim pojasom uta Zelena Crna i plava
Namjenska ambalaa mora biti adekvatno postavljena na svim mjestima u slubi gdje se stvara medicinski otpad i mora biti izraena tako da svojim karakteristikama (boja, oblik, veliina) omoguava i olakava razvrstavanje opasnog medicinskog otpada na mjestu nastanka. Ambalaa za skladitenje mora biti oznaena natpisom "opasni medicinski otpad", s naznakom o vrsti otpada, nepropusna za tekuine (ne postoji mogunost ispadanja i/ ili prolijevanja njihovog sadraja), imati poklopce koji onemoguavaju neovlateno otvaranje posuda i kontejnera pri daljem postupanju ili obraivanju i da pri obraivanju ne zagauje okoli. Ambalaa sa infektivnim otpadom mora biti oznaena meunarodnim simbolom za obiljeavanje otpada koji predstavlja bioloku opasnost (Slika 3.).
Slika 3. Meunarodni znak za otpad koji predstavlja bioloku opasnost
Kad je kontejner napunjen do predvienog nivoa, medicinska sestra ga zatvara, predaje spremaici i primopredaju evidentira u obrasce primopredaje otpada koji je sastavni dio procedure za pojedine vrste otpada. Uloga zdravstvenih uposlenika je u provjeri da li su po obavljenom prikupljanju medicinskog otpada i kese vrsto zatvorene i da li se u okviru njihove slube kese pune do 2/3 njihove zapremine. Ukoliko se pomijeaju opasni i bezopasni otpad, takav otpad se mora smatrati opasnim otpadom.
4.5.1. Odlaganje i obiljeavanje otrog otpada

Pakiranje: Vodootporni, neprobojni, vrsti kartonski ili plastini kontejneri koji se mogu zapeatiti. Ambalaa treba da ima poklopac koji se ne moe ukloniti, a koji je izraen tako da se artikli mogu ubacivati jednom rukom, ruku koja nije dio mehanizma za zatvaranje i poklopac.
18
Etiketiranje: Opasnost! Infektivni otpad Za eksterni transport: informacije u skladu sa preporukama UN Otri otpad se odlae u odgovarajue posude koje moraju biti neprobojne za sadraj i napravljene tako da je onemogueno ispadanje sadraja ili ozljeivanje i prijenos infekcija na osobe koje upotrebljavaju posudu ili rukuju s otpadom. Nakon primjene, igle se direktno odlau u kontejner za otri otpad, a poklopci se nipoto ne smiju vraati na igle. Kontejner za otri otpad postavlja se na svim mjestima gdje nastaje otri otpad. Posude se pune do 2/3 svoje zapremine i zatvaraju se bez mogunosti ponovnog otvaranja.
Slika 4. Posuda za sakupljanje otrih predmeta
OPASNOST! INFEKTIVNI OTPAD

Izvor otpada (odjeljenje): Datum: Vrijeme: Ime osobe koja popunjava deklaraciju na kontejneru za otpad:

18 01 01
OTRI PREDMETI SLOMLJENO STAKLO
18 01 01
OTRI PREDMETI SLOMLJENO STAKLO
Slika 5. Primjeri naljepnica za otri otpad: crvena za FBiH i narandasta za RS
Na posudama se lijepi naljepnica (Slika 5.) koja se itko popunjava i sadri podatke: izvor otpada (sluba), datum, vrijeme, ime osobe koja popunjava deklaraciju, kategoriju otpada i ifru iz Kataloga otpada.
4.5.2. Odlaganje i obiljeavanje infektivnog otpada

Pakiranje: Kvalitetne plastine kese Kese trebaju biti smjetene u kontejner, kao to je kanta za smee sa papuicom ili okaene za dra za kese sa poklopcem. Tokom eksternog transporta, vrste kontejnere treba koristiti kao sekundarno pakovanje. Etiketiranje: Opasnost! Infektivni otpad Za eksterni transport: informacije u skladu sa preporukama UN
19
vrsti infektivni otpad se sakuplja u crvene/narandaste kese koje moraju imati naljepnicu itko popunjenu slijedeim podacima: izvor otpada (sluba), datum, vrijeme, ime osobe koja popunjava deklaraciju, kategoriju otpada i ifru iz Kataloga otpada. Kese su postavljene u kontejner koji takoer ima odgovarajue oznake. Infektivni otpad treba da se pakuje u kese koje su kompatibilne sa utvrenim procesom tretmana. Kese sa prikupljenim vrstim medicinskim otpadom, kada se napune do 2/3 zapremine zatvaraju se vezivanjem vrha kese. Zatvorene kese se nikad ponovo ne otvaraju. Ako doe do oteenja kese ona se stavlja u istu takvu.
Slika 5. Ambalaa za infektivni otpad (za FBiH)


18 01 03* 18 01 04
18 01 03* 18 01 04
Slika 6. Prijedlog naljepnica za infektivni otpad (crvena za FBiH i narandasta za RS)
4.5.3. Odlaganje farmaceutskog otpada

Boja: Zelena Pakiranje: u zavisnosti od specinih osobina i opasnosti, farmaceutski otpad se odlae u: Specine kartonske kutije (veleprodajno pakovanje) Kontejneri i ostala sigurna pakovanja Etiketiranje: Opasnost! Opasan farmaceutski otpad Za eksterni transport: informacije u skladu sa preporukama UN Farmaceutski otpad se odlae u nepropusne kontejnere i kese zelene boje. Posebno se mora paziti kod cititoksika i citostatika koji imaju opasna svojstva (toksino, kancerogeno, toksino po reprodukciju, mutageno). Ugovorom o nabavci lijekova, zdravstvena ustanova treba osigurati besplatan povrat lijekova sa isteklim rokom proizvoau ili dostavljau. Takoe, farmaceutski otpad se moe predati rmama koje su ovlatene za njegovo zbrinjavanje, ali su za to potrebna odreena nansijska sredstva
20
OPASNOST! FARMACEUTSKI OTPAD

18 01 09
!
Slika 7. Ambalaa i prijedlog naljepnice za farmaceutski otpad
4.5.4. Odlaganje patolokog otpada

Boja: Crvena s crnim pojasom Pakiranje: Vodootporne plastine kese Kontejneri Ostale prikladne kante Etiketiranje: Opasnost! Patoloki otpad Patoloki otpad se na mjestu nastanka odlae u plastine kese (crvene boje sa crnom trakom), koje su postavljene u plastine kante crvene boje i oznaene oznakom za patoloki otpad. Kad se vrea napuni do 2/3 ona se zatvara vezivanjem i postavlja u transportni kontejner. Kontejner za transport patolokog otpada ima odgovarajue oznake za tu vrstu otpada. Privremeno skladitenje patolokog otpada se mora vriti po standardima za ovaj otpad.
OPASNOST! PATOLOKI OTPAD
18 01 02
!
Slika 8. Ambalaa i prijedlog naljepnice za patoloki otpad
4.5.5. Odlaganje hemijskog otpada

Boja: uta Pakiranje: vrsti kontejneri koji se mogu zapeatiti, odgovarajui za sadraj (veleprodajno pakovanje) Razliite vrste opasnog otpada ne treba mijeati, kako bi se sprijeile neeljene reakcije! Etiketiranje:
21
Opasnost! Opasan hemijski otpad Za eksterni transport: informacije u skladu sa preporukama UN

