ZAKONOZATITIPRIRODE NACRT IOSNOVNEODREDBE lan1.

OvimZakonomureujusenadlenostitijelakojavreposlovezatiteprirode,optemjereouvanja prirode, ocjena prihvatljivosti zahvata u prirodi, tipovi stanita i ekoliki znaajna podruja,vrste i podvrste, zatitadivljihptica,zatitai ouvanjebiodiverziteta,,umskihekosistema,krkihekosistema,vodeivlanih stanita, zatita morskih i obalnih prirodnih vrijednosti, uspostava evropske ekoloke mree posebno zatienih podruja Natura 2000, mjere zatite vrsta i podvrsta, prekogranini promet zatienim divljim vrstama i podvrstama, mjere zatite minerala i fosila, zatiene prirodne vrijednosti, naknada tete, podsticajne mjere, davanje prijedloga za koncesije na zatienim prirodnim vrijednostima i zatienim prirodnimobjektima,planiranjeiorganizacija,inventarizacijaimonitoring,pristupinformacijamaisudjelovanje javnosti, znak zatite prirode, promocija odgoja i obrazovanja u zatiti prirode, priznanja i nagrade za postignua u zatiti prirode, finansiranje zatitite prirode, inspekcijski nadzor, kaznene odredbe, prelazne i zavrneodredbe. lan2. Priroda predstavlja osnovnu vrijednost i jedan od najznaajnijih resursa Federacije Bosne i Hercegovine(udaljemtekstu:FederacijeBiH)teuivazatituuskladusaovimZakonom. Prirodne vrijednosti utvrene u skladu sa ovim Zakonom od interesa su za Federaciju BiH i imaju njenuposebnuzatitu. lan3. Ciljevizatiteprirodesuouvatiiobnovitipostojeubiolokuipejzanuraznolikostustanjuprirodne ravnotee i usklaenih odnosa s ljudskim djelovanjem utvrditi stanje i osigurati praenje stanja prirodnih vrijednosti osigurati sistem zatite prirodnih vrijednosti radi trajnog ouvanja njihovih svojstava na osnovu kojihseproglaavajuzatienimaosiguratiodrivokoritenjeirazvojprirodnihdobara,biodiverzitetipejzaa nadobrobitsadanjihibuduihnaratajabezbitnogoteivanjadijelovaprirodeiuztomanjenaruavanja ravnoteenjenihdijelovasprijeititetnezahvateiporemeajeuprirodikaoposljedicetehnolokograzvojai obavljanja djelatnosti, te osigurati to povoljnije uslove ouvanja i slobodnog razvoja prirode pri njenom ekonomskomkoritenjuosiguratipravograananazdravokoli,odmorirazonoduuprirodi. lan4. Zatitaprirodezasnivasenanaelima: svako se mora ponaati tako da doprinosi ouvanju bioloke i pejzane raznolikosti, ekolokog naslijeaizatitiprirodnihvrijednosti,odnosnoouvanjuoptekorisneulogeprirode neobnovljivaprirodnadobratrebakoristitiracionalno,aobnovljivaprirodnadobraodrivo ukoritenjuprirodnihdobaraiureenjuprostoraobaveznojeprimjenjivatinaela,mjereiuslove zatiteprirode zatitaprirodepravojeiobavezasvakogfizikogipravnoglica,tesuutomciljudunisaraivati radi sprjeavanja opasnih radnji i nastanka teta, izbjegavanja teta, uklanjanja i sanacije posljedicasvakenastaletete,teobnoveprirodnihuslovakojisupostojaliprijenastankatete javnost ima pravo na slobodan pristup informacijama o stanju prirode, pravo na pravovremeno obavjetavanjeotetamauprirodiiopreduzetimmjeramazanjihovouklanjanje, javnostimapravonamogunostsudjelovanjauodluivanjuoprirodi. Federacija BiH putem institucija Bosne i Hercegovine u cilju zatite prirode sarauje i sudjeluje sa drugim dravama i meunarodnim organizacijama u provoenju meunarodnih ugovora iz podruja zatite prirodeukojimajeBosnaiHercegovinalanica. lan5. Optekorisnaulogaprirodeiskazujesekrozodravanjeivotakaoprirodnepojave,anaroitokroz: odravanjeprirodnihdobarakaozalihatvariienergije nastajanjetlaiouvanjenjegoveprirodnosti

 ouvanjekvaliteta,koliineidostupnostivode ouvanjeklime ouvanjeatmosfereiproizvodnjekisika. Optekorisnefunkcijeprirodemorajubititrajnoouvane. lan6. Zatitaprirodeprovodiseouvanjembiolokeipejzaneraznolikosti,tezatitomprirodnihvrijednosti. Zatitaprirodeprovodisenaroito: utvrivanjemsvihdijelovabiolokeipejzaneraznolikostiinjihoveugroenosti izradom i provoenjem uslova i mjera zatite prirode u cilju ouvanja i racionalnog upravljanja pojedinim dijelovima bioloke i pejzane raznolikosti, te, njihovog odrivog i racionalnog koritenja unoenjemutvrenihuslovaiutvrivanjemjerazatiteprirodeudokumenteprostornogureenjai sektorskestrategijeiplanoviupravljanja,uzizradustratekeprocjeneuticajanaokoli(SEA),kao i upravljanja prirodnim dobrima u djelatnostima rudarstva, energetike, prometa i komunikacija, poljoprivrede,umarstva,lovstva,ribarstva,vodnihdobaratedrugimdjelatnostima izradomizvjetajaostanjuprirode,kaodijelaintegralnogizvjetajaostanjuokolia,donoenjemi provoenjem strategija, programa, akcionih planova, planova upravljanja, uslova i mjera zatite prirode praenjemstanjaprirodeteobavjetavanjemjavnostiostanjuprirode,isudjelovanjemjavnostiu zatitiprirode provoenjem postupaka ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu i procjene utjecaja na okoli u skladusaZakonomozatitiokoliaFederacijeBiHinjegovimprovedbenimpropisima podsticanjemipromocijomzatiteprirode,terazvijanjemsvijestiopotrebizatiteprirodeuodgoju iobrazovanju utvrivanjemprirodnihvrijednostiizatienihprirodnihvrijednosti uspostavomsistemaupravljanjaprirodnimvrijednostimaizatienimprirodnimvrijednostima povezivanjemiusklaivanjemsistemazatiteprirodesmeunarodnimsistemomzatiteprirode podsticanjemnaunogistrunogradaupodrujuzatiteprirode. osiguranjemfinansijskihsredstavazaprovoenjezatiteprirode. lan7. OdredbeovogaZakonaneprimjenjujuseusluajuneposredneopasnostizaivotilizdravljeljudiili imovinu,spaavanjaljudiiimovine,uzuslovdasepreduzetimradnjamaoteujeprirodaunajmanjojmjeri. Odredbestava1.ovogalanaprimjenjujusesamozavrijemetrajanjapropisanihokolnosti. lan8. UovomZakonuuupotrebisupojmovisasljedeimznaenjem: alohtona vrsta je strana (neautohtona) vrsta koja prirodno nije egzistirala u odreenom ekolokom sistemu nekog podruja, nego je u to podruje dospjela namjernim ili nenamjernim naseljavanjem autohtona vrsta je zaviajna vrsta koja prirodno egzistira u odreenom ekolokom sistemu nekogpodruja biogeografska regija EU pokriva devet biogeografskih regija koje su svaka za sebe karakteristine po vegetaciji, klimi, topografiji i geologiji. Granice regija nisu fiksne no omoguavaju praenje trendova ouvanja vrsta i stanita u slinim uslovima diljem Europe ne obraajuipanjunadravnegranice.Regijesu:alpska,kontinentalna,mediteranska,panonska, borealna,atlantska,crnomorska,stepskaimakaronezijska bioloka raznolikost je sveukupnost svih ivih organizama koji su sastavni dijelovi ekolokih sistema, a ukljuuje raznolikost unutar vrsta, izmeu vrsta te raznolikost izmeu ekolokih sistema cret(tresetite)jevlanostanitesaobiljemmahovineidrugogabiljakojesetunakuplja,trune bezprisutnostikisikaistvaratresetbogatugljikom Crvena listapopis ugroenih vrsta/podvrsta, je slubeni dokument koji sadri popis ugroenihdivljihvrsta/podvrsta,rasporeenihpokategorijamaugroenosti

Crvena knjiga je slubeni dokument koji sadri opirne podatke o osnovnim karakteristikama vrste,ostepenunjeneugroenosti,faktorimaugroavanja,kaoiprijedlogemjerazazatitusame vrste divljevrstebiljaka,gljivaiivotinjasusveonevrsteipodvrstekojenisunastalepoduticajem ovjekakaoposljedicauzgojnihaktivnosti doprirodni uslovi su uslovi u ekolokom sistemu ili pejzau na iji je razvoj ovjek uticao u neznatnoj mjeri te se u njima odvijaju procesi koji su uglavnom samoregulirajui i koji mogu opstatibezizravnogljudskogdjelovanja doprirodnivodotokjevodotokudoprirodnimuslovima ekolokikoridorjeodgovarajuiekolokiprostormigracijevrsta ekoloka mrea je sistem meusobno povezanih ili prostorno bliskih ekoloki znaajnih podruja koja uravnoteenom biogeografskom rasporeenou znaajno doprinose ouvanju prirodneravnoteeibiolokeraznolikosti ekoloki prihvatljiv protok predstavlja najmanju koliinu vode koja osigurava ouvanje prirodneravnoteevodnihekosistemaipejzanihkarakteristikavodotoka ekoloki sistemje dinamian kompleks zajednicabiljaka, gljiva, ivotinjaimikroorganizamai njihovogneivogokoliakojimeusobnodjelujukaofunkcionalnajedinica ekoloki znaajno podruje je podruje koje u velikoj mjeri doprinosi ouvanju bioloke raznolikostiuFederacijiBiH endem je vrsta ili podvrsta ija rasprostranjenost je ograniena na odreeno podruje ili lokalitet exsituouvanje(izvanprirode)jeouvanjekomponentibiolokeraznolikostiizvannjihovih prirodnih stanita (zooloki vrtovi, akvariji i botaniki vrtovi) takoer ouvanje dijelova geoloke batine izvan prirodnih nalazita, uglavnom minerala/stijena i fosila u muzejskim ili privatnim zbirkamaiustanovama genetika raznolikost je raznolikost gena unutar jedinki, populacija, podvrsta,vrsta i viih taksonomskihkategorija geolokonaslijeejesveonotojesauvanoustrukturiiteksturistijenaiterenakaotosu geoloke,geomorfoloke,hidrogeolokepojaveiobjektitepaleontolokinalazi geolokaraznolikost susvevrstestijena,minerala,fosilaireljefniobliciteprocesikojisuih stvaralikrozgeolokarazdoblja Hvatanje je vaenje, lov, ribolov, hvatanje, uznemiravanje, namjerno ubijanje ili pokuaj izvoenjabilokojeodnavedenihradnji insitu ouvanje (u prirodi) je ouvanje ekolokih sistema na prirodnim stanitima te odravanjeiobnavljanjevrstasposobnihzaopstanakunjihovomprirodnomokruenju,ouvanje odomaenihbiljakaiivotinjauokruenjuukojemsurazvilisvojaspecifinasvojstvaouvanje dijelova geolokog naslijea na mjestu njihova nastanka, odnosno nalazita minerala/stijena i fosila introdukcijajenamjernoilinenamjernonaseljavanjevrstailipodvrstauekolokisistemnekog podruja,ukojemuonenikadranijenisuprirodnoobitavale izvoz jesvakoiznoenjevrijednostiizcarinskogpodrujaBosneiHercegovine Katastarprirodnihvrijednostevidencijaprirodnihvrijednosti Katastarnekretninajestevidencijaoesticamazemljita,zgradamaidijelovimazgradakaoi drugim graevinama koje trajno lee na zemljitu ili ispod njegove povrine, ako zakonom nije drukijeodreen kompenzacijskiuslovisumjerekojeseodreujuradiosiguranjaoptepovezanostiekoloke mree. Komisijaznaikomisijuosnovanuuskladusalanom20.Direktiveostanitima. komponentaprirodejesvakiizvornidioprirode(npr.biljka,ivotinja,mineral,fosil,voda,tloi drugo) kr je specifian povrinski i podzemni reljef, sa specifinom hidrografskom mreom u karbonatnimstijenama migratornavrstaznaicijelupopulacijuilibilokojigeografskiodvojenidiopopulacijebilokoje vrste ili nie svojte divljih ivotinja, iji znaajni dio cikliki i predvidivo prelazi jadnu ili vie nacionalnihjurisdiktikihgranica Meunarodno ekoloki znaajno podruje je ono podruje koje na osnovu meunarodnih standarda utvrdiVladaFederacijeBiHuredbomteosigurazatituodreenimreimomzatite,u skladusaodredbamaovogZakona monitoring stanja prirode je praenje stanja prirode, odnosno dijelova bioloke i pejzane raznolikosti

 oblikovana priroda je dio prirode kojega je ovjek oblikovao sa namjenom odgoja, obrazovanja,oblikovanjapejzanihelemenatailisakojomdrugomsvrhom,akojijeznaajanza ouvanjebiolokeipejzaneraznolikosti(npr.drvoredi,botanikivrtovi,arboretumiidrugo) obnavljanje prirode je skup strunih mjera kojima se narueno stanje bioloke i pejzane raznolikostivraaustanjebliskoizvornom ouvanjeprirodejesvakipostupak,kojiseobavljaradizatiteiouvanjabiolokeipejzane raznolikostiizatiteprirodnihvrijednosti odrivokoritenjeprirodnihdobarajekoritenjeprirodnihdobarananainiuobimukojine vodidonjihovapropadanja,nego se odravanjihovpotencijalkakobiseudovoljilopotrebamai tenjamasadanjihibuduihnarataja organ upravljanja je javno preduzee ili javna ustanova koje upravlja zatienom prirodnom vrijednosti oteenjeprirodejestanjeprirode,kadasuljudskimdjelovanjempromijenjeniprirodniprocesi u tolikoj mjeri da je naruena prirodna ravnotea ili su unitene prirodne vrijednosti, smanjeni prirodniresursiilioteenekomponenteprirode Plan i program je svaki plan ili program podloan pripremi i/ili usvajanju na dravnom, entitetskom i lokalnom nivou, ili koje je izvrno tijelo pripremilo za donoenje u zakonodavnoj proceduri Parlamenta Federacije BiH ili Vlade Federacije BiH, te koji je ureen zakonom ili provedbenim propisom, ukljuujui i planove i programe o izmjenama i dopunama tih planova i programa. planovi upravljanja prirodnim dobrima su na osnovu posebnih zakona propisane planske osnove za upravljanje i koritenje prirodnim dobrima i resursima u ekonomske, socijalne i ekolokenamjene podrujedivljina Izvorniodnosnonetaknutioblikprirode,uglavnomveeprirodnopodrujeu kojemjeovjektekpovremeniinestalniprolaznik podrujeprirode jesvakopodrujeukojemu vladajuprirodniilidoprirodniuslovi podruje od znaaja za Evropsku uniju (u daljem tekstu EU) znai mjesto koje u biogeografskoj regiji ili regijama kojima pripada, znaajno doprinosi u odranju ili obnavljanju povoljnogstanjauouvanjutipovaprirodnihstanitaizAnnexaI,ilivrstaizAnnexaII(i/iliIViV) Direktive o stanitima, i koji znaajno doprinosi koherenciji ekoloke mree Natura 2000 i/ili koji doprinosiouvanjubiolokeraznolikostiunutardotineregijeiliregija. Za ivotinjske vrste koje se rasprostiru preko veeg teritorija, podruja od interesa za EU e se podudaratismjestimaunutarprirodnogpodrujatihvrsta,akojapredstavljajufizikeibiolokefaktorekojisu nunizanjihovivotireprodukciju. pejzajesistemekosistemaodreenogprostora,vienljudskimokom,ijasuobiljejanastala meudjelovanjemprirodnihi/ililjudskihfaktora pejzana raznolikost je prostorna strukturiranost prirodnih i antropogenih pejzanih dijelova (biolokih,geolokih,geomorfolokihikulturnihvrijednosti) podruje rasprostranjenosti (areal) je geografski odreeno podruje ija je povrina jasno odreena,asastojiseodlokalitetastanitakojisugeografskiodreenapodruja populacija je sistem prostorno i vremenski povezanih primjeraka iste vrste, u kojoj se one meusobnoukrtaju posebnazatienapodrujasumjestaodznaajazaEUoznaenaoddravalanicaputem zakonskih, administrativnih i/ili ugovornih akata, gdje se mjere zatite provode za odranje ili uspostavu povoljnog stanja zatite prirodnih stanita, i/ili populacije vrsta za koje je podruje predloeno povoljno stanje vrste ili tipa stanita je stanje koje u predvidljivoj budunosti osigurava opstanaktevrsteilitipastanita preovladavajuijavniinteresjeinteresupitanjimazatiteprirodekojiiskazujeFederacijaBiH ilijedinicalokalnesamouprave primjerak (specimen) znai bilo koju biljku ili ivotinju, ivu ili mrtvu, od vrsta navedenih u AnnexuIViliVDirektiveostanitima,njihovidijeloviiliodnjihdobiveniproizvodi(derivative),kao ibilokojiproizvodzakojisepokae,izpopratnogdokumenta,pakiranjailimarkeilietikete,iliako izbilokojihokolnostiproizlazidasutodijeloviiliodtihvrstabiljakailiivotinjadobiveniproizvodi "prirodna dobra" su svi dijelovi prirode koje ovjek iskoritava u ekonomske svrhe prirodna dobramogubitineobnovljiva(mineralnesirovine),neobnovljivadouslovnoobnovljivaiobnovljiva (biolokadobra,vode,obnovljivotlo) prirodna ravnotea je stanje meusobno uravnoteenih odnosa i uticaja ivih bia meu sobomisanjihovimstanitem.Prirodnaravnoteajenaruena,kadaseporemetikvantitativnaili

kvalitativna struktura ivotne zajednice, oteti ili uniti stanite, uniti ili promijeni sposobnost djelovanja ekolokog sistema, prekine meusobna povezanost pojedinih ekolokih sistema, ili prouzroiznatnijaizoliranostpojednihpopulacija "prirodnevrijednosti"sudijeloviprirodekojizasluujuposebnuzatituradiouvanjabiolokei pejzane raznolikosti, radi svoje osjetljivosti ili radi naunog, kulturolokog, estetskog, obrazovnog,privrednogidrugogjavnoginteresaineiekolokumreu reintrodukcijajeponovnonaseljavanjenekevrsteilipodvrsteupodrujeukojemjeranijebila istrijebljena, a u ekolokom sistemu jo postoje priblino jednaki ekoloki uslovi kao i prije istrebljenja rizikzaprirodujevjerojatnostdaenekizahvatposrednoilineposrednoprouzrokovatitetu prirodi regionalni park je prostrano, prirodno ili dijelom kultivirano podruje kopna i/ili mora sa ekolokim obiljejima meunarodne, nacionalne ili podrune vanosti i pejzanim vrijednostima karakteristinimzapodrujenakojemsenalazi sigovine su nakupine minerala u podzemnim prostorima razliitih oblika (stalaktiti,stalagmiti,stalagnati,helektitiidr.) speleoloki objekti su prirodno formirani podzemni prostori dui od 5 metara, a dimenzije ulazasuimmanjeoddubineiliduineobjekta(spilje,jame,ponori,estaveleidr.) speleoloki katastar je dio baze podataka o speleolokim objektima i sastavnidiobazepodatakaozatienimprirodnimvrijednostima staniteiliprirodniivotniprostorjekopnenoilivodenopodrujeodreenonjenimgeografskim abiotikimibiotikimsvojstvima,bilodasupotpunoprirodnailidjelominoprirodna stupica je sredstvo namijenjeno zadravanju ili hvatanju ivotinja putem hvataljki koje se zatvarajuvrstookojednogilivieivotinjskihudova,sprjeavajuitimeizvlaenjeudailiudova izzamke stanjeouvanostistanitaznaizbiruticajakojidjelujunastanitainjegovetipinevrste,a kojimoguuticatinanjegovudugoronurasprostranjenost,ureenostifunkcije,kaoinadugoroni opstanaknjegovihtipinihvrstaunutarteritorijakojenavodilan2.Direktiveostanitima.

Stanjeouvanostistanitabitedovedenupovoljnostanjekada: o Njegovo prirodno podruje rasprostranjenosti i povrine koje na tom podruju zauzima su stabilnailisepoveavaju,i o kada specifine strukture i funkcije koje su neophodne za dugorono odranje postoje i vjerovatnoedaljepostojatiupredvidljivojbudunosti,i o kadajepoloajouvanjatipinihvrstastanitadovedenupovoljnostanje. Stanjeouvanostivrsteipodvrsteebitipovoljnokada: o podaci o dinamici koji se odnose na zatiene vrste pokazuju da su vrste sposobne za dugoroniopstanakunutarnjihovogprirodnogstanita o se njihovo prirodno podruje rasprostranjenosti ne smanjuje niti je vjerovatno da e se smanjivatiupredvidljivojbudunosti,i o postoji,ivjerovatnojedaepostojati,dovoljnovelikostanitekojemoeodratipopulacijuu dugoronomperiodu. stanjeouvanostivrstaznaizbiruticajakojidjelujunavrste,akojimogudjelovatina dugoronurasprostranjenostibrojnostnjihovihpopulacijaunutarteritorijaizlana2.Direktiveo stanitima. vrstajesistempopulacijakojeiveuodreenomvremenunaodreenomprostoru,asposobne sudameusobnorazmjenjujugenetikimaterijal podvrsta je sistem populacija iste vrste koje se od drugih populacija iste vrste razlikuju odreenimgenetikimilimorfolokimosobinama taksonomija organizama je imenovanje genetiki izdvojenih biolokih sistema koji su meusobno potpuno ili djelomino izolirani imenovanje se obavlja u skladu s meunarodnim pravilima trgovinaje prodaja i kupovina, sticanje u komercijalne svrhe,izlaganjejavnostiradi sticanja dobiti,koritenjeusvrhusticanjadobiti,dranjeradiprodaje,nuenjenaprodajuiliprijevozradi prodajetenajamirazmjenazatienihdivljihvrsta/podvrsta odomaena vrsta jevrsta na iji je proces evolucije djelovao ovjek kako bi udovoljio svojim potrebama utoitezaivotinjejeprostor,namijenjenprivremenomboravku,odnosnolijeenjubolesnihili ranjenihivotinja,odbaenihmladunacakojisamijonisusposobnipreivjetiuprirodi,teivotinja

(I) (II) (III) (IV)

koje su bile oduzete vlasniku radi protivpravnog zadravanja u zatoenitvu, nedozvoljene trgovine,izvoza,uvozairadidrugihzakonomodreenihrazloga uvoz jesvakounoenjevrijednostinacarinskopodrujeBosneiHercegovine "uzgoj biljaka" je uzgajanje autohtonih odomaenih ili stranih vrsta biljaka sa namjenom dobivanja hrane, za prodaju, za ukras, za industrijske ili zdravstvene namjene, za nauno odgojneilinaunoistraivakesvrheteradiouvanjavrste "uzgoj ivotinja" je uzgajanje (hranjenje, omoguavanje razmnoavanja, ukrtanje) autohtonih odomaenih ili stranih vrsta ivotinja u prostoru odvojenom od prirode sa namjenom dobijanja hrane,radilova,prodaje,naunoodgojnogilinaunoistraivakogradateradiouvanjavrste ugroenevrste(oznaeneposebnomoznakom(*)uAneksu2Direktiveostanitima)suvrste za iju zatitu Evropska Zajednica ima posebnu odgovornost u pogledu veliine njihovog prirodnogpodrujakojesenalaziunutarteritorijanakojeseodnosilan2.Direktiveostanitima. uzgojenaivotinja jepotomakroditeljauzgojenihuzatoenitvu vlana stanita ukljuuju podruja movarnih zemljita, ritova i cretova, krke hidroloke sistemeidrugevode,prirodneiliumjetne,stalneilipovremene,sastajaomilitekuomvodom, slatkomilislanom,ukljuujuipodrujamorskevodeijadubinazavrijemeosekeneprelaziest metara Ugroenevrste,ijaseugroenostidentifikujepoosnovukriterijaAneksa3.Direktiveostanitima Osjetljive, tj., a za koje sevjeruje da e prijei u kategoriju ugroenihvrsta u skoroj budunosti ako uzronifaktorinastavesdjelovanjem Rijetke, tj., vrste sa malobrojnim populacijama, koje trenutno nisu ugroene, ali bi mogle biti (vrste smjeteneunutarogranienihgeografskihpodrujailikojesurijetkenaveempodruju) Endemskevrste koje zahtijevaju posebnu panju iz razloga specifine prirode njihovog stanita i/ ili zbog potencijalne opasnosti od njihovog iskoritavanja u njihovom stanitu i/ili zbog potencijalne opasnostiiskoritavanjanjihovogpoloajakaozatienevrste. Zatieno podruje je jasno definisan geografski prostor, prepoznat i namijenjen dostizanju dugorone konzervacije prirode, optekorisnih funkcijaprirode, ikulturalnihvrijednosti, a kojim se upravljalegalnimidrugimefektivnimmehanizmima zahvatuprirodujesvakoprivremenoilitrajnodjelovanjeovjekanaprirodukojemoenaruiti prirodnuravnoteu,akotodjelovanjenijeuciljuzatiteiouvanjaprirode zatiene prirodne vrijednosti su prirodne vrijednosti proglaene zatienima od tijela utvrenog ovim Zakonom i upisane u registar zatienih prirodnih vrijednosti, a odnose se na zatienapodruja,zatienebiljne,iivotinjskevrsteipodvrste,igljivetezatienemineralei fosile zajednica biocenoza ili sistem populacija razliitih vrsta na odreenom prostoru i u odreenomvremenu. IINADLENOST lan9.

PoslovezatiteprirodeiznadlenostiFederacijeBiHvriFederalnoministarstvookolisaiturizma(u daljemtekstu:Federalnoministarstvo). Poslove zatite prirode iz nadlenosti kantona vri kantonalno ministarstvo nadleno za poslove okoliaiKantonalnizavodzazatituprirodeuokvirusvojenadlenostiutvreneosnivakimaktomiStatutom (udaljemtekstu:kantonalnoministarstvoikantonalnizavodzazatituprirode). Posloviizstava2.ovoglanaukljuujuiimplementacijuStrategijeBosneiHercegovinesaakcionim planom za zatitu bioloke i pejzane raznolikosti (u daljem tekstu: Nacionalna strategija) i Federalne strategijezatiteprirode(udaljemtekstu:Federalnastrategija). lan10. Meuenitetskotijelozaokoli,poredovlatenjautvrenihuZakonuozatitiokolia(Slubenenovine FederacijeBiH,broj:33/03i38/09),ovlatenojeiza: a)koordinacijuradapopitanjimazatiteprirodeizmeurelevantnihadministrativnihtijela b) protok naunih i strunih informacija po pitanju zatite prirode prema nadlenim ministarstvima i drugimministarstvima c)usaglaavanjeirazvojmeuentitetskesaradnjenaimplementacijiNacionalnestrategije

d) koordinaciju i saradnju na uspostavi prekograninih i meuentitetskih zatienih podruja, proporcionalnobrojuzatienihprirodnihvrijednosti. lan11. Savjetodavno vijee za okoli uspostavljeno u skladu sa Zakonom o zatiti okolia e imati savjetodavnuuloguizaoblastzatiteprirodeuskladusaovimZakonominjegovimprovedbenimpropisima. UsastavuSavjetodavnogvijeazaokolipotrebnojeosiguratizastupljenostlanovaispredinstitucija nadlenihzazatituprirode,proporcionalnobrojuzatienihprirodnihvrijednosti. III OUVANJEPRIRODE Optemjere lan12. Zatita prirode provodi se ouvanjem sveukupne bioloke i pejzane raznolikosti na nain propisan ovimZakonom,posebnimpropisimaimeunarodnimugovorimaukojimajeBosnaiHercegovinalanica. Ouvanje stanita i divljih ivotinjskih i biljnih vrsta (biodiverziteta) znai niz mjera potrebnih za odranjeiliuspostavljanjeprirodnogivotnogprostora(stanita)ipopulacijavrstadivljeflore,fauneigljiva na nivoupovoljnogstanja. U zatienim podrujima i podrujima koja pripadaju ekolokoj mrei zatita uma, voda i ostalih prirodnihdobaraprovodiseuskladusaovimZakonomiposebnimpropisima. lan13. Vlasnici i korisnici prava na prirodnim dobrima duni su dopustiti predstavnicima organa uprave nadlenimzazatituprirode(udaljnjemtekstu:nadlenatijela)iliodnjihovlatenimlicima,obilazakipregled tih prirodnih dobara u svrhu istraivanja, prikupljanja strunih podataka, te strunog nadzora u provoenju propisanihuslovaimjerazatiteprirode. Odredbestava1.ovogalanaodnoseseinazatieneprirodnevrijednosti. lan14. Radi sprjeavanja nanoenja teta na prirodi zabranjeno je na podrujimaizvan naselja i izvan svih vrsta cesta, poljskih puteva, ureenih staza i poligona za vonju (test vonje, cross vonje, offroad vonje, sportske,takmiarskeipromotivnevonje,tenjimaslinioblicikoritenja),voziti,parkiratiiliorganizirativonje vozilima na motorni pogon i biciklima osim u sluajevima obavljanja slubene dunosti, poljoprivrednih, umarskihilidrugihdoputenihdjelatnosti,odnosnokadajetouskladusovimZakonomidrugimpropisima. lan15. Radi zatite bioloke i pejzane raznolikosti, prenamjena zemljita doputena je uz uvaavanje prirodnih vrijednosti te znaaja i strukture pejzaa stvorenog tradicionalnim i prirodi bliskim nainima koritenjazemljita,nanainpropisanposebnimpropisom. lan16. Prostornim planom moe se proiriti graevinsko podruje na zatienim prirodnim vrijednostima samoukolikosenjimaneugroavajubiolokaipejzanaraznolikostzatienogprodrujaiakosuiskoritene svemogunostiracionalnogkoritenjapostojeeggraevinskogpodrujaipostojeiinfrastrukturnikoridori. lan17. Sredstvazazatitubiljasmijusekoristitisamouopravdanimsluajevimanaosnovustrunihprovjera i rezultata provjere cjelokupnog stanja na ugroenim vrstama, na prirodi prihvatljiv nain, uskladu sa posebnimpropisima. UciljuzatitebiolokeraznolikostiiprirodnihvrijednostiFederalniministarmoepredloitinadlenom organu uprave privremenu ili trajnu zabranu koritenja odreenih sredstava za zatitu bilja ili mineralnih gnojivanapojedinimpodrujimailinaitavompodrujuFederacijeBiH.

