Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split Zavod za elektroenergetiku Katedra za elektrine mree i postrojenja

OPA ENERGETIKA
Doc. dr. sc. Ranko Goi, dipl. ing. el. k.god. 2006/2007

OPA ENERGETIKA

Sadraj predmeta
Izvori i oblici energije Primarni, transformirani i korisni oblici energije Rezerve, vrste, osnovne karakteristike i pretvorbe neobnovljivih izvora energije Vrste, osnovne karakteristike i pretvorbe obnovljivih izvora energije Energetske bilance Energetika i okoli Cijene i raspoloivost energenata Energetska efikasnost i racionalno koritenje energije Umreeni energetski sustavi (el. energija, prirodni plin i centralizirani toplinski sustavi) Principi tarifnih sustava u energetici Planiranje i gospodarenje u energetici (?) Zakonska regulativa (?)

OPA ENERGETIKA

Literatura
PREDAVANJA NA INTERNETU: www.fesb.hr/~rgoic/oe/oe.html B. Udovii: Osnove energetike, K Zagreb, 1991. B. Udovii: Energija, drutvo i okolina I, II, IV, Graevinska knjiga Beograd, 1988 H. Poar: Osnove energetike I, II, III, K Zagreb, 1976. V. Paar: Energetska kriza: gdje (ni)je izlaz, Graevinska knjiga Zagreb, 1984. (?)

OPA ENERGETIKA

Snaga & energija

Energija je: - sposobnost vrenja rada na raun dovedene energije, ili - akumulirani rad ili sposobnost sustava da kroz odrene procese obavi rad ili preda toplinu

dW = F ds = F ds cos
Snaga: brzina koritenja energije ili transformacije jednog oblika energije u drugi

P=

dW dt

W = P( t ) dt
t1

t2

Osnovne SI jedinice: Energija: J = N m (kg m 2 s 2 ) Snaga:

W = J s 1 (kg m 2 s 3 )

OPA ENERGETIKA

Ostale jedinice za energiju

Btu (British thermal unit): 1 Btu = 1055,06 J, 1 kWh = 3412 Btu

OPA ENERGETIKA

Ostale jedinice za snagu

OPA ENERGETIKA

Primjer 1: Koliko dnevno kWh pojedemo ako jedemo samo Milka okolade za podmirenje energetskih potreba ?

Rjeenje: 1 milka od 100 g sadri 505 kcal energetske vrijednosti prosjeno nam treba oko 2000 kcal energije dnevno __________________________________________ 2000/505 = priblino 4 okolade Iz tablica konverzije: 1 kWh = 859,8 kcal 2000 kcal = 2000/859,8 kWh = 2,33 kWh ____________________________________ Usporedba: toliko nam otprilike treba za 1 sat grijanja prostorije od 20m2
OPA ENERGETIKA 7

Primjer2 : a) Koliko treba litara vode iz akumulacije Perua da bi se proizveo 1 kWh elektrine energije u nizvodnim elektranama b) koliko kuna ima u punoj akumulaciji Perua c) Koliki je energetski ekvivalent pune akumulacije Perua preraunat u Milka okolade

Potrebni ulazni podaci: - iz pune akumulacije Perua (potencijalna energija vode) moe se proizvesti 400 GWh elektrine energije - puna akumlacija Perua sadri 541x106m2 vode = 541x109 l vode - prosjena cijena proizvodnje elektrine energije je 0,3 kn/kWh Rjeenje: a) - 400 GWh = 400x106 kWh (u akumulaciji) - 541x109 l / 400x106 kWh = 1353 l/kWh = 1,353 m3/kWh b) - ako je cijena proizvedene el. en. 0,3 kn/kWh to znai da 1353 l vode u Perui vrijedi 0,3 kn, a vrijednost pune akumulacije je 541x109 (l) x 0,3 (kn/kWh) / 1353 (l/kWh) ~ 120.000.000 kn c) - 400 GWh = 400x106 kWh (u akumulaciji) - 1 Milka 505 kcal/1okolada = 505 (kcal/1okolada )/859,8 (kWh/kcal) = 0,59 kWh/1okolada - 400x106 (kWh)/ 0,59 (kWh/1okolada)= 678x106 okolada u Perui
OPA ENERGETIKA 8

Pojavni oblici energije

Dva osnovna oblika: A) NAGOMILANI B) PRIJELAZNI javlja se u sluajevima kad nagomilani oblik energije prelazi iz jednog oblika u drugi (energetske transformacije)
ENERGIJA

NAGOMILANA

PRIJELAZNA

KINETIKA

POTENCIJALNA

UNUTRANJA

TERMIKA

KEMIJSKA

NUKLEARNA

ZRAENJE

OPA ENERGETIKA

Energetske pretvorbe
PRIMARNI OBLICI ENERGIJE KORISNI OBLICI ENERGIJE

PRETVORBENI OBLICI ENERGIJE Stupanj djelovanja pretvorbi:

= do bivena energija = do vedena energija gubici < 1 dovedena energija dovedena energija

OPA ENERGETIKA

10

Primarni oblici energije

su oni oblici koji se nalaze ili pojavljuju u prirodi (nekada se zovu i prirodni oblici energije). Obino se dijele prema slijedeim kriterijima: A) Obnovljivost: 1. Neobnovljivi izvori energije nafta, ugljen, zemni plin, uljni kriljci, nuklearna goriva, Zemljina unutranja toplina 2. Obnovljivi izvori energije drvo i otpaci, biomasa, bioplin, vodne snage, energija vjetra, energija plime i oseke, energija morskih struja i valova, toplina mora, energija Suneva zraenja

Napomena: Bliska podjela prema kriteriju obnovljivosti je podjela na tzv. konvencionalne i nekonvencionalne oblike energije, te podjela na klasine i alternativne oblike energije. Ove podjele uglavnom odgovaraju podjeli na neobnovljive i obnovljive (eventualno s izuzetkom energije vodnih snaga)

OPA ENERGETIKA

11

B) Tehno-ekonomskim mogunostima iskoritavanja: 1. Izvori energije za koje nije tehniki rjeen nain iskoritavanja unutranja toplina Zemlje (dio koji ne izlazi na povrinu u obliku vruih izvora), fuzija, morske struje i valovi 2. Izvori energije za koje je tehniki rjeen nain iskoritavanja, ali nije ekonomski isplativo uljni kriljci, toplina mora, Sunevo zraenje, vjetar, plima i oseka. 3. Izvori energije za koje je tehniki rjeen nain iskoritavanja, uz ekonomsku isplativost ugljen, nafta, plin, drvo i otpaci, biomasa, bioplin, fizija, vrui izvori, vodne snage Napomena: Navedena podjela izmeu 2. i 3. grupe nije uvjek tona, ovisno o lokaciji izvora energije, njihovim karakteristikama, koliini, blizini potroaa i sl. Naime, vrlo esto se dogaa da energenti 3. grupe nisu isplativi, ali ima i sluajeva kad su neki iz 2. grupe ipak isplativi. Npr. - ako na nalazitu nekog goriva (plin, ugljen, nafta) nema velikih koliina ili je daleko od mjesta upotrebe. - iskoritavanje energije sunca i energije vjetra na pogodnim lokacijama moe biti isplativo

OPA ENERGETIKA

12

C) Prema fizikalnim svojstvima, primarni oblici energije mogu se podijeliti na nosioce: 1. Kemijske energije drvo i otpaci, ugljen, sirova nafta, zemni plin, uljni kriljci, biomasa, bioplin 2. Nuklearne energije nuklearna goriva 3. Potencijalne energije vodne snage, plima i oseka 4. Kinetike energije vjetar, energija morskih struja i valova 5. Toplinske energije geotermika, toplinska energija mora 6. Energije zraenja Sunevo zraenje

OPA ENERGETIKA

13

Primjer: ukupna svjetska potronja primarnih oblika energije (Izvor: International Energy Outlook, 2002).

OPA ENERGETIKA

14

Pretvorbeni oblici energije

su oni oblici koji se odreenom energetskom transformacijom dobiju iz primarnih oblika, ali se u takvom obliku ne koriste, ve se dalje pretvaraju u korisne oblike energije. Jasno, postoji i varijanta direktne pretvorbe primarnih oblika energije u korisne oblike. Najei oblici pretvorbe primarnih oblika energije u pretvorbene: 1. Isplinjavanje pretvorba ugljena kojoj je glavni krajnji produkt koks 2. Rasplinjavanje pretvorba ugljena u plinove 3. Izgaranje pretvorba kemijske energije u toplinsku energiju 4. Destilacija pretvorba sirove nafte u derivate 5. Degazolinaa odvajanje lakih od tekih ugljikovodika (prerada naftnog plina) 6. Nuklearne reakcije pretvorba nuklearne energije u unutranju (toplinsku) energiju 7. Turbinske pretvorbe pretvorbe potencijalne i kinetike energije u mehaniki energiju 8. Zraenje pretvorba sunevog isijavanja u toplinsku ili elektrinu energiju

OPA ENERGETIKA

15

Korisni oblici energije

su oni oblici koje koriste potroai za neposrednu primjenu. Dijele se na : 1. Toplinsku energiju (osigurava se parom i vrelom vodom, izgranjem u loitima i elektrinom energijom) 2. Mehaniku energiju (osigurava se elektrinom energijom, toplinskom energijom, potencijalnom i kinetikom energijom) 3. Kemijsku energiju (osigurava se elektrinom enrgijom, koksom itd.) 4. Energiju za rasvjetu i napajanje elektronikih ureaja