OPASNOST! HEMIJSKI OTPAD
18 01 06* 18 01 07 18 01 10*
!
Slika 9. Ambalaa i prijedlog naljepnice za hemijski otpad
4.5.6. Odlaganje citotoksinog i c
kog otpada
ki otpad jo nije denirana, u
Kako od strane nadlenih ministarstava, boja za citotoksini i ci dokumentu je predstavljeno iskustvo jedne od europskih zemalja. Boja: ljubiasta Pakiranje: plas ni kontejner otporan na curenje
Opasnost! Opasan citotoksini i citosta ki otpad Za eksterni transport: informacije u skladu sa preporukama UN Ovaj otpad mora bi odvojen u ljubiasto oznaenu posudu. Za otri citostatski otpad treba bi uta posuda sa ljubias m vrhom, a za ostali citostatski otpad kor ute kese sa ljubiastom naljepnicom.
OPASNOST! CITOTOKSICI I CITOSTATICI
18 01 08*
Slika 10. Ambalaa koja se kori u nekim zemljama Europe otpad i prijedlog naljepnice za citotoksini i ci
4.5.7. Odlaganje
otpada
Pakiranje: u namjenske olovne kontejnere za radioak vni otpad otpad Oprez! Radi Vrsta radionukleida
22
Zraenjenanaznaenidatum(vrijemepoetkaskladitenja) Obaveznonavoenjeperiodaskladitenja Zaeksternitransport:informacijeuskladusapreporukamaUN
Slika11.Ambalaazaradioaktivniotpadisimbolzaradioaktivnematerijale
4.6.Skladitenjeitransportopasnogmedicinskogotpada
4.6.1.Privremeno/decentralnoskladitenjenaodjeljenjima
Slika12.Preuzimanjemedicinskogotpadaitabelaevidencije
Infektivniiotriotpadseprivremenoskladiteuprostorijizadecentralnoskladitenjenaodjeljenju,a kasnijesetransportujuu prostorijuzacentralnoskladitenjeu ustanovi.Kontejneriikese propisno obiljeeniizatvoreni,odnoseseizslubekadasenapune2/3njihovezapremineiunjimanesmije biti nikakve tekuine. Spremaice ne smiju ispravljati pogreke u razdvajanju otpada tako to e artikle prebacivati iz jedne kese u drugu, odnosno iz jednog kontejnera u drugi. Nadzor nad provoenjemoveprocedurezaduenesuglavnesestreslubiiakoseuoenepravilnostiobavjetava seodgovornolicezaupravljanjemedicinskimotpadom.Prijeodnoenjaotpadamedicinskoosobljei spremaicavreprimopredajuotpadaipopunjavajuevidenciju(Slika12.) Kesesaotpadomnetrebanositiurucinabilokakveveeudaljenosti,jertopoveavarizikodozljede otrim predmetima. Potrebno je isplanirati specifine puteve kretanja otpada, kako bi se sprijeilo izlaganje osoblja i pacijenata potencijalnim rizicima i kako bi se minimiziralo kretanje otpada kroz podrujaukojimaboravepacijentiikrozdrugaistapodruja. Lokacijedecentralnogskladitenjatrebadabudu: Jasnoidentifikovaneistratekilocirane;
23
Izvandohvatapacijenata,posjetiteljainepoznatihlica; Dostupnasamoobuenomosoblju; Lociranaizvanhodnika/pasaa; Nedostupnejavnosti; Adekvatnezadinamikuproizvodnjeotpada; Skladiteilikontejnerikojisemoguzakljuavati.
Slika13.Prikazputatransportaimjestazadecentralnoskladite
Decentralno skladitenje omoguava osoblju da bude efikasnije i omoguava ee sakupljanje otpadasalokacijomzarazdvajanjeotpada.Njihovomprimjenomseizbjegavajuduitransportimalih koliinaotpadaismanjujeuestalosttransportadocentralnogskladita.
Slika14.Transportimjestozadecentralnoskladite
4.6.2.Unutranjitransportotpada
Otpad iz slubi i odjeljenja odnosi spremaica u kontejnerima ili kolicima za transport medicinskog otpada koji garantuju da nee doi do prosipanja otpada prilikom transporta. Kolica za transport medicinskogotpadatrebadabuduoznaenasameunarodnimznakomzabiolokuopasnostitreba ih koristiti samo za medicinski otpad. Odvoz treba vriti redovno i on treba da odrava dinamiku proizvodnje otpada i skupljanja na lokacijama za privremeno skladitenje. Transport treba da se
24
odvijatokomperiodasmanjenogintenzitetaaktivnostiitosamodufiksnoodreenihruta.Kolica kojasekoristezainterniprevozinfektivnogotpadatrebadabudu: jednostavnazautovariistovar(niskaplatformazautovar); bezotrihrubova(onimogudaotetekeseilikontejnere); jednostavnazaienjeidezinfekciju; izraena od materijala koji moe da izdri redovno izlaganje uobiajenim sredstvima za ienjeidezinfekciju; oienaidezinficiranasvakogradnogdanaodgovarajuimdezinficijensom; preporuujeseupotrebazatvorenihkolicasapoklopcem. Putevizasakupljanjeitransporttrebadabuduodvojeniprostornoivremenskiodostalihputevau zdravstvenoj ustanovi, a naroito od onih gdje se nalaze sterilni materijali i gdje se pruaju zdravstveneusluge.Transportmedicinskogotpadadocentralnogprostorazaprivremenoodlaganje vri se najmanje jedan puta dnevno, a po mogunosti jedan puta u smjeni. Transport patolokog otpada obavlja se u transportnim kontejnerima ili kolicima za transport otpada koja su oznaena adekvatnozatuvrstuotpada.
4.6.3.Prostorijezacentralnoskladitenjeuustanovi
Ulanu10.Pravilnikaoupravljanjumedicinskimotpadom(SlubenenovineFBiH77/08),odreeni suuslovikojetrebadaispunjavazdravstvenaustanovaupogleduprostorijazacentralnoskladitenje medicinskog otpada. Prema tom pravilniku lokacija mora biti zatvorena prostorija koja ispunjava slijedeeuvjete: dajepodnadzoromreferentazaupravljanjeotpadom; dajedovoljnoprostranazaprijemmaksimalnopredvienekoliineotpadarazliitihkategorija kojemorajubitirazdvojenouskladitene; dajeonemoguenfizikipristupneovlatenimlicimaitetoinama; daimaobezbijeenodgovarajuirashladniodjelzaotpadkojizahtijevaskladitenjeuhladnim prostorijama. da je opremljena ureajima za gaenje poara i inertnim absorbirajuim materijalom za lokaliziranjeeventualnoprosutihtenosti(hemikalija).
Slika15.Centralnoskladite
4.6.4.Krajnjezbrinjavanjemedicinskogotpada
Krajnjezbrinjavanjemedicinskogotpadamoesevritiusamojzdravstvenojustanoviukolikojeona opremljena za to, ili to mogu vriti firme koje su ovlatene za zbrinjavanje pojedinih vrsta otpada.
25
Zbrinjavanjesevrinaosnovuugovorakojizdravstvenaustanovasklopisatakvimfirmama.Prilikom izradePlanaupravljanjaotpadomzdravstveneustanovenavodenazivefirmikojimapredajuotpadu skladusaPravilnikomoprenosukaoirasporedodvoenjaotpadaizustanove.
Slika16.Preuzimanjeikrajnjezbrinjavanjemedicinskogotpada
UBiHpostojiviefirmikojesuovlatenezapreuzimanjeilizbrinjavanjepojedinihvrstaotpadailista sanjihovimkontaktimasenalaziuPrilogu7.
5.PROGRAMIOBUKEIEDUKACIJEUPOSLENIKA
OdborzaupravljanjemedicinskimotpadomuzdravstvenojustanovipripremaPlaniprogramobukeo upravljanjumedicinskimotpadomzasveuposlenikeza2012.godinu(Prilog5).Obukaseprovodipo Planu tokom cijele godine, a novouposlenici obuku prolaze prilikom uvoenja u posao. Plan i programobukesenalaziPlanobukezasvakunarednugodinuebitiuraenkrajemtekuegodinei nazahtjevnadlenogministarstvamoeimsedostavitinauvid.
6.BEZBJEDNOSTIZATITANARADU
Zbog visokog rizika od infekcije pri rukovanju opasnim medicinskim otpadom neophodno je da su uposleniciobuenizapostupanjesamedicinskimotpadom,dakoristelinuzatitnuopremuidase vakciniu. Uskladusavaeomzakonskomregulativomsvizdravstveniuposleniciiuposlenicikojiimajukontakt sa krvlju duni su da se vakciniu protiv hepatitisa B. Postoji nedovoljna svijest o opasnostima po zdravlje koje potiu od neadekvatnog postupanja sa kontaminiranim ili infektivnim otpadom. PotencijalneopasnostiodkontaktasainfektivnimotpadomjesuinfekcijeHIVom,hepatitisomBiC, respiratorneikoneinfekcije.RizikodzarazeHepatitisomBprilikomizlaganjakrvljuzaraeneosobe najvii je kod izlaganja krvlju osoba sa visokim titrom virusa (HbsAg i Hbe Ag pozitivna). Kod vakcinisanih osoba nema rizika, dok je za nevakcinisane rizik je 630%. Rizik zaraze Hepatitis C virusomje1,8%kodubodaiglomiliposjekotine,dokjekodprskanjakrvljuvrlomali.RizikzarazeHIV om je kod povrede iglom 0,3%, kod zapljuskivanja sluznice krvlju HIV pozitivne osobe rizik je 0,1%, dok je rizik kod zapljuskivanja koe < 0,1%. Nema opisanih sluajeva razvoja zaraze kod izlaganja netaknutekoe.
6.1.Mjerezazatituodpojaveiirenjainfekcijeunutarzdravstveneustanove
Prema lanu 51. Slubene novine FBiH br. 29/05 Zakona o zatiti stanovnitva od zaraznih bolesti svaka zdravstvena ustanova i nosilac privatne prakse duni su osigurati sanitarne i druge uvjete i provesti odgovarajue sanitarnotehnike, higijenske, organizacione i druge mjere za zatitu od irenja zaraze unutar zdravstvene ustanove odnosno ordinacije. Svaka zdravstvena ustanova e
26
osigurati i provoditi te mjere te time smanjiti rizik od povrijeivanja i inficiranja kontaminiranim predmetima. Program hemijskoepidemioloke (HE) kontrole nadzora i mjera u cilju spreavanja i suzbijanjenastankazaraznihbolestidatjeuPrilogu2.
7.POSTUPCIUSLUAJUAKCIDENATA
Zdravstveneustanovetrebajudaimajuizraeneprocedureopostupanjuuakcidentnimsituacijama. Uposlenici moraju biti upoznati i obueni za njihovu primjenu. Radi lakeg snalaenja uputstva o akcidentima mogu da se nalaze u prostoriji za skladitenje medicinskog otpada, istaknuta na vidno mjesto. Svi uposlenici moraju znati gdje se nalazi pribor koji se koristi u sluaju akcidenta, da bi u akcidentnojsituacijipostupalitoefikasnije. Svaka zdravstvena ustanova mora imati svoje procedure (Prilog 4) u skladu sa potencijalnim akcidentnimsituacijama.Upriloguovogdokumentasenalazeurnecislijedeihprocedurakojemogu bitiodpomoikodizradePlana: 1.Postupakusluajupovredekoritenimotrimpredmetima 2.Postupanjeusluajuprosipanjainfektivnogmedicinskogotpada 3.Postupanjeusluajuizlijevanjakrvi 4.Postupanjeusluajuizlijevanjaurinaidrugihtjelesnihtenosti 5.Postupanjeusluajuizlijevanjaive 6.Postupanjeprilikomrasipanjahemikalija, 7.Postupanjekodpovredeotrimpredmetima, 8.Evidencija,analizaiizvjetavanjeoakcidentnimsituacijama Evidencijaakcidenta Ukoliko se desi akcident, po zavrenoj sanaciji prostora nakon akcidenta, obavezno treba ispuniti odgovarajaiobrazac(obrazacPrijavaneeljenogdogaaja).Obrazacispunjavalokalnikoordinator. Ukoliko doe do nesretnog sluaja (povrede, trovanja, smrti) potrebno je obavijestiti menadment (direktorai/ilizamjenika;glavnusestruustanove;naelnikaslube;glavnusestruslube).
8. PRAENJEKVALITETAUPRAVLJANJAOTPADOM
Nakon izrade Plana upravljanja medicinskim otpadom neophodno je vriti nadzor i praenje implementacijePlana.PraenjekvalitetaimplementacijePlanaebitisvakodnevnovrenoodstrane Odbor za upravljanje medicinskim otpadom. Meutim, dodatna kontrola kvaliteta e biti vrena uz popunjavanjeanketakrajemsvakekalendarskegodine. Ovavrstakontroleeobuhvatati: 1.Kontrolumenadmentazaupravljanjeotpadom 2.Ocjenukvalitetarazvrstavanjamedicinskogotpada 3.Ocjenukvalitetaunutranjegtransporta 4.Ocjenumjestadecentralnogicentralnogskladitenjaotpada Analiza dobivenih rezultata e zajedno sa rezultatima mjerenja koliina otpada biti koritena za unapreenjePlanaupravljanjaotpada.Rezultatianalizeesenalazitiuarhiviustanoveinazahtjev nadlenogministarstvailiinspekcijemogubitidostavljeni. Uprilogusenalazeanketniupitnicikojiebitikoritenizainternukontrolu(Prilog6).
27
PRILOG 1
URNEK Plan upravljanja medicinskim otpadom za zamiljeni Dom zdravlja 1 od 2012. - 2017.
Sadraj:
1. 2. 3. 3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 3.5. 3.6. 3.7. 3.8. 3.9. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.
Deniranje Plana upravljanja medicinskim otpadom u Domu zdravlja 1 .................... Odgovorne osobe za upravljanje otpadom ................................................................ Obaveze i odgovornos osoblja za upravljanje otpadom ........................................... Rukovodilac (direktor) zdravstvene ustanove ................................................................. Odbor za upravljanje medicinskim otpadom ................................................................... Referent za upravljanje otpadom .................................................................................... Rukovodioci organizacionih jedinica ................................................................................ Glavne sestre/tehniari ................................................................................................... Odgovorne sestre/tehniari organizacionih jedinica ....................................................... Referent za kontrolu bolnikih infekcija .......................................................................... Rukovodilac apoteke ........................................................................................................ Rukovodilac sektora za tehnike poslove ........................................................................ Klasikacija otpada u Domu zdravlja 1 ...................................................................... Slube zdravstvene ustanove u kojima nastaje medicinski otpad ............................... Evidencije otpada nastalog u Domu zdravlja 1 ........................................................... Razvrstavanje i ambalaa za razliite vrste medicinskog otpada ................................ Razdvajanje, odlaganje, obiljeavanje i kontrola prikupljanja medicinskog otpada .... Primopredaja, transport i skladitenje medicinskog otpada ....................................... Postupanje s opim komunalnim otpadom i sekundarnim sirovinama ....................... Procedure koje se primjenjuju u postupcima s otpadom ........................................... Prenos medicinskog otpada na tree lice ................................................................... Postupanje u sluaju akcidenata ................................................................................ Obuka uposlenika ...................................................................................................... Praenje kvaliteta upravljanja otpadom ....................................................................
29 29 30 30 30 30 31 31 31 32 32 32 32 33 33 36 37 38 39 40 40 41 41 41
29
Na osnovu lana 3. Zakona o upravljanju otpadom ("Slubene novine Federacije BiH", broj 33/03 i 72/09) i Pravilnika o upravljanju medicinskim otpadom ("Slubene novine Federacije BiH", broj 77/08), te na osnovu lana 20 Statuta Javne zdravstvene ustanove Dom zdravlja 1, Tuzla (u daljem tekstu: Dom zdravlja 1), rukovodilac/ direktor Doma zdravlja 1 donosi
PLAN UPRAVLJANJA MEDICINSKIM OTPADOM 1. DEFINIRANJE PLANA UPRAVLJANJA MEDICINSKIM OTPADOM U DOMU ZDRAVLJA 1
Ovim Planom se deniu vrste medicinskog otpada koje nastaju pri pruanju zdravstvene u Domu zdravlja 1, te ureuje nain postupanja sa medicinskim otpadom u smislu njegovog razvrstavanja na mjestu nastanka, sakupljanja, obrade otpada (gdje je potrebno) i konanog skladitenja do daljeg preuzimanja od strane rme za odvoz/ zbrinjavanje medicinskog otpada. Plan sadri: Podatke o odgovornim osobama za upravljanje otpadom u Domu zdravlja 1 vrsta otpada u skladu sa kategorijama otpada koji se proizvodi u zdravstvenoj Opis razli ustanovi; Listu dijelova zdravstvene ustanove u kojima moe nasta medicinski otpad; otpad ukljuujui materijal i boju Detaljan opis ambalae/ kontejnera u koje e se od kontejnera, poklopac i obiljeja Razvrstavanje medicinskog otpada; Put, nain, i vremenski plan sakupljanja razvrstanog otpada, uz eventualni nain privremenog skladitenja do prikupljanja otpada; Zaduene osobe za razvrstavanje otpada, odgovorne osobe za kontrolu i edukaciju h; Put i nain prevoza, zaduene osobe za prevoz otpada do mjesta gdje e se otpad ili obraiv do obrade; ili sk Uslovi, nain i trajanje takvog skladitenja; Odgovorne osobe i nain voenja evidencije (obrazac evidencije otpada, prijavni list), obiljeavanje otpada; obrade, arhiviranje izvjetaja. Nain obrade otpada i odlaganje, uz evide
2. ODGOVORNE OSOBE ZA UPRAVLJANJE OTPADOM
Dom zdravlja 1 upoljava 60 uposlenika, te je imenovan Referent za upravljanje otpadom i uspostavljen Odbor za upravljanje otpadom u ustanovi.
Tabela 1. Podaci o Referentu i Odboru za upravljanje otpadom u Domu zdravlja 1 PODACI O LANOVIMA ODBORA ZA UPRAVLJANJE OTPADOM U USTANOVI Ime i prezime Igor Markovi Zuhra Agi Referent za upravljanje otpadom Maja Petrovi Vedran Kunto Struna sprema VSS VSS VSS VSS Centar za ekologiju i energiju Zanimanje/ poloaj u ustanovi Direktor Sanitarni ekoloki inenjer Infektolog Epidemiolog
30
3. OBAVEZE I ODGOVORNOSTI OSOBLJA ZA UPRAVLJANJE OTPADOM

3.1. Rukovodilac (direktor) zdravstvene ustanove zaduen je za sledee ak vnos : Da sastavi m/ Odbor za upravljanje otpadom koji e da izradi Plan upravljanja otpadom, da u budu kako bi osigurao stalno nadgleda njegovu implementaciju i da nastavi da je i poboljanje. Plan bi trebao da sadri detaljnu deniciju ak v svih lanova osoblja (medicinskog i nemedicinskog) te da utvrdi linije odgovornos . Da imenuje referenta za upravljanje otpadom koji e i Plan upravljanja otpadom. Da obezbijedi stalno unapreenje Plana upravljanja otpadom Da usmjeri dovoljno nansijskih i ljudskih resursa za ekasno funkcioniranje Plana upravljanja otpadom. Da obezbijedi da je praenje kvaliteta sastavni dio Plana upravljanja otpadom Da obezbijedi da svaki radnik zdravstvene ustanove bude ukljuen u program obuke i edukacije o tretmanu medicinskog otpada i upoznavanja sa principima i sa ciljem podizanja praksama sistema za upravljanje medicinskim otpadom u zdravstvenoj ustanovi. Da obezbijedi adekvatnu obuku za zaposlene i da imenuje osoblje za koordinaciju i implementaciju obuke. Da obezbijedi da se lijekovi nabavljaju putem ugovora kojim se dozvoljava povrat lijekova sa isteklim rokom upotrebe proizvoau ili dostavljau. Da obezbijedi da ustanova predaje medicinski otpad licu koje ima pribavljenu dozvolu za upravljanje otpadom ili okolinsku dozvolu. uposlenika zdravstvene ustanove, Da, u skladu sa svojim ovlas ma, preduzima mjere na ire od radnika na transportu otpada i sektora za upravljanje otpadom, kao i na rizika po zdravlje kao posljedice proizvodnje medicinskog otpada u zdravstvenoj ustanovi. Rukovodilac zdravstvene ustanove je duan da obezbijedi da se otpad tre ra na okolinski prihvatljiv nain. Rukovodilac zdravstvene ustanove zadrava svu odgovornost za osiguranje da se medicinski otpad odlae i zbrinjava u skladu sa zakonskim propisima i nacionalnim smjernicama. 3.2. Odbor/ m za upravljanje medicinskim otpadom Odbor za upravljanje medicinskim otpadom ima slijedea ovlatenja i odgovornos : i sav medicinski otpad pripremi Plan upravljanja otpadom odlaganje otpada u posebne kontejnere i njegovo pravilno skladitenje obezbijedi odgovarajue zbrinjavanje otpada najvie sigurnosne mjere u sluaju potrebe poduzi 3.3. Referent za upravljanje otpadom Obaveze referenta za upravljanje otpadom su: izrada i prilagoavanje Plana upravljanja medicinskim otpadom u ustanovi; nadzor nad primjenom Plana upravljanja i odredaba Pravilnika o upravljanju medicinskim otpadom; da obezbijedi obuku radnika zdravstvene ustanove za upravljanje medicinskim otpadom; organiziranje prevoza, odlaganja ili obnavljanja otpada koji zadovoljava potrebe upravljanja otpadom proizvedenog u zdravstvenoj ustanovi; voenje evidencije o upravljanju medicinskim otpadom;
31
pokretanje
za smanjenje koliine proizvedenog otpada.
3.4. Rukovodioci organizacionih jedinica Rukovodioci Odjeljenja/Slubi su odgovorni za pravilno upravljanje medicinskim otpadom u njihovom odjeljenju/ slubi. Rukovodilac treba da: Nadzire pravilnost postupaka odlaganja, obiljeavanja i privremenog skladitenja med. otpada; Odrava stalnu komunikaciju sa referentom za upravljanje otpadom, glavnom sestrom/ tehniarom i Odgovornom sestrom/tehniarom organizacionih jedinica kako bi se obezbijedio nadzor prakse razdvajanja otpada. 3.5. Glavne sestre/ tehniari Glavna sestra je odgovorna za nadzor sestara i tehniara pri razdvajanju, obiljeavanju i privremenom odlaganju medicinskog otpada. Glavna sestra treba: Da nadzire pravilnost postupaka odlaganja, obiljeavanja i privremenog skladitenja medicinskog otpada; kako bi se Da bude u vezi sa referentom za upravljanje otpadom i ostalim lanovima obezbijedilo odravanje standarda na najviem moguem nivou; Da uestvuje u upoznavanju osoblja sa procedurama za rukovanje medicinskim otpadom, kao i da nadzire zaposlene pri obavljanju ovih poslova; Da bude u vezi sa glavnim i odgovornim sestrama pojedinih organizacionih jedinica i da nadzora i drugih faza upravljanja otpada specinih za tu obezbijedi koordinaciju ak v organizacionu jedinicu; Da vri koordinaciju i upuuje osoblje na obuku i sarauje sa osobljem odgovornim za organizaciju i provoenje obuke. Za upravljanje i kontrolu nesretnih sluajeva treba da: Obezbijedi da su zaposlenima na raspolaganju pisane procedure za sluajeve ubodnih incidenata, prosipanje hemikalija i druge akcidente; Da upozna zaposlene sa ak koje treba pred u ovim sluajevima; svaki nesretni sluaj koji se odnosi na upravljanje medicinskim otpadom i o tome Eviden izvjetava referenta.
3.6. Odgovorne sestre/tehniari organizacionih jedinica Odgovorne sestre organizacionih jedinica su nadlene za razdvajanje, obiljeavanje, evidenciju i privremeno odlaganje otpada nastalog u njihovim organizacionim jedinicama. Odgovorne sestre organizacionih jedinica trebaju da: Odravaju stalnu komunikaciju sa referentom za upravljanje otpadom kako bi se obezbijedio nadzor prakse razdvajanja otpada; vno i pomono osoblje u njihovim Obezbijede da svo zdravstveno, tehniko, adminis organizacionim jedinicama bude svjesno znaaja primjene usvojenih postupaka u upravljanju otpadom; Osigura da osoblje njihove organizacione jedinice bude ukljueno u obuke o postupcima sa otpadom i edukacije o upravljanju otpadom.
32
3.7. Referent za kontrolu bolnikih infekcija Treba da odrava stalnu komunikaciju sa referentom za upravljanje otpadom, kao i da prua savjete za prevenciju i kontrolu infekcija. Odgovoran je za hemijsku dezinfekciju prostorija i opreme. 3.8. Rukovodilac apoteke Farmaceut je odgovoran za upravljanje apotekom i smanjenje koliine farmaceutskog otpada na najmanju moguu mjeru. Njegove obaveze su da: Obezbijedi povrat lijekova sa isteklim rokom upotrebe proizvoau ili dostavljau; Bude u vezi sa glavnim i odgovornim sestrama organizacionih jedinica, referentom za upravljanje otpadom i glavnom sestrom zdravstvene ustanove i da daje savjete u skladu sa propisima i standardima u ovoj Koordinira stalnu kontrolu postupaka i procedura odlaganja farmaceutskog otpada; Osigura da osoblje koje je ukljueno u rukovanje i odlaganje farmaceutskog i hemijskog otpada dobije adekvatnu obuku. 3.9. Rukovodilac sektora za tehnike poslove Odgovoran je za opremu, rad, odravanje i servisiranje postrojenja za tretman medicinskog otpada u zdravstvenoj ustanovi, kao i obuavanje i rad tehnikog osoblja. Takoer, on treba da obezbijedi pravilan rad i odravanje ureaja za tretman veoma in otpada na samom mjestu nastanka. ef tehnike slube treba da bude u vezi sa referentom za upravljanje otpadom i da osigura da tehniko osoblje koje je ukljueno u rad sa otpadom bude ukljueno u obuku.
4. KLASIFIKACIJA OTPADA U DOMU ZDRAVLJA 1