Ureenjeprostoraikoritenjeprirodnihdobara lan18. Ureenje prostora i koritenje prirodnih dobara provodi se na osnovu dokumenata prostornog ureenja, planova upravljanja, usklaenim sa strategijama zatite prirode, te uslovima i mjerama zatite prirodeodreenimusvrhuouvanjabiolokeipejzaneraznolikosti. Zabranjenojekoritenjeprirodnihdobarananainkojiuzrokuje: dugoronooteenjetlaigubitaknjegoveprirodneplodnosti dugoronooteenjepovrinskihilipodzemnihgeomorfolokihvrijednosti dugoronoosiromaenjeprirodnogbiljnog,ivotinjskogsvijetaigljiva dugoronosmanjenjebiolokeipejzaneraznolikosti oneienjevodeiugroavanjenjezineiskoristivosti oneienjezraka smanjenjekvalitetaivljenjalokalnezajednice. lan19. SveprirodnevrijednostikojesuzatienedostupanjanasnaguovogZakona,ostajupodzatitom. Revizija podruja koja su proglaena zatienim prije stupanja na snagu Zakona o zatiti prirode (Slubene novine Federacije BiH", br.33/03), bit e izvrena u cilju utvrivanja potrebe dalje zatite i utvrivanjakategorijazatite. Za prirodne vrijednosti, za koje se u postupku revizije utvrdi da postoji potreba za daljom zatitom, biedoneseniadekvatniaktikojimeteprirodnevrijednostibitiproglaenezatienim. ProvoenjerevizijeevritiFederalnizavodzazatituprirode(udeljemtekstu:Federalnizavod)i kantonalnaministarstvanadlenazaprovoenjezatiteprirode. lan20. Dokumenti prostornog ureenja i planovi upravljanja, radi zatite bioloke i pejzane raznolikosti, sadremjereiuslovezatiteprirodepropisaneovimZakonomiposebnimpropisima. lan21. Mjereiuslovizatiteprirodeizlana20.donosesenaosnovu: pregledazatienihievidentiranihprirodnihvrijednostiiekolokiznaajnihpodrujasnjihovim karakteristikamaiocjenomstanja pregleda podruja na kojima se oekuje postojanje prirodnih vrijednosti, te preporuke za ponaanjeprilikomotkrivanjatihvrijednostiiliproglaavanjanjihovezatite zatitnih mjera i razvojnih usmjerenja za zatiene prirodne vrijednosti i ekoloki znaajna podruja mjera za ouvanje bioloke raznolikosti, posebno mjere za ouvanje tipova stanita stanita vrstaodinteresazaEU,testanitavrstaipodrvrstasaCrvenelisteFederacijeBiH mjerazazatituspecifinihpejzaaFederacijeBiH kartografskogprikaza,ukljuujuikartutipovastanitapropisanuovimZakonom idrugihrelevantnihprilogaizdokumenataprostornogureenja Vlasniciikorisnicimorajudonijetiplanupravljanjaprirodnimdobrima. U postupku izrade planova upravljanja prirodnim dobrima vlasnici i korisnici prava duni su od Federalnogikantonalnihministarstavaishoditiuslovezatiteprirodeizstava2.ovoglana. lan22. U postupku izrade dokumenata prostornog ureenja ministarstvo u ijoj je nadlenosti prostorni obuhvat koji je predmet prostornog planiranja izdaje uslove zatite prirode ovisno o vrsti dokumenta prostornogureenja. Uslovi zatite prirode iz stava 1. ovoga lana izdaju se nositelju izrade i izraivau dokumenata prostornogureenja. Prostorniplanovikojiobuhvaajuzatienapodrujaipodrujaekolokihmreanemogusedonijeti bezprethodnesaglasnostinadlenogministarstva.

lan23. Planoveupravljanjaprirodnimdobrimauzatienimpodrujimavlasniciilikorisnicipravadonoseuz prethodnusaglasnostministarstvauokviruijenadlenostiseprostornonalazizatienoprirodnodobro. lan24. Akonainiliobimkoritenjaprirodnihdobaraneposrednougroavapovoljnostanjenekevrsteilitipa stanita, nadleni ministar moe donijeti odluku i koritenje zabraniti, ograniiti ili privremeno obustaviti dok trajeugroenost. Za ogranienja kojima su podvrgnuti, na osnovu odluke iz stava 1. ovog lana, vlasnici i korisnici imajupravonanaknadurazmjernoumanjenomprihodu. Visina naknade iz stava 2. ovog lana utvruje se sporazumno, a u sluaju spora o visini naknade odluujenadlenisud.Naknadaseisplaujenateretsredstavabudeta. Ocjenaprihvatljivostizaekolokumreuizahvatiuprirodu lan25. Ocjena prihvatljivosti za ekoloku mreu je postupak kojim se procjenjuje postoji li vjerovatnost da provoenje plana, programa ili zahvata u podruje ekoloke mree, samog ili s drugim planovima, programimailizahvatima,moeimatiznaajanuticajnaciljeveouvanjaicjelovitostpodrujaekolokemree sobziromnanjenustrukturuifunkcionalnost. Ocjena prihvatljivosti za ekoloku mreu ne provodi se ako je plan, program ili zahvat neposredno povezansupravljanjempodrujemekolokemree. lan26. Zaplaniranizahvatupodrujeekolokemree,kojisamilisdrugimzahvatimamoeimatiznaajan uticajnaciljeveouvanjaicjelovitostpodrujaekolokemree,ocjenjujeseprihvatljivostzaekolokumreuu skladusaovimZakonom. ZazahvatzakojijeZakonomozatitiokoliaobaveznaprocjenauticajanaokoli,glavnaocjenao prihvatljivostizahvatazaekolokumreuuodnosunaciljeveouvanjaicjelovitostpodrujaekolokemree obavljaseuokvirupostupkaprocjeneuticajanaokoli. Za planove i programe ije provoenje moe imati znaajan uticaj na ciljeve ouvanja i cjelovitost podrujaekolokemreeobaveznoseprovodiocjenaprihvatljivostizaekolokumreu. Za planovei programe, za koje je posebnim propisom ureena obaveza strateke procjene, glavna ocjenaoprihvatljivostiplanaiprogramazaekolokumreuuodnosunaciljeveouvanjaicjelovitostpodruja ekolokemreeobavljaseuokviruobaveznogpostupkastratekeprocjeneplanaiprograma. Sadraj,rokinainprovoenjapostupkaocjeneprihvatljivostiplana,programaizahvatazaekoloku mreu u odnosu na ciljeve ouvanja i cjelovitost podruja mree, nain utvrivanja prevladavajueg javnog interesa i kompenzacijskih uslova, nain obavjetavanja javnosti, kao i sadraj potvrde o prihvatljivosti zahvata, rjeenja kojima se odreuje provoenje postupka glavne ocjene zahvata odnosno miljenja o obaveziprovoenjaglavneocjenezahvataministarpropisujepravilnikom. Postupak ocjene prihvatljivosti za podruje ekoloke mree sastoji se od: prethodne ocjene prihvatljivosti (u daljem tekstu: prethodna ocjena), glavne ocjene prihvatljivosti s ocjenom drugih pogodnih mogunosti (u daljem tekstu:glavna ocjena), utvrivanja prevladavajueg javnoginteresa i kompenzacijskih uslova. lan27. KadaseglavnaocjenaprovodiupostupkuprocjeneuticajanaokoliuskladusaZakonomozatiti okolia, glavna ocjena se nee provoditi kao odvojeni postupak prema ovom Zakonu. U tom sluaju u postupku procjene uticaja na okoli, studija mora sadravati sve podatke propisane za glavnu ocjenu prihvatljivostizaekolokumreu,uskladusapravilnikomizlana26.,stav5.ovogZakona. lan28. Ako se ocjenom o prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu utvrdi da planirani zahvat ima tetan uticajnamreuidanemadrugihpogodnihmogunosti,zahvatseipakmoeprovestiakopostojeimperativni razloziprevladavajuegjavnoginteresa.

Zainteresirana strana ili stranka u postupku moe Federalnom ministarstvu podnijeti zahtjev za pokretanjepostupkautvrivanjaprevladavajuegjavnoginteresaikompenzacijskihuslova. Ako se utvrdi postojanje prevladavajueg javnog interesa iz stava 1. ovog lana, Federalno ministarstvodonosirjeenjeodozvoliprovoenjaplaniranogzahvata.Rjeenjemseutvrujukompenzacijski usloviusvrhuouvanjaoptepovezanostiekolokemree. Ako se kompenzacijski uslovi iz stava 3. ovog lana odnose na meunarodno ekoloki znaajno podruje FederalnoministarstvoeokompenzacijskimuslovimaobavjestitiEvropskukomisiju. Ako se ne utvrdi postojanje prevladavajueg javnog interesa, Federaln ministarstvo e rjeenjem odbitizahtjevzaprovoenjezahvata. Izuzetno, ako se na podruju ekoloke mree nalazi tip stanita i/ili svojta iz Liste ugroenih i znaajnihtipovastanitaisvojti,prevladavajuijavniintereszbogkojegaseprihvataplaniranizahvatmoese odnositi samo na zatitu zdravlja ljudi i javnu sigurnost, ili na uspostavljanje bitno povoljnijih uslova od primarne vanosti za okoli, ili na druge imperativne razloge prevladavajueg javnog interesa, o emu rjeenjedonosiVladaFederacijeBiHuzsudjelovanjejavnosti.Rjeenjemseutvrujukompenzacijskiusloviu svrhu ouvanja povezanosti ekoloke mree. Ake se utvrdi postojanje drugih imperativnih razloga prevladavajueg interesa, a planirani zahvat e imati tetan uticaj na meunarodno ekoloki znaajno podruje, Vlada Federacije BiH moe odobriti zahvat samo uz prethodno pribavljeno miljenje Evropske komisije. Izuzetno, kada se u skladu sa Zakom o zatiti okolia provodi procjena uticaja na okoli, o prevladavajuem javno interesu i kompenzacijskim uslovima ne donosi se rjeenje u skladu sa ovim Zakonom,vemiljenjakojasuobavezujuaupostupkuprocjeneuticajanaokoli. Popisizstava6.ovoglanadonosifederalniministar. lan29. Akomjerezatiteprirodenisusadraneudokumentimaprostornogureenja,zagradnjugraevinai izvoenjedrugihradovai zahvatanazatienompodrujuutvrenomposebnimpropisom,kaoizazahvate zakojejepropisanaprocjenauticajanaokoli,odnosnoocjenaprihvatljivostizahvatazapriroduuskladusa ovimZakonomiliposebnimpropisom,tezazahvateuprostorukojiobuhvaajupodrujadvailiviekantona, za koje je propisano izdavanje urbanistike saglasnosti, Federalno ministarstvo ili nadleno kantonalno ministarstvoutvrujeobaveznuprocjenuutjecajanaokolizanamjeravanizahvat. Nadlena ministarstva iz stava 1. ovog lana duna su okonati postupak u roku koji je odreen ZakonomozatitiokoliaFederacijeBosneiHercegovine. Graevinskadozvolamoeseizdati,aizvoenjedrugihradovadopustiti,akonadlenotijeloda saglasnostdajeglavniprojektilidrugadokumentacijaizraenauskladususlovimaimjeramazatiteprirode. Nadlenaministarstvadunasudatisaglasnosturokuod30dana. Nadlenaministarstvaizstava1.ovoglana,needatisaglasnostoupotrebigraevineakoutoku radakomisijazatehnikipregledutvrdida graevina,upogleduzatiteprirode,nijeizgraenauskladus glavnimprojektomzakojijeizdatasaglasnost. Akoglavniprojekatnijeuraenuskladusauslovimaimjeramazatiteprirodenadleniorgane uputitipodnosiocazahtjevadaizradinoviglavniprojekatkojiebitiusklaensauslovimaimjeramazatite prirode. Ublaavanjetetnihposljedicanaprirodunastalihzahvatimaupriroduilikoritenjemprirodnih dobara lan30 Kompenzacijski uslovi se utvruju u cilju ublaavanja ili nadomjetavanja predvidivih oteenja prirode. Kompenzacijskiusloviodreujuseovisnoopredvienomiliprouzroenomoteenjuprirodete mogunostipovrataudoprirodnostanje. Pri izboru kompenzacijskog uslova prednost ima nadoknaivanje podrujem koje ima ista ili slina obiljeja prirode za koju se provodi kompenzacija, a kojim se osigurava povezanost i cjelovitost ekoloke mree. Oblicikompenzacijskihuslovasu: uspostavljanje kompenzacijskog podruja, koje ima obiljeja prirode slina onim kakva postoje u prirodiukojojsenamjeravaizvritizahvat

10

 uspostavljanjedrugogpodrujaznaajnogzaouvanjebiolokeipejzaneraznolikosti,odnosno zazatituprirodnihvrijednosti plaanje novanogiznosa uvrijednosti prouzroenog oteenja prirode u sluaju da nijemogue provestisanacijskeilidrugekompenzacijskeuslove. Obraunvisinenovanogiznosaizstava4.alineja3.ovogalanazazatieneprirodnevrijednostikategorija I.iII.izlana134.ovogZakona,propisateFederalnoministarstvoprovedbenimpropisom. Novani iznos iz stava 5. ovog lana uplauje se u korist Fonda za zatitu okoliu. Oblik kompenzacijskih uslovazaplaniranizahvatuprirodu,tenainnjegovogizvoenjautvrujeFederalnoministarstvo. lan31. Ako se zahvat u prirodu ili koritenje prirodnih dobara izvede suprotno izdatim uslovima zatite prirode, te zbog toga nastanu nedoputena oteenja prirode, nosilac zahvata odnosno koritenja prirodnih dobaraduanjebezodgaanjainavlastititroakotklonititetneposljedicesvogdjelovanja. Akonosilaczahvatauprirodu,odnosnokoritenjaprirodnihdobaraneotklonitetneposljedicesvog djelovanjauskladusastavom1.ovoglana,tezbogtoganastanuoteenjaprirodenaekolokiznaajnim podrujima, zatienim podrujima, podrujima obuhvaenim ekolokom mreom ili drugim prirodnim vrijednostima, Federalno ministarstvo rjeenjem odreuje kompenzacijski uslov i iznos naknade tete zbog oteenjananesenihprirodi.Rjeenjeseupuujenosiocuzahvata,odnosnokorisnikuprirodnihdobarakojije duanpostupitiuskladusistimilanom28.ovogZakona. lan32. Zahvati u prostoru planiraju se i izvode na nain da se u najveoj mjeri ouvaju znaajna i karakteristinaobiljejapejzaaipejzanaraznolikost. Koritenjem prirodnih dobara i ureenjem prostora treba osigurati ouvanje specifinih pejzaa FederacijeBiHteodravanjebiolokih,ekolokih,geolokihikulturnihvrijednostikojeodreujunjegovznaaj iestetskidoivljaj. Pejzai lan33. Pejzaisepremasvojimkarakteristikamaivrijednostimarazvrstavajuupejzanetipove. Pejzani tipovi klasificiraju se prema izrazitim, prepoznatljivim i jedinstvenim obiljejima, koja izraavajuraznolikostkulturneiprirodnebatine. PejzanetipoveutvrujenadleniministarnaprijedlogFederalnogzavoda. Listapejzanihtipovaizstava1.ovoglanaobjavljujeseuSlubenimnovinama. Zautvrenepejzanetipoveprouavajuseianalizirajunjihovasvojstva,osjetljivostiugroenost,te prateibiljeepromjeneznaajnihikarakteristinihobiljeja. Podznaajnimikarakteristinimobiljejimapejzaarazumijevajuse,u smisluovogZakona,dijelovi prirode karakteristini za odreene pejzane tipove ili umjetne dijelove pejzaa koje imaju prirodnu, historijsku,kulturnu,naunuiliestetskuvrijednost. Praenje stanja znaajnihi karakteristinih obiljeja pejzaa obavljaju nadlena tijela kantona, u saradnji sa zavodomakojeistiuspostavljen. lan34. Zavodvrednujepejzanetipovenaosnovustrunogmiljenja,uzuvaavanjemiljenjajavnosti. Naroito vrijedne pejzae te mjere za ouvanje pejzanih tipova utvruje Federalno ministarstvo nakonpribavljenogmiljenjaFederalnogministrapoljoprivrede,vodoprivredeiumarstva. PosebnovrijednipejzaiuivajuzatitukaozatieneprirodnevrijednostiuskladusaovimZakonom. Vrstepejzaaimjereizstava2.ovoglanaunoseseudokumenteprostornogureenjaiplanova upravljanjaprirodnimdobrima. Pojediniposebnovrijednipejzaimoguseposebnozatititikaoprirodnevrijednostiuskladusa odredbamaovogZakona.

11

lan35. Istraivanje i eksploatacija mineralnih sirovina obavlja se na nain da se u najveoj mjeri ouvaju pejzanevrijednostiprostora. tetne posljedice za pejza koje bi mogle nastati eksploatacijom mineralnih sirovina izbjegavaju se izboromnajpovoljnijelokacije,tipaiobimanamjeravanogzahvata. tetneposljedicezapejza,izazvaneistraivanjemieksploatacijommineralnihsirovina,otklanjajuse sanacijomkopa,odnosnoureenjemcjelokupnogeksploatacijskogpolja,oblikovanjempremastanjuprirodeu svrhuuspostavljanjadoprirodnogpejzaailipripremetogprostorazadrugenamjeneprihvatljivezaprirodu. Projektsanacije,odnosnoureenjaeksploatacijskogprostorazahvaenogradovimanakonzavretka iskoritavanja mineralnih sirovina, sastavni je dio glavnog rudarskog projekta eksploatacije mineralnih sirovina. Kadsepotpunoilitrajnoobustaveeksploatacijskiradovi,provodesesvemjereosiguranjakojimase iskljuujenastupanjeopasnostizaljude,imovinuizemljiteuskladusaposebnimpropisom.Nadlenotijelo utvreno posebnim propisom ne moe izdati potvrdu o obavljenoj sanaciji bez pribavljene saglasnosti FederalnogministarstvadasuprovedenemjeresanacijepropisaneprojektomuskladusaovimZakonom,te posebnimpropisima. Ekosistemi lan36. Zatita ekosistema ostvaruje se provoenjem mjera ouvanja bioloke raznolikosti u koritenju prirodnihdobaraiureenjuprostora,tezatitomtipovastanita. Federalni zavod prati stanje (monitoring) sistema ekoloke mree ugroenih ekosistema, tipova stanitaizatienihdijelovaprirodeuskladusaovimZakonominaosnovunjegadonesenimpropisima. lan37. OuvanjebiolokeraznolikostiumskihekosistemaobavljaseuskladusaovimZakonomiposebnim propisima. Ouvanje bioloke raznolikosti uma u upravljanju umama osigurava se na naelima odrivog razvoja,tegdjejemogueodravanjeprirodnogsistemavrstainjihoveprirodneobnove. Upravljanjeumamausmislustava2.ovoglanaprovodisepremaposebnompropisu. umskimekosistemimakojipripadajuzatienimpodrujimaupravljaseuskladusaovimZakonomi naosnovunjegadonesenimpropisima. lan38. Poumljavanje,gdjetodoputajuuslovistanita,obavljaseautohtonimvrstamadrvea,usastavu kojiodraavaprirodnisastav,koristeiprirodibliskemetode. Poumljavanjeneumskihpovrinaobavljasetamogdjejeopravdanouzuslov daseneugroavaju ugroenineumskiirijetkitipovistanita. Raspored i broj ugroenih umskih tipova stanita utvruje se pri izradi planskih dokumenata za upravljanjeumamaodreenogpodrujanaosnovukartetipovastanita. lan39. Radi ouvanja bioloke raznolikosti u umama, doputeno je koritenje biolokih i biotehnikih sredstavazazatitubilja. Ako se pojavi uzronik koji bi mogao izazvati vee ekonomske tete, a ne postoji odgovarajue biolokoilibiotehnikosredstvozazatitubilja,mogusekoristitihemijskasredstvazazatitubiljanaosnovu prijedlogaFederalnogministarstva.

12

lan40. Radi ouvanja bioloke raznolikosti u svim umama treba osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih stabala, posebno stabala s dupljama, utvren uslovima zatite prirode koji su sastavni dio umskoprivrednihosnova. Prilikomdovrnogasijekaveihumskihpovrina,radiouvanjabiolokeraznolikosti,gdjegodjeto mogue i odgovarajue, ostavljaju se manje neposjeene povrine koje se utvruju umskoprivrednim osnovama. Radiobogaivanjabiolokeipejzaneraznolikosti,uupravljanjuumamapostupasenanaindase unajveojmjeriouvajuumskeistine(livade,panjaciidr.)iumskirubovi. U upravljanju umama potrebno je osigurati produenje sjeive zrelosti autohtonih vrsta drvea s obziromnafiziolokivijekpojedinevrste. lan41. Krki ekosistemi predstavljaju bogatstvo globalnog nivoa vrijednosti koji se tite radi njihove osjetljivosti,iprirodnesuvrijednostiusmisluovogZakona. Planovimaupravljanjaprirodnimdobrimaukrkompodrujuutvrujesemoguiuticajnakrki ekosistem. lan42. Prijevoz opasnih materija na krkom podruju podlijee ogranienjima i zabranama u skladu sa posebnimpropisima. Izuzetno, federalni ministar moe radi zatite krkih ekosistema, u skladu sa Zakonom o zatiti okolia, donijeti odluku kojom se privremeno zabranjuje ili ograniava prijevoz opasnih materija na krkom podruju. lan43. Radi izuzetne osjetljivosti podzemnih ivotinjskih vrsta i stanita, fizika i pravna lica u obavljanju djelatnosti,dunesuposebnupanjuposvetitizatitipodzemnihvodaukrkimpodrujimaodoneienja,te poduzimatineophodneradnjezasmanjenjeoneienjananajmanjumjeruizastalnopraenjestanjavoda. lan44. SpeleolokiobjektipredstavljajuprirodnevrijednostiusmisluovogZakonaitrebadauivajuposebne zatitnemjereakosenalazeuzatienimpodrujimakategorijaIiII,uskladusalanom134.ovogZakona. SpeleolokiobjektikojisenalazeuzatienimpodrujimakategorijaIII,IV,ViVI,uskladusalanom 134.ovogZakona,suunadlenostikantonalnihministarstava. ZaspeleolokeobjekteizraujeseKatastarkaodiojedinstvenogkatastra. Katastar uspostavlja i vodi Federalni zavod. Uslove i nain voenja Katastra propisat e Federalni ministarpravilnikom. UKatastarseunosi: inventarizacijanjihovihbiospeleolokihkarakteristika situacijskakartaitlocrtobjekta katastarskaoznaka podaciovlasniku,odnosnokorisnikupravananekretnini(zemljitu) vrednovanjesagleditazatiteprirode utvrivanjestanjaiugroenosti zatitnopodrujenanadzemljusvakogspeleolokogobjektateogranienjakojaseodnosenata podruja druge odlike i podatke od znaaja za zatitu speleolokog objekta (opis objekta, morfoloki tip, postanak,hidrolokeodlike,hidrogeolokafunkcija,pristupobjektu,fotografiju,osnovnuliteraturu idrugo). OtkriesvakogspeleolokogobjektailinjihovogadijelaprijavljujeseFederalnomministarstvuuroku od15dana.

13

lan45. Zabranjenojeoteivati,unitavatiiodnositispiljskinakitipodzemniivisvijet,fosilne,arheolokei drugenalaze,temijenjatiuvjetestanitauobjektu,njegovomnadzemljuineposrednojblizini. ZaspeleolokeobjektenapodrujuprirodnihvrijednostiizkategorijeI.iII.,uskladusalanom134. ovogZakona,Federalniministarpravilnikompropisujeuslovezatiteprirode. ZaspeleolokeobjektenapodrujuprirodnihvrijednostiizkategorijaIII,IV,ViVI,uskladusalanom 134.ovogZakona,nadleniministarpravilnikompropisujeuslovezatiteprirode. lan46. UciljuzatitespeleolokihobjekatailinjihovihdijelovanapodrujuprirodnihvrijednostiizkategorijeI. iII.,uskladusalanom134.ovogZakona,odOrganaupravljanjazatienimpodrujem, jepotrebnodobiti dozvoluza: organizovanoposjeivanje,koritenjeiliureenjespeleolokogobjektailinjegovogadijela otvaranje i/ili zatvaranje ulaza/izlaza u/na speleolokom objektu, kao i za izgradnju, obnovu ili sanacijusvakogpodzemnogobjekta obavljanjenaunihistrunihistraivanja ronjenjeuspeleolokomobjektu snimanjefilmovailifotografiranjepomouelektronikeopremeuspeleolokomobjektu sve ostale radnje i zahvate koji utiu na osnovna obiljeja, uslove i prirodnu floru ili faunu u speleolokomobjektuilinjegovomnadzemlju. Rjeenje o dozvoli iz stava 1. ovog lana izdaje se na osnovu zahtjeva stranke, te sadri i uslove zatite prirode, uslove, nain, rok koritenja i iznos naknade za koritenje. Navedeni elementi iz sadraja rjeenjabiteutvreniposebnimpropisom. Protiv navedenog rjeenja nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda. Podnosioczahtjevamoebitisvakopravnoilifizikolice. lan47. Koritenje speleolokih objekata u turistike i druge dozvoljene svrhe obavlja se na osnovu Plana upravljanjaiprograma,nadlenogorganakojiupravljazatienomprirodnomvrijednosti. Programizstava1.ovoglanasadrimjerezatitespeleolokogobjekta,uslovezarazgledavanjei mjerezatiteposjetilaca. lan48. Ako speleolokim objektom u zatienom podruju ne upravlja javna ustanova koja upravlja tim zatienim podrujem, ili ako ga ne koristi vlasnik ili korisnik prava na zemljitu gdje se nalazi speleoloki objekt,za njegovo koritenje u turistike i druge doputene svrhe nadlenoministarstvomoe dati prijedlog zakoncesijunaosnovuodobrenogprogramaposjeivanjairazgledavanja. PostupakdavanjakoncesijeprovodisepremaodredbamaZakonaokoncesijamaiovogZakona. lan49. Vlasnikilikorisnikpravanazemljitunakojemusenalazispeleolokiobjektnesmijeugrozitiiliotetiti speleoloki objekt, zatrpati ulaz, sprjeavati njegovo koritenje na doputen nain, te je duan omoguiti pristupirazgledanjetogobjektaudozvoljenesvrhe. Vlasnikikorisnikpravanazemljitunakojemsenalazi speleolokiobjektimapravonanaknaduza ogranienja kojima je podvrgnut u koritenju speleolokog objekta razmjerno umanjenom prihodu. Visina naknade odreuje se sporazumno, a u sluaju spora o visini naknade odluuje nadleni sud. Naknada se isplaujeizbudetaFederacijeBiH,odnosnobudetakantonailiFondazazatituokoliaFederacijeBiH. Akosezakoritenjespeleolokogobjektaizdakoncesija,vlasnikuzaogranienjakojimajepodvrgnut koncesionarplaanaknaduuvisinikojaseutvrujeuskladusastavom2.ovoglana. lan50. Vode,vlanastanita,moreiobalnemorskevode,predstavljajuprirodnevrijednostiusmisluovog Zakona,teihtrebaouvatiuprirodnomilidoprirodnomstanju,gdjejetomogue.

