MITOVI Mitovi govore o odnosima ljudi i bogova i meusobnim odnosima izmeu bogova, nainima kako ljudi prihvaaju puninu

svoje sudbine, kao i o borbama u kojima ljudi vide sebe- obino izmeu dobrih i zlih sila.. Obino se mitoloke prie mogu uivati odvojeno, bez dubljeg znanja o mitologiji u cijelosti. Postoje mitovi o postanku svijeta: Svaki narod ima priu o tome kako je svijet nastao, kako je nastao ljudski rod, kako su sunce i mjesec stigli na nebo. Uope, ovi mitovi daju objanjenje za poetak sviju stvari. Mitovi koji objanjavaju zbivanja u prirodi: Ovi mitovi ukljuuju prie koje objanjavaju mijene godinjih doba, ivotinjske osobine, konfiguraciju zemljine kore, kao i kretanja sunca i mjeseca. itava europska mitologija usko je vezana uz oblike tla i obiluje vilinskim biima i njihovim srodnicima. To su stvorenja koja nisu bila ljudi, ali su jednako stvarna ivjela na zemlji. Bili su as vidljivi, as nevidljivi, mogli su letjeti, mijenjati oblije, initi arolije; bili su dugovjeni, moda i besmrtni. ivjeli su pod zemljom, u vodi i u umma. Katkad, dobronamjerni, ee zli, moralno dvojna bia. 1. Evina skrivena djeca 2. neko aneli, no nisu znali kome se prikloniti kad se Lucifer pobunio protiv Boga. Zato su progani iz Raja, no kako nisu bili tako zli da ih Bog spravi u pakao, ostali su na mjestu gdje su pali-na zemlji ili pod zemljom, u vodi, na nebu Kuni dusi pokazuju najveu sklonost ljudima. Djeca su se tjerala od usjeva i opasnih mjesta priama o dusima voda i udesnim uvarima polja, te dusima ita. U slavenskoj je predaji mnogo vodenih bia. Vodeni je muki duh ljudoder, ovjek-aba, zelenokosi, div, plutajue deblo, struk vodenog cvijea zbog kojeg se djeca predaleko naginju nad vodu. Rusalke i razliite druge vile su druice Vodenog, simboliziraju mijene godinjih doba. U Hrvatskoj su vile lijepe mlade djevojke s kozjim papcima ili konjskim kopitima. Imaju krila, a ponekad uz pomo koprene lete zrakom.ive u dubravi, u planini, u piljama, u oblacima, oko voda, po livadama. Vila drvarica ivi u kronjama,zatim su tu planinkinja, zdenja, potona, morska, morkinjjca (u pilji kraj mora),vila posvaua svaa na putu mua sa enom,vila umnjaa iz ume obno dolazi pastiru, zamami ga, dok on na danjem svjetlu ne vidi da ima eljezne zube. U vedskoj enski umski duh Skogsra donosi sreu lovcima kad puhne u njihovo oruje, a ugljenarima kad uz njih probdije no (ima uplja lea)! Slavenski uvari polja, dusi ita : Poludnica U podruju oko Jaroslava ljudi znaju za udnog duha Poludnicu, visoku lijepu djevojku obuenu u bijelo. Ljeti, u vrijeme etve, ona koraa kroz ito, hvata glave onih koji rade u podne i poinje ih okretati. Ne prestaje dok ne izazove uasnu bol... International Folklor Review, Felix Oinas U ekoj i Rusiji umski duh Lei zeleno je obrastao, modre koe . Strai ljude dok se ne izgube. Bogovi, divovi, zmajevi, patuljci to su likovi koje nalazimo u svim zemljama ovoga kruga. U skandinavskoj mitologiji trolovi i tomti. U legendama Francuske, Njemake i keltskih naroda zanemarena je veza vodenih duhova sa ciklikim smjenjivanjima u prirodi, a istaknuta je seksualnost. Gospa od jezera Llyn y FanFach u Wellsu nestala je u jezeru kad ju je mu u ali i igri udario. Grof de Lusignon kriomice je promatrao suprugu Melusine dok se kupala i vidio je da joj se noge pretvaraju u zmije . Spazivi ga pobjegla je vritei, a otad se uje njen krik svaki put kad umre neki Lusignon (snaha-guja kao samosvojan motiv naih podruja). Brojne su legende koje kazuju kako su dobri ljudi, poto su pomogli vilinskim biima, bili bogato nagraeni. Zlatom, nekom vjetinom koja je postajala nasljedna u obitelji sretnika.