U Domu zdravlja 1 se stvara opasni medicinski i komunalni/ opi otpad. Vrste medicinskog otpada su klasikovane prema Katalogu otpada u Pravilniku o kategorijama otpada sa listama (Sl. novine FBiH 9/05):
Tabela 2. Podaci o medicinskom otpadu koji nastaje u Domu zdravlja 1 KLASIFIKACIONI BROJ 18 01 18 01 01 18 01 03* 18 01 04 18 01 06* 18 01 07 18 01 09 18 01 10* VRSTE, OSOBINE I DJELATNOST IZ KOJIH OTPAD POTIE Otpad od njege novoroenadi, dijagnos ciranja, lijeenja ili prevencije bole ljudi otri (osim 18 01 03) kod
ostali otpad ije je sakupljanje i odlaganje podvrgnuto specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije otpad ije sakupljanje i odlaganje nije podvrgnuto specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije (npr. rublje, zavoji od gipsa, posteljina, odjea za jednokratnu primjenu, platno, pelene...) hemikalije koje se sastoje od ili sadre opasne materije hemikalije koje nisu navedene pod 18 01 06 lijekovi koji nisu navedeni pod 18 01 08 amalgamski otpad iz stomatoloke Centar za ekologiju i energiju
33
Komunalni otpad jeste otpad koji nastaje u zdravstvenim ustanovama i koji ne sadri opasni otpad, a po svojoj prirodi i sastavu veoma je slian kunom otpadu. Otri otpad su otri predmet navedeni u kategoriji 18 01 01 (izuzev 18 01 03) To su igle, lancete, ubod ili posjeko nu i prouzroko infekcije. skalpeli i ostali otri predm koji mogu Veoma infek vni otpad jeste otpad ije skupljanje i odlaganje podlijee posebnim zahtjevima zbog spreavanja infekcije, naveden u kategorijama 18 01 03* u katalogu otpada. To je otpad iz mikrobiolokih laboratorija, materijal i pribor koji je doao u dodir s krvlju ili izluevinama inf ih bolesnika ili je upotrijebljen pri hirurkim zahva ma, previjanju rana i obdukcijama, otpad iz odjela za dijalizu, zavojni materijal sa vidljivim prisustvom krvi, neprepoznatljivo tkivo (kire rano), zubi, rukavice i drugi pribor za jednokratnu upotrebu, otpad koji je doao u dodir s pokusnim ivo itd. Veoma infek vni otpad toplotnu ili hemijsku sterilizaciju u podruju gdje se otpad vnim otpadom. proizvodi, prije nego to se pomijea sa ostalim inf Ostali infek vni i potencijalno infek vni otpad jeste otpad naveden u kategorijama 18 01 04 u i organi, vreice i konzerve krvi (osim 18 01 03) i otpad katalogu otpada. To su dijelovi ljudskog ije sakupljanje i odlaganje nije podvrgnuto specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije (npr. zavoji od gipsa, posteljina, odjea za jednokratnu primjenu, platno, pelene). Farmaceutski otpad je otpad naveden u kategorijama 18 01 09 u katalogu otpada. To je otpad koji je nastao u proizvodnji lijekova, lijekovi i hemikalije koji su vraeni s odjela gdje su bili proliveni, rasipani, pripremljeni a neupotrebljeni i lijekovi sa isteklim rokom upotrebe, ili se trebaju baci iz bilo kojeg razloga. Otpadni amalgam iz stomatologije je otpad naveden u kategorijama 18 01 10* u katalogu otpada. To je neupotrebljeni amalgam, otpad prilikom popravki plombi, izvaeni plombirani zubi. Opasni hemijski otpad je otpad naveden u kategorijama 18 01 06* u katalogu otpada. Mogu bi veoma toksine, korozivne, zapaljive i eksplozivne (otpad koji sadri teke metale: foto-ksir, fotopapir, slomljeni ivini tenziometri, toplomjeri, iskoritene baterije sa Cd, itd). Ostali hemijski otpad je otpad naveden u kategorijama 18 01 07 u katalogu otpada. To su odbaene vrste, tene i gasovite hemikalije koje ne spadaju u kategoriju 18 01 06, a koje se upotrebljavaju pri medicinskim, kim ili eksperimentalnim postupcima, ienju i dezinfekciji.
5. SLUBE ZDRAVSTVENE USTANOVE U KOJIMA NASTAJE MEDICINSKI OTPAD
Dom zdravlja 1 obuhvata 4 slube u kojima nastaje medicinski otpad pri redovnom radu i to su: 1. 2. 3. 4. Sluba porodine medicine; Sluba radioloke i laboratorijske dijagn Sluba hitne medicinske pomoi vne i ope stomatologije Sluba djeije,
6. EVIDENCIJE OTPADA NASTALOG U DOMU ZDRAVLJA 1

Na osnovu postojeih evidencija izraunate su ukupne koliine otpada nastalog u 2011. godini (Tabela 3). Ti podaci su koriteni za izradu Plana upravljanja otpadom. Detaljniji podaci za 2012. godinu dobit e se prikupljanjem podataka na osnovu evidencije koja je predloena u Planu tokom cijele godine, a analizir jedanput godinje. upravljanja otpadom. Podaci e se pri analize e bi koriteni za poboljavanje Plana.
34
Tabela 3. Vrste i koliine otpada nastalog u 2011. godini u Domu zdravlja 1 ZU: _____DOM ZDRAVLJA 1_____ UKUPNE KOLIINE OTPADA NASTALOG U 2011. GODINI Sluba Vrsta otpada Otri (kg) Sluba porodine medicine (kg) Farmaceutski (kg) Komunalni (kg) Otri (kg) (kg) Sluba radioloke i laboratorijske dijagnos ke Farmaceutski (kg) Hemijski (l) Hemijski (kg) Komunalni (kg) Otri (kg) Sluba hitne medicinske pomoi. (kg) Farmaceutski (kg) Komunalni (kg) Otri (kg) Sluba djeije, ope stomatologije i (kg) Farmaceutski (kg) Amalgam (kg) Komunalni (kg) 18 01 01 18 01 03*; 18 01 04 18 01 09 18 01 10* 18 01 01 18 01 03*; 18 01 04 18 01 09 18 01 01 18 01 03*; 18 01 04 18 01 09 18 01 07 18 01 06* Kategorija otpada 18 01 01 18 01 03*; 18 01 04 18 01 09 Godinja koliina otpada 70 600 10 10 000 100 1100 25 200 15 15 000 300 4 000 50 50 000 300 2 000 5 0,5 15 000
U Domu zdravlja 1 je 2011. godine nastalo 8 775 kg (oko 8,8 t) opasnog medicinskog otpada i 90 000 kg (90 t) komunalnog otpada. dnevnu/ sedminu evidenciju o vrstama i koliinama opasnog Glavne sestre slubi e Referentu medicinskog otpada koji nastaje u Slubi/ odjeljenju. Evidencija e se sedmino za upravljanje otpadom. Evidencija koliina opasnog medicinskog otpada na dnevnom nivou e vrena prema Tabeli 4. Referent za upravljanje medicinskim otpadom e otpada na nivou ustanove (Tabela 5. i Tabela 6.). mjesenu i godinju zbirnu evidenciju koliine
izvjetaje Odboru za Referent za upravljanje medicinskim otpadom e mjeseno upravljanje medicinskim otpadom. Evidencija o vrstama i koliinama otpada na godinjem nivou (Tabela 6.) e bi poslana nadlenom ministarstvu krajem svake kalendarske godine.
35
Tabela 4. Tabela za evidenciju dnevne koliine opasnog medicinskog otpada u Slubi hitne medicinske pomoi Sluba: ___________________________________sedmica_________________ od ____________ do ___________ 2012. Koliina proizvedenog otpada po danu Ponedjeljak
etvrtak
kg Otri otpad otpad Visoko in vni otpad Hemijski otpad Farmaceutski otpad Amalgamski otpad UKUPNO
kg
kg
kg
kg
kg
Subota
Utorak
Srijeda
Petak
kg
Nedjelja
Kategorija otpada
Tabela 5. Evidencija ukupne mjesene koliine opasnog medicinskog otpada u Domu zdravlja 1 MJESENA KOLIINA PROIZVEDENOG OTPADA U ZU: ____DOM ZDRAVLJA 1____ Druga sedmica Prva sedmica etvrta sedmica Trea sedmica Taka otpada (odjeljenje/ lokacija) Peta sedmica
Kategorija otpada
UKUPNO
kg Otri otpad Sluba porodine medicine Visoko in vni Hemijski Farmaceutski Otri Farmaceutski Hemijski Otri Farmaceutski Otri Farmaceutski Amalgamski
kg
kg
kg
kg
Sluba radioloke i laboratorijske dijagn Sluba hitne medicinske pomoi Sluba djeije, i ope stomatologije
UKUPNO Centar za ekologiju i energiju
UKUPNO
36
Tabela 6. Evidencija ukupne godinje koliine otpada u Domu zdravlja 1 ZU: _________DOM ZDRAVLJA 1______________ Ukupne koliine otpada u 2012. god. Septembar Novembar Decembar UKUPNO
Mijeani komunalni otpad (kg) Papir i karton (kg) Pl na ambalaa (boce, posude, folije itd.) Limenke/ metal (kg) Staklena ambalaa (kg) UKUPNO Otri otpad (kg) otpad (kg) Visoko in vni otpad (kg) Hemijski otpad (l) Farmaceutski otpad (kg) Amalgamski otpad (kg) UKUPNO
7. RAZVRSTAVANJE I AMBALAA ZA RAZLIITE VRSTE MEDICINSKOG OTPADA

Opasni medicinski otpad se razvrstava i sakuplja na mjestu nastanka u ambalau prilagoenu njegovim svojstvima, koliini, te nainu skladitenja, prevoza i obraivanja. Za razdvajanje medicinskog otpada na mjestu njegovog nastanka zadueni su svi uposlenici slubi. Mijeanje opasnog i neopasnog otpada nije dozvoljeno. Medicinske sestre i tehniari su obueni za razdvajanje otpada koji nastaje u njihovoj slubi. Razdvajanje i odvojeno sakupljanje medicinskog otpada je osnova za pouzdano i sigurno upravljanje medicinskim otpadom. U skladu s m vri se razdvajanje pojedinih vrsta otpada na mjestu nastanka. Kod razdvajanja otpada i izbora ambalae Dom zdravlja 1 ima usvojene principe kojih se pridrava: ne kese, posude i Ambalaa u kojoj se sakuplja opasni medicinski otpad, kao to su lako razvrstavanje na mjestu nastanka i to: kontejneri, po boji mora omogu otpad, - crvena boja za - uta boja za hemijski otpad, - zelena boja za farmaceutski otpad, - crna boja za komunalni otpad, - za sekundarne sirovine e se namjenski kontejneri
Avgust
Januar
Mart
Vrsta otpada
April
Maj
Oktobar
Februar
Juni
Juli
37
Ambalaa po svojim treba da je izraena tako da: - Onemoguava neovlateno otvaranje posuda i kontejnera; - Poslije obrade ne zagauje okoli; - Neprobojna za otre predmete, tako da je onemogueno ispadanje sadraja, ozljeivanje, kao i prenos infekcije na osobe koje postupaju sa otpadom; - Nepropusna za tekuine, tako da onemoguava prolijevanje sadraja. Ambalaa mora otpada". oznaku: "OPASNOST! Opasan medicinski otpad- navoenje vrste
viekratno za ovaj otpad mora bi od odgovarajueg materijala tako Ambalaa koja se k da omogui adekvatno pranje i dezinfekciju.
8. RAZDVAJANJE, ODLAGANJE, OBILJEAVANJE I KONTROLA PRIKUPLJANJA MEDICINSKOG OTPADA