14

Na pitanja zatite voda, vlanih stanita, mora i obalne morske vode, koja nisu ureena ovim Zakonom,primjenjujuseodredbeposebnihpropisa. Vode se tite od oneienja odnosno zagaenja, a njihovu prirodnu sposobnost vlastitog ienja treba ouvati ili ponovo uspostavljati. Nadleni organ za upravljanje vodama duan je osigurati stalno praenjeoneienjavoda. Pravna i fizika lica u obavljanju djelatnosti, duna su se starati o zatiti voda od oneienja, preduzimatinunemjerezasmanjenjeoneienjananajmanjumjeruistalnopratitistanjeoneienja. Vlanastanita,ukljuujuijezera,bareilokveveeod0,01ha,prirodneidoprirodnemovarevee od0,25ha,cretovi,teizvoriipotocisobalnimpojasomod2metra,predstavljajuekolokiznaajnapodrujau smisluovogZakona. lan51. Uvlanimstanitimanijedoputenopregraivanjevodotokova,isuivanje,zatrpavanjeizvora,barai dr. ako se time ugroava opstanak prirodnihvrijednostii ouvanje bioloke raznolikosti, osim u sluajevima kadjetoneophodno,azasnovanesunastruniminauniminjenicama. Koliinu vodnih zaliha u vlanim stanitima iz stava 1. ovog lana koja je neophodna za opstanak prirodnih vrijednosti i ouvanje bioloke raznolikosti, odreuje nadleni ministar uz prethodno pribavljenu saglasnost organa uprave nadlenog zavode, a na osnovuizraene studije o potrebnimkoliinamavodnih zalihauvlanimstanitima. Nadleni organi u sklopu svoga djelokruga, tefizika i pravnalica u obavljanju djelatnosti, duni su osiguratiproiavanjegradskihiindustrijskihotpadnihvodakojeseulijevajuuvodeivlanastanita. Nadleni organi u sklopu svoga djelokruga, te pravna ifizika lica u obavljanju djelatnosti, duni su osiguratiekolokiprihvatljivprotokvodeuvlanimstanitima. lan52. Zabranjeno je graditi graevine ili ekonomski koristiti prirodna dobra oko prirodnih izvora, uz obale prirodnih vodotoka, te vlanih podruja (movarnih stanita), uz obale prirodnih ili vjetakih jezera, ili u poplavnimravnicamavodotoka,teuzmorskuobalu,osimakotonijeutvrenoposebnimpropisom. lan53. Aktivnostimanavodiiuvodinesmijuseugroavati,anitiunitavativodenastanita. Federalniministarpravilnikomizlana72.stava2.ovogZakonapropisujemjerezaouvanjetipova vodenihstanitaupovoljnomstanju. lan54. U sluajevima oneienja vode s brodova ili s obale (akcidenata) prioritetno se provodi saniranje onihposljedicaoneienjakojeugroavajubiolokuraznolikostuvodi. lan55. Ako to zahtijeva zatita pojedinih strogo zatienih vrsta ili tipova stanita nadleni ministar moe donijeti odluku privremeno izuzeti od ribolova i drugih upotreba dijelove vode i vodenih ekosistema. Po prethodno pribavljenoj saglasnosti nadleni ministra poljoprivrede,vodoprivrede i umarstva, privremeno ili trajnoizuzetiodribolovaidrugihupotrebadijelovevodeivodenihekosistema. lan56. Radi ouvanja bioloke i pejzane raznolikosti oranicama treba ouvati vrijedna i ugroena rubna stanita(ivice,pojedinanastabla,skupinestabala,bareilivadnepojaseve). Prilikom planiranjaiizvoenja okrupnjavanja poljoprivrednog zemljita, potrebnoje u toveojmjeri ouvati postojea ili stvoriti nova stanita iz stava 1. ovog lana, te isplanirati njihov raspored i veliinu na naindaseosiguranajveavrijednoststanitazabiolokuipejzanuraznolikost.

15

lan57. U dokumentima prostornog ureenja, ovisno o vrsti planova, radi ouvanja bioloke i pejzane raznolikostiunutarplaniranihgraevinskihpodruja,potrebnojeosiguratimeusobnupovezanostistihtipova stanita, uvati postojee i vjetaki stvarati zelene povrine, drvee, skupine stabala, vode tekuice i stajaice,tedrugastanita,dajuiprednostautohtonimvrstamaistanitima.

IVTIPOVISTANITAIEKOLOKIZNAAJNAPODRUJA lan58. Propisom Vlade Federacije BiH e biti uspostavljena Evropska ekoloka mrea posebno zatienih podrujapodnazivomNatura2000.Mreasloenaodtipovastanitaomoguitieodranjetipovaprirodnih stanita,ilitamogdjejepotrebnouspostavljanjepovoljnogstanjazatiteunutarnjihovogprirodnogpodruja. VladaFederacijeBiHedoprinijetikreiranjuNature2000uvisinizastupljenostinateritorijiFederacije BiHtipovastanitaistanitavrstanakojeseodnosistav1.ovoglana. Vlada Federacije BiH e odrediti mjesta i posebno zatiena podruja vodei rauna o ciljevima postavljenimustavu1.ovoglana. EkolokojedinstvoNature2000,moeseunaprijeditiouvanjemirazvojemoblikapejzaakojisuod posebnogznaajazadivljebiljneiivotinjskevrste. lan59. VladaFederacijeBiHeuredbomnaosnovudostavljenihrelevantnihnaunihinformacijasainitilistu tipovasatanitakojasurasprostranjenanateritorijiFederacijeBiH.Listasemoedopunjavati. Za ivotinjske vrste koje se rasprostiru na veem teritoriju, ta e se mjesta podudarati s mjestima unutarprirodnogpodrujatihvrsta,nakojimavladajuekolokifaktorineophodnizanjihovivotireprodukciju uskladusaNaturom2000. KadaseidentifikujemjestoodznaajazaEU,VladaFederacijeBiHeoznaititopodrujekaoposebno zatieno podruje, a najkasnije u roku od est godina. Vlada Federacije BiH e uspostaviti prioritete uzimajuiuobzir: vanostzaodranjeiuspostavupovoljnogstanjatipovastanita, jedinstvoNature2000, pritiskeiprijetnjekojimasustanitaivrsteizloeni. lan60. Akosustanitadioposebnozatienogpodruja,VladaFederacijeBiHepropisatipotrebnezatitne mjere zajedno sa planom upravljanja kojije posebno napravljen za ta podruja,ili koji jeintegriran u druge razvojne planove, zakonske, administrativne ili ugovorne mjere koje odgovaraju ekolokim potrebama navedenihstanita. Vlada Federacije BiH e u posebno zatienim podrujima propisati odgovarajue mjere da bi se izbjegla pogoranja stanita i stanita vrsta, kao i izbjegavanje uznemiravanja vrsta za koje je podruje oznaeno,ukolikotakvauznemiravanjamoguimatiznaajneposljedice. Svaki plan ili projekt koji nije direktno povezan ili koji nije nuan za upravljanje podrujem ali je vjerovatnodaimaznaajanuticajnato,bilosamostalnoiliukombinacijisdrugimplanovimailiprojektima,bit epodloanodgovarajuimprocjenamaonjegovomuticajunapodrujeupogleduzatitnihciljeva. Upogleduzakljuakaprocjeneuticajanapodrujenadleniorganupraveprihvatiteplaniliprojekat nakonstoseuvjeridaneenegativnouticatinaouvanjedotinogpodruja,anakontosupopotrebiproveli javnuraspravu. Pored postojanja procjena o negativnim implikacijama na podruje i u odsutnosti alternativnih rjeenja, planili projekat semoe realizirati iz razloga koji su od javnoginteresa, ukljuujui one socijalnei ekonomske prirode, a Federacija BiH e poduzeti kompenzacijske mjere neophodne za osiguranje sveobuhvatnostiNature2000.

16

Kada su u pitanju podruja na kojima se nalaze zatienih tipovi stanita i/ili zatiene vrste, jedini motivikojimogubitiuzetiuobzirsuonikojiseodnosenaljudskozdravljeilijavnusigurnost,kojiseodnose naposljedicekojeekoristitiprvenstvenointeresuokolia. lan61. UpodrujimagdjesumjerekojezaviseosufinanciranjuodEUodgoene,VladaFederacijeBiHese suzdratiodprimjenebilokakvihmjerakojebimoglerezultiratiugroavanjemtihpodruja. lan62. Vlada Federacije BiH e, tamo gdje to bude potrebno, u svojim planovima o koritenju zemljita i politici razvoja, a posebno u pogledu poboljanja ekoloke koherencije u mrei Natura 2000., podsticati upravljanjesadrajimapejzaakojisuodposebnogznaajazadivljebiljke,ivotinje. Sadrajipejzaasuonikojisu,svojomvrijednoulinearnihipostojanih(neprekinutih)struktura(kao to su rijeke sa svojim obalama ili tradicionalnim sistemom za obiljeavanje granica polja) ili njihovom funkcijom umreavanja (kao to su ribnjaci ili gajevi), neophodne za migraciju, rasprostiranje i genetiku razmjenudivljihvrsta. lan63. Federalno ministarstvo e preuzeti obavezu nadzora stanja ouvanosti stanita, s posebnim naglaskomnaprioritetnetipovestanitaiprioritetnevrste. Federalniministaredonijetiprovedbenipropiskojiesadavati mjereinainprovoenjanadzora. lan64. Ouvanjeekolokogsistemaosiguravaseouvanjemtipovastanitaupovoljnomstanju. TipoviugroenihstanitasutipovistanitakojisuutvreniCrvenomlistomstanitaFederacijeBiH,a odnosesena: Stanitauopasnostiodnestajanjaunutarnjihovogprirodnogpodruja Stanitasamalimprirodnimpodrujem,kojejeproizaloiznjihovogsuavanjailijerezultat njihovogprirodnogstanja Stanitakojasuspecifiniprimjerijedneilivietipinihprirodnihvrijednosti. Odreenitipstanitajeupovoljnomstanju,ako: jenjegovoprirodnopodrujerasprostranjenostiipovrinakojupokrivastabilnailisepoveava postoji,iudoglednojbudunostiesevjerovatnoodrati,specifinastrukturaifunkcije neophodnezanjegovdugoroniopstanak jezagarantovanopovoljnostanjenjegovihznaajnihbiolokihvrsta. CrvenulistustanitadonosiFederalniministarnaosnovunaunoutvrenihstrunihpodloga.Crvenalistase objavljujeuSlubenimnovinamaFederacijeBiH. lan65. Tipovistanitaseidentificirajuikartiraju,anjihovostanjeiugroenostseprocjenjujeiprati. Ugroenitipovistanitasuonikojinisuupovoljnomstanjuteimprijetinestanak. PodrujaugroenihirijetkihtipovastanitasuekolokiznaajnapodrujausmisluovogZakona. Kartiranje i procjenu stanja i ugroenosti tipova stanita, vrste tipova stanita, te ugroene i rijetke tipovestanitautvrditeFederalniministarpravilnikom. PraenjestanjaiugroenostistanitaobavljaFederalnizavodinadlenakantonalnaministarstva. lan66. MjerezaouvanjetipovastanitaupovoljnomstanjupropisateFederalniministarpravilnikomnakon pribavljenojsaglasnostiFederalnogministarstvapoljoprivrede,vodoprivredeiumarstva. Mjere za ouvanje tipova stanita u povoljnom stanju unose se u dokumente prostornog ureenja i planoveupravljanjazatienimprirodnimpodrujima.

17

Pravnaifizikalicakojeobavljajudjelatnostinapodrujutipovastanitadunesuprovoditipropisane mjereuskladusastavom1.ovoglana. lan67. Ekolokiznaajnapodrujasu: podrujatipovastanitakojasubiolokiizuzetnoraznovrsnailidobroouvana,gdjesustanita ugroenihiliendeminihbiolokihvrstaidrugihekolokihsistemakojisumeunarodnoznaajni po mjerilima meunarodnih ugovora u kojima je Bosna i Hercegovina lanica, ili koja drugaije doprinoseouvanjubiolokeraznolikosti podruja staninog tipa, koja znaajno doprinose ouvanju prirodne ravnotee jer ine dijelove ekolokemree podrujaugroenihirijetkihtipovastanita ouvaneumskecjeline stanita vrsta zatienih na osnovu meunarodnih ugovora u kojima je Bosna i Hercegovina lanica selidbeniputeviivotinja ekolokikoridori podrujakojabitnodoprinosegenetskojpovezanostipopulacijabiolokihvrsta. EkolokapodrujaodznaajazaEUsuonakojaubiogeografskimregijamakojimapripada,znaajno doprinose odranju ili obnavljanju povoljnog stanja u ouvanju tipova stanita koja znaajno doprinose koherenciji ekoloke mree Natura 2000. i/ili koja doprinose ouvanju bioloke raznolikosti unutar dotine regijeiliregija. Sistem meusobno povezanih ili prostorno bliskih ekoloki znaajnih podruja, koja uravnoteenom biogeografskomrasporeenouznaajnodoprinoseouvanjuprirodneravnoteeibiolokeraznolikosti,ini ekoloku mreu. Unutar ekoloke mree njeni dijelovi povezuju se prirodnim ili umjetnim ekolokim koridorima. Ekolokiznaajnapodruja,ekolokumreuisistemekolokihkoridorapropisatieVladaFederacije BiH,naprijedlogFederalnogministarstvauzstrunomiljenjeFederalnogzavoda. lan68. Zatita ekoloki znaajnih podruja osigurava se provoenjem propisanih mjera i uslova zatite prirodeuciljuouvanjabiolokeipejzaneraznolikostiizatiteprirodnihvrijednostiuskladusaodredbama ovogZakona. Nisudoputenizahvatiiradnjekojemogudovestidounitenjailinekedrugeznatneilitrajnetetena ekolokiznaajnompodruju. lan69. Meunarodno ekoloki znaajno podruje je ono podruje koje na osnovumeunarodnih standarda utvrdi Vlada Federacije BiH te osigura zatitu odreenim reimom zatite, u skladu sa odredbama ovog Zakona. Upravljanjem meunarodno ekoloki znaajnim podrujem iz stava 1. ovog lana osigurava se ouvanjeipoboljanjenjegovihsvojstavakojasunajznaajnijazaouvanjepovoljnogstanjastaninogtipaili divljevrste. Radi zatite meunarodno ekoloki znaajnih podruja i poboljanja povezanosti ekoloke mree, uvaju se i razvijaju obiljeja koja su najvanija za ouvanje povoljnog stanja vrsta zatienih na osnovu meunarodnihugovoraukojimajeBosnaiHercegovinalanicaikojisunasnazi. Nisudoputenizahvatiiradnjekojemogudovestidounitenjailinekedrugeznatneilitrajnetetena meunarodnoekolokiznaajnompodruju. VVRSTEIPODVRSTE Optemjere lan70. Divljevrsteipodvrstebiljaka,gljivaiivotinja(udaljemtekstu:divljevrste/podvrste)ine:

18

iviimrtviprimjercisamoniklihbiljakaigljivaislobodnoiveihivotinja,tenjihoviuzgojeni primjerci njihovirazvojnioblici(jaja,larve,kukuljice,sjemenke,plodovi,micelijiidr.) njihovidijelovi iodnjihdobivenilakoraspoznatljiviproizvodi.

Zabranjenojeistrijebitiautohtonudivljuvrstu/podvrstu. Zabranjenojesmanjitibrojnostpopulacijadivljihvrsta/podvrsta,unitavatinjihovastanitailimijenjati njihoveivotneusloveumjeriukojojbivrstapostalaugroena. lan71. Zabranjenojebezvaljanograzloga: namjernouznemiravatidivljeivotinje,iliihhvatati,ozljeivatiiliubijati namjernouklanjatidivljebiljkeigljiveiznjihovihstanita,smanjivatinjihovepopulacije,iliihna bilokojinainunitavati namjernooteivatiiliunitavatistanitadivljihvrsta Razlog iz stava 1. ovog lana je valjan ako je u interesu Federacije BiH, ili postoji drugi preovladavajuijavniinteres. lan72. Prilikom izvoenja zahvata u prirodi i koritenja prirodnih dobara kojima se zadire u stanita divljih vrsta/podvrsta, primjenjuju se naini, metode i tehnika sredstva koja nee ugroziti dobro stanje vrsta/podvrsta. Federalni ministar, uz prethodno pribavljenu saglasnost Federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivredeiumarstva,propisatepravilnikomnaine,metodeitehnikasredstvaizstava1.ovoglana kojinajmanjeometajudivljevrste/podvrsteilistanitanjihovihpopulacija,teograniavanjezahvataustanita populacijaivotinjskihvrstauvremenukojesepoklapasnjihovimivotnoznaajnimrazdobljima. lan73. Javne ceste, drugi putevi ili druge graevine koje prelaze preko poznatih migracijskih puteva divljih ivotinja grade se na nain da se omogui sigurno prelaenje divljih ivotinja na odgovarajuim prostornim razmacima,monitoringomutvrenih. Izgraeniprijelazikojimaseosiguravanesmetanoisigurnoprelaenjedivljihivotinjauivajuzatitu kaoprirodnevrijednosti. Mjerezatite,subjekteodgovornezaprovoenjezatiteinainodravanjaprijelazaizstava2.ovog lanaFederalniministarepropisatipravilnikom. lan74. Stubovi,vjertoelektraneitehnikekomponentenadzemnihelektrinihvodovaizvodesenanainda septicezatiteodstrujnogifizikogudara. Nastubovima,vjertoelektanamaitehnikimkomponentamakojisuizgraeniprijestupanjanasnagu ovogZakona,ikojiuvisokomnivouugroavajuptice,urokuod10godinaoddanastupanjanasnaguovog Zakonaprovesteseneophodnemjereradizatitepticaodstrujnogifizikogudara. Odredbestava1.i2.ovoglananeodnosesenagornjevodoveeljeznica. Tehnike uslove izgradnje stubova, vjetroelektrana i tehnikih komponenti nadzemnih elektrinih vodova Federalni ministar nadlean za poslove energije e propisati pravilnikom uz saglasnost Federalnog ministranadlenogzaposloveokolia. lan75. Akosekoritenjebiljaka,gljivaiivotinjaprovodinaosnovuplanovaupravljanjaikoritenjaprirodnim dobrimaili posebnih propisa, odrivo upravljanjetim divljimvrstama/ podvrstama se osigurava tako da se u planovima upravljanja i koritenja uvaavaju principi ekosistemskog pristupa i principa odrive upotrebe resursaiuvaavajuodlikeekolokogsistemaibiogeografskeodlikevrste/podvrsteilipopulacijekojisuvani zaouvanjedobrogstanjavrste.

19

Za skupljanje biljaka, gljiva i njihovih dijelova, te hvatanje ili ubijanje ivotinja, u svrhu prerade, trgovineidrugogprometa,akonijeovimilidrugimzakonomdrugaijepropisano,potrebnojedobitidozvolu ministarstvanadlenogzazatituokolia.Dozvolaseizdajerjeenjem. Radnjeizstava2.ovoglanamoguseobavljatiuzprethodnusaglasnostvlasnikailikorisnikaprava naprirodnimdobrima. Podnosilaczahtjevamoebitisvakopravnoifizikolice. Ako nain ili obim koritenja biljaka, gljiva ili ivotinja neposredno ugroava dobro stanje vrste, ministareograniitiiliprivremenozabranitikoritenje. lan76. Strana pravna i fizika lica duna su prijaviti, putem institucija Bosne i Hercegovine Federalnom ministarstvuistraivanjakojaobavljajunakomponentamaprirodeuFederacijiBiH. Biljke,gljiveinjihovidijelovi,odnosnoivotinjeinjihovidijelovikojinepredstavljajuzatienuprirodnu vrijednostu smisluovogZakonamoguseiznositiizFederacijeBiHunaunoistraivakesvrheuzdozvolu Federalnog ministarstva uz prethodno pribavljenu saglasnost nadlenih institucija Bosne i Hercegovine. Dozvolasedajerjeenjem. Nauna istraivanja iz stava 1. ovog lana mogu se obavljati na zemljitu ili vodenoj povrini uz prethodnusaglasnostvlasnikailikorisnikaprava. Pravnoilifizikolicekojejeobavilonaunaistraivanjadunojeorezultatimaistraivanjaobavjestiti Federalnoministarstvourokuod60danaoddanazavretkaistraivanja,podprijetnjomsankcije. lan77. Zabranjenajeintrodukcija(unoenje)stranihvrsta/podvrstauprirodunapodrujeFederacijeBiH. Zabranjena jeintrodukcija alohtonihvrsta riba u prirodne i doprirodnevode, kaoi prenoenje takvih vrstaizribogojilitaudrugavlanastanita. Izuzetno, introdukcija iz stava 1. ovoga lana je doputena ako je nauno i struno osnovana i prihvatljivasgleditazatiteprirode,strunogmiljenjanaunogtijelaiodrivogupravljanja. Nadleno ministarstvo izdaje dozvolu iz stava 3. ovog lana na osnovu studije o procjeni rizika introdukcije na prirodu, i uz prethodno pribavljenu saglasnost nadlenog ministarstva poljoprivrede, vodoprivredeiumarstva.Dozvolasedajerjeenjem. Blie uslove, nain izrade i provoenja studije o procjeni rizika introdukcije na prirodu Federalni ministarepropisatipravilnikom. Trokoveizradestudijeiprovoenjapostupkaprocjenerizikaintrodukcijenaprirodusnosipravnoili fizikolicekojejepodnijelozahtjevzaizdavanjedozvole. Nesmatraseintrodukcijomuzgojalohtonihdivljihvrsta/podvrstaukontroliranimuvjetimakojionemoguavaju unoenjeuprirodu. lan78. Radi spreavanja nenamjernog unoenja alohtonih vrsta/podvrsta na podruju Federacije BiH, Federalniministare,uzsaglasnostFederalnogministrapoljoprivrede,vodoprivredeiumarstva,pravilnikom propisatimjerepreventivnezatite. Ako doe do nenamjernog unoenja alohtonih vrsta/podvrsta na podruje Federacije BiH, ili ako postojiopravdanasumnjadaedoidotakvogunoenja,Federalniministarepropisatimjerepostupanjau ciljuunitavanjauneenihilispreavanjaunoenjanovihalohtonihvrsta/podvrsta. lan79. Reintrodukcija(ponovnonaseljavanje)nestalihdivljihvrsta/podvrstauprirodunapodrujuFederacije BiHmoeseobavljatiuzdozvoluFederalnogministarstva,kojesedajeuzprethodnopribavljenojsaglasnosti Federalnogministarstvapoljoprivrede,vodoprivredeiumarstva,tepribavljenomiljenjejavnosti. Federalno ministarstvo izdaje dozvolu iz stava 1. ovog lana na osnovu studije o procjeni rizika reintrodukcijenaprirodu.Dozvolasedajerjeenjem. Pravilnikomizlana77.stava5.ovogZakonapropisujuseuslovi,nainizradeiprovoenjastudijeo procjenirizikareintrodukcijenaprirodu,tenainpribavljanjamiljenjajavnosti. Trokoveizradestudijeiprovoenjapostupkaprocjeneutjecajareintrodukcijenaprirodusnosipravno ilifizikolicekojejepodnijelozahtjevzaizdavanjedozvole.

20

lan80. Vlada Federacije BiH e donijeti uredbu kojom se utvruju neophodne mjere za uspostavu stroge zatiteivotinjskihvrstaunutarnjihovogprirodnogpodrujarasprostranjenosti,zabranjujui: (a) sveoblikenamjernoghvatanjailiubijanjaprimjerakatih vrstaudivljini (b) namjerno uznemiravanje tih vrsta, posebno u vrijeme razmnoavanja, podizanja mladih, hibernacijeimigracija (c)namjernounitavanjeiliuzimanjejajaizdivljine (d)oteivanjeiliunitavanjemjestazarazmnoavanjeiliodmor. Zaovevrste,VladaFederacijeBiHezabranitidranje,prijevoziprodajuilirazmjenu,i nuenjena prodajuilirazmjenuvrstauzetihizdivljine, Zabrana iz stava 1.(a) i (b)i stava 2. ovog lana odnosi se na svefaze ivota ivotinja na koje se odnosiovajlan. VladaFederacijeBiHeustanovitisistemmonitoringasluajnoghvatanjaiubijanjaivotinjskihvrsta. Prema sakupljenim podacima, Vlada Federacije BiH e preduzeti dalja istraivanjaili zatitnemjere kojesupotrebnedasluajnohvatanjeiubijanjenebiimalonegativanuticajnadotinevrste. U sluaju krenja navedenih zabrana i nastanka tete, Vlada Federacije BiH e radi naknade tete utvrditiodtetnicjenovnik,kojiesadravatinainnaknadeiznosatete. lan81. Federalnoministarstvoepropisatipotrebnemjereuspostavljanjasistemastrogezatitebiljnihvrsta, zabranjujui: (a) namjerno branje, skupljanje, sjea, iskopavanje ili unitavanje tih biljaka unutar njihovog prirodnog podrujaudivljini (b) dranje, prijevoz i prodaju ili razmjenu ili nuenje na prodaju ili razmjenu primjeraka tih vrsta uzetih iz divljine,osimonihkojisuuzetenanainutvrenovimZakonom lan82. Ako,uskladusnadzorom,Federalnoministarstvosmatradajepotrebno,preduzetemjerekojee osigurati da je uvoenje u divljinu primjeraka divljih biljnih i ivotinjskih vrsta kao i njihovo koritenje u podudarnostisodravanjempovoljnogstanjaouvanosti. Tamogdjesesmatradasutakvemjerepotrebne,oneeukljuivatikontinuiraninadzor.Takvemjere moguukljuivatinaroito: propisekojiseodnosenapristupodreenompodruju, privremenuililokalnuzabranuuzimanjaprimjerakaizdivljineiiskoritavanjeodreene populacije, reguliranjeperiodai/ilimetodauzimanjaprimjeraka, primjenu,kadaseuzimajuprimjerci,lovnihiribolovnihpravilakojavoderaunaozatiti dotinepopulacije, uspostavusistemalicencizauzimanjeprimjeraka,iliuvoenjekvota, regulativukojaseodnosinakupovanje,prodaju,nuenjenaprodaju,dranjezbogprodajeili prijevozzbogprodajeprimjeraka, uzgojuzarobljenitvuivotinjskihvrstakaoiumjetnorazmnoavanjebiljnihvrsta,ustrogo kontroliranimuslovima,srazlogomograniavanjauzimanjaprimjerakaizdivljine, procjeneuticajaprihvaenihmjera. lan83. U pogledu branja, hvatanja ili ubijanja divljih biljnih i ivotinjskih vrsta i u sluajevima gdje je primijenjeno ogranienje za branje, hvatanje ili ubijanje vrsta, Federalno ministarstvo e zabraniti upotrebu svih sredstava koji su sposobni uzrokovati lokalni nestanak, ili ozbiljno ugroziti, populaciju dotinih vrsta, a posebno: (a)upotrebusredstavahvatanjailiubijanja (b)bilokojioblikhvatanjailiubijanjaizsredstavaprijevoza.