OPA ENERGETIKA

16

Neobnovljivi izvori energije

1. Ugljen 2. Nafta 3. Zemni plin 4. Nuklearna goriva 5. Uljni kriljci 6. Zemljina unutranja toplina Fosilna goriva

Rezerve neobnovljivih izvora energije

1. Iskoristive rezerve rezerve koje se mogu iskoritavati uz dananje ekonomske i tehnike uvjete 2. Poznate rezerve rezerve za koje se moe pretpostaviti da se nalaze u zemljinoj kori, a utvruju se na osnovu kvaliteta i debljina slojeva 3. Ukupne (geoloke) rezerve se procjenjuju na osnovu poznavanja geolokih uvjeta i slinosti s poznatim nalazitima

OPA ENERGETIKA

17

Rezerve ugljena (sve vrste)

250 200 miljardi tona 150 100 50 0 Juna Afrika Ostatak Azije Juna Amerika Ostatak Afrike Ostatak Evrope Kazahstan Australija Oceanija i N. Zeland Kanada, Meksiko Potronja (1999) Njemaka Indija Kina Rusija USA

Ukupne rezerve: 984*109 t Ukupne rezerve Hrvatska (?): 39*106 t

Potronja (1999): 4,4*109 t Potronja Hrvatska (1999): 0,37*106 t

18 OPA ENERGETIKA

miljardi kubnih metara

miljardi tona 10 15 20 25 30 35 40 0 Potronja (1999) Ukupno Oceanija Ostatak Sjeverna Amerika Ostatak Juna Amerika Brazil Alir Ostatak Evrope Norveka Ostatak Afrike Ostatak Bliski Istok Nigerija Ostatak Azije USA Meksiko Libija Kina Rusija Venecuela Iran UAE Kuvajt Irak S. Arabija 5

50000 45000 40000 35000 30000 25000 20000 15000 10000 5000 0 Potronja (1999) Oceanija Indonezija Malezija Turkmenistan Irak

Ukupne rezerve: 141*109 t

Ostatak Juna Amerika

Ukupne rezerve: 151.502*109 m3

Ostatak Afrike Nigerija Venecuela Alir USA S. Arabija Ostatak Evropa UAR Ostatak Azija Katar Iran Rusija
19

Ostatak Bliski Istok

OPA ENERGETIKA

Ukupne rezerve Hrvatska (?): 34*109 m3 Rezerve prirodnog plina Potronja (1999): 3,5*109 t

Rezerve sirove nafte i NGL-a

Ukupne rezerve Hrvatska (?): 0,011*109 t Potronja Hrvatska (1999): 0,0052*109 t

OPA ENERGETIKA

Ostatak Sjeverna Amerika

Potronja (1999): 2.388*109 m3

Potronja Hrvatska (1999): 2,7*109 m3

20

10

Procjena trajanja neobnovljivih izvora energije

Udio fosilnih goriva u ukupnim zalihama: Ugljen 65% Nafta 19% Plin 16%

Procjena trajanja: Smei ugljen 513 g. Kameni ugljen 151 g. Nafta 44 g. Plin 66 g. Uran 40 g.

Napomene: ove procjene su uvijek vrlo nepouzdane najvea je nepoznanica koliko ima neutvrenih rezervi npr. prije 30-tak godina se raunalo s otprilike istim rezervama nafte kao i danas problem je i s procjenama razvoja novih tehnologija npr. prije 30-tak godina se predvialo da e se za 30 godina tehnoloki rijeiti nain iskoritavanja energije fuzije (danas samo optimisti vjeruju da e se rijeiti prije 30 godina)
OPA ENERGETIKA 21

Ugljen
Osnovne karakteristike: Ogrijevna mo (gornja): koliina topline koja se oslobodi izgranjem 1 kg ugljena uz uvjet da se produkti izgranja ohlade do temperature koju su gorivo i zrak imali prije izgaranja, pri emu se pretpostavlja da se sva vodena para kondenzirala. Jedinica: MJ/kg Koliina sumpora (i ostalih kemijskih elemenata i spojeva) Koliina hlapljivih sastojaka Koliina ugljika Koliina pepela Osnovne vrste ugljena: Kameni ugljen i antracit: ogrijevna mo > 23,7 MJ/kg (ili 29,3 ovisno o klasifikaciji), maximalno do ~ 38 MJ/kg Mrki ugljen: 12,56 MJ/kg < ogrijevna mo < 23,7 MJ/kg (ili 29,3) Lignit: ogrijevna mo < 12,56 MJ/kg, minimalno do ~ 7,5 MJ/kg (treset ogrijevna mo 6,3-8,4 MJ/kg) (drvo ogrijevna mo ~15 MJ/kg)
OPA ENERGETIKA 22