Sakupljanje otrih predmeta vri se na mjestu nastanka radi sprjeavanja povrede uposlenika ma. (smanjenja rizika od povrede, uboda, infekcije) i to manje manipulacije otrim pred u crvene kontejnere. Crveni kontejneri/ posude e bi neprobojne za Otri otpad e se sadraj i napravljene tako da onemoguavaju ispadanje sadraja. Bit e sigurne za osobe koje upotrebljavaju posude ili rukuju s otpadom. Nakon primjene igle e se direktno u kontejnere ni poklopci se nee vra na iglu. za otri otpad. do 2/3 svoje zapremine i e se bez mogu ponovnog otvaranja. Na Posude e se zalijepljena naljepnica koja e bi itko popunjena i sadravat e slijedee podatke: izvor njih e otpada/ ime slube, datum, vrijeme, ime osobe koja popunjava deklaraciju, kategoriju otpada i ifru e rani kontejneri se odlau u crvene kese koje se poslije iz Kataloga otpada. Ovako popunjeni i vezanja ne smiju ponovo otvar vr infe vni otpad koji nastaje u Domu zdravlja 1 e bi sakupljan u crvene kese od kvalitetnog naljepnicu itko najlona tako da e bi onemogueno njihovo pucanje. Crvene kese e popunjenu sa slijedeim podacima: izvor otpada (naziv slube), datum, vrijeme, ime osobe koja popunjava deklaraciju i kategorija otpada i ifra iz Kataloga otpada. Kada se crvene kese napune do 2/3 zapremine bi e zatvorena vezivanjem vrha kese. Zatvorene kese se nikada ponovo nee Ako doe do oteenja kese ona e se u istu takvu. otvar U cilju dobrog upravljanja lijekovima obavezno jednom mjeseno se vri provjera zaliha farmaceutskih proizvoda, vakcina i potronog materijala. Evidencija farmaceutskih proizvoda se vodi prema priloenoj tabeli (Tabela 7.) i nju glavna sestra svaki mjesec dostavlja svim slubama u kojima se koriste farmaceutski proizvodi.
Tabela 7. Evidencija farmaceutskih proizvoda
Sluba: ___________________________________ Datum Naziv farmaceutskog Proizvoda Datum proizvodnje Rok trajanja Koliina Potpis Primjedba
38
Uvedena je obaveza uposlenika slube da prvo troe zalihe sa kraim rokom, ako se trebuje is proizvod sa razlii m rokom trajanja tako da su koliine nastalog otpada smanjene. Medicinski materijal kojem je istekao rok trajanja se ne smije nalazi na mjestu predvienom za uvanje i upotrebu medicinskog materijala, nego se svrstava u medicinski otpad i shodno tome se odlae. Lijekovi sa isteklim rokom trajanja sakupljaju se u odgovarajuu ambalau zelene boje. Glavna sestra pravi spisak lijekova sa isteklim rokom u dva primjerka. Jedan primjerak daje licu odgovornom za upravljanje medicinskim otpadom, a drugi primjerak ostavlja kod sebe. Lijekovi se odnose iz slube i od uvaju u prostoriji za centralno skladitenje medicinskog otpada do momenta preuzimanja naa strane rme KEMIS sa kojom imamo ugovor o preuzimanju farmaceutskog otpada. Me na minimum tako to prilikom sklapanja zdravstvena ustanova pokuava farmaceutski otpad ugovora o nabavci u ugovor ugradimo da su dobavljai obavezni da besplatno preuzmu lijekove sa isteklim rokom. ke e se u odgovarajue Hemijski otpad koji nastaje kod radioloke i ultrazvune dijag kanistere (ksir, razvija). RTG lmovi e se odvojeno na mjestu nastanka u utu ambalau. rmi "Eko metals" Bijeljina. Ovu vrstu hemijskog otpada Dom zdravlja 1 e Ostali hemijski otpad (iskoritene baterije sa CD, odbaene vrste, tene i gasovite hemikalije, slomljeni toplomjeri itd. e bi sakupljan u odgovarajuu utu ambalau. Kada posude budu napunjene po potrebi e bi transportovane do centralnog skladita za otpad. Za ovaj dio hemijskog otpada Dom zdravlja 1 ima potpisan ugovor o preuzimanju i zbrinjavanju sa rmom "Reciklon" iz ivinica. Amalgamski otpad nastaje u malim koliinama. Bie odvojeno sakupljan u pl boje i povremeno predavan rmi za zbrinjavanje hemijskog otpada . ne kontejnere ute
Za sakupljanje medicinskog otpada na mjestu nastanka zadueno je medicinsko osoblje u slubi. Medicinsko osoblje koje odlae otpad provjerava da li su kontejneri i kese za medicinski otpad adekvatno postavljeni na svim mj u slubi gdje se stvara otpad i da li su kese napunjene do 2/3 zapremine. Glavna sestra slube kontrolie da li se otpad odlae u slubi u skladu sa vaeim pravilima.
9. PRIMOPREDAJA, TRANSPORT I SKLADITENJE MEDICINSKOG OTPADA

Kontejneri i kese za opasan medicinski otpad, propisno obiljeeni i zatvoreni, odnose se iz slube kada se napune 2/3 njihove zapremine. Spremaice vre vezivanje kesa a po proceduri obavezne su tnu opremu. Spremaicama je strogo zabranjeno ispravljanje greaka u razdvajanju iz jedne kese u drugu, odnosno iz jednog kontejnera u drugi. otpada tako to e Nadzor nad provoenjem ove procedure zaduene su glavne sestre slubi i ako se uoe ne obavjetava se odgovorno lice za upravljanje medicinskim otpadom. Prije odnoenja otpada medicinsko osoblje i spremaica vre primopredaju otpada i popunjavaju evidenciju (Tabela 8.)
Tabela 8. Obrazac primopredaje medicinskog otpada na odjeljenju Datum i vrijeme Vrsta medicinskog otpada Potpis spremaice
Sluba
Potpis sestre
Primjedba
39
Sakupljanje otpada vri se jednom dnevno, a po potrebi i jednom u smjeni. Put sakupljanja i prevoza (isto rublje, je vremenski odvojen od puteva kojim se odvijaju uobiajene zdravstvene sterilni materijal i sl.). Transport se odvija tokom perioda smanjenog intenziteta i du ksno odreenih ruta. Otpad iz slubi odnosi spremaica u namjenskim kontejnerima i kolicima za transport medicinskog otpada koji garantuju da nee doi do prosipanja otpada prilikom transporta. Kolica za otpada su oznaena sa meunarodnim znakom za bioloku opasnost i koriste se transport inf vnog otpada i otrih predmeta. samo za transport Povezane kese sa medicinskim otpadom se sa mjesta nastanka odnose u namjensku (decentralnu) prostoriju za privremeno skladitenje medicinskog otpada koja se nalazi na odjeljenju. Njihovom primjenom smo izbjegli due transporte malih koliina otpada. Ova privremena prostorija je zakljuana i u nju nije dozvoljen ulazak neovlatenih lica. Prostorija za centralno skladitenje opasnog medicinskog otpada je zatvorena prostorija posebno odreena za tu namjenu, sa instaliranim rashladnim ureajem i Skladite posjeduje uputstvo u sluaju akcidenta, kao i potrebni pribor za sanaciju istog. Pristup neovlatenim licima prostoriji za centralno skladite medicinskog otada nije dozvoljen. Prostorija je zakljuana i adekvatno obiljeena i pod nadzorom je referenta za upravljanje otpadom. Opremljena je ureajima za gaenje poara i inertnim apsorbirajuim materijalom za lokaliziranje eventualno te (hemikalija). Prostorija za centralno skladitenje dostupna je sredstvima za transport. Prije odlaganja u namjenske kontejnere za predvieni medicinski otpad koji se nalaze u centralnom skladitu, spremaice vagaju otpad i to upisuju datum i potpisuju se u Knjigu skladitenja medicinskog otpada (Tabela 9.)
Tabela 9. Evidencija u Knjizi skladitenja medicinskog otpada Datum i vrijeme Vrsta medicinskog otpada
Odjel/sluba
Koliina
Potpis
Primjedba
10. POSTUPANJE S OPIM KOMUNALNIM OTPADOM I SEKUNDARNIM SIROVINAMA

U Domu zdravlja 1 je uvedeno obavezno razdvajanje komunalnog otpada na sekundarne sirovine i mijeani otpad. Trenutno ustanova ima odvojene kontejnere za papir/ karton, limenke/ metal, staklo i kontejner za mijeani otpad. Kontejneri su smjeteni u dvoritu ustanove gdje nije dozvoljen pristup neovlatenim osobama. Za odvoz mijeanog komunalnog otpada ustanova ima potpisan ugovor sa JKP Komunalac, a za odvoz i prodaju sekundarnih sirovina sa rmom Eko-sirovina. Odvoz mijeanog komunalnog otpada se vri dva puta sedmino, a odvoz sekundarnih sirovina jednom sedmino. Prilikom preuzimanja komunalnog otpada i sekundarnih sirovina obavezno je voenje evidencije o pruze m koliinama komunalnog otpada i sekundarnih sirovina (Tabela 10.), a odgovoran je voditelj spremaica i pomonih radnika, koji e evidenciju o preu m koliinama otpada mjeseno dostavlj Referentu za upravljanje otpadom.
40
Tabela 10. Evidencija u Knjizi preuzimanja komunalnog otpada/ sekundarnih sirovina ZU: _________DOM ZDRAVLJA 1______________ Evidencija preuzetog komunalnog otpada/ sekundarnih sirovina u 2012. god. Vrsta otpada (mijeani komunalni otpad, sekundarne sirovine) Datum Koliina Potpis spremaice/ voditelja spremaica i pomonih radnika Potpis predstavnika rme za odvoz otpada
Referent za medicinski otpad vodi evidenciju na mjesenom nivou o koliinama mijeanog komunalnog otpada i sekundarnih sirovina. Referent je obavezan krajem svake kalendarske godine sumarnu tabelu sa pregledom koliina opasnog medicinskog otpada, mijeanog komunalnog otpada i sekundarnih sirovina. (Tabela 5)
11. PROCEDURE KOJE SE PRIMJENJUJU U POSTUPCIMA SA OTPADOM

Dom zdravlja 1 je izradio i usvojio procedure (Prilog 3) za sve vrste medicinskog otpada koji se stvara. Procedure sadre detaljan opis kontejnera u koje e se otpad ukljuujui materijal i boju kontejnera, poklopac i obiljeja, i druge detalje kao to su primopredaja, transport i krajnje zbrinjavanje. U njima je naveden i nain nadzora, odgovorne osobe, voenje evidencije i izvjetavanje. Nazivi procedura za pojedine vrste otpadnih tvari: Odlaganje otrog otpada Odlaganje inf otpada Uklanjanje otpadnih farmaceutskih pripravaka i lijekova Odlaganje opeg otpada Odlaganje hemijskog otpada Postupanje prilikom rasipanja hemikalija, Postupanje kod povrede otrim predme Evidencija, analiza i izvjetavanje o akcidentnim situacijama.
12. PRENOS MEDICINSKOG OTPADA NA TREE LICE

Preuzimanje i spoljni transport otpada sakupljenog u Domu zdravlja 1 vri tree lice koje posjeduje dozvolu za upravljanje ovim vrstama otpada. vnog otpada vri "KEMIS BH" doo Lukavac Odvoz inf Odvoz hemijskog otpada (ksir i iskoriteni RTG lmovi) vri "Eko metals" Bijeljina Odvoz ostalog hemijskog otpada vri rma "Reciklon" doo ivinice Odvoz farmaceutskog otpada vri rma "KEMIS BH"doo Lukavac Odvoz amalgamskog otpada vri "Reciklon" doo ivinice Odvoz sekundarnih sirovina vri "Eko sirovina doo Tuzla Odvoz komunalnog otpada vri JKP "Komunalac" Tuzla Odvoz mijeanog komunalnog otpada se vri dva puta sedmino, odvoz infe otpada i sekundarnih sirovina se vri jednom sedmino, a za ostale vrste otpada (hemijski, amalgamski i farmaceutski) odvoz e bi vren po potrebi.
41
13. POSTUPANJE U SLUAJU AKCIDENATA

Dom zdravlja 1 ima izraene procedure o postupanju u akcidentnim situacija (Prilog 4). Uposlenici su i obueni za njihovu primjenu. Radi lakeg snalaenja uputstva o se nalaze u prostoriji za decentralno i centralno skladitenje medicinskog otpada i istaknuta su na vidnom mjestu. Svi uposlenici znaju gdje se nalazi pribor koji se k u sluaju akcidenta, da bi u akcidentnoj situaciji postupali to ekasnije. Dom zdravlja ima izraen program HE- Kontrole nadzora i mjera u cilju spreavanja i suzbijanja (Prilog 2) nastanka zaraznih Ukoliko se desi akcident (prosipanje in hemijskog, amalgamskog otpada, izlijevanje krvi, po zavrenoj sanaciji prostora nakon akcidenta, glavna sestra odjela urina i drugih tjelesnih te a neeljeni dogaaj na Obrascu i o dogaaju e obavezno lice koje je odgovorno za upravljanje otpadom, glavnu sestru ustanove efa tehnikog sektora
14. OBUKA UPOSLENIKA

Odbor za upravljanje medicinskim otpadom u zdravstvenoj ustanovi priprema Plan i program obuke o upravljanju medicinskim otpadom za sve uposlenike za 2012. godinu (Prilog 5). Obuka se sprovodi po Planu tokom cijele godine, a novouposlenici obuku prolaze prilikom uvoenja u posao.
15. PRAENJE KVALITETA UPRAVLJANJA OTPADOM