21

lan84. Pod uslovom da nema zadovoljavajue alternative i da ogranienje nije tetno za odranje dotine populacije vrsta u povoljnom stanju ouvanosti unutar njihovog prirodnog podruja rasprostranjenosti, ako nastanuokolnosti: (a) uinteresuzatitedivljihbiljnihiivotinjskihvrstaiouvanjaprirodnihivotnihptostora(stanita) (b) sprjeavanja ozbiljne tete, na usjevima, stoci, umama, ribnjacimaivodamai drugim tipovima imovine (c) u interesu javnog zdravlja i javne sigurnosti, ili iz drugih vanih razloga od preteno javnog interesa,ukljuujuionesocijalneiekonomskeprirodekaoiposljedicekojeeprvenstvenobitiodznaajaza okolibieizuzeteodprimjeneodredbilanova80.,81.,82.i83.(a)i(b)ovogZakona. (d) za potrebe istraivanja i obrazovanja, introdukcija i reintrodukcije, kao i za uzgojne operacije potrebnezatesvrhe,ukljuujuiiumjetnorazmnoavanjebiljaka (e) za davanje dozvole za, pod strogo kontroliranim uslovima, na selektivnoj bazi i ogranienog trajanja,uzimanjeilidranjeodreenihprimjerakavrstauogranienommalombroju,specificiranoodstrane nadlenogtijelaFederacijeBiH. lan85. Federalnoministarstvookoliaiturizmae: (a) prouiti poeljnost reintrodukcije vrsta na teritoriji Federacije BiH gdje to moe doprinijeti njihovomouvanju,osiguravajuidajeistraga,uzimajuiuobziriskustvokojesuimaledruge drave laniceili drugi, ustanovila da e takva reintrodukcija znaajno pridonijeti ponovnom uspostavljanju povoljnog stanja vrste. Reintrodukcija se provodi nakon odrzavanja javne rasprave. (b) Osiguratidasenamjernaintrodukcijaudivljinubilokojevrstekojanijeodomaenanatritoriji FederacijeBiHreguliratakodanegativnoneutienasvojenovostanite. VIZATITADIVLJIHPTICA lan86. Zatitadivljihpticaodnosisenaptice,njihovajaja,gnijezdaistanita. lan87. VladaFederacijeBiHesvojimpropisomodreditipotrebnemjerekakobiodralapopulacijusvihvrsta ptica koje se prirodno pojavljuju u divljem stanju na evropskom teritoriju na nivou koji odgovara naroito ekolokim, naunim i kulturnim zahtjevima, istovremeno uzimajui u obzir i ekonomske te rekreacijske zahtjeve,ilidaprilagodipopulacijutihvrstatomnivou. lan88. U skladu sa zahtjevimaiz l. 85.i 87 ovog Zakona, Vlada Federacije BiH e preuzeti mjere kako bi ouvala, odrala ili ponovo uspostavila potrebnu raznolikost i podruja stanita za sve vrste ptica iz prethodnoglana. Ouvanje,odravanjeiliponovnauspostavastanitaukljuujeprvenstvenoslijedeemjere: a) stvaranjezatienihpodruja b) odravanje i gospodarenje u skladu sa ekolokim potrebama i Planom upravljanja zatienog podrujaunutarstanitaiizvanzatienogpodruja c) ponovnouspostavljanjeunitenihstanita. lan89. Vrste divljih ptica e biti subjekti posebnih mjera ouvanja koje se tiu njihovih stanita u svrhu osiguranjanjihovogopstankaireprodukcijeunjihovompodrujudistribucije,auzimateseuobzir: a) vrstekojesuuopasnostiodizumiranja b) vrsteugroeneodspecifinihpromjenaunjihovomstanitu c) vrstekojesesmatrajurijetkimazbogmalepopulacijeiliogranienelokalnedistribucije.

22

lan90. VladaFederacijeBiHesvojimpropisom: Klasificirati najprikladnija podruja po broju i koliini kao podruja pod posebnom zatitom za ouvanjevrstadivljihptica,uzimajuipritomuobzirzahtjevenjihovezatiteugeografskompodrujumorai kopna. Preduzimatislinemjerezakonstantnevrsteselica,avezanouznjihovapodrujazarazmnoavanje, mitarenje,prezimljavanjekaoilokacijezaodmordunjihovemigracijskerute. Posvetiteposebnupanjuzatitimovara,anaroitomovaraodmeunarodnogznaaja. U svrhu zatite gore spomenutih podruja, e preduzeti odgovarajue korake kojima e se izbjei zagaivanjeilioteenjestanitailibilokakvesmetnjekojeutiunaptice,akolikobitobiloznaajnovezano uzciljeveuovomlanu. Predvidjetimjereradiizbjegavanjazagaenjailioteenjastanita. lan91. Nezavisnool.93.il.95.ovogaZakonaVladaFederacijeBiHesvojimaktompreduzetineophodne mjerekakobiuspostavileoptisistemzatitesvihvrstapticaizl.87.ovogaZakonanaroitozabranjujui: a) namjernoubijanjeilihvatanjebilokojimnainom, b) namjernounitavanja,ilioteivanje,njihovihgnijezdaijajailipremjetanjegnijezda, c) odnoenjenjihovihjajaudivljinuilizadravanjetihjajaiakosuprazna, d) namjernouznemiravanjetihpticanaroitozavrijemenjihovograzmnoavanjaiparenja,ukolikobito uznemiravanjebiloznaajno,zarobljavanjepticakojesuzatieneodlovaihvatanja. lan92. Vlada Federacije BiH e zabraniti, za sve vrste ptica iz lana 87. ovog Zakona, prodaju, prijevoz i prodaju, zarobljavanje radi prodaje te ponude na prodaju ivih ili mrtvih ptica ili njihovog bilo kojeg prepoznatljivogdijelailiproizvoda. Aktivnosti iz stava 1. ovog lana se nee odnositi na vrste koje su ubijene ili zarobljene na legalan nain. lan93. Zavisnoogustoinjihovepopulacije,geografskedistribucijei nivoareproduktivnosti,vrste semogu lovitiuskladusazakonodavstvomnanivouFederacijeBiH.VladaFederacijeBiHeosiguratidalovtihvrsta neugroavarezultateouvanjaunjihovomdistribucijskompodruju. Vlada Federacije BiH e osigurati da praksa lova, ukljuujuiilov sa sokolovima, bude u skladu sa naunim podlogamaimonitoringa,kontrolevrstapticanakojesetoodnosii dajetapraksakompatibilnau vezi populacije tih vrsta, a naroito migratornih vrsta, sa mjerama koje su propisane u lanu 87. ovoga Zakona. Vlada Federacije BiH e svojim aktom propisati da se vrste na koje se lov odnosi, ne love tokom sezone parenja ili tokom bilo koje druge faze u reprodukciji. U sluaju migratonih vrsta, istim propisom e osigurati da sevrste, na koje se odnose ta pravilalova, nelove zavrijeme perioda svoje reprodukcije ili za vrijemepovratkananjihovastanita. lan94. PropisomFederalnogministarstvaeseregulisati: a) Lov,zarobljavanjeiubijanjeptica,koritenjebilokakvihsredstava,aranmanailimetodazairoko ineselektivnozarobljavanjeiliubijanjepticakojimabiseuzrokovalolokalnonestajanjevrsta, b) Mjerekojeseprimjenjujupritransportuptica. lan95. Odredbelanova91.,92,93.i94.cebitiizuzeteizprimjeneizslijedeihrazloga: dajeuinteresujavnogzdravljaisigurnosti interesvazdunesigurnosti dabisesprijeilavelikatetausjevima,stoci,umama,ribnjacimaivodama dabisezatitilafloraifauna

23

u svrhu naunih istraivanja i poduavanja, repopulacija, reintrodukcija i u svrhu razmnoavanja. dasedozvoli,podstrogokontroliranim uslovimainaselektivnojbazi,ulov,dranjeiliostalo razumnokoritenjenekihpticaumalimkoliinama.

Ponitenjemoraspecificirati: vrstekojesusubjektponitenja naini,aranmaniimetodedozvoljenezauloviubijanje usloverizikaivremenskeokolnostiimjestanakojimaesetaponitenjadozvoliti kontrolekojeesevezanostimprovoditi. lan96.

Kod uvoenja novihvrsta ptica koje se ne pojavljuju u divljem stanju na teritiriji EU preduzet e se mjeredaseneugrozelokalnafloraifauna. lan97. Primjena mjera ne smije dovesti do pogoranja sadanje situacije to se tie ouvanja vrsta ptica premalanu86.i87.ovogaZakona. lan98. Dobro stanje ivotinjskih, biljnih vrsta i vrsta gljiva koje su zatiene na osnovu meunarodnih konvencija,ugovoraidirektivaukojimajeBosnaiHercegovinalanicaosiguravasezatitomnjihovihstanita izatitnimmjeramazapojedinevrste/podvrstepremaodredbamaovogZakona. Stanjevrste/podvrstejedobro,akojenjezinarasprostranjenostibrojnostpopulacijeuokviruprirodnih kolebanjainepokazujedugoronitrendsmanjivanja,teakosustanitapopulacijevrstedovoljnoprostranada osiguravajudugoronoouvanjepopulacije. Mjerezaouvanjeinainpraenjadobrogstanjastanitavrsta/podvrstaizstava1.ovoglana,koje seprimjenjujuuprostornomureenjuikoritenjuprirodnihdobara,Federalniministarepropisatipravilnikom. VIIPREKOGRANINIPROMETZATIENIMDIVLJIMVRSTAMA/PODVRSTAMA lan99. Federalno ministarstvo donosi rjeenje o unosu, iznosu, izvozu ili uvozu i unosu s mora, te daje saglasnost za ponovni izvoz divljih vrsta/podvrsta, njihovih dijelova i derivata zatienih na osnovu ovoga Zakona. Rjeenje i saglasnost iz stava 1. ovoga lana dat e se samo ako se ne ugroava divlje populacije ivotinja,gljivailibiljakanakojeseodnosi. Rjeenjeisaglasnostizstava1.ovogalanapotrebnojepribavitiikadaseradiomjeancuijijedan iliobaroditeljapripadajuzatienojdivljojvrsti/podvrsti. Vrste/podvrstezakojesedonosirjeenjeilidajesaglasnostizstava1.ovoglana,postupakiuslove donoenja rjeenja iizdavanja saglasnosti, sadraj i nain podnoenje zahtjeva, sadraj i nain podnoenja obavijesti o uvozu, opta i posebna ogranienja pri uvozu, nain obiljeavanja ivotinja ili poiljki, nain zbrinjavanjaoduzetihprimjeraka,tijelanadlenazaprovoenjeinadzor,nainprovoenjanadzora,voenje evidencije,izraduizvjetajatedrugeuslovezaodvijanjeprekograninogprometadivljimvrstama/podvrstama u skladu sa meunarodnim ugovorom kojeg je Bosna i Hercegovina lanica, propisuje Federalni ministar pravilnikom. Priaktivnostimaizstava1.ovoglanai/iliprovozuiveivotinje,zakojejetopropisanopravilnikom iz stava 4. ovog lana, moraju se prevoziti i njegovati na nain koji svodi na najmanju mjeru mogunost ozljeivanja,ugroavanjazdravljailinehumanogpostupanja,uskladusaposebnimpropisima. Izuzetno od odredbi stava 1. ovog lana za divljevrste/podvrste za kojeje to odreeno pravilnikom stava4.ovoglananijepotrebnadozvolazauvoz,veseuciljuuvozapodnosiobavijestouvozunadlenom tijelu. Rjeenja, saglasnosti i drugi akti izdani na osnovu ovog Zakona u svrhu prekograninog prometa zatienimdivljimvrstama/podvrstamamogusekoristitisamozaprimjerkenakojeseodnose.

24

Provozzatienihvrsta/podvrstaprekoteritorijeBosneiHercegovineobavljasenaosnovuvaljanog aktaoizvozuiliponovnomizvozukojejedonijelonadlenotijelozemljeizvozniceilizemljeponovnogizvoza. lan100. Uvoz,izvoziliprovoz,teunosiliiznoszatienihvrsta/podvrsta,njihovihdijelovaiderivataobavezno seprijavljujecarinskojslubi,uskladusaodredbamaovogaZakonaipropisimazanjegovoprovoenje,teuz odgovarajuuprimjenucarinskihpropisa. Veterinarski pregled i kontrola poiljaka iz stava 1. ovog lana za koje je nadlena granina veterinarskainspekcija,provodiseuskladusaposebnimpropisima. Zatiene divlje vrste/podvrste, njihovi dijelovi i derivati smiju se uvoziti, izvoziti, provoziti, unositi ili iznositi samo preko odreenih graninih prelaza na kojima su uspostavljene fitosanitarna i granina veterinarskainspekcija. Carinskaslubadunajeprilikomuvoza,izvoza,unosasmorailiponovnogizvozaizl.97.stav1. ovog Zakona pregledati odgovarajue dozvole zavisno o propisanoj zatiti divljih vrsta/podvrsta te ovjeriti prelazakgraniceuzatopredvienojrubriciobrascadozvole.Usluajuizvoza,odgovarajuakopijadozvoles naznakom za zemlju izvoza carinska sluba ovjerenu kopiju dostavlja Federalnom ministarstvu, a kopiju dozvole s naznakom za carinu zadrava za vlastitu evidenciju. U sluaju uvoza carinska sluba ovjerava originaldozvoleiprvukopijuzapodnosiocazahtjeva,teprvukopijuzapodnosiocazahtjevavraauvozniku,a originaldozvoledostavljaFederalnomministarstvu. lan101. Akoseprilikomuvoza,izvoza,unosasmorailiprovozacarinskaslubanemoeodreditipripadajuli ivotinje,gljiveilibiljkevrstama/podvrstamaijiuvoziliizvozpodlijeeogranienjimailizabranamamoeih: natroakcarinskogdeklarantailiprimaocaodnosnopoiljaocarobe,samapohranitiilidatinekome na uvanje do utvrenja da li pripadaju vrstama i podvrstama iji uvoz, izvoz ili provoz podlijee ogranienjima prepustitiihcarinskomdeklarantuiliprimaocu,odnosnopoiljaocurobedookonanjapostupka,ali uzzabranuraspolaganja. Carinska sluba moe od carinskog deklaranta ili primaoca odnosno poiljaoca traiti da dostavi dokazdapredmetnavrsta/podvrstanijepodzatitom. Vrste/podvrstezakojecarinskaslubautvrdidaseuvoze,izvozeiliprovozebezpropisanihdozvolaili drugih dokumenata, zapljenjuju se do okonanja postupka. O zaplijenjenim vrstama/podvrstama izdaje se potvrda. Zaplijenjene vrste/podvrste predaju se na uvanje ovlatenoj pravnoj ili fizikom licu iz popisa Federalnogministarstva,amoguseostavitinauvanjecarinskomdeklarantuiliprimaocuodnosnopoiljaocu uzzabranuraspolaganja.Akosepropisanadozvolailidrugizatraenidokumentinedostaveurokuodmjesec dana nakon zapljene ili u produenom roku kojimoe iznositi najdue dvamjeseca, carinska sluba donosi odlukuooduzimanju. Ako se pri carinskoj obradi utvrdi da se radi ovrstama/podvrstama zakoje nema uvozneiliizvozne dozvole,oduzimajuse,aooduzetimvrstama/podvrstamaizdajesepotvrda. U sluajevima iz stavova 3. i 4. ovog lana carinska sluba duna je u najkraem roku obavjestiti Federalnoministarstvokojeodluujeoprivremenomilitrajnomzbrinjavanjuoduzetihvrsta/podvrstaimajuiu viduodredbeposebnihpropisaimeunarodnihugovoraukojimajeBosnaiHercegovinalanicaikojisuna snazi. Kadasevrste/podvrstezaplijeneilioduzmu,tadatimeizazvanetrokove(trokovihrane,smjetaja, prevoza, vraanja i drugo) duan je podmiriti carinski deklarant ili primaoc, odnosno poiljaoc. Ako nije utvrencarinskideklarantiliprimaoc,trokovejeduanpodmiritipoiljaoc,prevoznikilinaruioc. Dranje,uzgojitrgovinadivljimvrstamaipodvrstama lan102. Zabranjeno je drati u zatoenitvu ivotinje divljih vrsta/podvrsta u neprikladnim uslovima i bez odgovarajuegstaranja.

25

Pravna i fizika lica koja postanu vlasnici zatienih ivotinja s namjerom njihova dranja u zatoenitvudunesuotomeobavjestitiFederalnoministarstvourokuodtridesetdanaposticanjuvlasnitva nadtimivotinjamasciljemunoenjauregistar. ivotinjeizstava2.ovoglanazakojejetopropisanotrajnoinezamjenjivosepropisnoobiljeevaju. Uslove dranja, nain obiljeavanja i evidencije ivotinja iz stava 2. ovog lana utvruje Federalni ministarpravilnikom. lan103. Pravno i fiziko lice, koje namjerava drati ivotinje autohtnoih odomaenih ili stranih divljih vrsta/podvrsta zatienih na osnovu Zakona, u zatoenitvu s namjenom prikazivanja javnosti u zoolokim vrtovima,akvarijima,terarijimailislinimprostorima,dunojedobitidozvoluFederalnogministarstva.Dozvola sedajerjeenjem. Dozvolaizstava1.ovoglanaizdateseakopodnosioczahtjevadokaedasuispunjeniuslovi,te daeivotinjeprikazivatiuokruenjukojeoponaaprirodneusloveustanituikojeneiskrivljujesaznanjao biologijivrsteipodvrste. lan104. Pravno i fiziko lice koja namjerava uzgajati authtone odomaene ili strane divlje vrste/ podvrste dunajedobitidozvoluuskladusaovimZakonomiliposebnimpropisom. Akoseupostupkuizdavanjadozvoleutvrdidapostojiekolokirizik,Federalnoministarstvomoeod podnosiocazahtjevazatraitidaprijedavanjadozvoleizradiprethodnustudijuoprocjenirizikaradinadziranja negativnihuticajanalokalneekolokesistemeiautohtoneodomaenevrste. Za ivotinje iz stava 1. ovog lana Federalno ministarstvo moe odrediti trajno ili nezamjenjivo obiljeavanje. Vlasnik ivotinjeiz stava 1. ovoga lana duan je osigurati da ivotinja ne pobjegne u prirodu,te je odgovoranzatetukojutaivotinjaprouzroi. lan105. Pravnoifizikolice,kojetrgujezatienimodomaenimilistranimdivljimvrstama/podvrstamazakoje je posebno propisano pravilnikom iz stava 4. ovog lana, duno je pribaviti saglasnost Federalnog ministarstva. Trgovatisemoesamoprimjercimauzgojenimuprijavljenomuzgojuiliprimjercimakojiimajuispravu odoputenomporijeklu,uzuslovdajeprimjerakilipoiljkapropisnoobiljeena. Prilikomtrgovinezatienimivotinjamaprodava,odnosnovlasnikduanje: osiguratiodgovarajueuslovezadranjeivotinjauskladusaovimZakonomidrugimpropisima, voditievidencijuotrgoviniivotinjamai novomvlasnikuizdatipotvrduoporijekluivotinje. Uslovetrgovineiizdavanjasaglasnostizatrgovinu,sadrajzahtjevaisaglasnostivoenjeevidencije otrgoviniinadzorpriobavljanjutrgovine ministarpropisujepravilnikomizlana99.,stav4.ovogZakona. Potvrde i drugi aktiizdani na osnovu ovogZakona u svrhutrgovine zatienimvrstama/podvrstama mogusekoristitisamozaprimjerkenakojeseodnose. lan106. Primjerke zatienih divljih vrsta/podvrsta koji se nedoputeno dre u zatoenitvu ili uzgajaju ili kojimaseobavljanedozvoljenatrgovina,oduzimanadleniinspektoruzizdavanjepotvrde. Oduzetiprimjerciizstava1.ovoglanazbrinjavajusenatroakFederalnogministarstvaprivremeno ilitrajnokodfizikihilipravnihlicakojeovlastiFederalnoministarstvo. lan107. Odredbeiusloviutvrenidozvolama,potvrdamaidrugimaktimakojedonosiFederalnoministarstvo radi unosa, iznosa, uvoza, unosa s mora, ponovnog izvoza, trgovine i drugih postupanja s divljim vrstama/podvrstama, njihovim dijelovima i derivatima,zatienim na osnovu ovog Zakona i meunarodnih ugovora kojih je Bosna i Hercegovina lanica, moraju biti ispunjeni sve vrijeme trajanja dozvola, potvrda i drugihakata.

26

Nosilac dozvola, potvrde ili drugog akta iz stava 1.ovog lana duan je bez odgaanja obavjestiti Federalnoministarstvoosvimpromjenamainovimokolnostimakojiutiuilimoguuticatinatrajanjedozvole, anaroitoakoseradio: neispunjavanjuuslovanaosnovukojihjedozvola,potvrdailidrugiaktdonesen, uginuuprimjerkaivotinjskei/ilibiljnevrste/podvrste, unitenjuprimjerkaivotinjskei/ilibiljnevrste/podvrste, bijeguprimjerkaivotinjskevrste/podvrste, drugim okolnostima zbog kojih se sadraj dozvole, potvrde ili drugog akta, razlikuje od stvarnog stanja. Ispunjavanjeuslovautvrenihdozvolom,potvrdomilidrugimaktomizstava1.ovoglanatepromjene i nove okolnosti iz prethodnog stava ovog lana, provjerava Federalno ministarstvo tokom cijelog trajanja dozvoleIlipotvrde.

Posebnazatitadivljihvrsta/podvrsta lan108. Ugroenadivljavrsta/podvrstajeonavrsta/podvrstaijijedugoroniopstanakuopasnostiilikojaje rijetka, te koja je kao takva odreena u Crvenoj listi ugroenih biljnih vrsta, vrsta gljiva i ivotinjskih vrsta/podvrsta. Ugroene divlje vrste i podvrste utvruje i uvrtava u Crvene liste Federalni ministar na osnovu naunoutvrenihstrunihpodloga. Na osnovu Crvenih listi ugroenih biljnih vrsta,vrsta, gljiva i ivotinjskih vrsta/podvrsta izradit e se Crveneknjige. lan109. Ugroene divlje vrste/podvrste koje se u smislu ovog Zakona proglaavaju zatienim prirodnim vrijednostimamogubiti:strogozatienevrste/podvrsteizatienevrste/podvrste. Strogo zatiene vrste i podvrste i zatiene vrste i podvrste proglaava Federalni ministar uz prethodno pribavljenu saglasnost ministra poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, na osnovu procjene ugroenosti pojedinihvrsta/podvrstai obaveza koje proizlazeizmeunarodnih ugovora u kojimaje Bosna i Hercegovinelanica. Federalniministareukinutizatitudivljevrsteipodvrstekojavienijeugroena,iliprebacitipojedinu divljuvrstu/podvrstuizjednekategorijeudrugu,akosetakvapotrebaukaenaosnovuprocjeneugroenosti odreene vrste i podvrste ili obaveza koje proizlaze iz meunarodnih ugovora u kojima je Bosna i Hercegovinalanicananainiupostupkupropisanomstavom2.ovoglana.

Strogozatienedivljevrsteipodvrste lan110. Strogozatienavrsta/podvrstaje: divljavrsta/podvrstakojojprijetiizumiranjenapodrujuFederacijeBiH uskorasprostranjeniendem divljavrsta/podvrstaijijeodgovarajuinainzatitepropisanmeunarodnimugovorimaukojima jeBosnaiHercegovinalanica.

Pojedina divlja vrsta/podvrsta moe biti strogo zatiena na cijelom podruju Federacije BiH ili na pojedinimnjenimdijelovima. Mjere zatite za strogo zatiene divlje vrste i podvrste i mjere zatite njihovih stanita Federalni ministarepropisatipravilnikom. Akojenekopodrujeprivremenostanitestrogozatienedivljevrsteipodvrste,anjegovasezatita nemoeosiguratinanekidruginain,Federalniministarmoe,uzpribavljenomiljenjeFederalnogministra poljoprivrede,vodoprivredeiumarstva,proglasititopodrujeilinekinjegovdioprivremenozatienim,aline dueodestmjeseci.

27

lan111. Zabranjeno je namjerno branje, sakupljanje, unitavanje, sjea ili iskopavanje samoniklih strogo zatienihbiljakaigljiva. Zabranjenojedranjeitrgovinastrogozatienimbiljkamaigljivama. Strogozatieneivotinjezabranjenoje: uzetiizprirode namjernouhvatiti,i/iliubiti namjernootetitii/iliunititinjihoverazvojneoblike,gnijezdaililegla namjernouznemiriti,naroitouvrijemerazmnoavanja,podizanjamladih,migracijeihibernacije, akobiuznemiravanjebiloznaajnouodnosunaciljevezatite namjernounititii/iliuzetijajaizprirodeilidratipraznajaja otetitiiliunititipodrujanjihovarazmnoavanjailiodmaranja,te prikriti, drati, uzgajati, trgovati, uvoziti, izvoziti, prevoziti i otuiti ili na bilo koji nain pribaviti i preparirati. Nenamjerno hvatanje i ubijanje strogo zatienih ivotinja prijavljuje se Federalnom ministarstvu, te Federalnomzavodukojivodeevidencijuonenamjernouhvaenimiubijenimstrogozatienimivotinjama. Federalno ministarstvo odluuje o zatitnim mjerama u cilju sprjeavanja negativnog uticaja na pojedinevrste. Federalno ministarstvo e donijeti Pravilnik o odtetnom cjenovnikuvrsta i podvrsta, jaja, gnijezda i legala. lan112. Izuzetnoododredbilana111.ovogZakona,usluajunepostojanjadrugihpogodnihmogunosti(da nema drugog zadovoljavajueg rjeenja) i da izuzetak nee biti tetan za opstanak odreene populacije, Federalniministarmoedopustitipojedinezabranjeneradnjeradi: zatitebiljaka,gljivaiivotinja,tezatiteprirodnihstanita sprjeavanjaozbiljnihtetanausjevima,stoci,umama,ribnjacima,vodiidrugimoblicima vlasnitva zatitejavnogazdravljaisigurnosti,zranesigurnostiilidrugihprevladavajuihjavnihinteresa istraivanjaiobrazovanja,ponovnognaseljavanja(repopulacije),ponovnoguvoenja (reintrodukcije),teneophodnograzmnoavanja. Federalni ministar e pravilnikom propisati, na selektivnoj osnovi i ogranieno, uzimanje, dranje i ostalo razumno koritenje nekih strogo zatienih divljih vrsta/podvrsta, pod uslovima strogog nadzora radi odravanjapovoljnogstanjavrste. lan113. Pojedini primjerci strogo zatienih divljih ivotinjskih vrsta/podvrsta mogu se drati u zatoenitvu, uzgajati,prodavatiikupovatinaosnovudozvoleFederalnogministarstva,uzuslov: daseradioprimjercimakojisuzakonitouvezeniuFederacijuBiHiimajuvlasnika daseradioprimjercimakojisuzakonitosteeniuFederacijiBiH daseradioprimjercimakojisusteeniprijenegojevrsta/podvrstazakonomzatiena daseradiosluajuizl.112.ovogZakona.

Izuzetno od lana 111. ovog Zakona, pojedine strogo zatiene ivotinje, gljive i biljke smiju se izvoziti i uvoziti u svrhu trgovine uz dozvolu Federalnog ministarstva, te uvoziti i u naune svrhe, radi razmjene,izlaganjaisl.naosnovudozvoleFederalnogministarstva. Nalaziocjeduanobavijestitinadlenuveterinarskustanicuiveterinarskuambulantuprivatnepraksei Federalnoministarstvoo: pronaenimmrtvimprimjercimastrogozatienihdivljihivotinja primjercimastrogozatienihdivljihivotinjakojesubolesneiliozlijeeneumjeridanisusposobne samostalnopreivjetiuprirodi. Veterinarska organizacija i veterinarska ambulanta privatne prakse duna je utvrditi uzroke uginua pronaenihmrtvihstrogozatienihdivljihivotinja.TrokovepostupkasnosiFederalnoministarstvo.