Odrasli su postupno prestajali vjerovati u vilinska bia , ali se nisu odricali pria o njima jer su im bile potrebne kao pomo u odgajanju djece. Mitovi o herojima: Heroji obino dobivaju razliite zadae. U grkoj mitologiji sve vrvi od udovita poput Gorgone, Hidri, Himera, koje izazivaju junakovu spremnost za izvrenje zadatka. Karakteristika uloge heroja jest da on prihvaa sve opasne izazove i zavrava svoju potragu uspjeno, ili umire u posljednjoj, velianstvenoj epizodi. GUSTAV SCHWAB (1792-1850) 1. zbirka njemakih pria za narod (Deutsche Volksbucher) 2. zbirka antikih, grkih pria - Najljepe prie klasine starine (Stuttgart, 1838-1840.) G. Schwab elio je prie obraene po raznim grkim i rimskim izvorima, ili sauvane samo kojekuda u ulomcima sloiti u velike, povezane cikluse pria , pa ih tako povezati u suvislu cjelinu, jer nam je mnogoto od antike ostalo zapravo fragmentarno. Sredite sainjaju prie o Troji. Povratak Agamemnona, Homerovi epovi Ilijada i Odiseja izvori su ovih pria. Zatim su tu latinski prozni spisi, grki pjesnici poput Hezioda, kikliki pjesnici (postoje samo ulomci koje je trebalo rekonstruirati), tragiari Eshil, Sofoklo i Euripid, grki lirici poput Pindara, ep Argonauti Apolonija Roanina, pjesnici Teokrit i Mosho. Od rimskih pjesnika Vergilije, Horacije, Ovidije.Povjesniari, geografi, filozofi. Mitoloki zbornici na latinskom j., gramatiki spisi i komentari uz mitoloke pjesnike - sholije. Dva latinska romana Dnevnik trojanskoga rata i Pria o propasti Troje... To je samo nekolicina primjera iz kojih je sve izvora Schwab slagao, prevodio i pokuavao rekonstruirati prie uklanjajui proturjeja i neloginosti. Pri tome je pazio da iz svih paralelnih izvora upotrijebi sva vrijedna mjesta. Zajedniko kod mitova i narodne predaje: Slini su im obrasci i nain pripovijedanja (odlasci u svijet mrtvih, udesne preobrazbe, svladavanje nemani) Pokuavaju rijeiti zagonetke ivota i smrti, svemira uz pomo natprirodnih bia. Narodna predaja jedan je od najstarijih izvora gdje je sauvana mitoloka graa, ali nije tu stvarana. Natprirodna stvarnost duboko je, i u jednima i u drugima, upletena u svagdan obinog ovjeka (folklor daje mnotvo bia dvojne prirode, prevrtljivih, a legende su osobnije naglaavale vanost odreenog kraja i njegove sudbine). HEROJI EPOVA I LEGENDI Izrasli iz mita, ili rastui zajedno s njima, epski junaci uinili su da se sr akcije vie ne koncentrira u djelovanju bogova, ve u djelovanju jednog heroja.Epski junak je kulturni ili nacionalni junak koji objedinjuje idealnu sliku ovjeka odreenog vremena u kojem je nastao. I srednji vijek i 19. st. (romantizam) poseu za narodnim stvaralatvom, nadahnuti egzotinim i jezovitim zamiljanjima vilinskog svijeta, duhova, vampira, arobnjaka, ili pak likova vitezova (Lancelot, Gawin), te divova Pantagruela i Gargantue. Starofrancuske, srednjevjekovne ljubavnike Tristana i Izoldu susreemo jo u 12. st. , kao i Siegfrieda i Kriemhildu iz njemake Pjesme o Nibelunzima.Epovi su izraz najviih moralnih vrijednosti nekog drutva. Znanje o njima ulijeva djeci razumijevanje neke kulture; to je jo vanije, uvodi ih u ono to je odreeno doba smatralo znaajnim i veliinom.