Nakon izrade Plana upravljanja medicinskim otpadom neophodno je nadzor i praenje implementacije Plana. Praenje kvaliteta implementacije Plana e bi svakodnevno vreno od strane dodatna kontrola kvaliteta e bi vrena uz Odbora za upravljanje medicinskim otpadom. Me popunjavanje anketa krajem svake kalendarske godine. Ova vrsta kontrole e obuh :
1. Kontrolu menadmenta za upravljanje otpadom 2. Ocjenu kvaliteta razvrstavanja medicinskog otpada 3. Ocjenu kvaliteta unutranjeg transporta 4. Ocjenu mjesta decentralnog i centralnog skladitenja otpada mjerenja koliina otpada bi koritena za Analiza dobivenih rezultata e zajedno sa analize e se nalazi u arhivi ustanove i na zahtjev unapreenje Plana upravljanja otpada. nadlenog ministarstva ili inspekcije mogu bi dostavljeni. koriteni za internu kontrolu (Prilog 6). U prilogu se nalaze anketni upitnici koji e
42
PRILOG 2
HIGIJENSKO EPIDEMIOLOKA KONTROLA NADZORA I MJERA U CILJU SPREAVANJA I SUZBIJANJA NASTANKA INFEKTIVNIH BOLESTI KOJE SE PRENOSE KRVNIM PUTEM
Svaka zdravstvena ustanova duna je osigur sanitarno-tehnike, higijensko- organizacione i druge od pojave i irenja infekcije unutar zdravstvene ustanove.(Slubene novine FBiH mjere za br.29/05 lan 51.)
1. HE-NADZOR u cilju spreavanja i suzbijanja nastanka krvnim putem
koje se prenose
he B svih uposlenika u zdravstvenoj 1.1. Redovan nadzor o izvrenoj imunizaciji ustanovi. Periodine kontrole od strane nadlenog epidemiologa ustanove o protokolu evidencije kao i imunizaciji novih uposlenika. 1.2. Primjena svih HE-procedura za odravanje higijene unutar zdravstvene ustanove uz uvoenje pojaanih mjera u vanrednim epidemiolokim ma. Zdravstveno prosvjeivanje u izgradnji stava zdravstvenog radnika prema osnovama higijene. an rad u ustanovi: (sterilizacija 1.3. Kontrola nadzora nad primjenom procedura vezanih za i ispravno provedenih procedura. i dezinfekcija). Procjena e 1.4. Redovna edukacija zdravstvenih radnika i higijeniara o pojavi nastanka bol ma, kao i nepravilnim koje se prenose krvnim putem, nakon povreda iglama i otrim pred provjeru steenih rukovanjem pri izvoenju medicinskih intervencija. Povremeno znanja. mjera. Ukoliko takva kontrola pokae da se mjere 1.5. Praenje po vanja preporuenih i prevencije i dalje ne potuju, treba u obzir uze i odgovarajue disciplinske mjere.
2. PRIMJENA HE-MJERA u cilju spreavanja nastanka i irenja infe prenose krvnim putem
vnih
koje se
tnu opremu (radnu uniformu, za tne rukavice, maske i naoale) kada 2.1. Obavezno poslovi predviaju kontakt sa krvlju ili krvnim deri ma bilo kojeg bolesnika. kad god se dodiruje krv, tjelesna tenost, sluzokoa ili povrina koe 2.2. Rukavice treba koja je kontaminirana krvlju ili tjelesnim te poslije kontakta sa svakim pacijentom. 2.3. Rukavice treba se ne treba da 2.4. Zdravstveni radnici koji imaju bilo kakve eksud vne lezije ili obavljaju direktne postupke rada oko bolesnika. vne naoale treba nosi za vrijeme procedura koje bi mogle 2.5. Maske i prot rasprivanje kapljica krvi ili tjelesnih te maske i naoale nakon upotrebe i odlo u kantu namijenjenu za 2.6. Rukavice, potrebnim za njihovu medicinski otpad, koja je pravilno obiljeena i postavljena na mjes svrhu. 2.7. Nakon skidanja rukavica, ruke tenim sapunom i vodom, a nakon toga pravilnu primjenu dezinfekcije ruku. 2.8. Posebno treba panju na prevenciju povreda u skom radu izazvanih iglama i drugim otrim predme ma
3. HE-KONTROLA NADZORA nakon akcidentne povrede u cilju spreavanja i suzbijanja bole koje se prenose krvnim putem nastanka
3.1. Svaka zdravstvena ustanova treba da omogui savjet strunjaka o tome ta sve moe slije nakon akcidentnog povreivanja i omogui povrijeenom program postekspoziciske prolakse. 3.2. Praenje treba dr. specijalist (infektolog, epidemiolog) koji posjeduje znanje o infekcijama koje se prenose krvnim putem (HBV, HCV, HIV).
44
3.3. Uposlenik nakon povreivanja treba da se javi nadlenom ljekaru u cilju saniranja povrede, a nakon toga javlja se u HES-u gdje epidemiolog vodi protokol evidencije o akcidentnoj povredi i ispunjava ide acioni obrazac o akcidentnoj povredi. B, epidemiolog 3.4. Na osnovu voene dokumentacije o izvrenoj imunizaciji predlae dalji PEP (postekspoziciona prolaka) za uposlenika u cilju spreavnja nastanka infekcije koja se prenosi krvnim putem. 3.5. U toku narednih 6 mjeseci uposlenik koji je imao akcidentnu povredu podlijee redovnom njegovo zdravstveno stanje i zdravstvenom nadzoru epidemiologa, kome je obaveza da vodi kontrolu nalaza nakon primjene PEP.
U nastavku se nalaze primjeri tabela: HE- nadzor o imunizaciji uposlenika v HB i C, HE- nadzor o ponovljenom markiranju uposlenika na VHB i C i Iden obrazac nakon akcidentne povrede.
45
HE- NADZOR O IMUNIZACIJI UPOSLENIKA PROTIV HB i C

USTANOVA: ORGANIZACIONA JEDINICA: IME I PREZIME: ZANIMANJE: POTPIS UPOSLENIKA:
ANALIZA TESTA MARKERI NA VHB, C , An - HAV DATUM ANALIZE: MARKERI: HBs Ag HBe Ag HBc HBs Hbe HCV HAV REZULTAT:
PODACI O SPROVEDENOJ IMUNIZACIJI EUVAX DOZA I Doza II Doza III Doza DATUM
20 mcg POTPIS
REZULTATI MARKIRANJA NAKON IMUNIZACIJE DATUM ANALIZE: MARKERI : OVJERA EPIDEMIOLOGA: REZULTAT: PRIMJEDBA EPIDEMIOLOGA:
46
HE- NADZOR O PONOVLJENOM MARKIRANJU UPOSLENIKA NA VHB i C

ANALIZA TESTA MARKERI NA VHB, C , An - HAV DATUM ANALIZE: MARKERI: HBs Ag HBe Ag HBc HBs Hbe HCV HAV REZULTAT:
REZULTATI MARKIRANJA NAKON IMUNIZACIJE DATUM ANALIZE: MARKERI : OVJERA EPIDEMIOLOGA: REZULTAT: PRIMJEDBA EPIDEMIOLOGA:
47
IDENTIFIKACIONI OBRAZAC NAKON AKCIDENTNE POVREDE

PODACI O POVREIVANJU DATUM I SAT POVREIVANJA: ORGANIZACIONA JEDINICA U KOJOJ JE DOLO DO POVREIVANJA
KRATAK OPIS POVREENOG O NAINU NASTANKA POVREDE
ORGANIZACIONA JEDINICA U KOJOJ JE OBRAENA POVREDA POTPIS I FAKSIMIL LJEKARA KOJI JE ODRADIO POVREDU
SPROVEDENA PROFILAKSA NAKON AKCIDENTNE POVREDE DATUM ANALIZE: TERAPIJA: SPROVEDENA IMUNIZACIJA: LABORATORIJSKI NALAZI : REZULTATI ANALIZA: OVJERA EPIDEMIOLOGA: PRIMJEDBA EPIDEMIOLOGA:
48
PRILOG 3
PROCEDURE U POSTUPCIMA S OTPADOM
PROCEDURA ODLAGANJE OTROG OTPADA

navedeni u kategoriji 18 01 01. To su igle, lancete, skalpeli i ostali otri Otri otpad su otri pred predme koji mogu izazva ubod ili i prouzrokov infekcije. Otri otpad koji sadri patogene bioloke agense podvrgnut je specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije i svrstava se u kategoriju 18 01 03*. Odlaganje otrog otpada
Otri otpad nastao prilikom pruanja zdravstvenih usluga (igle, skalpeli, lancete, itd.) odlae se
otri otpad odlau se na mjestu nastanka u kontejner za otri otpad. Citostatski i otpad. odvojeno od ostalog otrog otpada i zbrinjavaju se kao i ostali citostatski i Kontejner za otri otpad postavlja se na svim gdje nastaje otri otpad (ambulante i sl.). Kontejner mora bi od krute neprobojan za sadraj i napravljen tako da ga otri otpad i da je onemogueno ispadanje sadraja ili ozljeivanje i prijenos infekcija na ne moe osobe koje odlau otpad ili rukuju s otpadom. Medicinska sestra-tehniar priprema kontejnere za otri otpad i vri njihovo obiljeavanje te na ketu upisuje sledee podatke: izvor otpada (sluba), datum, vrijeme, ime osobe koja popunjava deklaraciju. Kontejner mora da sadri oznaku za kategoriju otpada i ifru iz Kataloga otpada kao i znak za ziku opasnost od povrijeivanja. Nakon primjene igle se direktno odlau u kontejner za otri otpad, nesmiju se poklopci vra na iglu. Igle i drugi otri otpad odlau se u kontejner tako da ne smiju izvan kontejnera. Kontejner se smije napuni samo do 2/3 njegove zapremine. Medicinska sestra-tehniar uvijek na kraju smjene, a po potrebi i ee, kontejner vrsto zatvara i predaje ga spremaici. Primopredaja otpada se eviden ra u obrascu za primopredaju medicinskog otpada. Spremaica odmah odlae kontejner sa otrim otpadom u namjensku kantu sa poklopcem ili u transportni kontejner, koji se nalazi u prostoriji za privremeno odlaganje otpada na odjeljenju. Transport otpada sa odjeljenja vri se u transportnom kontejneru ute boje ili pomou kolica za transport otpada koji su oznaeni oznakama za otri otpad. Putevi kretanja otpada, su odreeni kako bi se minimiziralo kretanje otpada kroz podruja u kojima borave pacijen i kroz druga ista podruja i kako bi se sprijeilo izlaganje osoblja i pacijenata potencijalnim rizicima. Spremaica ili uposlenik zaduen za transport otpada, vri transport otpada do prostorije za sterilizaciju otpada, ako se otpad sterilie u ustanovi ili do prostorije za privremeno skladitenje otpada u ustanovi kada otpad preuzima rma za krajnje zbrinjavanje. Otri otpad se predaje uposleniku koji vri sterilizaciju a primopredaja se u protokol sterilizacije, to se potvruje potpisom. Nakon zavrene sterilizacije provjeri se uspjenost sterilizacije te eviden ra u rubriku primljenog otpada. Ako je sterilizacija uspjena otpad se odlae u kontejner kao komunalni otpad. Ako otpad preuzima rma onda se primopredaja evide ra putem otpremnice i arhivira u ustanovi.
50
Voenje evidencije i izvjetavanje Svaka primopredaja medicinskog otpada sa mjesta nastanka na odjeljenju eviden ra se na obrascu za primopredaju medicinskog otpada. Tromjesene izvjetaje o vrstama i koliinama, kao i o tretmanu medicinskog otpada sva odjeljenja dostavljaju u higijensko-epidemioloku slubu. Distribucija i nadzor Distribuciju i nadzor vre neposredni rukovodioci koji su u ljestvici odgovor rad osoblja koje obavlja odreene postupke sa medicinskim otpadom. zadueni da nadziru
51
PROCEDURA ODLAGANJE PATOLOKOG, INFEKTIVNOG I VEOMA INFEKTIVNOG OTPADA

i potencijalno infek vni otpad jeste otpad naveden u kategorijama 18 01 02 i 18 01 04 u katalogu otpada. To su dijelovi ljudskog i organi, vreice i konzerve krvi (osim 18 01 03) i otpad ije sakupljanje i odlaganje nije podvrgnuto specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije (npr. zavoji od gipsa, posteljina, odjea za jednokratnu primjenu, platno, pelene) Veoma infek vni otpad jeste otpad ije skupljanje i odlaganje podlijee posebnim zahtjevima zbog spreavanja infekcije, naveden u kategorijama 18 01 03* i 18 02 02* u katalogu otpada. To je otpad iz mikrobiolokih laboratorija, materijal i pribor koji je doao u dodir s krvlju ili izluevinama bolesnika ili je upotrijebljen pri hirurkim previjanju rana i obdukcijama, otpad iz odjela za dijalizu, zavojni materijal sa vidljivim prisustvom krvi, neprepoznatljivo tkivo zubi, rukavice i drugi pribor za jednokratnu uporabu, otpad koji je doao u dodir s pokusnim itd. Veoma infek vni otpad jeva toplotnu ili hemijsku sterilizaciju u podruju gdje otpadom. se otpad proizvodi, prije nego to se pomijea sa ostalim infe Patoloki otpad Naveden je u kategoriji 18 01 02 u katalogu otpada. U patoloki otpad spadaju: dijelovi ljudskog tkiva i organi odstranjeni tokom hirurkih zahvata), tkiva uzeta u ke svrhe, (amput placente i fetusi i sl. Patoloki otpad nastaje u operacionim salama, na odjeljenjima i u ambulantama. Odlaganje patolokog otpada
Patoloki otpad se na mjestu nastanka odlae u
ne kese (crvene boje sa crnom trakom), koje su postavljene u plas ne kante crvene boje i oznaene oznakom za patoloki otpad. Medicinska sestra/tehniar postavlja kesu u kontejner za patoloki otpad stavlja odgovarajuu naljepnicu i upisuje datum i vrijeme, naziv odjeljenja, i potpie se. Kese se mijenjaju po zavretku jedne vrste posla tokom koje nastaje patoloki otpad ili kada su pune do 2/3. Patoloki otpad se to krae zadrava na mjestu nastanka. Kad se vrea napuni do 2/3 ona se zatvara vezivanjem i postavlja u transportni kontejner. Za spojnice koje mogu vreu i/ili uzrok povredu osobe zatvaranje se ne smiju koja sa njima radi. Medicinska sestra-tehniar predaje spremaici ili uposleniku za transport otpada transportnu se u obrazac primopredaje. kantu sa patolokim otpadom. Primopredaja otpada Transport patolokog otpada
Transport patolokog otpada obavlja se u transportnom kontejneru. Kontejner za transport
patolokog otpada ima odgovarajue oznake za tu vrstu otpada. Transportni kontejner za prevoz otpada se poslije svakog prevoza i dezinkuje. Spremaica ili uposlenik za transport otpada odmah vri transport patolokog otpada u prostoriju za privremeno odlaganje patolokog otpada, gdje je smjeten zamrziva namijenjen iskljuivo za zamrzavanje patoloko-biolokog otpada, odloi materijal u zamrziva te upie podatke u protokol i potpie se. U svesku evidencije upisuje svoje ime i prezime i potpisuje se. Svi uposlenici koji rukuju klinikim otpadom, obavezno nose za tnu opremu i moraju bi educirani o mjerama sigurnos prilikom prolijevanja ili drugih akcidenata. Krajnje zbrinjavanje patolokog otpada vri ovlatena rma na osnovu ugovora sa zdravstvenom ustanovom.
52
Uposlenik zaduen za zbrinjavanje patolokog otpada predaje otpad i upisuje sve podatke u
svesku evidencije i potpisuje primopredaju kod preuzimanja od strane ovlatene rme. Ovlatena rma izdaje potvrdu koja se arhivira u ustanovi. Nadzor odlaganja i odvoza kontejnera kao i evidenciju vri odgovorni uposlenik. Teni patoloki otpad Teni patoloki otpad se sakuplja u namjenske posude na mjestu nastanka, dezinkuje dezincijensom na bazi vnog kiseonika, a m izlijeva u kanalizacionu mreu. i veoma infe vni otpad
koncentracije ili broja mogu Sav otpad koji sadri patogene bioloke agense koji zbog svog bolest u ljudi koji su im izloeni, kulture i pribor iz mikrobiolokog laboratorija, materijal i pribor koji je doao u dodir sa krvlju ili izluevinama infek vnih bolesnika, otpad iz odjeljenja za izolaciju bolesnika, otpad iz odjela za dijalizu, sistemi za infuziju, rukavice i drugi pribor za jednokratnu upotrebu i sl. Odlaganje infek vnog i veoma infe vnog otpada
vni otpad se na mjestu nastanka odlae u utu/crvenu vreu koja se nalazi u . utoj/crvenoj Na vreu i kantu stavlja naljepnicu za otpad i upisuje sledee podatke: izvor otpada (sluba), datum, vrijeme, ime osobe koja popunjava deklaraciju, kategoriju otpada i ifru iz vni otpad oznaen je meunarodnim znakom za bioloku Kataloga otpada. Kontejner za opasnost. Kada je kod bolesnika dijagnostocirano oboljenje sa visokim infe im potencijalom C, HIV, MRSA i sl.) ljekar o tome daje informaciju odgovornoj sestri (Hepa s B, van i zahtjeva toplotnu ili hemijsku odjeljenja. Otpad od takvog bolesnika je veoma i sterilizaciju u podruju gdje nastaje, te se takav ne predaje ustanovi na krajnje zbrinjavanje. Zatvorenu kantu ili vreu sa vnim otpadom medicinska sestra tehniar predaje otpada. Primopredaja otpada spremaici. Otpad se odlae u kontejner za transport se u obrazac primopredaje. Spremaica ili uposlenik za transport otpada, vri transport otpada do prostorije za sterilizaciju otpada, ako se otpad sterilie u ustanovi ili do prostorije za privremeno skladitenje otpada u ustanovi kada otpad preuzima rma za krajnje zbrinjavanje. Otpad preuzima zadueni uposlenik na sterilizaciji otpada, otpad u svesku uz obavezne potpise. Ako otpad preuzima rma, spremaica/uposlenik za transport otpada odlae otpad u i otrog otpada u ustanovi, i ga u prostoriju za privremeno odlaganje inf svesku evidencije. Spremaica pere i dezinkuje transportni kontejner. Nakon sterilizacije provjere se kontrolni parametri i ako su zadovoljavajui otpad se kao komunalni. Ugovorena rma preuzima otpad iz prostorije za privremeno odlaganje prema utvrenom putem rasporedu pod nadzorom odgovornog uposlenika i primopredaja se evid otpremnice i arhivira u ustanovi. Nadzor odlaganja i odvoza kontejnera kao i evidenciju vri odgovorni uposlenik.
53
Otpad ije sakupljanje i odlaganje nije podvrgnuto specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije (npr. zavoji od gipsa, posteljina, odjea za jednokratnu primjenu, platno, pelene), odlae se kao komunalni otpad.
Otpad
se odlae na mjestu nastanka u crne kese koje su smjetene u ne kante sa pedalom. Spremaica prikuplja otpad tako to povezuje vreu, odlae je u kontejner od krute ke i transportuje do kontejnera za komunalni otpad. Nakon pranjenja kontejner pere i dezincira te ga vraa na odjeljenje. Na nain se odlae i drugi inertni komunalni otpad. Nadzor odlaganja i odvoza kontejnera kao i evidenciju vri odgovorni uposlenik. Mikrobioloki otpad Mikrobioloki otpad su kulture i pribor iz mikrobiolokog laboratorija. U mikrobioloki otpad se svrstavaju samo materijali za jednokratnu upotrebu. Odlaganje mikrobiolokog otpada
Briseve, akone sa materijalom, PVC ploe sa zasijanim materijalom (materijal za jednokratnu