28

Federalnoministarstvomoenalaziocubolesneiliozlijeeneivotinjenanjegovzahtjevdozvoliti,ako posjedujezadovoljavajueznanjeiuslove,dranjeteivotinjeuzatoenitvuradilijeenjaioporavka. OpravdanetrokovenastalelijeenjemivotinjesnosiFederalnoministarstvo. Federalno ministarstvo moe dozvoliti izuzetke od zabrane dranja u zatoenitvu i prodaje strogo zatienihdivljihvrsta/podvrsta,akoseradiozaplijenjenimilioduzetimprimjercima,iakotonijeusuprotnosti sdrugimpropisimaimeunarodnimugovorimaukojimajeBosnaiHercegovinalanica. Svi primjerci strogo zatienih divljih vrsta/podvrsta iz stava 6. ovog lana moraju biti obiljeeni na propisaninain. Dozvoleizstava1.,2.,5.i6.ovoglanasedajurjeenjem. lan114. Strogozatieneivotinje,gljiveibiljkenesmijuseizvozitinitiuvoziti. Izuzetno, pojedine strogo zatiene ivotinje, gljive i biljke smiju se izvoziti i uvoziti u nauno istraivakesvrhe,radirazmjene,izlaganjaislinonaosnovudozvoleFederalnogministarstva. lan115. Za prikupljanje uzoraka u svrhu istraivanja strogo zatienih vrsta/podvrsta potrebno je dobiti dozvolunanainpropisanovimZakonom. Rezultati istraivanja i utvreni podaci vani za procjenu ugroenosti istraivane vrste/podvrste dostavljajuseFederalnomministarstvuurokuod30danapoobavljenomistraivanju. lan116. Izuzetnoodlana111.ovogZakona,pojedinestrogozatieneivotinje,gljiveibiljkesmijuse stavljatiupromet,odnosnoizvozitiiuvozitiusvrhutrgovineuzdozvoluFederalnogministarstva,naosnovu dokaza: ozakonitomporijeklubiljke,gljiveiliivotinja daseradiouzgojenimprimjercima dasuivotinjetrajnoinezamjenljivoobiljeene da se radi o divljoj vrsti i podvrsti koja nije zabranjena za trgovinu prema meunarodnim ugovorimaukojimajeBosnaiHercegovinalanica. Postupak i uslove za izdavanje dozvole iz stava 1. ovog lana Federalni ministar e propisati pravilnikom,kaoinainobiljeavanja. Zatienedivljevrsteipodvrste lan117. Zatienadivljavrsta/podvrstaje: autohtonadivljavrsta/podvrstakojajeugroenailirijetka,ineprijetijojizumiranjenapodruju FederacijeBosneiHercegovine divlja vrsta/podvrsta koja nije ugroena, ali je radi njezina izgleda lako mogue zamijeniti s ugroenomdivljomvrstomipodvrstom divlja vrsta/podvrsta iji je odgovarajui nain zatite propisan meunarodnim ugovorima u kojimajeBosnaiHercegovinalanica. lan118. Koritenjezatienihdivljihvrsta/podvrstadozvoljenojenanainiukoliinidasenjihovepopulacije nedoveduuopasnost. Federalniministarpropisujemjerezatitezatienihdivljihvrsta/podvrstakojeobuhvataju: sezonsku zabranu iskoritavanja i druga ogranienja koritenja populacija zatienih vrsta/podvrsta privremenuililokalnuzabranukoritenjaradiobnovepopulacijanazadovoljavajuinivo regulisanje trgovine, dranja radi trgovine, transporta radi trgovine i nuenja za prodaju ivih i mrtvihprimjeraka mjereodrivogbranjaiprikupljanja

29

Mjerezatiteizstava2.ovoglanakojedonosiFederalniministar,morajubitiprimjerenepotrebama migratornihvrstadivljihivotinja. Federalno ministarstvo vodi evidenciju o nainu i koliini koritenja zatienih divljih vrsta/podvrsta radi utvrivanja i praenja stanja populacija. Ako se na osnovu evidencije utvrdi da je zbog koritenja zatienadivljavrsta/podvrstaugroena,Federalniministarzabranjujeiliograniavakoritenjevrste/podvrste. lan119. Populacijezatienihlovnihiribolovnihvrsta/podvrstaiskoritavajuseititepremaodredbamaovog Zakonaiposebnihpropisa. Zabranjena je upotreba svih neselektivnih sredstava za hvatanje i ubijanje zatienih ivotinja te upotreba svih sredstava kojamogu prouzrokovatilokalno nestajanjeili ozbiljno uznemiravanje populacije tih vrsta,aposebnosredstavazabranjenihmeunarodnimugovorimaukojimajeBosnaiHercegovinalanica, kaotosu: zamke iveivotinje,oslijepljeneiliosakaeneivotinjekojesekoristekaomamci elektrineubojiteiliomamljujuenaprave umjetnesvjetleenaprave ogledalaidrugezaslijepljujuenaprave odailjaizvuka(magnetofoni,kazetofoniidr.)kojiemitirajuzvukovedozivanja,boliilijavljanja napravezaosvjetljavanjecilja optikinianizanonilovsmogunouelektronikogpoveavanjailipretvaranjaslike eksplozivi otroviiotrovniiliomamljujuimamci poluautomatskoiliautomatskoorujesaokviromkojimoesadravativieoddvapunjenja letjelice vozilanamotornipogonupokretu mreezahvatanjeptica idrugasredstvautvrenameunarodnimugovorimaukojimajeBosnaiHercegovinalanica. Genetikaraznolikost Autohtoneodomaenevrste/podvrste lan120. Autohtonaodomaenavrsta/podvrsta,kaodiobiolokeraznolikosti,jesvakanaslijeenabiljnasorta iliivotinjskapasminakojaserazvilakaorezultattradicionalnoguzgoja. Autohtone odomaene vrste i podvrste predstavljaju prirodne vrijednosti u smislu ovog Zakona i posebnihpropisa. lan121. Ugroene autohtone odomaene vrste/podvrste tite se metodama insitu (u prirodi) i exsitu (izvan prirode).Tradicionalninainuzgojaikoritenjaugroenihautohtnoihodomaenihvrsta/podvrstapotiesegdje jetomogueiodgovarajue. Ugroene autohtone odomaene vrste/podvrste, uzgojne ciljeve, pravila uzgoja i ouvanja iste i zdrave genetike osnove, te naine koritenja ugroenih autohtonih odomaenih vrsta/podvrsta koji nisu propisani posebnim zakonom proglasit e zatienima Federalni ministar pravilnikom, uz pribavljenu saglasnostFederalnogministrapoljoprivrede,vodoprivredeiumarstva. lan122. Genetikimaterijaljediobiljke,gljive,ivotinjeilimikroorganizmakojisadridijelovenaslijea. GenetikimaterijalsekoristiuskladusaovimZakonomiposebnimpropisima. Uzimanjegenetikogmaterijalaizpriroderadikoritenjanesmijeugroavatiopstanakekolokog sistemailipopulacijavrstaunjihovimstanitima. UsloveinainuzimanjagenetikogmaterijalaizprirodeFederalniministarepropisatipravilnikom.

30

lan123. PristupgenetikimizvorimadoputenjesvimapodistimuslovimananainpropisanovimZakonomili posebnimpropisom. Rezultatiistraivanjairazvojaproizaliizkoritenjagenetikihizvorakoristesenapraviannainu skladusaposebnimpropisima. Niko ne moe postati patentni vlasnik genetikog materijala stvorenog na osnovu genetikog materijala divljih vrsta/podvrsta. Zabranjeno je patentiranje genetikog materijala nekoga dijela genetike raznolikostiFederacijeBiH. lan124. Federalno ministarstvo ima obavezu osigurati uspostavu banke gena i odrediti subjekte za njeno uspostavljanje. Bankegena sadrekontroliraneili uzgajanepopulacijeilidijeloveivotinja,gljivaili biljaka,posebno sjeme,spore,spolnestaniceidrugebiolokematerijale,usvrhuouvanjavrsta,odnosnonjihovihgenetskih bogatstava. Bioloki materijali su mikroorganizmi, molekule i fragmenti dezoksiribonukleinske kiseline (DNA), virusi,aktivneielijskestaninekulture. Uslovi i kriterije za uspostavljanje banke gena te nain za dodjelu ovlatenja propisat e Federalni ministarposebnimpravilnikom. Federalniministarepropisatinainuspostavebankegenainainupravljanjaistim,uskladusaovim Zakonom. VIIIMINERALI,FOSILIISIGOVINE Optemjere lan125. Mineralisusamorodnihomogenihemijskielementiilispojeviuvidukristaliziraneiliamorfnetvari, odreenestrukture,oblikaisastava.MineraliusmisluovogaZakonanisumineralnesirovine. Fosilipredstavljajusauvanecjeline,dijelove,ilitragoveizumrlihorganizamainjihovihivotnih aktivnosti. Minerali,fosiliisigovinevlasnitvosuFederacijeBiH. Zabranjenojeunitavatiminerale,fosileisigovineteoteivatinjihovanalazita. IzuzetnojedozvoljenoakojetointeresFederacijeBiH ilibitnoizraenijavniinteres. Zatieniminerali,fosiliisigovine lan126. Minerali,fosiliisigovinekojisuznaajniradisvojerijetkosti,izuzetneveliineiliizgledailiizvanrednog i univerzalnog obrazovnog i naunog znaenja, predstavljaju zatiene prirodne vrijednosti u smislu ovog Zakona. Minerale,fosileisigovinekojipredstavljajuzatieneprirodnevrijednostiFederalniministareutvrditi pravilnikomnaprijedlogFederalnogzavoda. lan127. Minerali,fosiliisigovinekojisuproglaenizazatienuprirodnuvrijednostuvajusenamjestunalaza (insitu ouvanje), a nalazite uiva zatitu kao zatieno prirodno podruje do donoenja odluke od strane nadlenogorgana. Ako minerale, fosile ili sigovine nije mogue zatititi na nalazitu daju se na uvanje pravnom ili fizikom licu koja e osigurati njihovu strunu zatitu i omoguiti njihovu upotrebu u svrhu obrazovanja, muzejskedjelatnosti,naukeizatiteprirode(exsituouvanje). Uslovi podkojimasemineralifosiliisigovinemogudatipravnomilifizikomlicunazatituiuvanje Federalniministarepropisatipravilnikomizlana126.stav2ovogZakona. Uslove za istraivanje nalazita, naina zatite minerala ili fosila na mjestu nalaza, nain zatite nalazita,te sadraj, naini uslovestrune zatiteminerala,fosilaili sigovinakoji se uvaju izvan nalazita propisujeFederalniministarpravilnikomizstava3,uzprethodnopribavljenomiljenjemjerodavnenaunei/ili struneinstitucije.

31

Evidencijupravnihifizikihlica,kojimasedajunazatituiuvanjeminerali,fosiliisigovinetekojesu ovlatena za zatitu minerala, fosila ili sigovina i istraivanje nalazita, vodi Federalno ministarstvo do uspostaveFederalnogzavoda. lan128. Zabranjeno je uzimati iz prirode minerale, fosile ili sigovine koji su proglaeni zatienim prirodnim vrijednostimailisenalazenazatienomnalazitu. Izuzetno,Federalnoministarstvomoedozvolitiuzimanjeizprirodeminerala,fosilailisigovinakojisu proglaeni zatienim prirodnim vrijednostima, ili se nalaze na zatienom nalazitu, u svrhu naunog i strunogistraivanja,obrazovanja,izlaganjanaizlobama.

Pronalazakminerala,fosilatesigovinaiistraivanjenalazita lan129. Pronalazakmineralailifosilakojibimoglipredstavljatizatienuprirodnuvrijednostizlana126.ovog Zakona,nalaziocjeduanprijavitinadlenomministarstvuurokuod8danaoddanapronalaska,tepreduzeti neophodnemjerezatiteodunitenja,oteivanjailikrae. Federalno ministarstvo odluuje o potrebi istraivanja nalazita minerala, fosila ili sigovina uz prethodno pribavljenomiljenjeFederalnog zavoda najkasnije u roku od 30 dana od dana prijave nalazita. Rjeenjemoistraivanjupropisujuseimjerezatiteprirode. Ako se ministarstvo ne odredi drugaije, nalazioc ne smije na mjestu nalaza obavljati nikakve djelatnostikojebimogledovestidounitavanjailioteivanjanalaza,osimmjerazatite. Vlasnik zemljita na kojem je mineral, fosil ili sigovina naen ili fizika ili pravna osoba koja izvodi djelatnost tokom koje je dolo do nalaza, duni su omoguiti istraivanje nalazita u skladu s rjeenjem nadlenogministarstva. Istraivanje nalazita obavlja ovlateno fiziko ili pravna lice, na osnovu dozvole Federalnog ministarstva,nanainiupostupkupropisanimaktomizlana126.stav2.ovogZakona. Ako postoji vjerovatnoa daljnjih nalaza minerala, fosila, ili sigovina po dovrenju odobrenih istraivakihradovanadlenoministarstvo,naosnovu provedenognadzora,odluujeonastavkuradova. lan130. Ako pravno ili fiziko lice namjerava istraivati nalazita minerala, fosila ili sigovina duno je od nadlenogministarstvazatraitidozvolunajkasnije30danaprijenamjeravanogpoetkaistraivanja. Ako se zahtjev ne podnese u roku iz stava 1. ovog lana ministarstvo e odbaciti zahtjev i nee dozvolitiistraivanje. Ako se istraivanje odnosi na nalazite zatienih minerala, fosila ili sigovina koji su proglaeni prirodnim vrijednostima, nadleno ministarstvo moe zabraniti istraivanje ili izdati dozvolu u kojemu se utvrujuiuslovizatiteprirode,odnosnomjerezatitezanalazite.Dozvolasedajerjeenjem. Pravnoilifizikolicedunojeurokuod30danaoddanaobavljenogistraivanjadostavitinadlenom ministarstvuizvjetajoobavljenomistraivanju,spodacimaostanjunalazita,moguojugroenostinalazita, te o potrebnim dodatnim istraivanjima i dodatnim mjerama zatite, pod prijetnjom naknade eventualno nastaletete. Koritenjeminerala,fosilaisigovina lan131. Fiziko lice moe za vlastitu zbirku uzeti minerale, fosile i sigovina iz prirode koji nisu proglaeni zatienimprirodnimvrijednostima. Pravno lice moe uzimati minerale, fosile ili sigovine iz prirode koji nisu proglaeni zatienim prirodnimvrijednostimaradiobavljanjaistraivake,obrazovneilimuzejskedjelatnosti. Pravno i fiziko lice moe uzimati minerale, fosile ili sigovine iz prirode radi stavljanja u promet uz prethodnopribavljenudozvolunadlenogministarstva.Dozvolasedajerjeenjem. Fiziko ili pravno lice koja stavlja minerale,fosileili sigovine u promet duno je, za svakimineral ili fosilkojiposjeduje,imatidokazoporijekluodnosnodozvoluouzimanjuizprirode.Dokazilidozvolaprilikom prodajeminerala, fosilailisigovinauruujusekupcu.

32

Pravnoilifizikoliceizstava4.ovoglanajedunovoditievidencijuostavljanjuuprometminerala, fosilailisigovina,teevidencijudostavljatinadlenomministarstvu. O obliku i sadraju evidencije o stavljanju u prometminerala,fosila ili sigovina nadleni ministar e donijetiuputstvo. lan132. Pri uzimanju minerala, fosila ili sigovina iz prirode zabranjeno je koristiti maine, eksploziv, potisne gasoveilidrugahemijskasredstva. lan133. Fizikoilipravnolicekojanamjeravaizvozitimineralefosileilisigovinedunojeod nadlenog ministarstvadobitidozvoluzaizvoz.Dozvolasedajerjeenjem. Nijedozvoljenizvozminerala, fosilaisigovinakojisuproglaenizatienimprirodnimvrijednostima. Izuzetno, nadleno ministarstvo moe dozvoliti izvoz minerala, fosila i sigovina koji su proglaeni zatienim prirodnimvrijednostima radi naunih istraivanja, obrazovanja iliizlaganja. U dozvoli se utvruju usloviizvozaminerala,fosilaisigovina. IXZATITAPRIRODNIHVRIJEDNOSTI Zatieneprirodnevrijednosti lan134. ZatieneprirodnevrijednostipremaovomZakonusu: (1)KategorijaIa:Strogirezervatprirode KategorijaIb:Podrujedivljine (2)KategorijaII: Nacionalnipark (3)KategorijaIII:Spomenikprirodeiprirodnihobiljeja (4)KategorijaIV:Podrujeupravljanjastanitima/vrstama (5)KategorijaV: Zatienpejzai: Kopnenipejza Morskipejza Parkprirode (6)KategorijaVI:Zatienapodrujasaodrivimkoritenjemprirodnihresursa Zatieneprirodnevrijednostiizstava1.ovoglanarasporeujuseurazrede: meunarodnogznaenja federalnogznaenja kantonalnogznaenja. Raspored u razrede utvruje federalni ministar na osnovu strunog vrednovanja zatiene prirodne vrijednosti. Zatiene prirodne vrijednosti iz stava 1. alineja 1., 2., 3., 4., 5., 6., ovog lana mogu se prekograninopovezivatisazatienimpodrujimadrugedrave. Planupravljanjaimjerezatiteprirodnihvrijednostiizstava4.ovoglanasporazumnoseutvrujus nadlenimtijelomdraveukojojsenalaziprekograninidioprirodnevrijednosti,uskladusaodredbamaovog Zakona. Na zatitu i ouvanje kulturnih dobara koja se nalaze na podruju zatienih prirodnih vrijednosti iz stava1.alineja1.,2.,3.,4.,5.,6.,ovoglanaprimjenjujeseipropisiozatitiiouvanjukulturnihdobara. lan135. KategorijaIa:Strogirezervatprirode Kategorija Ia je strogo zatieno podruje, izdvojeno za zatitu biodiverziteta i eventualno geoloko/geomorfolokihpojava,ukomesuposjete,koritenjeiuticajistrogokontrolisaniiogranieniucilju osiguranja zatite prirodnih vrijednosti. Takva zatiena podruja su nezamjenjiva referentna podruja za naunaistraivanjaimonitoring. Primarnicilj

33

Zatitaregionalnih,nacionalnihiliglobalnoistaknutihekosistema,vrsta(pojedinanihiligrupisanih)i /ili posebnosti geodiverziteta: ovi atributi e biti odraniveinom ili potpuno bez ljudskih aktivnosti, a bit e degradiraneiliuniteneakiuzvrloslabeljudskeuticaje. Ostaliciljevi ouvanje ekosistema, vrsta i geomorfolokih posebnosti u stanju koje ne ometaju ljudske aktivnosti, kolikojetomogue: ouvanjeprimjeraprirodnogokoliazanaunaistraivanja,ekolokimonitoringiedukaciju,obuhvatajui dodirnapodrujaprekokojihsemoguizbjeiuticaji minimiziranje smetnji kroz briljivo planiranje i implementaciju istraivanja, kao i drugih dozvoljenih aktivnosti ouvanjesadranihkulturalnihiduhovnihvrijednosti. lan136. KategorijaIb:Podrujedivljine KategorijaIbjezatienopodrujekojejeucjelininepromijenjenoilivrlomalopromijenjeno,kojeje zadralosvojprirodnikarakteriuticaje,ukojemsenenalaze stalnailiznaajnaljudskanaselja,akojimse upravljauciljuzatiteiouvanjanjegovihprirodnihuslova. Primarnicilj Dugorona zatita ekolokog integriteta prirodnih podruja, koja nisu ometana znaajnim ljudskim aktivnostima, bez savremene infrastrukture, u kojima su dominantne prirodne sile i procesi, te sadanje i buduegeneracijeimajumogunostdaihdoivekaotakve. Ostaliciljevi uvoenjejavnogpristupananivouipotipukojieodratikvalitetedivljinepodrujazasadanjeibudue generacije omoguavanje lokalnim zajednicama da odre tradicionalni nain ivota vezan za divljinu, te obiaje ivotaumalimnaseljima,uzkoritenjedostupnihresursananainkompatibilansaciljevimaouvanja zatita relevantnih kulturalnih i duhovnih vrijednosti, te drugih nematerijalnih dobara za lokalnu i iru zajednicu,kaotosuosamljivanje,potivanjesvetihmjesta,potovanjepredakaitd omoguavanjeminimalnoinvazivnihedukacijskihinaunoistraivakihaktivnosti,kadaonenemogubiti provedeneizvanpodrujadivljine. lan137. KategorijaII:Nacionalnipark ZatienapodrujaKategorijeIIsuprostranaprirodnailiskoroprirodnapodruja,izdvojenazazatitu ekolokihprocesairegranga,terelevantnihvrstaiekosistemakarakteristinihzapodruje,kojipredstavljaju osnovu za duhovne, naune, edukacijske, rekreacijske i turistike potencijale, kompatibilne sa zatitom kulturnogiprirodnognasljea. Primarnicilj Zatita prirodnog diverzieta zajedno sa sadranim ekolokim strukturama i prateim ekolokim procesimauzpromocijuedukacijeirekreacije. Ostaliciljevi: Upravljanje podrujem u cilju odrivog ouvanja prirodnog stanja koliko je to mogue, kao reprezentativnim primjerom fiziografije regiona, ivotnih zajednica, genetikih resursa i netaknutih prirodnih procesa. Ouvanjeivotnihiekolokihfunkcijapopulacijaiprirodnihgrupavrsta,prionojgustinipopulacijakoja moeouvatiintergitetielastinostekosistemazaduiperiod. Posebandoprinosouvanjuirokorasprostranjenihvrsta,regionalnihekolokihprocesaimigratornih putevavrsta. Upravljanjeposjetamauinspiracijske,edukacijske,kulturalneirekreacijskesvrhenanivoukojinee prouzrokovatiznaajnubiolokuiliekolokudegradacijuprirodnihresursa. Podrkapotrebamalokalnezajednice,kojaukljuujeodrivokoritenjeresursa,uonojmjerikojanee uticatinaprimarniciljupravljanja.

34

DoprinoslokalnojekonomijikrozturizamuskladusaZakonomiPlanomupravljanjaNacionalnog parka. lan138. KategorijaIII:Spomenikprirodeiprirodnihobiljeja ZatienopodrujeKategorijeIIIjeizdvojenouciljuzatitespecifinihprirodnihobiljeja,kaotosu posebnioblicikopnenogreljefa,morskigrebeni,podmorske peine,geolokeformekaopeineiliakoblici ivota kao to su praume. Generalno, to su manja zatiena podruja, esto sa visokim turistickim potencijalom. Primarnicilj Zatitaizraenihspecifinihprirodnihobiljejainjimapridruenogbiodiverzitetaistanita. Ostaliciljevi Zatitabiodiverzitetaukopnenimimorskimpejzaima,kojibiinaetrpiliznaajnepromjene. Zatita specifinih prirodnih lokaliteta sa duhovnim i/ili kulturnim vrijednostima, sa takoe prisutnim vrijednostimabiodiverziteta. Ouvanjetradicionalnihduhovnihikulturnihvrijednostinanjihovimlokalitetima. lan139. KategorijaIV:Podrujeupravljanjastanitima/vrstama Zatieno podruje IV kategorije je izdvojeno u cilju zatite pojedinanih vrsta ili stanita, to je prioritet u upravljanju. Mnoga zatiena podruja ove kategorije trebaju redovnu aktivnu intervenciju u cilju ispunjenja ekolokih zahtjeva pojedinih vrsta ili za odravanje stanita, ali to ne potpada pod uslove proglaavanjazatienogpodruja. Primarnicilj Odravati,ouvatiilioporavitipopulacijevrstaistanita Ostaliciljevi Zatitavegetacijeilidrugihoblikabiodiverzitetakroztradicionalnipristupuupravljanju. Zatitafragmenatastanitakaokomponentastrategijeouvanjakopnenogilimorskogpejzaa. Razvojjavnesvijestiodatimvrstamaistanitima. Poboljanjekontaktasaprirodomzaurbanostanovnitvo. lan140. KategorijaV: Zatienpejza KategorijaVjezatienopodrujejepodrujenastalokrozinterakcijuljudiiprirodetokomvremena, akarakterieseznaajnimekolokim,biolokim,kulturnimiestetskimvrijednostima.Ouvanjeinterakcijeljudi i prirode je od vitalnog znaaja za zatitu i odrivost podruja, sa pridruenim prirodnim i drugim vrijednostima. Primarnicilj Zatitaiodranjevanihkopnenih,morskihpejzaaiparkovaprirodesavrijednostimakojesunastale interakcijomljudiiprirodekroztradicionalnupraksuupravljanja. Ostaliciljevi Odranje uravnoteeneinterakcije prirodeiljudske kulture kroz zatitu kopnenog/morskog pejzaai parkaprirodepridruenihtradicionalnihnainaupravljanja,druvenih,kulturnihiduhovnihvrijednosti. Generalnidoprinosouvanjubiodiverzitetakrozupravljanjevrstamauokvirukulturnogpejzaaikroz poboljanjemogunostiouvanjautekoiskoritavanimpejzaima. Poboljane mogunosti za uivanje, blagostanje i socioekonomske aktivnosti kroz rekreaciju i turizam. Koritenjeprirodnihproizvodaifunkcijaokoline. Uspostava okruenja koje e podstai ukljuivanje lokalne zajednice u upravljanje vrijednim kopnenim,morskimpejzaimaiparkovimaprirodeteprirodnimikulturnimvrijednostimaunutarnjih.

35

Podrkaouvanjuagrobiodiverzitetaiakvatinogbiodiverziteta. Uspostavaodrivihmodelaouvanjabiodiverzitetakojisluekaoprimjerzairuprimjenu. lan141. KategorijaVI:Zatienapodrujasaodrivimkoritenjemprirodnihresursa Zatieno podruje kategorije VI e ouvati ekosisteme i stanita zajedno sa pridruenim kulturnim vrijednostimaisistemomtradicionalnogupravljanjaprirodnimresursima.Generalno,tosuirokapodruja,sa veinom teritorija pod prirodnim uslovima, iji su dijelovi pod odrivim upravljanjem. Odriva upotrebe prirodnihresursaneindustrijskogtipajejedanodglavnihciljevaupravljanja. Primarnicilj Zatitaprirodnihekosistemaiodrivaupotrebaprirodnihresursasedopunjujuuzobostranukorist Ostaliciljevi Promocijaodriveupotrebeprirodnihresursa,kojapodrazumijevaekoloku,ekonomskuisocijalnu dimenziju. Promocijasocijalneiekonomskedobitizalokalnuzajednicu,gdjejetorelevantno. Uspostavadugoronesigurnostizaivotlokalnezajednicekrozodrivuupotrebubiodiverziteta. Integrisanjerazliitihkulturnihpristupa,vjerskihsistemaisvjetonazoraunutarsocioekonomskog pristupaouvanjuprirode. Doprinosrazvojuiodranjuuravnoteenihrelacijaizmeuljudiiprirode. Doprinosodrivomrazvojunanacionalnom,regionalnomilokalnomnivou(posebnozalokalnu zajednicukojazavisiodkoritenjaresursa). Podrkanaunimistraivanjimaimonitoringuokolia. Napredakuprepoznavanjukoristiodzatienihpodruja,prijesvegazalokalnezajednice,kojeiveu blizini,unapreenjerekreacijskihilokalnihturistikihaktivnosti. lan142. Divljevrsteipodvrstekojesuugroeneilirijetke,zatienesukao strogozatienevrste/podvrstei zatienevrste/podvrste. Napitanjazatitezatienihvrsta/podvrstakojanisuureenaovimZakonomprimjenjujuseposebni propisi. lan143. Zatieneautohtoneodomaenebiljkeiivotinjesuonekojesuserazvilekaoposljedicatradicijskog uzgojaiinediodomaekulturnebatine. Na pitanja zatite autohtonih odomaenih biljaka i ivotinja koja nisu ureena ovim Zakonom primjenjujuseposebnipropisi. Postupakproglaavanjazatienihprirodnihvrijednosti lan144. Zatiene prirodne vrijednosti iz lana 134, stav 1. alineje (1) i (2) proglaava zakonom Parlament FederacijeBiH. Zatiene prirodne vrijednosti iz lana 134, stav 1. alineje (3), (4), (5) i (6) proglaava zakonom kantonalnaskuptina. Zatieneprirodnevrijednostizlana134,stav1.alineje 3),(4),(5)i(6)kojesenalazenapodruju dvailiviekantonaproglaavajusezakonomkojidonosiParlamentFederacije. Ako se prirodna vrijednost iz ovog lana nalazi na podruju oba entiteta prijedlog za zatitu daje Federalno ministarstvo i nadleno ministarstvo Republike Srpske u skladu sa Meuentitetskim programom zatiteokolia. lan145. Aktozatitiprirodnevrijednostisadri: nazivikategorijuzatieneprirodnevrijednosti

36

precizanopisgranicaprostornogobuhvatazatienogpodruja nazivrazredaizlana134.stava2.ovogZakona nazivmjerilakartografskogprikaza kartografskiprikazspreciznoopisanimgranicamaprostornogobuhvata,kojijesastavnidioaktao proglaenju.