11

Nain pridobivanja: Jamska ili podzemna eksploatacija Povrinska eksploatacija - nain iskoritavanja ugljena ovisi prvenstveno o karakteristikama nalazita (koliina, debljina sloja, koliina jalovine i dubina nalazita), te kvaliteti ugljena, tj. o ukupnoj ekonominosti - za ugljen loije kvalitete (manje ogrijevne moi) najee se ne isplati podzemna eksploatacija bez obzira na utvrenu koliinu - podzemnu eksploataciju oteavaju prvenstveno plinovi (metan) Cijene ugljena: a) Nie su u odnosu na druge energente (ukoliko se usporeuje za primjenu u kojoj su mogue razliite vrste goriva). Za proizvodnju elektrine energije se usporeuje cijena promatranog goriva u odnosu na koliinu dobivene toplinske energije u termoelektrani ($/GJ). Npr. 4 $/GJ za prirodni plin 1,7 $/GJ za kameni ugljen 0,26 $/GJ za nuklearno gorivo b) Stabilnije su u odnosu na cijene nafte i prirodnog plina, prvenstveno zbog vee disperzije proizvoaa
OPA ENERGETIKA 23

Usporedba cijena
9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 1970 1971 1972 1973 1974 1975 1976 1977 1978 1979 1980 1981 1982 1983 1984 1985 1986 1987 1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997
24

Ugljen Prirodni plin Nafta Nuklearna goriva

$/106Btu

OPA ENERGETIKA

12

Nafta i zemni plin

OPA ENERGETIKA

25

Sirova nafta i zemni plin su smjese razliitih ugljikovodika, s primjesama duika, kisika, sumpora i ostalih kemijskih elemenata. Glavni sastavni dio nafte su naftenski ugljikovodici (cikloparafini), te u manjim koliinama parafinski ugljikovodici (alkani) i aromatski ugljikovodici. U nalazitima nafte redovito se pojavljuje i zemni plin. Nafta se vadi pomou buotina koje mogu biti na kopnu i moru, a ostvaruje se na tri naina: - prirodnom erupcijom, - pomou dubinskih crpki - podizanjem plinom (utiskivanjem plina smanjuje se gustoa nafte a onda i tlak, to omoguava djelovanje kao kod eruptivnog nalazita) Do postrojenja za preradu (rafinerija), nafta se dovodi: - naftovodima - brodskim i eljeznikim prijevozom Osnovni derivati nafte su: rafinerijski plin, ukapljeni plin, benzini, petrolej, plinska ulja, loiva ulja i neenergetski produkti (maziva, motorna ulja, kruti produkti). Tekua goriva produkti destilacije nafte imaju brojne tehnoloke prednosti u odnosu na kruta goriva (npr. ugljen): vea toplinska vrijednost, bolje mijeanje sa zrakom i potpunije izgaranje, sadre manje pepela i vode, itd.)

OPA ENERGETIKA

26

13

Zemni plin sastoji se od metana, etana, propana, butana, manjim dijelom pentana, heksana i viih ugljikovodika, te ostalih primjesa (duik, ugljini dioksid, sumporni dioksid, helij itd.) Ukoliko se plin nalazi zajedno s naftom, u njemu se redovito nalaze odreene koliine viih ugljikovodika koje su pri normalnoj temperaturi u tekuem stanju (NGL natural gas liquids) Eksploatira se kao i nafta, buotinama na kopnu i moru. Do potroaa ili postrojenja za preradu, plin se dovodi: - plinovodima - transportom u ukapljenom stanju (zauzima ~600 puta manje prostora u odnosu na plinovito stanje): LNG - liquified natural gas (UPP ukapljeni prirodni plin) LPG - liquified petroleum gas (UNP ukapljeni naftni plin) Plinovita goriva imaju brojne prednosti u odnosu na tekua a pogotovo u odnosu na kruta goriva: pri izgaranju ne ostavljaju krute ostatke ni pepeo, manje su koliine tetnih otpadnih plinova, bolje se mijeaju sa zrakom, jednostavnija je izvedba plinskih loita, laka je regulacija izgaranja, itd.

OPA ENERGETIKA

27

Uljni kriljci i bituminozni pijesak

Uljni kriljci su sedimentno stijenje s odreenom koliinom rasprenih organskih tvari ugljikovodika. Bituminozni pijesak je smjesa pijeska, mineralnih materijala i bitumena. Uljni kriljci najee se nalaze neposredno ispod povrine tla u slojevima, slino kao ugljen. Za razliku od nafte i plina, ugljikovodici u uljnim kriljcima i bituminoznom pijesku su u krutom stanju, pa je eksploatacija oteana (potrebna je rafinacija i odjeljivanje ulja). Drugi je problem u maloj koliini ulja u ukupnoj koliini rude (raspon od nekoliko litara do nekoliko stotina litara po toni), pa je iskoritavanje najee ekonomski neopravdano. Zbog toga ni rezerve ovih energenata nisu dobro utvrene osim na nalazitima s veim udjelom ulja (Estonija, Kanada). Odjeljeno ulje se mora dalje preraivati, najee u sintetiku sirovu naftu, pri emu dolazi do isputanja veih koliina tetnih plinova na bazi sumpora i duika.