upotrebu) laboratorijski tehniar ili drugo medicinsko osoblje odmah nakon upotrebe odlae u ne kese ili kontejnere koji su oznaeni oznakom za otpad i namijenjeni i ilni sa procesom sterilizacije. Zapakovane i oznaene kese ili kontejnere sa infe otpadom laboratorijski tehniar predaje spremaici ili uposleniku zaduenom za transport otpada. Primopredaja otpada eviden se u obrazac primopredaje medicinskog otpada. Zadueni uposlenik odmah vri transport otpada u prostoriju za sterilizaciju i predaje otpad uposleniku zaduenom za sterilizaciju otpada. Primopredaja se eviden ra u protokol sterilizacije i oba uposlenika se potpisuju. Sterilizacija se vri prema uputstvu za rad sterilizatora. Nakon uspjeno zavrene sterilizacije otpad se pakuje u crne kese (komunalni otpad) i odlae u kontejner za komunalni otpad, a sterilizacijski proces se evid Voenje evidencije i izvjetavanje Svaka primopredaja medicinskog otpada sa mjesta nastanka na odjeljenju eviden ra se na obrascu za primopredaju medicinskog otpada. Tromjesene izvjetaje o vrstama i koliinama, kao i o tretmanu medicinskog otpada sva odjeljenja dostavljaju u higijensko-epidemioloku slubu.
Distribucija i nadzor Distribuciju i nadzor vre neposredni rukovodioci koji su u ljestvici odgovor rad osoblja koje obavlja odreene postupke sa medicinskim otpadom. zadueni da nadziru
54
PROCEDURA ODLAGANJE I UKLANJANJE FARMACEUTSKOG OTPADA

Farmaceutski otpad je otpad naveden u kategorijama 18 01 09 i 18 02 08 u katalogu otpada. To je otpad koji je nastao u proizvodnji lijekova, lijekovi i hemikalije koji su vraeni s odjela gdje su bili proliveni, rasipani, pripremljeni a neupotrebljeni i lijekovi sa isteklim rokom upotrebe, ili se trebaju baci iz bilo kojeg razloga. na adekvatan nain. Neispravni lijekovi i farmaceutske supstance se moraju odmah ukloni i Ugovorom o nabavci lijekova, zdravstvena ustanova treba besplatan povrat lijekova sa isteklim rokom proizvoau ili dostavljau. Odmah po utvrivanju lijeka ili farmaceutske supstance zdravstveni uposlenik obavjetava medicinsku sestru/tehniara ili farmaceutskog tehniara zaduenog za prirunu apoteku, ne kese, kartonske ku je, na ili metalna koji odlae otpad u odgovarajuu ambalau burad i sl.) koja je prilagoena svojstvima otpada i oznaena oznakom Opasnost! Opasan farmaceutski otpad. Otpad treba oznai i odgovarajuom deklaracijom koja sadri: Datum i vrijeme: Izvor otpada: Naziv lijeka /ifra EU kataloga otpada: Ime osobe koja popunjava deklaraciju: Otpad sadri: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. na odjeljenju se u Listu evidencije farmaceutskog otpada na odjeljenju. Lista
redni broj naziv lijeka oblik i koliinu lijeka datum odlaganja otpada ime i prezime zaposlenog koji je predao otpad datum i vrijeme preuzimanja otpada ime i prezime zaposlenog zaduenog za privremeno odlaganje otpada
i odloen farmaceutski otpad, upuuje se u apoteku Klasikovan, obiljeen, upakovan, istog dana po utvrivanju ne Evidencija otpada u apoteci se vri upisom podataka u Listu evidencije farmaceutskog otpada koja sadri iste podatke kao i lista evidencije na odjeljenju. Farmaceutski otpad se uva u privremenom skladitu za farmaceutski otpad koji se nalazi u blizini magacina apoteke izdvojeno i obiljeeno oznakom FARMACEUTSKI OTPAD i zakljuano. Farmaceutski otpad preuzima rma koja ima dozvolu za zbrinjavanje farmaceutskog otpada na osnovu ugovora sa zdravstvenom ustanovom. Lijekovi koji se nabavljaju putem ugovora kojim se dozvoljava povrat lijekova sa isteklim rokom upotrebe, predaju se dostavljau .
55
PROCEDURA ODLAGANJE CITOSTATSKOG OTPADA

18 01 08* su: otpadni i citotoksini i lijekovi Citotoksici i pharmarubicin, metotreksat i svi slini lijekovi koji se primjenjuju kod tretmana tumora), otpad koji je kontaminiran otri pred npr. igle, price, skalpeli, i otri instrume oprema, npr. rukavice, maske, haljine price, infuzioni koritene staklene boce i boice, lina sistemi i sl. koji su koriteni tokom aplikacije citos ka. Citostatski otpad se smatra opasnim otpadom kako za ljude koji sa njime rukuju tako i za okoli i klasiciran je u opasni otpad. Odlaganje citostatskog otpada
Citostatski
otpad na mjestu nastanka odlae medicinska sestra-tehniar i farmaceutski tehniar. Medicinska sestra tehniar, farmaceutski tehniar odlau otpad u odgovarajui kontejner za citostatski otpad. Kontejner za citostatski otpad postavljen je na mjestu nastanka citostatskog otpada. Medicinska sestra-tehniar i farmaceutski tehniar postavlja i obiljeava kontejner za citostatski otpad. Svaki kontejner mora bi oznaen sa koja sadri podatke: izvor otpada (sluba), datum, vrijeme, ime osobe koja popunjava deklaraciju, kategoriju otpada i ifru iz Kataloga otpada. Kontejner je oznaen i simbolom tetan za zdravlje. Oznaene i zapakovane kese ili kontejnere medicinska sestra predaje spremaici koja vri transport do prostorije za privremeno skladitenje. Primopredaja medicinskog otpada ev se u obrazac za primopredaju medicinskog otpada. Spremaica vri transport citostatskog otpada do prostorije za privremeno skladitenje u transportnom kontejneru koji je pravilno oznaen oznakama za citostatski otpad i odlae otpad u prostoriju za privremeno odlaganje citostatskog otpada. Kanta, kontejner u kojem je transportovan citostatski otpad spremaica dezinkuje prije nego to ga vr na odjeljenje. Citostatski otpad iz prostorije za privremeno skladitenje preuzima rma koja vri krajnje zbrinjavanje na osnovu ugovora. Potvrda o preuzimanju citostatskog otpada uva se u ustanovi. Voenje evidencije i izvjetavanje se na obrascu Svaka primopredaja citostatskog otpada sa mjesta nastanka na odjeljenju evid za primopredaju medicinskog/citostatskog otpada. Tromjesene izvjetaje o vrstama i koliinama, otpada sva odjeljenja dostavljaju u higijensko-epidemioloku slubu. Distribucija i nadzor Distribuciju i nadzor vre neposredni rukovodioci koji su u ljestvici odgovor rad osoblja koje obavlja odreene postupke sa citostatskim otpadom. zadueni da nadziru
56
PROCEDURA ODLAGANJE HEMIJSKOG OTPADA

Odlaganje hemijskog otpada hemijski otpad (RTG lmovi) na mjestu nastanka odlae rendgen tehniar. Rendgen tehniar odlau otpad u odgovarajui kontejner; Svaki kontejner mora oznaen ketom koja sadri podatke: izvor otpada (sluba), datum, vrijeme, ime osobe koja popunjava deklaraciju, kategoriju otpada i ifru iz Kataloga otpada. Kontejner je oznaen Opasnost! Opasan hemijski otpad. Oznaene i zapakovane kontejnere rendgen tehniar predaje spremaici koja vri transport do prostorije za privremeno skladitenje hemijskog otpada. se u obrazac za primopredaju medicinskog Primopredaja medicinskog otpada ev otpada; Kontejner se u prostoriji smjeta u namjensko korito namijenjeno za vr hemijski otpad; vr hemijski otpad iz centralnog skladita hemijskog otpada preuzima rma koja vri krajnje zbrinjavanje na osnovu ugovora. Potvrda o preuzimanju hemijskog otpada uva se u arhivi ustanove. Teni hemijski otpad (ksir i razvija) odlae rendgen tehniar na mjestu nastanka. Rendgen tehniar teni hemijski otpad odlae u namjenske kanistere; Svaki kanister mora bi oznaen ketom koja sadri podatke: izvor otpada (sluba), datum, vrijeme, ime osobe koja popunjava deklaraciju, kategoriju otpada i ifru iz Kataloga otpada. oznaku Opasnost! Opasan hemijski otpad. Ambalaa mora Oznaene i zapakovanu ambalau rendgen tehniar predaje spremaici koja vri transport do prostorije za privremeno skladitenje hemijskog otpada. se u obrazac za primopredaju medicinskog Primopredaja medicinskog otpada ev otpada; Kanister se u prostoriji smjeta u namjensko korito namijenjeno za teni hemijski otpad bez i hemikalija; drenae, koje je otporno na prolazak te Teni hemijski otpad iz prostorije za centralno skladitenje hemijskog otpada preuzima rma koja vri krajnje zbrinjavanje na osnovu ugovora. Potvrda o preuzimanju hemijskog otpada uva se u arhivi ustanove. Ostali hemijski otpad koji nastane u drugim slubama (hemikalije kojima je istekao rok upotrebe), odlae glavni laboratorijski tehniar i/ili glavna/odgovorna medicinska sestra/tehniar slube. Hemikalije se odlau u standardizovan odgovarajuu ambalau za hemikalije koji se nalazi u prostoriji za centralno skladitenje hemijskog otpada; Hemikalije se pravilno razvrstavaju u zav od vrste Ambalaa mora bi obiljeena simbolima: toksino, veoma zapaljivo, kombinovane opasno po okoli. Prilikom odlaganja hemijskog otpada mora se vod se evidencija o odloenom hemijskom otpadu; Hemijski otpad (hemikalije, reagensi sa isteklim rokom) iz prostorije za centralno skladitenje hemijskog otpada preuzima rma koja vri krajnje zbrinjavanje na osnovu ugovora. Potvrda o preuzimanju hemijskog otpada uva se u arhivi ustanove.
57
OZNAAVANJE HEMIJSKOG RIZIKA
Toksian
Iritantan
tetan za zdravlje
Korozivan
Zapaljiv
Eksplozivan
Oksidirajui agens
Opasan za okoli
58
PROCEDURA ODLAGANJE KOMUNALNOG/ OPEG OTPADA

Komunalni/ opi otpad u zdravstvenoj ustanovi ini otpad koji nije nastao pruanjem zdravstvenih usluga i ne predstavlja rizik za zdravlje. Takav otpad nastaje u bolesnikim sobama, kuhinjama, i ostaci hrane. Neke vrste administraciji. Tu spada papir, kartonska ambalaa, staklo, limenke, a ako ne postoji mogunost recikliranja onda se zbrinjavaju komunalnog otpada mogu se kao mijeani komunalni otpad. Za recikliranje se mogu odvaj papir i karton, limenke, staklo, ostaci hrane. Razvrstavanje otpada
Komunalni otpad se na mjestu nastanka razvrstava na onaj koji se moe reci
i na ostali komunalni otpad. Razvrstavanje se vri tako, to se odvojeno prikuplja svaka vrsta otpada koji se reciklira i to ka a posebno kartonska i papirna ambalaa, posebno limenke, posebno staklo, posebno posebno ostali otpad koji se svrstava u komunalni. Prikupljanje i odlaganje otpada
Kartonska
i papirna ambalaa, limenke, staklo i pl ka svaki zasebno se direktno odlau u kontejner za komunalni otpad koji je crne boje i ima oznaku recikliranje. Ove vrste otpada mogu se paki iu ne kese ili kartonske k je. Transport otpada sa mjesta nastanka vri uposlenik zaduen za transport otpada u transportnom kontejneru koji je crne boje i ima oznaku recikliranje. Otpad se odlae u sabirne kontejnere za reciklau koji su postavljeni u zdravstvenoj ustanovi i imaju oznaku staklo, papir, limenke, ka. Otpad za reciklau preuzimaju rme s kojima je zdravstvena ustanova sklopila ugovor. Ostali komunalni otpad se prikuplja u pl ne kante sa poklopcem na nono otvaranje u koje su postavljene crne kese za komunalni otpad. Kante za komunalni otpad postavljene su u svakoj prostoriji u kojoj nastaje komunalni otpad (bolesnika soba, ambulante, ljekarske sobe, sobe za osoblje, ekaonice, WC kabine i kup la). Spremaica vri pranjenje kante tri puta dnevno i pri tome stavlja kese sa komunalnim sredstva za linu otpadom u transportni kontejner. Pri ovim postupcima spremaica k
Transport
otpada do sabirnog kontejnera za komunalni otpad u zdravstvenoj ustanovi vri uposlenik zaduen za transport otpada. Nakon pranjenja transportnog kontejnera, spremaica pere i dezinkuje kontejner.
Krajnje zbrinjavanje otpada
Komunalni otpad iz zdravstvene ustanove preuzima rma za zbrinjavanje komunalnog otpada s

kojom je zdravstvena ustanova sklopila ugovor. Firme koje preuzimaju komunalni otpad iz zdravstvene ustanove izdaju potvrdu o zbrinjavanju otpada koja se arhivira u zdravstvenoj ustanovi. Povrat ambalae Zdravstvene ustanove mogu zbrinjav dobavljau. ambalani otpad na osnovu ugovora o povratu ambalae
59
PROCEDURA ODLAGANJE OTPADA U SERVISU ZA ISHRANU