Granicezatienogpodrujautvrditeseuskladusarelevantnimdokumentimaprostornogureenja, premaZakonuoprostornomplaniranjuikoritenjuzemljitananivouFederacijeBiH. Uciljusprjeavanjaugroavanjazatieneprirodnevrijednostiaktomizstava1.ovoglanamoese odreditizatitinazona,kojejeizvanzatieneprirodnevrijednosti,ipropisatimjerezatitetogpodruja. Akt o proglaenju zasniva se na strunom obrazloenju kojim se utvruju vrijednosti podruja ili komponente prirode koja se predlae za zatitu, nain upravljanja tom prirodnom vrijednou, te potvrdu predlagaaaktaoproglaenjuteosiguranimsredstvimazaprovoenjemjerazatite. Struno obrazloenje iz stava 3. ovoga lana sadri detaljni opis obiljeja i vrijednosti koja se zatiuje, ocjenu stanja prirodne vrijednosti koja se eli zatititi, posljedice koje e donoenjem akta o proglaenju proistei, odluku nadlenog organa o izdvajanju pod zatitu, te ocjenu i izvore potrebnih sredstavazaprovoenjeaktaoproglaenjuzatieneprirodnevrijednosti. lan146. Oprijedloguzaproglaenjeprirodnevrijednostizatienomobavjetavasejavnost. Obavjetavanjejavnostipodrazumijeva javniuvidupredloeniaktoproglaenjuzatiteprirodne vrijednostiistrunoobrazloenjeskartografskomdokumentacijom. Javniuvidoprijedloguaktaoproglaenjuzatiteprirodnevrijednostiprovodiseujedinicamalokalne samoupravenapodrujukojihsenalaziprirodnavrijednost. Javni uvidiz stava 2. ovog lana traje najmanje 30 dana. Postupak javnog uvida propisat e Vlada FederacijeBiH,naprijedlogFederalnogministarstva. Predlaga akta o proglaenju zatiene prirodne vrijednosti duan je oitovati se o podnesenim primjedbamaprilikomjavnoguvidaurokuod30danaoddanadostavljanjaprimjedbi,apodneseneprimjedbe ioitovanjapostajusastavnidiodokumentacijenakojojsezasnivaprijedlogzaproglaenje. Obavijestomjestuidatumuodravanjajavnoguvidaobjavljujeseunajmanjejednomdnevnomlistu, asadripodatakgdjesemoepregledatikartografskaidrugadokumentacijauvezispredloenomzatitom. lan147. Akt o proglaenju zatite prirodnih vrijednosti iz lana 144. stav 1.i 3. ovog Zakona objavljuje se u "Slubenim novinamaFederacije BiH, a akt o proglaenju iz lana 144. stav 2,ovogZakona u Slubenim novinamakantona. Kartografskiprikazzatieneprirodnevrijednostisucrtanimgranicama,odnosnosoznakomlokacije uvasenadlenomministarstvu. Akti o proglaenju zatite divljih vrsta/podvrsta, autohtonih i odomaenih vrsta/podvrsta i minerala,fosilaisigovinaobjavljujuseuSlubenimnovinamaFederacijeBiH. lan148. ZatieneprirodnevrijednostiupisujuseuRegistarzatienihprirodnihvrijednosti. Registarzatienihprirodnihvrijednostivodinadlenoministarstvoizavod. O sadraju i nainu voenja Registra zatienih prirodnih vrijednosti Federalni ministar e donijeti uputstvo. PodaciizRegistrazatienihprirodnihvrijednostisujavni,osimakoseodredidasupodaciopoloaju prirodnevrijednostiradinjenezatitetajni. lan149. Prirodnevrijednostiokojimasevodipostupakradistavljanjapodzatitunalazesepodprivremenom zatitomoddanakadjeoglaenaobavijestojavnomuviduudnevnojtampi,dookonanjapostupka. ZavrijemeprivremenezatitenaprirodnevrijednostiprimjenjujuseodredbeovogaZakonakaodasu proglaenezatienim.

37

lan150. Akonestanuobiljejazbogkojihjepodrujeproglaenozatienim,nadlenotijeloizlana144.ovog Zakona donijet e akt o prestanku zatite uz prethodno pribavljenu saglasnost Federalnog ili nadlenog ministarstva. Akt o prestanku zatite zasniva se na strunom obrazloenju zavoda kojim se utvruje nestanak obiljejazbogkojihjeprirodnavrijednostzatiena. AktoprestankuzatiteseobjavljujeuSlubenimglasilima. Upravljanjezatienimprirodnimvrijednostima lan151. Zatienim podrujima i drugim zatienim prirodnim vrijednostima, osim zatienim divljim vrstama/podvrstama, zaviajnim/odomaenim vrstama/podvrstama i mineralima, fosilima i sigovinama upravljajujavnapreduzeaijavneustanove. JavnapreduzeazaupravljanjezatienimprirodnimvrijednostimaizkategorijaI.iII.,izlana134. ovogZakona,osnivaVladaFederacijeBiH. Javna preduzea za upravljanje ostalim zatienim podrujima i drugim zatienim prirodnim vrijednostimaosnivajuvladekantona. lan152. Javna preduzea iz lana 151. ovog Zakona obavljaju djelatnost zatite, odravanja i promocije zatienog podruja i druge zatiene prirodne vrijednosti u cilju zatite i ouvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i odrivog koritenja prirodnih dobara, te nadziru provoenjeuvjetaimjerazatiteprirodenapodrujukojimupravljaju. Javna preduzea koja upravljaju zatienim podrujima nadziru i nain obavljanja dozvoljenih djelatnosti,uciljuosiguranjaracionalnogiodrivogkoritenjaprirodnihdobara. Javnopreduzeemoeobavljatiidrugedjelatnostiutvreneaktomoosnivanjuistatutompreduzea kojeslueobavljanjudjelatnostiizstava1.i2.ovoglana. lan153. Sredstvazaradjavnihpreduzeaiobavljanjedjelatnostiizlana152.ovogZakonaosiguravajuseiz: osnivakihsredstava izsredstavaFondazazatituokoliaFederacijeBiH prihodaodkoritenjaprirodnihvrijednostiuzatienimpodrujima prihodaodnaknada utvrenihbeneficija(npr.oslobaanjeuplatecijelogiznosailidijeladobiti...) drugihizvorautvrenihovimZakonomiposebnimpropisima. Provoenjezatite lan154. Organizacija prostora, nain koritenja, ureenja i zatite prostora ureuje se prostornim planom podrujaposebnihobiljeja. Prostorniplanzatienihpodrujadonosinadlenopredstavnikotijelo. lan155. Upravljanjezatienimpodrujimaprovodisenaosnovuplanaupravljanja. Planupravljanjazatienimpodrujem,naprijedlogFederalnogministarstvaokoliaiturizmadonosi VladaFederacijeBiHzaperiododdesetgodina. Plan upravljanja odreuje razvojne smjernice, nain izvoenja zatite, koritenja i upravljanja zatienimpodrujem,tepobliesmjernicezazatituiouvanjeprirodnihvrijednostizatienogpodrujauz uvaavanjepotrebalokalnogstanovnitva. Pravna i fizika lica koja obavljaju djelatnosti u zatienom podruju duna su se pridravati plana upravljanja.

38

Nakonprotekarazdobljaodpetgodinaanaliziraseprovoenjeplanaupravljanjaiostvarenirezultati te se po potrebi obavlja revizija plana upravljanja na nain i u postupku kako je to propisano za njegovo donoenje. lan156. Planupravljanjazatienimpodrujemizlana155.stav1.ovogZakonasadri: a)Ciljeveipolitikuupravljanjazatienimpodrujem,: svrha,funkcije,iciljevezatienogpodruja, politikaupravljanjazatienimpodrujem. b)Smjernicezatitezatienogpodruja, ocjenastanjazatienogpodruja, konceptzatienogpodruja, zatita i upravljanje prirodnim i kulturnim vrijednostima/resursima podruja koje se titi (programizatiteidr.), razvojdoputenihdjelatnostiuzatienompodruju, posjeivanjezatienogpodruja(programposjeivanja,razgledavanjaidr.), smjernicezaizgledobjekatauzatienompodruju, povezivanjezatienogpodrujasasusjednimpodrujima, uticajnaokoliisocioekonomskikompleks. c) Izvoenjeplana: smjernicezapovezivanjesektorskihplanova, strategijaizvedbeplana, nadzor, nainfinansiranja, trokoviiizvorifinansiranja, institucionalnastrukturauupravljanjuzatienimpodrujem. Planupravljanjaprovodisegodinjimprogramomzatite,ouvanja,koritenjaipromocijezatienog podruja. Prijeutvrivanjaprijedlogaplanaupravljanjaorganupravejeduanprovestipostupakjavnoguvida. lan157. Mjere zatite zatienih prirodnih vrijednosti sastavni su dio dokumenata prostornog ureenja, planova upravljanja iz lana 155. stav 1. ovog Zakona, te drugih propisa koji se donose na osnovu ovog Zakonaikojiureujupitanjazatite,ouvanja,unapreenjaikoritenjazatienihprirodnihvrijednosti. Mjeramazatitemoesezabranitiiliograniitiizvoenjezahvatauprostorugradnjainfrastrukturnih objekata gradnja novih tranzitnih, komunalnih, energetskih, telekomunikacijskih i prometnih objekata otkopavanje ili zasipanje terena otkopavanje ili odnoenje kamenja, minerala ili fosila odlaganje otpada i isputanje otpadnih voda mijenjanje vodnog reima odvoenje naplavina privredno koritenje prirodnih dobara izvoenje hidromeliorativnih zahvata odstranjivanje ivica i drugih komponenata prirode sadnja monokultura skupljanje gljiva i biljaka i njihovih dijelova uznemiravanje, ubijanje ili hvatanje ivotinja lov ribolov saobraaj rekreacijske djelatnosti postavljanje reklamnih i drugih oznaka posjeivanje i razgledavanjeidrugeaktivnostikojemoguugrozitizatienuprirodnuvrijednost,osimujavnominteresuza ouvanjeizatiteprirodnihvrijednosti. Uzatienimpodrujimanijedoputenoizvoenjevojnihvjebi,anitidrugihvojnihaktivnostikojima semoguugrozitiprirodneilidrugevrijednosti. lan158. Pravilnikom o unutarnjem redu blie se ureuju pitanja i propisuju mjere zatite, ouvanja, unapreenja i koritenja zatienih podruja i drugih zatienih prirodnih vrijednosti, te propisuju upravne mjerezanepotovanjeodredbitogapravilnikaiovogaZakona. Pravilnik iz stava 1. ovog lana donosi Upravni odbor javnog preduzea na prijedlog uprave uz prethodnopribavljenusaglasnostnadlenogministarstva.

39

Koritenjezatienihprirodnihvrijednosti lan159. Nazatienompodrujuidrugojzatienojprirodnojvrijednostidozvoljenisuonizahvatiiradnjekoji jeneoteujuinemijenjajusvojstvazbogkojihjezatiena. Za preduzimanje dozvoljenih zahvata i radnji na zatienom podruju i drugoj zatienoj prirodnoj vrijednosti za koje prema posebnom propisu nije potrebno dobiti graevinsku dozvolu. Dozvola se daje rjeenjem. Dozvoluzadozvoljenezahvateiradnjeuzatienimkategorjamadajenadlenoministarstvo. DozvoluzazahvateiradnjeuzatienimkategorijamaIII,IV,ViVIdajenadlenikantonalniorgan. Dozvolasedajerjeenjem.albanarjeenjemoeseizjavitinadlenomministarstvu. Zahvati i radnje koji se provode na osnovu planova upravljanja u umarstvu, lovstvu, ribarstvu, vodnomprivreivanjuirudarstvumorajubitiusklaenisaciljevimaimjeramazatiteiplanovimaupravljanja zatienimpodrujima,temorajuimatisaglasnostnadlenogministarstva. Dozvolaizstava3.,4.i5.ovoglanasadriiuslovezatiteprirode. lan160. Zatienaprirodnapodrujaidrugezatieneprirodnevrijednostimoguseposjeivatiirazgledavati nanainkojineugroavanjihovevrijednosti,nitiprovoenjezatite. Posjeivanjei razgledanje zatienog podruja i drugih zatienih prirodnihvrijednosti dozvoljenoje svimapodjednakimuslovimauskladusovimZakonominaosnovunjegadonesenimpropisima. Ako bi posjeivanje i razgledanja zatienih podruja i drugih zatienih prirodnih vrijednosti moglo prouzroitiopasnostzanjihovoouvanje,moesezabranitiiliograniitiposjeivanjeirazgledanjezatienog podrujailidrugezatieneprirodnevrijednosti,ilinjihovihdijelova. lan161. Vlasnik ili korisnik prava na zatienom podruju ili drugoj zatienoj prirodnoj vrijednosti duan je dozvoliti pristup lokalitetu odreene prirodne vrijednosti, ako je to s obzirom na svrhu zatite i znaenje te prirodne vrijednosti potrebno radi zadovoljenja naunih, obrazovnih, estetskih, kulturnih i rekreacijskih potreba,nanainipoduslovimakojeutvrdinadlenoministarstvo. Urjeenjuizstava1.ovoglanamorabitiodreenanaknadavlasnikuilidrugomkorisnikupravaza eventualnaogranienjakojimajepodvrgnut. Usloveizstava1.utvrditeministarpravilnikom. lan162. Ako je upotreba i iskoritavanje zatienog podruja ili druge zatiene prirodne vrijednosti na odreeni nain ili u odreene svrhe ograniena ili zabranjena, vlasnik ili korisnik prava na tom zatienom podrujuilidrugojzatienojprirodnojvrijednostiimapravonanaknaduzaogranienjakojimajeizloen. Visinanaknadeutvrujesepravilnikomizlana163.sporazumno.Usluaju sporaovisininaknade odluujesud. Naknada se isplauje na teret sredstava budeta nadlenog nivoa vlasti ili iz sredstava Fonda za zatituokolia. lan163. Zatita prirodne vrijednosti u zatienom podruju moe se povjeriti vlasniku ili korisniku prava na nekretnini sklapanjem ugovora kojim se ureuju meusobna prava i obaveze izmeu organa upravljanja zatienomprirodnomvrijednostiivlasnikailikorisnikapravananekretnini. Ugovoromizstava1.ovoglanaureujusepitanjazatiteiouvanjaprirodnevrijednosti,anaroito: prirodnavrijednostkojajepredmetugovorenezatite mjerezatitekojevlasnikiliovlatenikpravatrebapoduzimati,i visinanaknadezaprovoenjepropisanihmjerazatitekojuvlasnikilikorisnikprimaza provoenjemjerazatite. Akojeprirodnavrijednostizstava1.ovoglanazatienadivljavrsta/podvrsta,ugovorsklapa Federalnoministarstvo.

40

lan164. Zatitaprirodnevrijednostiuzatienompodrujumoese,naosnovuprovedenogjavnogkonkursa povjeritiosobikojanijenjenvlasnikilikorisnikprava,sklapanjemugovoraostaranju,uzuslovekojeutvruje nadlenoministarstvo.Konkursprovodiorganupravljanjazatienimpodrujemnakojemsenalaziprirodna vrijednost. Blie uslove koje mora ispunjavati osoba iz stava 1. ovog lana Federalni ministar e propisati pravilnikom. Pravnoilifizikolicekojeispunjavapropisaneusloveisklopiugovorsorganomupravljanjaizstava1. ovoglanapostajestarateljprirodnevrijednosti. Ugovoromizstava1.ovoglanaureujusepitanjazatiteiouvanjaprirodnevrijednosti,anaroito: prirodnavrijednostkojajepredmetugovorenezatite mjere zatite koje staratelj treba preduzeti i visina naknade za provoenje propisanih mjera zatite. Ako je prirodna vrijednost iz stava 1. ovog lana zatiena divlja vrsta/podvrsta, konkurs provodi i ugovorsklapanadlenoministarstvo. lan165. Ako je neka djelatnost ili koritenje prirodne vrijednosti ili nekretnine u zatienom podruju na odreeninainiliuodreenesvrheogranienoilizabranjeno,tejeraditogavlasnikilikorisnikpravanadtom prirodnom vrijednosti ili nekretninom oteen, ima pravo na naknadu za ogranienja kojima je podvrgnut u skladusaodredbomlana162.stav2.ovogZakona. Pravoprvokupaiogranienjaupravnomprometu lan166. Vlasnik nekretnine (u daljnjem tekstu: vlasnik) unutar kategorija I, i II koji namjerava tu nekretninu prodati,duanjujenajprijeponuditinaprodajuVladiFederacijiBiH,avlasniknekretnineuostalimzatienim prirodnimvrijednostima,kojinamjeravatunekretninuprodati,duanjujenajprijeponuditiVladikantona. Vlasnik nekretnine unutar zatiene prirodne vrijednosti duan je u ponudi navesti cijenu i uslove prodaje. Vlada Federacije BiH ili Vlada kantona, duni su ponudu prihvatiti ili odbiti u roku od 90 dana od prijemapismeneponude. Ako ponuda ne bude prihvaena unutar propisanog roka, vlasnik moe nekretninu u zatienoj prirodnojvrijednostiprodatidrugomlicuuzcijenukojanijeniaodcijenenavedeneuponudiipoduslovima kojizakupcanisupovoljnijioduslovatoihsadriponudaizstava2.ovoglana. Akovlasnikprodanekretninuuzatienojprirodnojvrijednosti,anijeprijetogapostupiouskladusa stavom1.i4.ovoglana,VladaFederacijeBiHiliVladakantonaimajupravotubomprotivprodavcaikupca zahtijevatiponitenjeugovoraokupoprodajiurokudo1godineod danakada su saznalizasklapanjetoga ugovora,alinajkasnijeurokupetgodinaoddanasklapanjaugovoraokupoprodaji. Vlada Federacije BiHili Vlada kantonamogu zahtjevati iz stava 5. ovog lana ponitenje ugovora o kupoprodaji nekretnine u zatienoj prirodnoj vrijednosti ili kad su visina cijene ili uslovi prodaje prividni, a stvarnacijenaiusloviugovorapovoljnijizakupca,tekadasesklopiprividanugovoroprodaji. Ugovorisklopljeninanaprijednavedeninainsunitaviineproizvodepravneposljedice. Pravoprvokupaizstava1.ovoglanaupisujeseuzemljineknjigekodnadlenogsuda. lan167. Nekretnineiprirodnevrijednostikojesuzatiene,akojesuuvlasnitvuVladeFederacijeBiH,Vlade kantona ili jedinice lokalne samouprave, podlijeu ogranienjima u pravnom prometu u skladu sa ovim Zakonomiposebnompropisu. Radi zatite pejzanih vrijednosti i stanita u zatienom podruju poljoprivredna zemljita u vlasnitvuVladeFederacijeBiH,kojasupremaodredbamaposebnogzakonautvrenakaopanjaci,livade, ribnjaci,traciimovare,nisuupravnomprometu. Izuzetnoododredbistava1.i2.ovoglanaFederalnoministarstvomoedozvolitizamjenuzemljita ukategorijamaI,iIIkojejeuvlasnitvuVladeFederacijeBiHzadrugozemljiteuzatienompodruju,koje jeuvlasnitvupravnogilifizikoglica,radisticanjauvlasnitvozemljitakojejeznaajnijezazatituprirodnih vrijednostiilizapostizanjeciljevazatite.

41

lan168. Vlasnitvo na nekretninama u zatienom podrujima mogu sticati domaa pravnaifizika lica pod uslovimapropisanimovimZakonom. Nosioci prava vlasnitva na nekretninama u kategorijama I i II ne mogu biti strana pravna ilifizika lica,osimakomeunarodnimugovoromnijedrugaijeodreeno. Nainimogunoststicanjavlasnitvanaostalimzatienimkategorijamaodstranepravnihifizikih licaregulisatenadlenikantonisvojimpropisom. lan169. Zahtjev za saglasnost o sticanju vlasnitva na nekretnini u zatienom podruju iz lana 168. ovog Zakonakupacpodnosinadlenomministarstvu. Nadlenoministarstvoizdajeiliuskraujesaglasnostrjeenjemurokuod60dana.Akorjeenjenije izdanoupropisanomroku,postupasepoodredbamaZUPFederacijeBiH. Pravni poslovi sklopljeni suprotno odredbama ovog Zakona su nitavi i ne proizvode pravne posljedice. Izvlatenjeiogranienjevlasnikogprava lan170. Vlasnikailidrugastvarnapravananekretninamauzatienojprirodnojvrijednostimoguseoduzeti iliograniitiuinteresuFederacijeBiH,kadajetopotrebnoradiefikasnijezatiteprirode. Vlasnitvoilidrugostvarnopravoseoduzimailiograniavapopostupkuinanainodreenzakonom kojiureujeizvlatenjenekretnina,akoovajZakonneodreujedrugaije. Vlada Federacije BiH ili Vlada kantona, moraju najmanje tri mjeseca prije pokretanja prijedloga za izvlatenjeuputitivlasnicimapismeniprijedlogzaotkupnekretnina. Za oduzetu nekretninu Vlada Federacije BiH ili Vlada kantona, moraju osigurati drugu jednako vrijednunekretninuizvanzatienogpodruja,iliplatitinaknadu. Visina naknade za oduzetu nekretninu odreuje se po vrijednosti nekretnine s obzirom na njezinu trinuvrijednost. Postupak za izvlatenje pokree se na prijedlog nadlenog organa, a provodi se na nain ureen zakonomkojiureujeizvlatenje. Nekretnineuzatienimprirodnimvrijednostimaevidentirajuseukatastrunekretninakojisevodipo posebnimpropisima. lan171. VladaFederacijaBiHjedunanazahtjevvlasnikanekretnineuzatienojprirodnojvrijednosti,kojuje proglasilo predstavniko tijelo, po trinoj cijenu otkupiti nekretninu ili ponuditi drugu jednako vrijednu nekretninu. Vlade kantona su duni na zahtjev vlasnika nekretnine u zatienoj prirodnoj vrijednosti, koju su proglasilizatienomnaosnovuovogZakona,potrinojcijeni otkupitinekretninuiliponuditidrugujednako vrijednunekretninu Vlasnik nekretnine ima pravo ponuditi nekretninu na prodaju u skladu sa ovim lanom u roku dvije godineoddanastupanjanasnaguaktakojijeprouzrokovaoogranienjaizabranenanekretnini. Naknadatete lan172. Pravni ili fiziko lice kojoj se radi ogranienja i zabrana iz ovog Zakona ili na osnovu njega izdatih akataozatiti,bitnopogorajupostojeiuslovizasticanjeprihoda,atonijemoguenadoknaditidozvoljenom djelatnou u okviru propisanog reima zatite u zatienoj prirodnoj vrijednosti, ima pravo na naknadu za ogranienjakojimajepodvrgnut. Naknada iz stava 1. ovog lanamoe se isplatiti akonadleni organ za zatitu prirode neposredno, putem vjetaka ili strunog tijela prethodno utvrdi da pravni ili fiziko lice koje je podvrgnuto ogranienjima provodipropisaneuslovezatiteprirode. Iznosnaknadeutvrujesesporazumno,ausluajusporaovisininaknadeodluujesud. Naknada iz stava 1. ovog lana isplauje se na teret sredstava budeta Federacije BiH, odnosno budetakantonailiizsredstavafonda.

42

Pravno lice koje je u vlasnitvu Federacije BiH nema pravo na naknadu za ogranienja kojima je podvrgnutouupravljanjunekretninom. lan173. Vlada Federacije BiH ne odgovara za tetu koju pruzrokuju biljke, gljive ili ivotinje, osim u sluajevimaodreenimzakonom. lan174. Pravniilifizikolicekojemivotinjestrogozatienihvrsta/podvrstamoguizazvatiiprivrednuilidrugu tetu(udaljnjemtekstu:oteenik),dunojenaprimjerennaininasvojtroakuinitisvedozvoljeneradnjei zahvatekakobisprijeilanastanaktete. Dozvoljene radnje i zahvate radi sprjeavanja teta od ivotinje strogo zatienih vrsta/podvrsta Federalniministarepropisatipravilnikomimajuiuviduprirodnevrijednostipodrujanakojimasetemjere provode. lan175. Ako nastanak tete nije mogue sprijeiti na nain propisan lanom 174. ovog Zakona, oteenik moe od Federalnog ministarstva zahtijevati izvoenje neophodnih radnji i zahvata za spreavanje daljnjih teta.Oteenikinadlenoministarstvosporazumnodijeletrokovezaizvoenjepotrebnihradnjiizahvata. Ako nadleno ministarstvo izvede radnju ili zahvat iz stava 1. ovog lana na vlastiti podsticaj snosi trokovezahvata. Pod radnjom ili zahvatom u smislu stava 1. ovog lana podrazumijeva se efikasno ograivanje i ciljano uvanje dobara, te rastjerivanje, hvatanje pojedinih primjeraka i prorjeivanje populacija strogo zatienihivotinjskihvrsta/podvrsta. lan176. Oteenikima pravo na naknadu tete uvisini stvarne tete koju nanesu ivotinje strogo zatienih divljih vrsta/podvrsta ako je poduzeo propisane radnje i zahvate u skladu sa odredbama lana 174. ovog Zakona. Oteenik je duan nadlenom ministarstvu prijaviti nastanak tetnog dogaaja bez odgaanja, odnosnourokuukojemjemogueizvoenjedokazaotetnomdogaaju,anajkasnijeurokuoddesetdana oddananastankatete. Oteenikikomisijakojuformiranadleniministarutvrujunamjestutetnogdogaajainjenicekoje suznaajnezaustanovljenjenastankatete,uzronikaivisinutete,oemusesastavljazapisnik. Ako oteenik uredno prijavi tetu, a komisija ne obavi uviaj u roku od 3 dana od prijema prijave oteenika,oteenikmoeurokuod15danaodtetnizahtjevuputitiFederalnomministarstvu. Akotetnidogaajnastaneuzatienompodruju,poslovevjetaenjamoeobavitiovlatenaosoba organaupravljanjazatienimpodrujem. Visinanaknadeteteutvrujesenaosnovuzapisnikaouviajuizstava3.ovoglana,ausluaju sporaovisiniteteodluujesud. Tubazanaknadutetemoesepodnijetiurokuestmjesecioddanakadjetetaprijavljena. Akopostupakutvrivanjatetenijeprovelakomisijaveslubenaosobaiznadlenogministarstvana postupakutvrivanjateteiostvarivanjapravananaknadu teteodgovarajueseprimjenjujuodredbeovog lana. Nainradaipostupanjekomisijeidrugogovlatenogilislubenoglicaupostupkuutvrivanjatete,te iznosenaknadetete(cjenovnik)Federalniministarepropisatipravilnikom. lan177. Ako pravno ili fiziko lice zapone djelatnost ili izvoenje radnji u prostoru koji je prirodno stanite strogo zatiene divljevrste/podvrste, i u kojemu onave egzistira te postoji predvidiv rizik tete od strogo zatienedivljevrste/podvrste,umanjujeseiznosnaknadetetezapredvidivrizik. Postotak predvidivog rizika iz stava1.ovog lana utvruje Federalno ministarstvo na osnovu pribavljenogstrunogmiljenjamjerodavneinstitucijeiliovlatenogstrunoglica.