OPA ENERGETIKA

28

14

Nuklearna goriva
Prirodna nuklearna goriva za fisiju: - Uran (U-235) - Torij (Th-232) Uran i torij dobivaju se iz ruda koje moraju imati odreeni postotak urana odnosno torija da bi se eksploatacija ekonomski isplatila (postotak urana u rudi je najee ispod 0.1%). Za fisiju se koriste i umjetna nuklearna goriva: - Uran U-233 (dobiva se iz Th-232) - Plutonij Pu-239 (dobiva se iz U-238) Nuklearna goriva se u energetske svrhe primjenjuju iskljuivo za proizvodnju elektrine energije. Npr. iz 1 grama U-235 dobije se ~ 25000 kWh elektrine energije (prosjena godinja potronja el. energije 7 kuanstava u RH). Prirodna nuklearna goriva za fuziju:
deuterij (D) ili teki vodik litij (Li)

OPA ENERGETIKA

29

Geotermika energija
Geotermika energija podrazumijeva energiju nagomilanu u unutranjosti Zemljine kore u obliku vrue vode odnosno pare (hidrogeotermika energije), te topline suhih stijena. Za sada se iskoritava vrua para i voda koja na povrinu izvire prirodnim putem, te eventualno preko odgovarajuih buotina s manjih dubina. Za iskoritavanje toplinske energije suhih stijena u unutranjosti zemljine kore, te vode i pare na veim dubinama jo nema prihvatljivog tehno-ekonomskog rjeenja. Iskoritavanje je mogue za: - grijanje i pripremu tople vode - proizvodnju elektrine energije (para pri veim temperaturama) - neenergetske namjene

OPA ENERGETIKA

30

15

Neke pretvorbe prirodnih oblika energije u prikladnije oblike

Isplinjavanje ugljena: postupci kojim se djelovanjem topline iz ugljena izluuju plinovite i tekue tvari, pri emu ne dolazi do kemijske promjene: a) velovanje pri temperaturama 500-600oC, najee se koristi mrki ugljen, a rjee kameni ugljen b) koksiranje pri temperaturama do 1100oC, redovito se koristi kameni ugljen - provodi se grijanjem bez pristupa zraka - produkti: - koks i koksni plin - polukoks - katran, benzol, amonijak itd.

OPA ENERGETIKA

31

Rasplinjavanje ugljena: kemijski proces kojim se gorivi sastojci ugljena pretvaraju u gorive plinove izgaranjem, uz pepeo kao kruti ostatak - postoje dvije vrste rasplinjavanja: a) u plinskim generatorima b) podzemno rasplinjavanje u nalazitima ugljena, najee kod onih gdje vie nije ekonomski isplativo vaenje ugljena, a postoje uvjeti za rasplinjavanje - produkti: razliite vrste plinskih goriva Degazolinaa prirodnog plina: postupak kojim se vri prerada prirodnog plina, izdvaja se tekui naftni plin i pripremaju plinovi za direktnu potronju (etan, propan, butan itd.)

OPA ENERGETIKA

32

16

Destilacija nafte: osnovni postupak prerade nafte kojim se postupno izdvajaju mjeavine srodnih ugljikovodika sa slinim fizikalnim osobinama destilacijom se na odreenim temperaturama izdvajaju komponente frakcije razliitih temperatura isparavanja, i to u tri faze: zagrijavanje, isparavanje i kondenzacija vrste destilacije nafte: atmosferska, vakuumska, destilacija pod tlakom itd. osnovni produkti: - rafinerijski plin iskoritava se kao gorivo u rafinerijama i industriji ili kao sirovina u kemijskoj industriji - ukapljeni plinovi iskoritavaju se u industriji i kuanstvima kao gorivo - tehniki ili specijalni benzini ne koriste se za energetske svrhe - motorni benzin se koristi se za pogon motora s unutranjim izgaranjem - teki benzini se koriste za razne neenergetske namjene, te eventualno za proizvodnju nekih plinova - petrolej se koristi kao gorivo - gorivo za mlazne motore je smjesa benzina i petroleja - dizelsko gorivo (vrlo lako, lako srednje i teko) slui za pogon dizel motora - neenergetska ulja - ulja za loenje (ekstralako, lako, srednje i teko loivo ulje) upotrebljava se za loenje pei za grijanje, parnih kotlova, za tehnoloke pei, za pogon brodova i kao zamjensko gorivo u plinskim elektranama - kruti produkti su parafin, bitumen, petrolkoks itd.
OPA ENERGETIKA 33