Otpad nastao u servisu za ishranu svrstava se prema Pravilniku o kategorijama otpada sa listama (Slubene novine FBiH, broj 9/05) u komunalni otpad. PROCEDURA U Servisu za ishranu nastaje biorazgradivi otpad (ostaci hrane) i ostaci od ambalae karton, limenke). Biorazgradivi otpad ka, staklo,
Nakon pripreme voa i povra, pomoni uposlenici servisa za ishranu odlau ostatke na mjestu
nastanka u kontejner za biorazgradivi otpad. Ostatke hrane nakon podjele obroka servirke odlau u kontejner za biorazgradivi otpad. Kontejneri se odlau u namjenskoj prostoriji do preuzimanja otpada od strane rme koja vri recikliranje. Ako zdravstvena ustanova nije sklopila ugovor o reciklai biorazgradivog otpada onda se otpad na mjestu nastanka odlae u crne kese koje su postavljene u namjenske kontejnere a u kontejner za komunalni otpad. Papir, limenke, staklo, prikuplja se i predaje kao i otpad za reciklau u ostalim dijelovima Papir, limenke, staklo, zdravstvene ustanove. Ako se ne reciklira onda se odlae kao ostali komunalni otpad. Povrat ambalae Zdravstvene ustanove mogu zbrinjav dobavljau. Voenje evidencije i izvjetavanje Tromjesene izvjetaje o zbrinjavanju komunalnog otpada dostavljaju se u Higijensko-epidemioloku slubu. Distribucija i nadzor Distribuciju i nadzor vre neposredni rukovodioci koji su u ljestvici odgovor rad osoblja koje obavlja odreene postupke sa komunalnim otpadom. zadueni da nadziru ambalani otpad na osnovu ugovora o povratu ambalae
60
PRILOG 4
PROCEDURE O POSTUPANJU U AKCIDENTNIM SITUACIJAMA
1. Postupanje u sluaju prosipanja U sluaju prosipanja in
medicinskog otpada
vnog otpada neophodno je:
medicinsku pomo ukoliko je potrebno; dalje prosipanje i raznoenje in otpada; Utvrdi vrstu otpada; Dekontaminir izloene dijelove i dezin ih odgovarajuim sredstvima; glavnu sestru slube i naelnike zbog eventualne pomoi osoblju; prostoriju ili podruje gdje se akcident dogodio; dezinfekcionim sredstvom koncentrino, poev od spoljne granice ka centru, po prosutom otpadu i ostav da djeluje u periodu odreenim uputstvom proizvoaa; otpad u crvenu nu kesu za inf otpad ili u Nakon tog perioda, poku kontejner za otre predmete; U istu kesu stavi i pribor kojim je izvreno ienje; dezinfekciju kontaminiranog prostora; Pribor za ienje prosutog infek materijala se nalazi samo u prostoriji za decentralno i materijala i k se u sluaju akcidenta. centralno skladitenje infe Pribor ini: Lopata, metla, doger i krpa; na kanta sa poklopcem; vnog otpada; Kese za skupljanje Dezinfekciono sredstvo; Deblje gumene rukavice, odgovarajue za ienje; Deterdent, suneri, krpe; Lina oprema.
2. Postupanje u sluaju izlivanja krvi Postupak u sluaju izlijevanja krvi i /ili tjelesnih te zagaenih krvlju je:
prostoriju ili podruje gdje se akcident dogodio; pristup mjestu izlaganja; dalje prosipanje i raznoenje izlivene krvi i/ili tjelesne te tne rukavice, masku, kecelju; dezinfekciono sredstvo koncentrino, poev od spoljne granice ka centru, po prosutom da djeluje u periodu odreenom u uputstvu proizvoaa. otpadu i rukama. Upot Ukoliko u izlivenom materijalu ima slomljenog stakla, ne treba ga komad kartona ili neki pl ni predmet da bi se uklonilo staklo i odloilo u odgovarajui kontejner za otre predmete. Pribor za ienje prosutog materijala (kanta, doger, sredstvo za dezinfekciju, crveni kontejner i kesa za odlaganje medicinskog otpada) nalazi se u prostoriji za skladitenje sredstava i pribora za odravanje higijene u slubi.
3. Postupanje u sluaju izlijevanja urina i drugih tjelesnih te Ovdje spadaju: urin, fekalije, sadraj izbaen povraanjem ili kaljanjem, koji se ne smatra im, ukoliko ne sadre krv. potencijalno in
62
U sluaju izlijevanja ovih sadraja neophodno je: tne rukavice, masku, kecelju; izliveni materijal koliko je god mogue; Papirnim ubrusima kontaminirani prostor deterdentom i vodom; Oi kontaminirani prostor odgovarajuim dezinfekcionim sredstvom; Ukoliko je potrebno, moe se trai savjet epidemiologa; otpadni materijal u vreu za infek vni medicinski otpad. se pribor za ienje prosutog materijala koji se nalazi u prostoriji za skladitenje sredstava i Kor pribora za odravanje higijene u slubi. 4. Postupanje u sluaju izlijevanja ive U sluaju izlijevanja ive (iz polomljenih termometara sa ivom) neophodno je: ga kako bi se onemoguio ulazak; ostalo ugroeno podruje i obilje osoblje o rasipanju, zatvori prozore. opremu). Ukloni sve izvore toplote iz ugroenog prostora (iskljui ili odstr osobe potencijalne rtve rasipanja i nadlenu osobu Osoblje treba bi obueno da samo rijei problem manjeg izlijevanja ive i to na slijedei nain: tne rukavice, za tne naoari i tnu kecelju; dodir koe sa ivom (odmah svu ivu sa koe ukoliko je dolo do dodira); Pronai set pripremljen za sluajeve rasipanja ive. nom om pomjeri jednu prema drugoj poev od ruba prema Rasute kuglice ive centru polja rasipanja, dok se ne skupe jedna pored druge. prikupljenu ivu. Aspiratorom sa gumenom pumpicom Dekontaminir podruje rasipanja posipanjem utog sumpornog pudera. preostale kuglice ive pomijeane sa puderom. u pl ni kontejner i oznai ZAGAENO IVOM; i Aspirator sa sadrajem kontejner u prostoriju za privremeno odlaganje medicinskog otpada. Ako set za sluajeve rasipanja ive nije na raspolaganju pri slijedei postupak: ivu, a m suner ubaci u ku Paljivo sunerom poku ku ju u nu kesu, dobro je i oznai natpisom ZAGAENO IVOM; Odnije u prostoriju za privremeno skladitenje medicinskog otpada i odloi u adekvatnu ambalau.
5. Postupak u sluaju povrede koritenim otrim predme ma ma ili koritenim medicinskim U sluajevima kada je dolo do povrede koritenim otrim pred instrume ma, obavezno je sprovoenje svih potrebnih mjera za te od infekcije. Ekspoziciju treba kao profesionalnu ekspoziciju (povreda na radu) i zbrinja ga kao hitno medicinsko stanje, kako bi se na vrijeme osigurao adekvatan postekspozicijski postupak. Poveanje broja povreda ukazuje na nepravilnos u radu. koritenim otrim predm Procedura: Povrijeenom uposleniku treba odmah prui prvu pomo i privremeno zbrinu ranu. nekoliko sekundi da otee krv, a potom povrijeeni dio op Ukoliko rana krvari treba vodom i sapunom. Ispra ranu ziolokom otopinom.
63
Povrijeeni uposlenik treba odmah da se javi ljekaru u slubi porodine medicine ili hitne medicinske pomoi, radi pruanja dalje medicinske pomoi. U od toga o kakvoj povredi se radi, povrijeeni e po potrebi bi upuen ljekaru koji e izda nalaz (ortopedu, hirurgu). odreene spe Povrijeeni se obavezno upuuje i infektologu/ epidemiologu. Ovisno o vakcinacijskom statusu povrijeenog i porijeklu otrog predmeta infektolog/epidemiolog procjenjuje rizik i u skladu sa vaeim zakonskim propisima preduzima sve potrebne mjere za spreavanje infekcije (primjena imunoglobulina, postekspozicijska radi spreavanja irenja infekcije i prolaksa) preporuuje povrijeenom mjere predos iskljuen. vri praenje povrijeenog sve dok rizik od infekcije nije u potpun Kada je porijeklo otrog predmeta poznato moe se ukoliko je potrebno za procjenu rizika tes ranje krvi bolesnika na gore navedene markere. Povrijeeni se javlja odgovornoj osobi koja evide povredu i ispunjava odgovarajui obrazac u dva primjerka. na radu. Povrijeeni uposlenik se javlja glavnoj sestri i Slubi Sve povrede na radu nastale koritenim otrim predmetom periodino analizira Odbor za upravljanje otpadom i Komisija za kontrolu infekcije u zdravstvenoj ustanovi. Eviden anje povrede U sluaju povrede otrim predmetom, povrijeeni se javlja odgovornoj osobi (lokalnom koordinatoru) koja evide ra povredu (Obrazac za evidenciju akcidenta) i u dva primjerka ispunjava povrijeene osobe. Jedan primjerak ispunjenog obrasca povrijeeni nosi sa Obrazac za ev na radu, a drugi ostaje kod odgovornog sobom kada ide infektologu/epidemiologu i referentu lica.
OBRAZAC ZA EVIDENCIJU AKCIDENTA Datum Ime i prezime osobe ubodene iglom Kratak opis dogaaja Potpis osobe ubodene iglom Potpis glavne sestre
64
OBRAZAC ZA EVIDENTIRANJE POVRIJEENE OSOBE 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Ime i prezime izloene osobe Pol Datum roenja Zanimanje Ustanova u kojoj je dolo do Datum i vrijeme izloe Vrsta izloe Dio jela koji je izloen * krv * tjelesna tenost sa primjesama svjee krvi * potencijalno zaraena tjelesna tenost ili tkivo (sperma, vaginalni sekret, cerebrospinalna, sinovijalna, pleuralna, peritonealna, perikardijalna i amnonska tenost) * direktan koncert sa koncentrovanim virusom (u laboratoriji) * velika * mala * u tragovima * * * * perkutana izloenost (ubod, ne) izloenost sluzokoe izloenost ozlijeene koe (abrazija, d ujed
s...)
9.
Vrsta tjelesne tenos
10. 11. 12.
Koliina tjelesne tenos Detaljan opis naina izlaganja Infe
vni status mogueg rezervoara infekcije HbsAg An -HCV An -HIV * pozi van * po * pozi van * po * po * pozi van * * * neg * ne * ne * nepoznat * nepoznat * nepoznat
13.
Infe
vni status izloene osobe HbsAg An -HCV An -HIV * nega * nepoznat * nega * nepoznat * neg * nepoznat Datum prve doze / / nevakcinisan Datum druge doze / / Datum tree doze / / vakcinisan Datum etvrte doze / / naziv slube ili odjeljenja DA, upi __________________________________________ razlog neupuivanja NE, upi __________________________________________
14.
Podaci o vakcinaciji izloene osobe he sa B Izloena osoba upuena na savjetovanje i postekspozicionu prolaksu Ime i prezime osobe koja prijavljuje izloenost Funkcija Kontakt telefon Datum prijave Provedene mjere (ispunjava ljekar)
/ / / /
15.
16. 17. 18. 19. 20.
Potpis ljekara: Centar za ekologiju i energiju
65
PRILOG 5
PROGRAM OBUKE UPOSLENIKA DOMA ZDRAVLJA 1 ZA 2012.
Odbor za upravljanje medicinskim otpadom u Domu zdravlja 1 je pripremio Plan i program obuke upravljanja medicinskim otpadom za sve uposlenike. Obuka se provodi prema Planu tokom godine, a novouposlenici obuku prolaze prilikom uvoenja u posao. disciplinarni Obuku i edukaciju o upravljanju medicinskim i komunalnim otpadom e prov m koji odreuje Odbor za upravljanje otpadom. Za provoenje obuka mogu bi angaovane i rme koje preuzimaju otpad iz ustanove, ako postavljaju svoju ambalau. Prilikom provoenja obuke, potrebno je evidenciju o prisustvu, a na kraju svake provedene vri pomou testa). Nakon zavrene obuke, trebalo bi da se svi polaznici ispitaju (obino se obuke, uposlenicima koji su prisustvovali istoj, izdaju se odgovarajua uvjerenje i potvrde. Program obuka i edukacija za: 1. Menadment za upravljanje medicinskim otpadom, zakonske osnove, obaveze i odgovornos . 2. Vrste medicinskog otpada u skladu sa kategorijama otpada koji se proizvodi u zdravstvenoj ustanovi. 3. Razdvajanje, obiljeavanje, odlaganje na mjestu nastanka, i evidencije otpada. 4. Transport, privremeno skladitenje i krajnje zbrinjavanje medicinskog otpada. 5. Rizik od medicinskog otpada. 6. Upravljanje rizikom krvlju prenosivim boles ma. zbrinjavanja medicinskog otpada 7. Novi svjetski trendovi u 8. Postupak sa otpadom u Servisu za ishranu Svaki uposlenik mora minimalno jedanput godinje bi obuhvaen obukom. O provedenim obukama jem. i edukacijama vodi se evidencija i vri se provjera znanja
5
67
PRILOG 6
PRAENJE KVALITETA UPRAVLJANJA OTPADOM U DOMU ZDRAVLJA 1
Nakon izrade Plana upravljanja medicinskim otpadom neophodno je nadzor i praenje implementacije Plana. Praenje kvaliteta implementacije Plana e bi svakodnevno vreno od strane Odbor za upravljanje medicinskim otpadom. Meu m, dodatna kontrola kvaliteta e bi vrena uz popunjavanje anketa krajem svake kalendarske godine. Ova vrsta kontrole e obuh :
1. Kontrolu menadmenta za upravljanje otpadom 2. Ocjenu kvaliteta razvrstavanja medicinskog otpada 3. Ocjenu kvaliteta unutranjeg transporta 4. Ocjenu mjesta decentralnog i centralnog skladitenja otpada
Tabela. 1. Nadzor menadmenta za upravljanje otpadom
Dokumentacija i uprava
Komentari
Dostupni
Plan upravljanja otpadom Strategiju upravljanja otpadom Procedure za pojedine vrste otpada Ugovore sa rmama koje preuzimaju otpad Evidencije i izvjetaji o vrstama i koliinama otpada Voenje evidencije o ubodnim akcide Formulari za prijavljivanje sluaja ubodom iglom Datum posljednjeg zabiljeenog akcidenta Formulari za prijavljivanje akcidenata i nesrenih sluajeva Protokol, procedura i izvjetaji o vakcinaciji pro v sa Postoji li budet za potroni materijal (kese, kontejneri za otre predmete itd.)? Da li je uvedena procedura za naruivanje i raspodjelu potronog materijala?
Da / Ne Da / Ne Da / Ne Da / Ne Da / Ne Da / Ne Da / Ne Da / Ne Da / Ne Da / Ne Da / Ne
Da / Ne
6
69
Za procjenu kvaliteta pojedinih postupaka sa otpadom e bi koritene tabele u nastavku.