43

lan178. PravnaifizikalicadunasunadoknadititetukojuprouzrokujepovredamaovogZakona. Visinanaknadeteteprouzrokovanenedoputenomradnjomuodnosuna pojedineprimjerkestrogo zatienihdivljihvrsta/podvrstautvrujesepremaodtetnomcijenovniku,kojiedonijetiFederalniministar. Visina naknade tete prouzrokovane nedoputenom radnjom u odnosu na ostale zatiene prirodne vrijednostiutvrujesenaosnovuvjetaenjaovlatenogstrunoglica. Sredstvaostvarenanaknadomteteizstavova1.,2.i3.ovoglanaprihodsubudeta. Podsticajnemjere lan179. Ouvanjeugroenihdivljihvrsta,podvrsta,autohtonih,odomaenihvrstapodvrstaiugroenihtipova stanita podstie se novanim podsticajima i naknadama, poreznimi carinskim olakicama, kaoi povoljnim kreditiranjemzatitnihradnji. Novani podsticajii druge podsticajnemjere iz stava1. ovoglana namijenjeni su zatiti i ouvanju bioloke i pejzane raznolikosti, a posebno podsticanju upravljanja koje uvaava i provodi mjere ouvanja bioloke i pejzane raznolikosti, i koje nije tetno za prirodu, kao i za davanje naknada pravnim i fizikim licimakojeradizatitebiolokeipejzaneraznolikostitrpeodgovarajuaogranienjailitete. Novani podsticaji naknade iz stava 1. ovog lana utvruju se posebnim zakonima, propisima koje donosiVladaFederacijeBiHnaprijedlogFederalnogministraipropisimakojedonosiVladaFederacijeBiHna prijedlogFederalnogministrapoljoprivrede,vodoprivredeiumarstva. Spravnimilifizikimlicemkojeostvarujepravonanovanepodsticajeilinaknadeutvrenepropisima kojedonosiVladaFederacijeBiHnaprijedlogFederalnogministra,ministarstvosklapaugovoromeusobnim pravimaiobavezama. Federalno ministarstvo nadzire ostvarivanje novanih podsticaja i drugih podsticajnih mjera iz svog djelokruga. Federalno ministarstvo najmanje jedanput godinje izvjetava Vladu Federacije BiH o ostvarivanju novanihpodsticajaidrugihpodsticajnihmjerauskladusaovimZakonom. Podsticajne mjere iz stava 1. ovog lana finansiraju se iz budeta i drugih izvora u skladu sa zakonom. XKONCESIJEIKONCESIJSKAODOBRENJANAZATIENIM PRIRODNIMVRIJEDNOSTIMAISPELEOLOKIMOBJEKTIMA Koncesije lan180. Koncesijom se stie pravo ekonomskogprivrednog koritenja prirodnih dobara ili pravo obavljanja djelatnostiodopteginteresa,tepravonaizgradnjuikoritenjeobjekataipostrojenjapotrebnihzaobavljanje tihdjelatnostiuzatienimpodrujimaispeleolokimobjektimanakojimajetodozvoljenouskladusaovim Zakonom. NapitanjadavanjakoncesijeprimjenjujeseovajZakoniZakonokoncesijamaFederacijeBiH. lan181. Koncesijasenemoedatiupodrujuzatienihprirodnihvrijednostiizlana134. stav1.alineja1. ovogZakona. VladaFederacijeBiHmoesvojomodlukomodreditipojedinazatienapodruja,odnosnopojedine zatiene prirodne vrijednosti u vlasnitvu Federacije BiH ili vodno dobro, na kojima se ne moe dati koncesija. lan182. Odlukomokoncesijiutvrujesenaroito: zatienopodruje,odnosnospeleolokiobjektzakojisedajekoncesija predvieniobimprivrednogkoritenja korisnicikoncesije namjenezakojesekoncesijadodjeljuje

44

 uslovizatiteprirodekojejekoncesionarduanprovoditi vrijemetrajanjakoncesije visinanaknadeiliosnovicazaodreivanjevisinenaknade. OdlukuododjelikoncesijedonosiseuskladusaZakonomokoncesijamaFederacijeBiH. Lovnakoncesijanazatienompodrujudodjeljujeseuskladusaposebnimpropisomuzprethodnu saglasnostnadlenihfederalnihministarstava. OdlukaokoncesijisadriuslovezatiteprirodekojeutvrujeFederalnoilinadlenoministarstvo. JavnojustanovikojaupravljakategorijomIilinacionalnimparkom,moeseodlukomVladeFederacije BiHdodijelitiposebnaupotrebavodnogdobra. lan183. Akoutokutrajanjakoncesijenazatienompodrujuilispeleolokomobjektunastanunepredvidive promjeneilioteenjazbogkojihjepotrebnoograniitiobimkoncesijeinainnjenogprovoenja,koncesionar je duan poduzeti sve radnje i mjere koje mu u cilju spreavanja nastalih promjena ili oteenja naredi Federalnoilinadlenoministarstvoilidrugoovlatenotijelo. U sluaju poduzimanja radnji i mjera iz stava 1. ovog lana koncesionar ima pravo na nadoknadu stvarnetete. Ako se koncesionar ne pridrava zadatih uslova zatite prirode, duan je nadoknaditi nastalu tetu, uspostavitiprijanjestanjeiliprovestikompezacijskeusloveuskladusaodredbamaovogZakona. XIPLANIRANJEIORGANIZACIJAZATITEPRIRODE Osnovnidokumentizatiteprirode lan184. Osnovnidokumentizatiteprirodesu: StrategijaBosneiHercegovinesaakcionimplanomzazatitubiolokeipejzaneraznolikosti (Udaljemtekstu:Nacionalnastrategija) Federalnastrategijazatiteprirode(Federalnastrategijazatiteprirode,jedioFederalne strategijezatiteokoliaiudaljemtekstu:Federalnastrategija) ProstornoplanskadokumentacijauFederacijiBiH Programizatiteprirodekojedonosekantonalneskuptine,svakozasvojepodruje.Programimoraju bitiusklaenisaFederalnomstrategijomzatiteprirode. lan185. Federalnastrategijaodreujedugoroneciljeveismjerniceouvanjabiolokeipejzaneraznolikostii zatienih prirodnih vrijednosti, te naine njezina provoenja, u skladu s ukupnim privrednim, drutvenim i kulturnimrazvojemFederacijeBiH. Federalnastrategijaseizraujenaosnovuizvjetajaostanjuuzatitiprirode,anaroitosadri: optestratekeciljeve smjernice za ouvanje pejzaa, ekolokih sistema, tipova stanita, divljih vrsta/podvrsta i autohtonih,zaviajnihudomaenihvrsta/podvrsta smjernicezazatieneprirodnevrijednosti smjernicezaistraivanjeipraenjestanjauprirodi smjernicezaugraivanjezatiteprirodeudrugesektore smjernicezazakonodavniiinstitucionalniokvir smjernicezaodgojiobrazovanjeuciljupromocijeiouvanjabiolokeipejzaneraznolikosti smjernicezaobavjetavanjejavnostiisudjelovanjejavnostiuodluivanjuoprirodi akcijskeplanovezaprovoenjesmjernica,soznakamaprioritetaimoguihizvorafinanciranja nainispunjavanjameunarodnihobavezauzatitiprirode kartografske priloge koji prostorno prikazuje mjere ouvanja bioloke i pejzane raznolikosti i zatiteprirodnihvrijednosti. SmjerniceutvreneFederalnomstrategijomprimjenjujuseuizradidokumenataprostornogureenjai planovaupravljanjaprirodnimdobrima. SvakihpetgodinaobavljaseanalizaciljevaismjernicautvrenihFederalnomstrategijom,kaoanaliza provoenjaakcijskihplanova,tesepopotrebiobavljanjenarevizija.

45

lan186. ZapotrebeostvarivanjaFederalnestrategijeiprogramazatiteprirodetedrugihdokumenatakojima se ureuju pojedina pitanja zatite prirode, izrauje se izvjetaj o stanju zatite prirode u Federaciji BiH o kojemodluujepredstavnikotijelo. Izvjetajizstava1.seizraujezadvogodinjerazdoblje,asadrinaroito: podatke o stanju pejzaa, ekolokih sistema, tipova stanita, divljih vrsta/podvrsta i autohtonih, zaviajnihudomaenihvrsta/podvrstasanalizomugroenosti,terazlogeugroenostiiprobleme zatite podatkeouticajimakoritenjaprirodnihdobaranabiolokuipejzanuraznolikost podatkeouticajimapojedinihzahvatanaprirodu ocjenu provedenih mjera ouvanja bioloke i pejzane raznolikosti i zatienih prirodnih vrijednosti analizuprovedbeStrategijeidrugihdokumenataznaajnihzazatituprirode ocjenuprovedenognadzora podatkeokoritenjufinansijskihsredstavazazatituprirode procjenupotrebeizradenovihiliizmjeneidopunepostojeihdokumenatatedrugevanepodatke zazatituiouvanjeprirode. Prijedlog izvjetaja o zatiti prirode priprema Federalni zavod. Prije upuivanja predstavnikom tijeluizvjetajsedostavljanamiljenjeFederalnomministarstvuiSavjetodavnomvijeuzazatituokolia,te organimakojiodobravajuusvajajuizvjetajostanjuprirode. Skuptinakantonaprihvaaodgovarajueizvjetajeostanjuzatiteprirodenasvompodruju. Obavljanjeupravnihistrunihposlovazatiteprirode lan187. Upravne i strune poslove zatite prirode obavlja Federalno ministarstvo i ministarstva u kantonu nadlena za zatitu prirode, osim onih poslova koji su ovim Zakonom ili drugim propisom dati, odnosno preneseniunadlenostFederalnogzavodaizavodazazatituprirode. lan188. NarjeenjakojadonosiFederalnoministarstvonaosnovuovogZakonaalbanijedoputena,alise moepokrenutiupravnisporurokuod30danaoddanadostavljanjarjeenja. Obavljanjestrunihposlovazatiteprirode lan189. StruneposlovezatiteprirodezaFederacijuBosneiHercegovineobavljaFederalnizavodzazatitu prirode(udaljnjemtekstu:Federalnizavod). Federalnizavodjeupravnaorganizacijakojasvojudjelatnostobavljakaojavnasluba. lan190. Federalnizavoduokvirusvojedjelatnosti: osnivaiodravabazepodatakaobiljnim,gljivljimiivotinjskimvrstama,staninimtipovima, ekolokimsistemimaipejzaima, prati razloge ugroenosti i stanje ouvanosti bioloke i pejzane raznolikosti, te predlae mjerezanjihovuzatitu, izraujeizvjetajeoprovoenjuNacionalnestrategije, izraujeizvjetajeoprovoenjuStrategije vodiinformacijskisistemzatiteprirodeikatastarbiolokeipejzaneraznolikosti, obavljastatistikeanalizeiobjedinjavarezultateistraivanjauzatitiprirode, pripremaprijedlogezazatituiouvanjedijelovaprirodeidrugihprirodnihvrijednosti, utvrujeocjeneprihvatljivostizahvatazaprirodu, izraujestrunepodlogezapotrebeutvrivanjauslovazatiteprirode,upravljanjazatienim podrujimaikoritenjaprirodnihdobara, pripremaiprovodiprojekteiprogrameupodrujuzatiteprirode,

46

sudjeluje u provoenju meunarodnih ugovora o zatiti prirode u kojima je Bosna i Hercegovinalanica, organiziraiprovodiodgojnoobrazovneipromidbeneaktivnostiuzatitiprirode, obavljaidrugeposloveutvreneovimZakonominjegovimprovedbenimpropisim.

Federalni zavod obavlja poslove iz stava 1.ovog lana u skladu s godinjim i viegodinjim programomrada. Godinji i viegodinji program rada iz stava 2. ovog lana donosi se uz saglasnost Federalnog ministarstva. OostvarenjugodinjegiviegodinjegprogramaradaFederalnizavodpodnosiizvjetajFederalnom ministarstvuiVladiFederacijeBiHnanainpropisanstatutomFederalnogzavoda. Sredstva za obavljanje djelatnosti Federalnog zavoda se osiguravaju u budetu Federacije BiH i iz drugihizvorauskladusaZakonom. lan191. NadzornadzakonitouradainadzornadstrunimradomFederalnogzavodaobavljaFederalno ministarstvo,provodiupravninadzor,rjeenjemnalaemjere,nalaeotklanjanjenepravilnosti. lan192. Kantoni mogu za obavljanje strunih poslova u podruju zatite prirode osnivati zavode za zatitu prirodezasvojepodruje. Poslovizavodautvrujuseaktomoosnivanjuistatutom. Odredbe lana 190. stava 1.i 2. ovog Zakona odgovarajue se primjenjuju i na zavode za zatitu prirodekantona. XIIINVENTARIZACIJAIPRAENJESTANJA(MONITORING) lan193. Uticajinaprirodusepratekrozstanjecjelokupnihpejzaa,stanjeekosistema,stanjebiolokihsistema istanjeneivihkomponentiprirode(voda,zrak,zemljite,stijene). lan194. Federalni zavod uspostavlja i provodi inventarizaciju svih dijelova bioloke i pejzane raznolikosti (biolokevrste/podvrste,tipovistanitaitipovipejzaa),kartiranjeugroenihvrsta/podvrstaitipovastanita, tenjihovostalnoipravovremenodopunjavanje. Podacisujavni,osimakoseradizatitedivljihvrsta/podvrstailistanitapodacineproglasetajnim. lan195. Federalnizavodpratiiorganizujepraenjestanjaouvanostiprirode(monitoring). Praenjestanjaouvanostiprirodeobuhvaa: praenje i ocjenu stanja biolokih vrsta/podvrsta, njihovih stanita, tipova stanita, ekoloki znaajnihpodruja,ekolokihsistema,tetipovapejzaa praenje promjena geolokih vrijednosti (pojave klizita, uruavanja, novih izvora i sl.), to obuhvaaiizraduposebnihgeolokihkaratakaopodlogazadaljnjaistraivanjaipraenja praenjestanjazatienihprirodnihvrijednosti. Podaci o praenju stanja ouvanosti prirode (monitoringu) dostavljaju se Federalnom ministarstvu. Podacisujavni,osimakoseradizatitadivljihvrsta/podvrstailistanitapodacineproglasetajnim. lan196. FederacijaBiHpodstieipromovienaunaistraivanjaupodrujuzatiteprirode. Zanaunaistraivanjanazatienimpodrujima,zaistraivanjazatienihbiljnih,gljivljihiivotinjskih vrstaizaistraivanjazatienihminerala,fosilaisigovinapotrebnojedobitidozvoluFederalnogilinadlenog ministarstva.Dozvolomseutvrujuiuslovizatiteprirode.Dozvolaseizdajerjeenjem.

47

PravnailifizikalicakojajeobavilaistraivanjadunajeorezultatimaistraivanjaizvijestitiFederalno ili nadlenoministarstvo u roku od 30 dana od dana zavretka istraivanja, pod prijetnjom novane kazne i naknadetete. lan197. Federalno ministarstvo organizuje, a Zavod vodi informacijski sistem zatite prirode kao dio jedinstvenog informacijskog sistema ministarstva, prema meunarodno prihvaenim standardima i obavezama. Zavod prikuplja, obrauje i objedinjuje podatke o stanju prirode, izrauje izvjetaje i vodi baze podatakausklopuinformacijskogsistemazatiteprirode.

XIIIPRISTUPINFORMACIJAMAISUDJELOVANJEJAVNOSTI Obavjetavanjejavnosti lan198. Federalnoministarstvo,kantonalnaministarstva,Federalnizavod,zavodizazatituprirodekantona, organiuprave,javnapreduzeaijavneustanovekojeupravljajuzatienimprirodnimvrijednostimadunisu osigurati javnost podataka u vezi zatite prirode, osim ako posebnim zakonom ili aktom mjerodavnog tijela nijepropisanatajnostpodataka. Nadlena tijela i pravna lica iz stava 1. ovog lana duni su voditi registar o podacima vanim za zatituprirode,iusluajuoteenjaprirodedunisu otomeizvjestitijavnostsauputamaopostupanjuradi njene zatite i ouvanja. U sluaju bilo kakve neposredne prijetnje prirodi i zdravlju ljudi obavjetava se javnostopreduzimanjupotrebnihmjerairadnjiuciljusprjeavanjailiublaavanjetetakojebimoglenastati izteopasnosti. Informacijemorajubitipravovremeneiistinite. lan199. Federalnoministarstvo,kantonalnaministarstva,Federalnizavod,zavodizazatituprirodekantona, organi uprave,javna preduzea,javne ustanovekojeupravljaju zatienim prirodnimvrijednostima duni su sredstvima javnog informisanja na njihov zahtjev pruiti informacije o stanju prirode, o obavljanju poslova zatite,teomoguitiuviduodgovarajuudokumentaciju. Informacijeostanjuzatiteprirodedajuse,upravilu,upisanomobliku. Parlamentu Federacije BiH i Vladi Federacije BiH podnose se izvjetaji o stanju zatite prirode na zahtjevtihtijelainanainpropisanovimZakonom. SkuptinekantonadunesudaizvjetajeostanjuzatiteprirodedostavljatiFederalnomministarstvu svakedvijegodine,teudrugovrijemenazahtjevtogatijela. Sudjelovanjejavnostiuodluivanju lan200. Tokom izrade propisa odnosno akata o proglaavanju prirodnih vrijednosti, dokumenata prostornog ureenja, planova upravljanja zatienim podrujima, i planova koritenja prirodnih dobara, kao i opte primjenjivihipravnoobavezujuihpropisaidokumenataupodrujuzatiteprirode,osiguravasesudjelovanje javnosti. Javnostmorabititokompostupakaiz stava1.ovoglanainformisanaputemjavnogobavjetenjaili pojedinanoobavijetenaoaktuilidjelatnostikojimoguuticatinastanjeuprirodi. Obavjetavanje javnosti obavezno je u sluajevima propisanim ovim Zakonom i na osnovu njega donesenimpropisima. lan201. Uciljuzatiteprirodeudruenjagraana(civilnadrutva)mogu:

48

zatraiti od nadlenih tijela i drugih ovlatenih pravnih lica poduzimanje odgovarajuih mjera iz njegovenadlenostiradizatiteprirode pokretati odgovarajue postupke pred upravnim i sudskim tijelima u sluaju nanoenja teta u prirodi,ugroavanjailinadruginainumanjivanjaznaenjaprirodnevrijednosti. lan202.

uvanjeikoritenjepodataka Dokumentacija i podaci o inventarizaciji svih dijelova bioloke i pejzane raznolikosti te praenje stanja ouvanosti prirode, a naroito zatienih prirodnih vrijednosti uva se u Federalnom ili nadlenom kantonalnomministarstvu,douspostavenadlenihzavodazazatituprirode. Nain uvanja dokumentacije i podataka iz stava 1. ovog lana propisat e Federalni ministar pravilnikom. lan203. Svako ima pravo uvida u podatke kojima raspolae Federalno ministarstvo i nadleno kantonalno ministarstvo,teizpodatakadobitiizvode,ispiseilikopije. Uvid u dokumentaciju i podatke Federalno ministarstvo i nadleno kantonalno ministarstvo moe ograniiti u obimu koji zahtijevaju interesi zatite prirodnih vrijednosti, unutranje sigurnosti ili odbrane FederacijeBiH. Zaizdavanjeizvoda,ispisaikopijaizdokumentacijestrankaplaaupravnutaksutestvarnetrokove zaobavljanjepojedinihposlova. Uslove i mjerila za odreivanje visine stvarnih trokova nastalih upotrebom podataka Federalnog ministarstvaodrediteFederalniministarpravilnikom. Sredstvaostvarenanaplatomnaknadaprihodsubudeta. XIVZNAKZATITEPRIRODEIPROMOCIJA ODGOJAIOBRAZOVANJAUZATITIPRIRODE lan204. Radipromocijezatiteprirodeipoduzimanjamjeranazatitiprirodekoristiseznakzatiteprirode. Izgled znaka, postupak i uslove za njegovo noenje i koritenje Federalni ministar e propisati pravilnikom. lan205. Federacija BiH je duna osigurati uslove za usklaeno provoenje odgoja i obrazovanja o zatiti prirodenasvimnivoimaodgojnoobrazovnogsistema. lan206. UciljupromocijezatiteprirodeobiljeavasesvakegodineDanzatiteprirode. UDanuzatiteprirodeorganizirajuseodgojne,obrazovne,rekreativne,struneidrugeaktivnosti kojimasenaprimjerennainpodstieipromoviezatitaprirode. Danzatiteprirodeobiljeavasesvakegodine22.majanameunarodnidanbiolokeraznolikosti. Priznanjainagradezapostignuauzatitiprirode lan207. Priznanjainagradezadostignuaupodrujuzatiteprirodedodjeljujuseza: ostvarenerezultatenapodsticanjuipromocijizatiteprirode ostvarenerezultateradanaprojektimaiprogramimauzatitiprirode razvojsistemaobrazovanjaozatitiprirodeuodgojuiobrazovanju doprinospojedincazarazvojiunapreenjezatiteprirodenasvimnivoima doprinosstrunihinstitucija,testrukovnihidrugihudruenjarazvojuiunapreenjuzatiteprirode.

49

Priznanjainagradedodjeljujeministarstvo. Vrste, postupak, nain i uslove za dodjelu priznanja i nagrada Federalni ministar e propisati pravilnikom. XVFINANSIRANJEZATITEPRIRODE lan208. UbudetuFederacijeBiHiFonduzazatituokoliaFederacijeBiHseosiguravajusredstvazazatitu prirodnihvrijednosti,zanovaneidrugepodsticajepropisaneovimZakonom,zanaknadetetananesenihod zatienih ivotinja, za ostvarenje prava prvokupa Vlade Federacije BiH, te za naknade vlasnicima i korisnicimapravananekretninamauzatienimprirodnimvrijednostimakojesuodmeunarodnog,dravnog ifederalnogznaaja. Ubudetukantona,osiguravajusesredstvazazatituprirodnihvrijednostikojeproglaavakanton,za novaneidrugepodsticajepropisaneovimZakonom,tezaostvarenjepravaprvokupainaknadevlasnicimai korisnicimananekretninamazaogranienjakojimasupodvrgnutiutimzatienimprirodnimvrijednostima. Sredstva za finansiranje zatite prirode osiguravaju se koritenjem prirodnih dobara i zatienih prirodnih vrijednosti, ako ovim ili posebnim zakonom nije drugaije odreeno, naknadama od koncesijskih odobrenjaiizdrugihizvorautvrenihzakonomilipropisimadonesenimnaosnovuzakona. Upravninadzor lan209. UpravninadzornadprimjenomodredabaovogZakonaipropisadonesenihnaosnovuovogZakona obavljaFederalnoministarstvo. XVIINSPEKCIJSKINADZOR Organizacijavrenjainspekcijskognadzora lan210. Inspekcijski nadzor nad provoenjem ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona provodi se u skladu sa odredbama ovog Zakona, Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji BiH ("Slubene novine Federacije BiH", broj: 35/05), koje se odnose na inspekcijski nadzor, te Zakona o inspekcijamaFederacijeBiH(SlubenenovineFederacijeBiH,broj:69/05). lan211. InspekcijskinadzornadprimjenomovogZakonainaosnovunjegadonesenihpropisa,uzatienim podruijmaIiIIkategorijeizlana134.ovogZakona,obavljainspekcijazatiteprirodeuFederalnojupraviza inspekcijskeposlove,azazatienapodrujakategorijeIII,IV,ViVIobavljakantonalniorganzainspekcijske poslove. Inspekcijskinadzorprovodeinspektorizatiteprirode. lan212. Inspekcijskinadzorobuhvata: preduzimanje inspekcijskih radnji na utvrivanju stanja izvravanja propisa kod pravnih i fizikih lica koja su u obavljanju svoje djelatnosti i radu duna postupati prema odredbama ovogZakonaipropisadonesenihnaosnovuovogZakona preduzimanjedrugihmjeraodreenihovimZakonomidrugimpropisima. lan213. Za inspektora zatite prirode moe se postaviti lice koje ima visoku strunu spremu iz podruja prirodnih nauka s najmanje tri godine radnog staa u struci, te poloen struni ispit za inspektora zatite prirode.

50

Pored uvjeta iz stava 1. ovog lana inspektor zatite prirode mora ispunjavati i uslove odreene propisimakojimaseureujupoloaj,pravaiobavezedravnihslubenika. Ovlatenjainspektora lan214. Federalniinspektor,premaovomZakonuiZakonuo prostornomplaniranjuikoritenjuzemljitana nivouFederacijeBiH,ovlatenjeiduan: sprijeiti neovlateno koritenje zatienih prirodnih vrijednosti, u smislu odredaba ovog Zakona sprijeitiiliograniitiostvarivanjepravanakoritenjezatienihprirodnihvrijednosti,akoseona nekoristeuskladusaovimZakonom zaustaviti izgradnju ili izvoenje zahvata u prostoru, ako se ta izgradnja i zahvati izvode u suprotnostisazatitomprirodnihvrijednosti odreditiprivremeniprekidobavljanjadjelatnosti,akosekreodredbeiztake2.stav1.ovog lana zabraniti upotrebu objekta i ureaja, ako se koriste u suprotnosti sa zatitom prirodnih vrijednosti. zabranitiiliograniitivrenjeradnjiakoseistevreusuprotnostisaodredbamaovogZakonai odreditiuspostavljanjeprvobitnogstanja odrediti obavezu utvrivanja tete i naknade tete nastale radnjama iz take 6. stav 1. ovog lanaiobavezuvraanjauprvobitnostanje odrediti i druge mjere u skladu sa ovim Zakonom, ili na osnovu drugih propisa i akata donesenihnaosnovuovogZakona. Rjeenjemnaloitipreventivnemjereuciljusprijeavanjanastankaposljedica. Akojepotrebnodaseotkloneuzrociiposljediceprekomjernihzahvatauprirodi,federalniinspektor moe odrediti sanacione mjere ili predloiti Federalnom ministarstvu pripremu i provoenje sanacionog programa. albanarjeenjainspektoraizstava1.istava2.ovoglananeodlaeizvrenjerjeenja. Struniposloviponaloguinspekcije lan215. Obavljanje odreenih strunih poslova za potrebe inspekcijskog nadzora (radovi na spreavanju irenjazagaenjausluajuakcidentaiienjezagaenjaizvodeivodnogdobra,ispitivanje,ekspertizaisl.) kojizahtijevajuposebnutehnikuopremuispecijaliziranestrunjakeiliprimjenunaunihmetodaipostupaka, moe se povjeriti ovlatenim i osposobljenim institucijama (ustanova, preduzee, laboratorij, drutvo) koje obavljajutakveposlove. Institucije iz stava 1. ovog lana angairaju se na osnovu naloga inspektora nadlenog za zatitu prirode. Trokoveangaovanjaovlatenihiosposobljenihinstitucijaispecijaliziranihstrunjakapadajunateret pravnog i fizikog lica zbog ijeg je postupanja dolo do potrebe angazovane ovlatene i osposobljene institucije i specijaliziranih strunjaka u skladu sa lanom 11. Zakona o zatiti okolia Federacije Bosne i Hercegovine. Inspekcijskipostupci lan216. KadautvrdidajepovrijeenovajZakon,propisilidrugiaktdonesennaosnovuovogZakona,nadleni inspektor zapisnikom konstatuje nepravilnost ili nedostatak i rjeenjem odreuje mjere i rok za njihovo otklanjanje. Pored ovlatenja i dunosti odreenih zakonom, u sluaju iz stava 1. ovog lana, u skladu sa ZakonomoinspekcijamauFederacijiBiH,nadleniinspektorovlatenjeiduan: nareditiobustavljanjeizvoenjaradova,akosevreprotivnozatitiprirodnihvrijednosti narediti,usaradnjisagraevinskourbanistikominspekcijom,uklanjanjesagraenogobjektaili postrojenjaizgraenognapodrujuzatieneprirodnevrijednosti

51

narediti privremenu obustavu rada, odnosno obavljanje djelatnosti pravnog lica ili njegovog dijela,akoutvrdidasevresuprotnoprincipimazatiteprirode zabranitipreduzimanjeradnjikojenisudozvoljeneovimZakonom. albanarjeenjainspektoraizstava1.i2.ovoglananeodlaeizvrenjerjeenja. lan217. U provedbi inspekcijskog nadzora nadleni inspektor za zatitu prirode ima pravo zatraiti line podatke, pregledati zgrade i objekte poslovnih, stambenih i drugih prostora, sredstva rada, alate, vozila i drugaprijevoznasredstva,poslovnudokumentacijuiispravenatemeljukojihsedokazujeidentitetlica. lan218. Nadleni inspektor za zatitu prirode ima pravo i dunost u inspekcijskom nadzoru pregledati zatienu prirodnu vrijednost, te ostale prirodne vrijednosti koje uivaju zatitu na osnovu ovog Zakona, odgovarajuudokumentaciju,poslovnespise,opremuteuupravnompostupkusasluatipojedinalica. Nadzirano lice duno je inspektoru osigurati uslove za provoenje nadzora, omoguiti pregled u radnim prostorijama, dati na uvid sve podatke i dokumentaciju potrebnu za provedbu nadzora, te obavjestiti o poduzetimmjeramaotklanjanjautvrenihnedostataka. lan219. U provedbi nadzora nad zatienim prirodnim vrijednostima i drugim dijelovima prirode nadleni inspektorzazatituprirodenadzire: stanjekvalitetaprirode koritenjeiupotrebuzatienihprirodnihvrijednostiidrugihdijelovaprirode primjenuuslovaimjerazatiteprirode,tedrugihakataizdanihnaosnovuovogZakona provoenjeprostornihplanovaiplanovakoritenjaprirodnihdobaraudijelukojiseodnosina mjereiuslovezatiteprirode provedbuplanaupravljanjaiprogramazatite,ouvanja,koritenjaipromicanjazatiene prirodnevrijednosti radnjekojemoguprouzrokovatipromjeneioteenjanazatienojprirodnojvrijednostiilidrugom dijeluprirode provoenjeneposrednezatite,ouvanjaikoritenjazatienihprirodnihvrijednosti provedbumjerazatitezatienihbiljnih,gljivnihiivotinjskihvrsta/podvrstaiostalihzatienih prirodnihvrijednosti izvoz,uvoziprovozbiljaka,gljivaiivotinja,akosuogranieniilizabranjeniovimZakonomilina osnovunjegadonesenimpropisima introdukcijuireintrodukcijudivljihvrsta/podvrstauprirodu informisanjejavnostiostanjuprirode primjenuizreenihpreventivnihmjerauciljuzatiteprirode primjenudrugihpropisanihuslovaimjerazatitebiolokeipejzaneraznolikostiutvrenihovim Zakonominaosnovunjegadonesenihpropisa. lan220. Uprovoenjuinspekcijskognadzoranadleniinspektorzazatituprirodeimapravoiobavezu nadziranimlicimanareditidauprimjerenomrokuotkloneutvrenenedostatkeinepravilnostiupostupanjusa zatienimbiljnim,gljivnimiivotinjskimvrstama/podvrstamailidrugomzatienomprirodnomvrijednosti. U provedbi inspekcijskog nadzora nadleni inspektor za zatitu prirode ima pravo i obavezu nadziranim licima privremeno obustaviti djelatnosti, radnje i radove koji nisu u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona, zatraiti uspostavljanje prijanjeg stanja, odnosno narediti mjerezasprjeavanjeiuklanjanjetetnihposljedica. Usluajuizstava1.ovoglananadleniinspektorzazatituprirodemoenareditiihitnemjereradi sprjeavanjailismanjivanjatetenastalezbogobavljanjaradova,djelatnostiiradnji,ilidaljnjegsprjeavanja nastankatete.