Destilacija nafte:

OPA ENERGETIKA

34

17

Pretvorba kemijske energije u unutranju termiku energiju

Izgaranje je proces pretvorbe kemijske energije sadrane u nekom gorivu u unutranju termiku energiju (kinetika energija molekula koje se gibaju i potencijalna energija molekula kao posljedica privlanih i odbojnih sila koje djeluju meu njima). Proces izgaranja je kemijska reakcija razliitih tvari (goriva u svim agregatnim stanjima) u dodiru s kisikom, a produkti izgaranja su plinovi i pepeo. Osim goriva i zraka, za poetak procesa izgaranja je potrebna dovoljno visoka temperatura zapaljenja, a za nastavak izgaranja je potrebno osigurati odvoenje nastale topline. Izgaranje se vri u loitima, a dobivena termika energija moe se koristiti u obliku: - korisne energije (npr. toplina za grijanje prostorija) - transformirane energije za daljnju transformaciju (npr. toplina za zagrijavanje vode i proizvodnju vode u parnom kotlu) Loita moraju biti tehniki prilagoena odreenoj vrsti goriva, a nekad mogu biti prilagoena i za razliite vrste goriva. Parni kotao je izmjenjiva topline koji toplinu osloboenu izgaranjem goriva dovodi vodi i vodenoj pari, da bi se na izlazu iz parnog kotla dobila vodena para pri odreenom tlaku i temperaturi.

OPA ENERGETIKA

35

<-Osnovni prikaz parnog kotla

Elementarni princip rada parnog kotla ->

OPA ENERGETIKA

36

18

Pretvorbe unutranje termike energije u mehaniku energiju

Osnovne vrste pretvorbe: a) Preko klipnih strojeva: - parni klipni strojevi koriste vodenu paru koja se u cilindar dovodi izvana - motori s unutranjim izgaranjem koriste gorivo koje izgara unutar cilindra: - Otto proces - Sabathe proces ili kombinirani dizel proces b) Preko turbina (motori s vanjskim izgaranjem): - parna turbina koristi vodenu paru kao pogonski medij - plinska turbina kao pogonski medij koristi smjesu zraka i plinova izgaranja

OPA ENERGETIKA

37

Toplinski stroj Spremnik topline (ulaz) Tin Qin W=Qin-Qout

= 1

W Q in Q out = Q in Q in

Tout Tin

( Carnot-ov idealni proces )

Stroj

Mehanika energija

Qout Spremnik topline (izlaz) Tout

OPA ENERGETIKA

38

19

Termoelektrane
Energetske transformacije: kemijska energija unutranja termika energija kinetika energija mehanika energija elektrina energija Vrste: a) Dizel termoelektrane b) Plinske termoelektrane c) Parne termoelektrane ______________________ d) Kombinirane plinsko-parne elektrane ili kombi elektrane e) Kogeneracijske termoelektrane ili termoelektrane-toplane (parne i kombi) Osnovni podaci: - vrsta goriva koje koristi (moe biti samo jedno ili vie vrsta) - maksimalna snaga i tehniki minimum - specifini potroak topline i korisnost - brzina i trokovi pokretanja i zaustavljanja - brzina promjene snage - napon na kojemu je TE prikljuena na elektrinu mreu - faktor snage itd.
OPA ENERGETIKA 39

Osnovna shema parne termoelektrane

Parni kotao proizvodi vodenu paru Kondenzator kondenzira paru na izlazu iz turbine Turbina pretvara unutranju termiku energiju pare u kinetiku energiju mehaniku energiju rotaciju osovine koja pokree stator elektrinog generatora Generator pretvara mehaniku u elektrinu energiju Crpka omoguava cirkulaciju pare u zatvorenom krugu
OPA ENERGETIKA 40

20

Prostorna shema parne termoelektrane (na ugljen)

Dimnjak

parovod turbina skladite ugljena

generator

Transformator + el. postrojenje

traka za transport uglja (parni kotao) rijeka ili more rashladna voda kondenzator

OPA ENERGETIKA

41

Kako bi to mali Ivica objasnio

OPA ENERGETIKA

42

21

Pretvorbe i efikasnost u termoelektrani

TE GORIVO gubici 1-3% gubici 5-8% gubici ca 50% gubici 1-2%

loite
TOPLINA kotao PARA turbina+kond. MEH. ENERG. generator ELEKTR. ENERG. transformator ELEKTR. ENERG.

Prijenosna mrea Distribucijska mrea potroai

gubici 2-4% gubici 4-12%

npr.