Tabela 2. Ocjena kvaliteta razvrstavanja medicinskog otpada
Skupljanje i razvrstavanje otpada Da li su iden kovana i uspostavljena mjesta sakupljanja otpada? Da li su mjesta sakupljanja rizinog otpada izvan domaaja ope populacije? Da li su mjesta sakupljanja dobro obiljeena i organizirana i da li su kontejneri dobro oznaeni? Da li se na mje ma za sakupljanje otpada kori sistem sakupljanja otpada u ambalau sa odgovarajuom bojom za pojedine vrste otpada? Da li uposleni koji rukuju sa otpadom nose linu opremu? Da li su uposlenici koji rukuju sa otpadom upozna sa procedurama u sluaju prosipanja otpada? Da li su uposlenici koji rukuju otpadom upozna sa rizikom od povrede otpadnim otrim predm Da li su kontejneri odravanja? i da li je uspostavljen sistem
Komentari
Ocjena
0 0 0 0 0 0 0 0 0
1 1 1 1 1 1 1 1 1
2 2 2 2 2 2 2 2 2
3 3 3 3 3 3 3 3 3
4 4 4 4 4 4 4 4 4
Da li se koriste odgovarajui kontejneri za otre predmete?
Za ocjenu kvaliteta skupljanja i razvrstavanja otpada koriste se pitanja iz Tabele 2., te se kvalitet ocjenjuje ocjenom od 0 do 4. Za ocjenu kvaliteta koriste se slijedea pravila:
Tabela 3. Ocjena kvaliteta sakupljanja i razvrstavanja otpada
Potpuna usaglaenost (100%)
Skoro potpuna usaglaenost (80%)
Uopeno prihvatljivo - neki problemi su uoeni (60%),
Uoljivo veliki problemi, neophodne promjene
Neprihvatljivo stanje, neophodno je bez odlaganja pred mjere
Potpuno razvrstavanje i visok kvalitet razvrstavanja
Mali problemi otpad se pravilno razvrstava
Otpad se uglavnom dobro razvrstava
Osnovno razdvajanje na rizian i nerizian otpad
Osnovno razdvajanje, ali postoje greke u razvrstavanju
70
Tabela 3. Ocjena kvaliteta unutranjeg transporta
Unutranji transport Kako se opasni medicinski otpad transportuje od mjesta sakupljanja do mjesta privremenog ili konanog skladitenja? Da li uposleni koji obavljaju ovu funkciju nose linu u opremu? Da li su uposleni koji obavljaju ovu funkciju upozn sa procedurama u sluaju izlivanja? Da li su uposleni koji obavljaju ovu funkciju svjesni rizika od otpada od otrih predmeta?
Komentari
Ocjena
Za ocjenu kvaliteta unutranjeg transporta otpada koriste se pitanja iz Tabele 3., te se kvalitet ocjenjuje ocjenom od 0 do 4. Za ocjenu kvaliteta koriste se slijedea pravila: Ocjena 4 - Potpuna usaglaenost (100%) - Upotreba odgovarajue LZO, adekvatna transportna ambalaa, pridravanje propisanih uputstava prilikom transporta, obiljeavanje odgovarajuom bojom i oznakom. Ocjena 3 - Skoro potpuna usaglaenost (80%), mali problemi Upotreba odgovarajue LZO, adekvatna transportna ambalaa, pridravanje propisanih uputstava prilikom transporta, obiljeavanje odgovarajuom bojom ali bez oznaka. Ocjena 2 - Uopeno prihvatljivo (60%), neki problemi su uoeni Upotreba odgovarajue LZO, adekvatna transportna ambalaa, pridravanje propisanih uputstava prilikom transporta, ne postoji obiljeavanje odgovarajuom bojom i ne postoje oznaka. Ocjena 1 - Uoljivo veliki problemi, neophodne promjene Nema plana, nema jasnih uputstava, loa praksa. Ocjena 0 - Neprihvatljivo stanje, neophodno odmah preduze mjere Slab ili nepostojei unutranji transport sa slabom opremom i infrastrukturom.
6
71
Tabela 5. Ocjena mjesta decentralnog i centralnog skladitenja
Skladitenje
Komentari
Ocjena
Da li su mjesta decentralnog skladitenja jasno oznaena? Da li mjesta decentralnog i centralnog skladitenja odgovaraju namjeni (da li se lako dezinkuju, ima li dovoljno prostora itd?) Da li kontejneri u decentralnom i centralnom skladitu odgovaraju datoj namjeni (da li su odreeni bojom, da li su oznaeni, odgovarajue konstrukcije itd?) Da li se mjesto decentralnog i centralnog skladitenja redovno i dezinkuje? Da li o tome postoje odgovarajui dokazi? Koja je uestalost sakupljanja otpada iz mjesta decentralnog u centralno skladite? Da li uposleni koji obavljaju ovu funkciju nose linu tnu opremu? Da li su uposleni koji obavljaju ovu funkciju sa protokolima za sluaj izlijevanja? Da li su uposleni koji obavljaju ovu funkciju svjesni rizika od otpada od otrih predmeta?
0 0
1 1
2 2
3 3
4 4
0 0 0 0 0
1 1 1 1 1
2 2 2 2 2
3 3 3 3 3
4 4 4 4 4
Za ocjenu kvaliteta mjesta decentralnog i centralnog skladitenja otpada koriste se pitanja iz Tabele 5., te se kvalitet ocjenjuje ocjenom od 0 do 4. Za ocjenu kvaliteta koriste se slijedea pravila: Ocjena 4 - Potpuna usaglaenost (100%) -Potpuno razdvajanje i visokokvalitetno razvrstavanje uz uspostavljanje mjesta decentralnog i centralnog skladita koja su osigurana, oznaena i ista Ocjena 3 - Skoro potpuna usaglaenost (80%), mali problemi Otpad se pravilno razvrstava uz uspostavljanje mjesta decentralnog i centralnog skladita koja su osigurana, oznaena i ista Ocjena 2 - Uopeno prihvatljivo (60%), neki problemi su uoeni Otpad se uglavnom razvrstava, kontejneri mogu da budu puni, a mjesto decentralnog i centralnog skladita mogu da djeluju neuredno. Ocjena 1 - Uoljivo veliki problemi, neophodne promjene Osnovno razvrstavanje uz slabo odravanje mjesta skladita
Ocjena 0 - Neprihvatljivo stanje, neophodno odmah decentralnog i/ili centralnog skladita.
mjere Ne postoji mjesto
72
PRILOG 7
ADRESE FIRMI ZA ODVOZ/ZBRINJAVANJE OPASNOG OTPADA I FIRMI ZA SAKUPLJANJE SEKUNDARNIH SIROVINA
Firme na podruju sjeveroistone BiH koje se bave otkupom opasnog medicinskog otpada Firma KEMIS BH Lukavac KEMIS SRS amac RECIKLON ivinice Opta bolnica Luka Doboj Apostol Kontakt telefon +387 35 556 988 +387 62 340 922 +387 54 621 860 +387 66 716 591 +387 35 266 273; +387 61 884 807 +387 53 241 943 +387 49 233 920 +387 65 970 091 +387 35 251 11 +387 61 179 721 Vrsta otpada vni, farmaceutski i hemijski otpad vni, farmaceutski i hemijski otpad vni, farmaceutski i hemijski otpad vni otpad vni otpad Hemijski otpad (otpadni ksir, iskoriteni RTG lmovi) Farmaceutski i hemijski otpad (otpadni ksir i iskoriteni RTG lmovi)
Opta bolnica Brko distrikt Eko Metals Bijeljina Kemokop Tuzla
Firme na podruju sjeveroistone BiH koje se bave otkupom sekundarnih sirovina Firma Eko Sirovina doo Tuzla Angrosirovina Tuzla Reciklani centar Graanica Akva Invest ivinice Feros-Eko ivinice Kasim doo Lukavac DMG Company Bijeljina Boro doo Bijeljina Otpad doo Bijeljina Sirovine Pezi Kalesija Kod Maka doo Kalesija MPT Kondor Bratunac Omorika Reciklaa Johovac, Doboj Eko Simet doo Doboj Ekom doo Doboj Kontakt telefon +387 35 230 029 +387 61 281 000 +387 35 263 115 +387 35 330 145 +387 62 908 181 +387 35 772 195 +387 35 775 029 +387 61 643 180 +387 55 209 149 +387 55 226 391 +387 55 209 766 +387 61 195 050 +387 61 195 315 +387 56 410 880 +387 53 281 030 +387 53 223 504 +387 65 525 973 Vrsta otpada Metalni i nemetalni otpad Metalni i nemetalni otpad Metalni i nemetalni otpad Metalni i nemetalni otpad Metalni i nemetalni otpad Metalni otpad Nemetalni otpad Metalni otpad Metalni otpad Metalni i nemetalni otpad Metalni otpad Metalni otpad PET ambalaa Metalni otpad Metalni otpad
7
74

Vodic Za Izradu Plana Upravljanja Medicinskim Otpadom

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Vodic Za Izradu Plana Upravljanja Medicinskim Otpadom

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Projekat Odgovorno upravljanje medicinskim otpadom

Datum: Ime osobe koja popunjava deklaraciju na Vrijeme: kontejneru za otpad:

Ime osobe koja popunjava deklaraciju na kontejneru za otpad:

OPASAN MEDICINSKI OTPAD

OPASAN MEDICINSKI OTPAD

OPASAN MEDICINSKI OTPAD

OTRI PREDMETI 6 SLOMLJENO STAKLO

OPASAN MEDICINSKI OTPAD

Datum: Ime osobe koja popunjava deklaraciju na Vrijeme: kontejneru za otpad:

Ime osobe koja popunjava deklaraciju na kontejneru za otpad:

OPASAN MEDICINSKI OTPAD

OPASAN MEDICINSKI OTPAD

OPASAN MEDICINSKI OTPAD

OTRI PREDMETI 6 SLOMLJENO STAKLO

OPASAN MEDICINSKI OTPAD

Projekat nansira Evropska unija

Projekat implementira Centar za ekologiju i energiju

Vodi za izradu Plana upravljanja medicinskim otpadom u zdravstvenoj ustanovi

upotrebljavaju pri medicinskim, dijagnostikim ili eksperimentalnim postupcima, ienju i dezinfekciji.

Tabela2.Vrsteikoliineotpadauorganizacionimjedinicamazdravstveneustanove Klinika/odjel/sluba Klinikazahirurgiju 1. 2. 3. Vrstaotpada Kategorijaotpada Prosjenednevnekoliine

Otri Patoloki Infektivni Visoko infektivni Hemijski Radioaktivni Farmaceutski Citostatski

Slika 3. Meunarodni znak za otpad koji predstavlja bioloku opasnost

4.5.1. Odlaganje i obiljeavanje otrog otpada

Slika 4. Posuda za sakupljanje otrih predmeta

OPASNOST! INFEKTIVNI OTPAD

OPASNOST! INFEKTIVNI OTPAD

Slika 5. Primjeri naljepnica za otri otpad: crvena za FBiH i narandasta za RS

4.5.2. Odlaganje i obiljeavanje infektivnog otpada

Slika 5. Ambalaa za infektivni otpad (za FBiH)

OPASNOST! INFEKTIVNI OTPAD

OPASNOST! INFEKTIVNI OTPAD

OPASAN MEDICINSKI OTPAD

OPASAN MEDICINSKI OTPAD

Slika 6. Prijedlog naljepnica za infektivni otpad (crvena za FBiH i narandasta za RS)

4.5.3. Odlaganje farmaceutskog otpada

OPASNOST! FARMACEUTSKI OTPAD

Slika 7. Ambalaa i prijedlog naljepnice za farmaceutski otpad

4.5.4. Odlaganje patolokog otpada

Slika 8. Ambalaa i prijedlog naljepnice za patoloki otpad

4.5.5. Odlaganje hemijskog otpada

Opasnost! Opasan hemijski otpad Za eksterni transport: informacije u skladu sa preporukama UN

Slika 9. Ambalaa i prijedlog naljepnice za hemijski otpad

4.5.6. Odlaganje citotoksinog i c

OPASAN MEDICINSKI OTPAD

Zraenjenanaznaenidatum(vrijemepoetkaskladitenja) Obaveznonavoenjeperiodaskladitenja Zaeksternitransport:informacijeuskladusapreporukamaUN

Izvandohvatapacijenata,posjetiteljainepoznatihlica; Dostupnasamoobuenomosoblju; Lociranaizvanhodnika/pasaa; Nedostupnejavnosti; Adekvatnezadinamikuproizvodnjeotpada; Skladiteilikontejnerikojisemoguzakljuavati.

Zbrinjavanjesevrinaosnovuugovorakojizdravstvenaustanovasklopisatakvimfirmama.Prilikom izradePlanaupravljanjaotpadomzdravstveneustanovenavodenazivefirmikojimapredajuotpadu skladusaPravilnikomoprenosukaoirasporedodvoenjaotpadaizustanove.

Centar za ekologiju i energiju

2. ODGOVORNE OSOBE ZA UPRAVLJANJE OTPADOM

3. OBAVEZE I ODGOVORNOSTI OSOBLJA ZA UPRAVLJANJE OTPADOM

za smanjenje koliine proizvedenog otpada.

4. KLASIFIKACIJA OTPADA U DOMU ZDRAVLJA 1

5. SLUBE ZDRAVSTVENE USTANOVE U KOJIMA NASTAJE MEDICINSKI OTPAD

6. EVIDENCIJE OTPADA NASTALOG U DOMU ZDRAVLJA 1

Centar za ekologiju i energiju

UKUPNO Centar za ekologiju i energiju

7. RAZVRSTAVANJE I AMBALAA ZA RAZLIITE VRSTE MEDICINSKOG OTPADA

8. RAZDVAJANJE, ODLAGANJE, OBILJEAVANJE I KONTROLA PRIKUPLJANJA MEDICINSKOG OTPADA

Centar za ekologiju i energiju

9. PRIMOPREDAJA, TRANSPORT I SKLADITENJE MEDICINSKOG OTPADA

Centar za ekologiju i energiju

10. POSTUPANJE S OPIM KOMUNALNIM OTPADOM I SEKUNDARNIM SIROVINAMA

11. PROCEDURE KOJE SE PRIMJENJUJU U POSTUPCIMA SA OTPADOM

12. PRENOS MEDICINSKOG OTPADA NA TREE LICE