1
gubici 0.5-1%

273 + 527 = 0,53 273 + 17

OPA ENERGETIKA

43

Primjer 1: koliko treba ugljena za 12-satni rad el. radijatora snage 1000 W?
1000W*12h = 12kWh Gubici energije u distributivnoj i prijenosnoj mrei: 15% ==> treba proizvesti X kWh, 0,85 * X = 12kWh ==> X = 12 / 0,85 = 14,1kWh Pretvaranje u MJ: 1 kWh=3,6 MJ ==> 14,1kWh = 50,8MJ Efikasnost termoelektrane na ugljen je oko 38% ==> za proizvodnju 50,8MJ el. en. treba 50,8MJ / 0,38 = 133,7MJ unutranje kemijske energije ugljena Ogrjevna mo kamenog ugljena ugljena: npr. 25,5 MJ/kg (TE Plomin) ==> treba nam 133,7MJ / 25,5 MJ/kg = 5,2 kg

Primjer 2: koliko to kota?

Samo gorivo: 5,2kg ugljena u nabavi, ukljuujui prijevoz (velike koliine za termoelektranu) ~ 0,36 kn/kg ==> 5,2kg * 0,36 kn/kg = 1,87kn Ukupna proizvodna cijena: je ~ 3,5USc/kWh = 0,22kn/kWh ==> 14,1 kWh kota 0,22 kn/kWh * 14,1 kWh = 3,1 kn (+PDV) Potroa plaa za 12kWh: u vioj tarifi: 0,61 kn/kWh ==> ukupno 12x0,61 = 7,3 kn (+PDV) u nioj tarifi: 0,32 kn/kWh ==> ukupno 12x0,32 = 3,8 kn (+PDV)

OPA ENERGETIKA

44

22

Primjer 3: koliko bi isto kotalo potroaa ako se grije na prirodni plin iz mree?
12kWh = 3,6x12 = 43,2 MJ Ogrijevna mo prirodnog plina: 33,3 MJ/m3 ==> treba 43,2MJ / 33,3 MJ/m3 = 1,3 m3 plina Cijena plina za kuanstva: ~ 2kn/m3 (u zagrebakoj plinari) ==> ukupni troak: 2kn/m3 * 1,3 m3 = 2,6 kn (+PDV)

Za domai rad:
Koliko bi potroaa kotalo grijanje na ukapljeni plin (iz boce), uz pretpostavku iste koliine korisne energije (12 kWh)?

OPA ENERGETIKA

45

Iskoritavanje geotermalne energije za proizvodnju el. energije

Varijanta 1: Direkno iskoritavanje vodene pare za pokretanje parne turbine (Tpare>150oC)

Varijanta 2: Vodena para preko izmjenjivaa topline zagrijava medij u sekundarnom krugu koji ima nie vrelite (100oC<Tpare<150oC)

OPA ENERGETIKA

46

23

Osnovna shema plinske termoelektrane

Gorivo (plin ili ekstra lako loivo ulje)

a) Otvoreni proces
El. energija

Osovina

Zrak

Smjesa zraka i plinova izgaranja

K Kompresor upija zrak iz okoline i komprimira ga do odreenog tlaka KI Komora izgaranja: dovedeni komprimirani zrak mijea se s gorivom koje izgara (plinovi izgaranja) T Turbina: plinovi izgaranja ekspandiraju u turbini koja pokree generator i kompresor G Generator M Motor za pokretanje kompresora
OPA ENERGETIKA 47

b) Otvoreni proces uz zagrijavanje zraka nakon kompresije

Smjesa zraka i plinova izgaranja

Gorivo

Z Zagrija zraka

Zrak

c) Zatvoreni proces
Gorivo Zrak Plinovi Izgaranja

OPA ENERGETIKA

Rashladna voda

48

24

Presjek plinske turbine

OPA ENERGETIKA

49

Osnovne razlike izmeu parnih i plinskih termoelektrana: parne termoelektrane imaju vei stupanj djelovanja (korisnost): ~40% parne, 25-30% plinske izgradnja parnih termoelektrana je skuplja (~2:1) i due traje trokovi goriva po jedinici proizvedene el. energije redovito su manji za parne termoelektrane, pogotovo ako se radi o termoelektranama na ugljen (~1:2) plinske termoelektrane imaju manje trokove pokretanja i zaustavljanja plinske termoelektrane bre ulaze u pogon i fleksibilnije su u radu: mogua je bra promjena snage plinske termoelektrane su ekoloki prihvatljivije: isputaju manje koliine tetnih plinova kod plinskih termoelektrana moe se javiti problem opskrbe gorivom: - u sluaju da se plin dovodi plinovodom, potrebni su dugoroni ugovori s isporuiteljem (vrlo esto samo jednim) - u varijanti kad se koristi ukapljeni plin, ovog problema nema, ali su trokovi (cijena plina) znatno vei

OPA ENERGETIKA

50

25

Kombinirane plinsko-parne termoelektrane (kombi TE) osnovna ideja: otpadna toplina na izlazu iz plinske turbine iskoritava se za zagrijavanje vode pripremu pare koja pokree parnu turbinu na taj nain poveava se ukupni stupanj djelovanja, trenutno je to neto vie od 50%, a razvojem tehnologije se oekuje dostii do 60% mogue je vie varijanti ovisno o broju generatora i nainu povezivanja turbina: Multi-shaft - po jedna plinska i parna turbina, svaka pokree svoj generator - dvije (ili vie) plinskih turbina i jedna parna turbina Single-shaft - po jedna plinska i parna turbina na zajednikoj osovini, s jednim generatorom

OPA ENERGETIKA

51

Multi-shaft

OPA ENERGETIKA

52

26

Single-shaft

OPA ENERGETIKA

53

Termoelektrane - toplane Unutranja termika energija vodene pare dobivene u kotlu termoelektrane moe se dijelom iskoristiti za direktnu industrijsku potronju, a drugi dio se privodi parnoj turbini za proizvodnju elektrine energije. Otpadna toplina iz turbine se moe preko toplovodne mree iskoristiti za grijanje. Ukupni stupanj djelovanja (ukupna izlazna energija toplinska i elektrina u odnosu na ulaznu unutranju kemijsku energiju goriva) na ovaj nain moe dostii i preko 90%. Zbog gubitaka energije u toplinskoj mrei stvarni stupanj djelovanja je manji.
Tehnoloka para za industriju

Gorivo

Kotao Parna turbina

Generator

Otpadna toplina

Kondenzator

Rashladna voda

Pumpa

OPA ENERGETIKA

54

27

Kombi termoelektrana - toplana

Otpadni plinovi

Gorivo

Izmjenjiva topline Generator 2 Parna turbina Komora izg. Kompresor Generator 1 Otpadna toplina

Plinska turbina

Zrak

OPA ENERGETIKA

55

Nuklearne elektrane
Nuklearne elektrane mogu se smatrati i kao podvrsta termoelektrana, budui da je osnovna funkcionalna razlika jedino u nainu dobivanja vodene pare. Toplinsku energiju osigurava kontrolirana lanana reakcija nuklearnog goriva.

OPA ENERGETIKA

56

28

Primarno reaktorsko postrojenje

Sekundarno postrojenje

Osnovni djelovi nuklearne elektrene su: Nuklearni reaktor ureaj u kojemu se odrava kontrolirana nuklearna reakcija, a proizvedena toplina se odgovarajuim prijenosnim medijem izvodi iz reaktora Parogenerator izmjenjiva topline u kojem rashladno sredstvo reaktora predaje dio svoje toplinske energije vodi odnosno pari u sekundarnom krugu nuklearne elektrane. Cirkulaciona crpka rashladnog sredstva reaktora omoguava cirkulaciju rashladnog sredstva u primarnom krugu reaktora Tlanik odrava potreban tlak i kompenzira promjene volumena rashladnog sredstva uslijed promjene temperature Zatitna posuda (kontejment) slui za smjetaj i zatitu primarnog kruga NE i dijela reaktorskog pomonog postrojenja Klasini sistemi dijelovi NE koji se nalaze i u TE (turbina, generator, kondenzator, crpke)
OPA ENERGETIKA 57

Jezgru reaktora (tip PWR) ine: Gorivi elementi: cijevi od specijalnih legura ispunjene UO2 Regulacijske i zaustavne ipke Moderator: ima funkciju usporavanja procesa fisije (neutrone) Rashladni fluid Konstrukcijski elementi

Nuklearne elektrane se obino dijele s obzirom na vrstu rashladnog sredstva reaktora: 1. Reaktori hlaeni i moderirani obinom vodom pod tlakom, PWR (Pressurized Water Reactor) npr. NE Krko 2. Reaktori hlaeni i moderirani kipuom vodom, BWR (Boiling Water Reactor) 3. Reaktori hlaeni i moderirani tekom vodom, HWR (Hevy Water Reactor) 4. Reaktori hlaeni plinom i moderirani grafitom, GCR (Gas Cooled Reactor), AGR (Advanced Gas Reaktor), HTGR (High Temperature Gas Reaktor) 5. Brzi oplodni reaktori hlaeni tekuim metalima, nemaju moderatora, LMFBR (Liquid Metal Fast Breeder Reactor)

OPA ENERGETIKA

58

29

NE Krko

1 reaktor 2 crpke 3 parogeneratori 4 tlanik

5 visokotlani dio turbine 6 niskotlani dio turbine 7 generator 10 - kondenzator

OPA ENERGETIKA

59

Karakteristike NE: Dobre: - niska cijena goriva (po jedinici proizvoedene el. energije) - nema isputanja tetnih plinova u atmosferu Loe: -veliki investicijski trokovi -nema fleksibilnosti u radu -problem s tretmanom i skladitenjem nuklearnog otpada

OPA ENERGETIKA

60

30