52

lan221. U provoenju inspekcijskog nadzora nadleni inspektor za zatitu prirode ima pravo i obavezu nadziranimlicimaprivremenooduzeti: predmete kojima je uinjeno krivino djelo ili prekraj predvien ovim Zakonom, propisima donesenimnaosnovuovogZakonailidrugimpropisima pokretnuzatienuprirodnuvrijednostiodreditiuvanjekodovlatenoglicaizpopisaFederalnog ilinadlenogministarstva Zaoduzetepredmeteivrijednosti izstava1.ovoglananadleniinspektorzazatituprirodeeizdati potvrduipodnijetizahtjevzapokretanjeprekrajnogilikrivinogpostupka. Nadlenisudupostupkuizstava1.ovogalanaodluiteotrajnomoduzimanjuzatieneprirodne vrijednosti. Pokretna prirodna vrijednost steena protuzakonitom radnjom koja je podlona kvarenju ili se ne moeodgovarajuezbrinutiiliakonjenouvanjezahtijevanerazmjernetrokove,prodajese,akojeprodaja doputenapremaovomeZakonu,aostvarenasredstvaprihodsubudetailisesatomprirodnomvrijednosti postupananainkojijenajprimjerenijizanjenoouvanjeizatitu. Izuzetnoodstava4.ovoglanaoduzetaprirodnavrijednostmoeseustupitihumanitarnojorganizaciji uzpotvrduprijema. lan222. U provoenju inspekcijskog nadzora nadleni inspektor za zatitu prirode ima pravo i obavezu nadziranim osobama, koje nemaju dozvolu Federalnog ili nadlenog ministarstva ili druge saglasnosti, rjeenjemzabraniti: branjezatienihbiljaka,gljivainjihovihdijelova rastjerivanje,hvatanje,dranje,ubijanjeiprepariranjezatienihivotinjainjihovihrazvojnih oblika uklanjanjegnijezdailileglazatienihdivljihvrsta/podvrsta introdukcijuireintrodukciju prometzatienihprirodnihvrijednosti prometprimjercimabiljnih,gljivnihiliivotinjskihvrstazatienimnaosnovumeunarodnih ugovoraukojimajeBosnaiHercegovinalanica prometnekretninanazatienimprirodnihvrijednostima uvoz,izvoziprovozzatienihprirodnihvrijednosti podvodneaktivnosti(iistraivanja)uzatienimpodrujima obavljanjepropisanihposlovazatiteprirode naunaistraivanjauzatienimpodrujima naunaistraivanjapojedinihzatienih vrsta. Usluajuizstava1.ovoglananadleniinspektorzazatituprirodemoenareditihitnemjereradi zatiteivotaljudiismanjivanjatetenastalezbogobavljanjanedoputenihdjelatnosti,radnjiiliradova. Nadleni inspektor za zatitu prirode je ovlaten zabraniti oteivanje ili unitavanje stanita zatienihdivljihvrsta/podvrsta,kaoidruge radnjeizahvatesuprotneovom Zakonuipropisimadonesenim naosnovuovogZakona. lan223. Ako nadleni inspektor za zatitu prirode u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da je poinjen prekraj propisan ovim Zakonom, duan je izdati prekrajni nalog prema posebnom zakonu, odnosno poduzetiradnjepotrebnezapokretanjeprekrajnogpostupka. Prekrajninalogizstava1.ovoglananadleniinspektorzazatituprirodeeizdatizaprekrajkoji je uinjen prvi put i ako ocijeni neposrednim opaanjem da za taj prekraj, obzirom na sve relevantne okolnosti,odgovarakaznaunajniemzaprijeenomiznosuilizatitnamjera. U izreci rjeenja prekrajnog naloga navodi se uputa da se novana kazna, tetaili trokovi trebaju platiti u roku od osam dana, ili da se u sluajevima propisanim posebnim zakonom,mogu platiti odmah na mjestupoinjenjaprekrajailiobavljenognadzora. Poredzabranaiznavedenihstavovainspektorerjeenjemnareditiuklanjanjeposljedica.

53

lan224. Kad postoje uslovi za izdavanje prekrajnog naloga nadleni inspektor za zatitu prirode, poiniocu prekrajaizdateprekrajninaloguskladusaZakonomoinspekcijamauFederacijiBiH. lan225. Ako nadleni inspektor za zatitu prirode utvrdi povredu odredbe zakona ili drugih propisa nad primjenom kojih nadzor obavlja druga inspekcija, odnosno drugo tijelo uprave, izvijestit e bez odgaanja nadlenuinspekcijuodnosnonadlenotijelo. lan226. Nadzirano lice duna je o ispunjenju rjeenjem nareenog postupanja obavjestiti nadlenog inspektorazazatituprirodeurokuosamdanaoddanaistekarokazaispunjenjeobaveze. Ako nadzirano lice ne postupi po rjeenju nadlenog inspektora za zatitu prirode, rjeenje e se izvriti putem drugog lica na troak izvrenika. Trokovi izvrenja inspekcijskog rjeenja putem drugog lica namirujuseizbudetaFederacijeilikantonadonaplateodizvrenika. lan227. Radisprjeavanjanastankaneotklonjivihtetanazatienojprirodnojvrijednosti,biolokojipejzanoj raznolikosti,odnosnoradinareivanjahitnihzatitnihmjera,iliradiotklanjanjaneposredneopasnostizaivoti zdravljeljudiilizaimovinu,rjeenjeutokunadzoramoese donijetiiusmeno.Usmenoserjeenjeunosiu zapisnikuznaznakudaeseotpravakpisanogrjeenjaizvritiurokuodosamdana. lan228. Nadleniinspektorzazatituprirode samostalnovodipostupak,obavljaradnjeipoduzimamjereza kojejeovlaten. Niko ne smije, koristei se slubenim poloajem ili na drugi nain, sprjeavati ili ometati nadlenog inspektorauobavljanjunadzoraipoduzimanjumjerairadnjizakojejeovlaten. Ako se inspektoru u obavljanju nadzora i poduzimanju mjera i radnji za kojeje ovlaten prui otpor silomiliprijetnjomdaesedirektnoupotrijebitisila,iliakosetakavotporosnovanooekuje,inspektormoe zatraitipomoslubenihlicanadlenepolicijskeuprave. lan229. Nadleniinspektorjeodgovoran: akopropustipreduzeti,odnosnoodreditimjereiliradnjekojejepozakonuilidrugimpropisimabio duanpreduzetiodnosnoodrediti akoprekoraiovlastiutvrenezakonomilidrugimpropisima akonepodnesezahtjeviliprijavu,odnosnoneizvijestinadlenatijelaoutvrenim nepravilnostimainedostacima. nenaloipreventivnemjereuciljusprjeavanjaoteenjaprirode Naprestanakslubeirazrjeenjenadlenoginspektorazazatituprirode primjenjujusepropisio dravnimslubenicima. lan230. Inspektorizatiteprirode(udaljnjemtekstu:inspektor)vodizapisnikoobavljenimpregledimaidrugim radnjamaspodacimaoprovedbiinspekcijskognadzora. lan231. Akoinspektorutvrdiilisaznazapovredupropisaijujeprimjenuovlatennadzirati,duanjeprovesti inspekcijskipostupakipoduzetimjerepropisaneovimZakonom.

54

ProtivrjeenjaFederalnoginspektoraalbaseizjavljujeFederalnomministarstvuokoliaiturizmau rokuodosamdanaoddanauruenjarjeenja. Protivrjeenjakantonalnoginspektorazaprirodu,akoinspektorrjeavapoosnovufederalnogpropisa albaseizjavljujedirektoruFederalneupravezainspekcijskeposlove. Protiv rjeenja kantonalnog inspektora za prirodu, ako inspektor rjeava po osnovi kantonalnog propisaalbaseizjavljujekantonalnomministarstvunadlenomzaproroduizupravnogpodrujanakojese odnosiinspekcijskinadzor,akoposebnimpropisomnijedrugaijeodreeno. Odredbestava2.,3,i4.ovoglanaodnoseseinazakljuakfederalnogikantonalnoginspektoraza prirodu. albaprotivrjeenja,odnosnozakljukaizstava2.,3.,4.i5.ovoglanaodgaanjegovoizvrenje, osimakoposebnimpropisomnijedrugaijeodreeno. O injenicama utvrenim u inspekcijskom postupku, odnosno o preduzetim mjerama inspektor je duanobavijestitipodnosiocaprijave. Obavijestinspektoraizstava4.ovoglananijeupravniakt. Akoinspektorutvrdidanisupovrijeenipropisiijujeprimjenuovlatennadzirati,donijetezakljuak oobustaviinspekcijskogpostupkauskaldusaZakonomoinspekcijamauFederacijiBiH. XVIIKAZNENEODREDBE lan232. Novanomkaznomuiznosuod500KMdo1500KMkaznitesefizikolice,apravnolice5000KM do15000KM,ako: organiziravonjenamotornipogonibiciklimaizvannaselja,svihvrstacesta,poljskihputevai ureenihstazaipoligonazavonju(l.14.) stavljanatriteiprimjenjujesredstvazazatitubiljaimineralnagnojivananedoputennain (l.17.) koristiprirodnadobrananedoputennainisatetnimposljedicama(l.18.) donese planove bez odobrenja uslova zatite prirode ili propisanih saglasnosti (l.20., 21. i 22.) provedezahvatzakojinijepribavljenaocjenaprihvatljivostizapriroduiliprotivnopribavljenoj ocjeni(l.26,stav1.i3.) uzoniuticajazahvataneuspostaviilinepribliistanjeuprirodionomstanjukojejebiloprije zahvata(l.32.,stav2.) neprovedekompenzacijskeuslovenapropisaninain(l.28.,stav3.i6.) kao nosioc zahvata ili korisnik prirodnih dobara bez odgaanja ne otkloni tetne posljedice (l.31.) iskoritava mineralne sirovine na nain da se ne osigurava ouvanje pejzanih vrijednosti prostora i ne poduzme mjere sanacije, ili ako donese sanacioni projekt bez saglasnosti mInistarstva(l.35.) koristiiupravljaumamasuprotnonaelimaodrivograzvoja(l.37.st.2.i3.) obavljapoumljavanjetamogdjenijeopravdanoinanainkojiugroavaugroenineumskii rijetkistaninitip(l.38.) koristihemijskasredstvazazatitubiljauumamabezdoputenja(l.39.) neosigurastalanpostotakzrelihistarihstabalapremauslovimazatiteprirode(l.40.st.1.) neupravljananaindaunajveojmjeriouvaumskeistineiumskerubove(l.40.st.2.) ne upravlja na nain da osigurava produenje sjeive zrelostizaviajnihvrsta drvea (l.40. st.3.) prometujenakrkompodrujusuprotnopropisanimuvjetima(l.42.) neprijaviotkriespeleolokogobjektailinjegovogdijelaupropisanomroku(l.44.st.5.) koristi speleoloke pojavei objekte u turistike svrhebez ili suprotno programuministarstva (l.47.) oteuje,unitavailiodnosispiljskinakitipodzemnufaunu(l.45.st.1.) ne trai dozvolu ministarstva za propisano koritenje, ureenje, istraivanje, ronjenje, snimanjeiostaledjelatnostiizahvatekojiutiunaosnovneznaajke,usloveiprirodnuflorui faunuuspeleolokomobjektuilinjegovomdijelu(l.46.) ugroava ili oteuje speleoloku pojavu ili objekt ili na drugi nain sprjeava njihovo koritenje,ubijailiuznemirujepodzemneivotinje(l.49.stav1.) pregraujevodotoke,isuuje,zatrpavaizvore,bareidr.,tetimeugroavaprirodnevrijednosti ibiolokuraznolikost(l.51.st.1.)

55

gradigraevine,iliprivrednokoristiprirodnadobrasuprotnopropisanimuslovima(l.52.) neouvarubnedijeloveoranicakaostanita(l.56.) neprovodipropisanemjerezaouvanjestaninihtipovaupovoljnomstanju(l.66.) provodizahvateiradnjekojemogudovestidounitenjailinekedrugeznatneilitrajnetete naekolokiznaajnompodruju,azadoputenizahvatneprovedeodgovarajue kompenzacijskeilidrugepredvienezamjene(l.68.) obavizahvatiradnjukojamoedovestidounitenjailinekedrugeznatneilitrajnetetena meunarodnoekolokiznaajnompodruju(l.69.st.4.) istrijebizaviajnudivljuvrstusvojtu(l.70.st.2.) smanjuje populaciju divljih vrstasvojti, unitava njihova stanita ili mijenja njihove ivotne usloveumjeriukojojjevrstasvojtaugroena(l.70.st.3.) namjernohvata,ozljeujeiliubijadivljeivotinje(l.69.st.1.alineja.1.) namjernouklanjadivljebiljkeinjihovastanita,smanjujenjihovepopulacijeiliihunitava(l. 69.st.1.alineja.2.) namjernooteujeiliunitavastanitadivljihvrstasvojti(l.69.st.1.alineja.3.) neprimjenjujepropisanemetodeitehnikasredstvakojenajmanjeometajudivljevrstesvojte ilistanitanjihovihpopulacija(l.70.st.1.) ne izgradi javnu cestu i drugu saobraajnicu na nain da osigura sigurno prelaenje divljih ivotinja(l.73.st.1.) neprovodipropisanemjerezatiteinainodravanjaprijelazazadivljeivotinje(l.73.st.3.) izvodistupoveitehnikekomponentenanedoputennain(l.74.) sakuplja biljke, gljive i njihove dijelove, te hvata i ubija ivotinje u svrhu prerade, trgovine i drugogprometabezdobijanjadozvoleministarstvaidrugihpropisanihuslova(l.75.) uvodi(introdukcija)divljuvrstusvojtuuprirodunapodrujuFederacijeBiH,kaoiustanitau kojima vrstasvojta prirodno ne boravi, suprotno odredbama Zakona i provedbenog propisa (l.77.) ponovnouvodi(reintrodukcija)nestaledivljevrstesvojteuprirodunapodrujeFedracijeBiH bez dozvole ministarstva, suprotno uslovima propisanim Zakonom i provedbenim propisom (l.79.) neprovodipropisanemjerezaouvanjedobrogstanjastanita(l.98.) obavljaunos,iznos,izvoz,ponovniizvoz,unossmoradivljihvrsta/podvrstakojesuzatiene na osnovu ovog Zakona ili meunarodnih ugovora kojih je Bosna i Hercegovina lanica, njihovihdijelovailiderivatasuprotnouslovimapropisanimZakonomiprovedbenimpropisima (l.99.) obavlja unos, iznos, izvoz, ponovni izvoz, uvoz, unos s mora divljih vrsta/podvrsta koje su zatiene na osnovu ovog Zakona ili meunarodnih ugovora koji je Bosna i Hercegovina lanica, njihovih dijelova ili derivata,bez odgovarajue dozvole ili potvrde izdane od strane ministarstva i akta nadlenog tijela zemlje izvoza ili ponovnog izvoza, ili s lanom, krivotvorenom ili nevaeom dozvolom ili potvrdom, ili s dozvolom ili potvrdom koja je izmijenjena bez odobrenja ministarstvaili nadlenog tijela zemlje izvoza ili ponovnogizvoza (l.99.st.1.) upotrijebi dozvolu, potvrdu ili drugi akt izdan na osnovu ovog Zakona u svrhu obavljanja prekograninog prometa i trgovine zatienim divljim vrstama/podvrstama, za bilo koji drugi primjerakdivljevrste/podvrstekojinijetajzakojijeizdanadozvola,potvrdailidrugiakt(l.99. st.7.i/ili105.st.5.) uzahtjevuzaizdavanjedozvolezaunos,iznos,izvoz,uvoz,unossmora,potvrdezaponovni izvoz,dozvoleilipotvrdezatrgovinu,upotrijebilanuizjavuilisvjesnopruilaneinformacije radidobivanjadozvoleilipotvrde(l.99.st.1.i4.,l.105.st.1.i4.) uzzahtjevzaizdavanjedozvolezaunos,iznos,izvoz,uvoz,unossmora,potvrdezaponovni izvoz,dozvoleilipotvrdezatrgovinuiliubilokojudrugusvrhuuvezisaovimZakonomina osnovu njega donesenim provedbenim propisima, priloi lanu, krivotvorenu, ili nevaeu dozvoluilipotvrdu,ilidozvoluilipotvrduizmijenjenubezodobrenjanadlenogtijelakojejuje izdalo(l.99.st.1.i4.,l.105,st.1.i4.) obavlja provoz divljih vrsta/podvrsta koje su zatiene na osnovu ovog Zakona, njihovih dijelova ili derivata bez valjene izvozne dozvole ili potvrde o ponovnom izvozu izdane od stranenadlenogtijelazemljeizvozailiponovnogizvoza(l.99.st.8.) obavljatrgovinuodomaenimautohtonimilistranimdivljimvrstama/podvrstamazatienimna osnovuovogZakonailimeunarodnihugovorakojihjeBosnaiHercegovinalanica,suprotno uslovimapropisanimZakonominaosnovunjegadonesenimprovedbenimpropisima(l.105.)

56

krivotvoriiliizmijenidozvoluilipotvrduzatrgovinuodomaenimautohtonimilistranimdivljim vrstama/podvrstamazatienimnaosnovuZakona(l.105.st.1.i4.) se ne pridrava odredbi i uslova navedenih u dozvoli ili potvrdi za trgovinu odomaenim autohtonimilistranimdivljimvrstama/podvrstamazatienimnaosnovuZakona(l.105.st1. i4.) ako bez odgaanja ne obavjesti ministarstvo o svim promjenama i novim okolnostima koje utiu ili mogu uticati na valjanost dozvole ili potvrde u svrhu prekograninog prometa ili trgovine zatienim divljim vrstama/podvrstama, izdanim u skladu s ovim Zakonom i na osnovunjegadonesenimprovedbenimpropisima(l.107.st.2.) namjernobere,sakuplja,sijeeiliiskopavasamoniklestrogozatienebiljkeiligljive(l.111. st.1.) driitrgujestrogozatienimbiljkamaigljivama(l.111.st.2.) namjerno hvata, dri i ubija strogo zatiene ivotinje, oteuje ili unitava njihove razvojne oblike, gnijezda ili legla, te podruja razmnoavanja i odmaranja, uznemiruje ih u vrijeme razmnoavanja,podizanjamladihihibernacije,tenamjernounitavailiuzimajajaizprirodeili dripraznajaja(l.111.st.3.al.1.,2.,3.,4.,5.,6.) prikriva, dri, uzgaja, trguje, uvozi, izvozi, prevozi, otuuje ili na bilo koji nain pribavlja te preparirastrogozatieneivotinje(l.111.st.3.al.7.) dri u zatoenitvu, uzgaja, prodaje i kupuje zatiene divlje vrste/podvrste suprotno propisanimuslovima(l.113.) izvoziiliuvozistrogozatienebiljke,gljiveiivotinjebezdozvoleministarstva(l.114.) koristizatienedivljevrstesvojtesuprotnopropisanimuslovima(l.118.) upotrebljava neselektivna sredstva hvatanja i ubijanja zatienih ivotinja te sredstva koja moguprouzroitilokalnonestajanjeiliozbiljnouznemiravanjepopulacijevrsta(l.119.) netitizaviajneudomaenevrstesvojtenapropisannain(l.121) upotrebljava genski materijal ili uzima iz prirode uz ugroavanje ekolokog sistema i populacijavrsta(l.122.st.2.,3.i4.) prenesepravopatentagenoma(l.123.st.3.) upravljagenskimbankamabezovlatenja(l.124.st.4.) bezvaljanarazlogaunitavamineraleilifosile(l.125.st.4.) uzima iz prirode minerale ili fosile koji su proglaeni zatienim prirodnim vrijednostima (l.128.st.1.) stavljauprometmineraleifosilebezdozvole(l.131.st.3.) izvozimineraleilifosilekojisuproglaenizatienimprirodnimvrijednostima(l.133.st.2.) obavljaradnjeizahvatenazatienojprirodnojvrijednostibezpribavljenedozvole(l.159.) ne obavi ponudu za prodaju nekretnine po pravu prvokupa na nain propisan Zakonom (l.166.st.1.i2.) prodanekretninukojasenalazinazatienojprirodnojvrijednostidrugojosobiucijenukojaje niaodcijenenavedeneuponudiuzpravoprvokupa(l.166.st.5.) neprovodipropisaneusloveimjerezatiteprirodeutvreneodlukomiliugovoromokoncesiji (l.182.st.1) nepoduzmesvemjereiradnjenasprjeavanjunastalihpromjenaioteenja(l.183.st.1.).

Za prekraj iz stava 1. ovoga lana kada ga poini pravno lice, kaznit e se i odgovorno lice u pravnomlicunovanomkaznomod500KMdo3000KM. lan233. Novanomkaznomuiznosuod300KMdo1200KMkaznitesefizikolice,apravnolice1500KM do10000KM,ako: nedopusteobilazakipregledprirodnina(l.13) dri u zatoenitvu u neprikladnim uslovima i bez odgovarajueg staranja, odnosno suprotno propisanimuslovimaivotinjedivljihvrsta/podvrsta(l.102.st.1.i4.) prikazuje u zoolokim vrtovima, akvarijima, terarijima ili slinim prostorima ivotinje autohtonih odomaenihilistranihdivljihvrsta/podvrstabezdozvoleministarstva(l.103.st.1.) uzgajazaviajneistranedivljevrstevrste/podvrstebezdozvoleodnosnosaglasnostiministarstva (l.104.st.1.) uzgojeneivotinjeneobiljeinapropisaninain(l.104.st.3.) nebrinedaivotinjanepobjegneupriroduiprouzroitetu(l.104.st.4)

57

ne prijavi ministarstvu mrtve, bolesne ili ozlijeene strogo zatiene divlje vrstevrste/podvrste (l.113.st.3.) obavljaistraivanjabezdozvole ministarstva(l.115.st.1.) ne dostavi ministarstvu podatke u propisanom roku o rezultatima istraivanja u vezi procjene ugroenostiutvreneistraivanjemsprijedlogomzatitnihmjera(l.115.st.2.) obavlja djelatnosti na mjestu nalaza koje mogu dovesti do unitenja ili oteivanja nalaza mineralailifosila(l.129.st.4.) nepribavidozvoluzaistraivanjemineralaifosila(l.130.st.1.) priuzimanjumineralaifosilakorististrojeveilidruganedoputenasredstva(l132.st.1.) neprovodimjerezatitepropisaneZakonomdokjeprirodnavrijednostpodprivremenomzatitom (l.149.) nepostupauskladusaplanomupravljanjazazatienopodruje(l.155.st.4.il.156.) organizira posjeivanje i razgledavanje zatiene prirodne vrijednosti suprotno propisanim uslovima(l.160.) nedoputapristupzatienojprirodnojvrijednostipremapropisanimuslovima(l.161.st.1) ne sklopi ugovor o zatiti neke prirodne vrijednosti, odnosno ne sklopi ugovor o staranju nad nekomprirodnomvrijednoupremapropisanimuslovima(l.163.il.164) obavlja nauna istraivanja bez saglasnosti ministarstva ili ne dostavi ministarstvu izvjetaj o rezultatimaistraivanja(l.194.) nedostavipodatkeostanjuizatitiprirode(l.195.st.3.) neobavjetavajavnostostanjuzatiteprirodeusluajevimapropisanimZakonom(l.198.).

Za prekraj iz stava 1. ovog lana kada ga poini pravno lice, kaznit e se i odgovorno lice u pravnomlicunovanomkaznomod300KMdo2000KM. lan234. Novanomkaznomuiznosuod100KMdo1000KMkaznitesefizikolice,apravnolice1000KM do 7000KM,ako: namjernouznemirujedivljeivotinje(l.71st.1.al.1.) namjernouklanjatidivljebiljkeiligljiveiznjihovogstanita,smanjivatinjihovepopulacijeiliihna bilokojinainunitavati(l.71.st.1.al.2.) namjernooteivatiiliunitavatistanitadivljihvrstevrsta/podvrsta(l.71.st.1.al.3.) sakuplja biljke, gljive i njihove dijelove, te hvata ili ubija ivotinje u svrhu prerade, trgovine i drugogprometabezsaglasnostivlasnikaiovlatenikaprava(l.75.st.3.) sakupljabiljke,gljiveinjihovedijelove,tehvatailiubijaivotinjeradinaunoistraivakogradai iznoenjaizFederacijeBiHbezdozvoleministarstva(l.76.st.2.) ne obavjesti u propisanom roku ministarstvo o sticanju vlasnitva nad zatienim ivotinjama (l.102.st.2.) netitiiuvamineraleilifosilenapropisannain(l.127.st.3.) uzima iz prirode minerale ili fosile radi istraivanja, obrazovanja i izlobenih namjena bez dozvoleministarstva(l.131st.3.) ne prijavi ministarstvu u propisanom roku pronalazak minerala ili fosila ili ne poduzme neophodnemjerezatiteodunitenja,oteivanjailikrae(l.129.st.1.) neomoguiistraivanjenalazitamineralailifosilauskladusrjeenjemministarstva(l.129.st. 5.) obavljaistraivanjamineralaifosilabezdodatnedozvole(l.129.st.7.) ne zatrai dozvolu za obavljanje istraivanja nalazita minerala i fosila u propisanom roku (l.130.st.1.) nastaviistraivanjaporedzabraneiliizdatedozvole(l.130.st.2.) nedostaviizvjetajoobavljenomistraivanjuupropisanomroku(l.130.st.3.) uzimamineraleifosileizprirodezanamjenekojenisuutvreneovimZakonom(l.131st.2.) uzimamineraliifosileizpriroderadistavljanjauprometbezdozvole ministarstva(l.131.st.3.) ne posjeduje dokaze o porijeklu minerala i fosila, odnosno o dozvoli za uzimanje iz prirode (l.131.st.4.). nevodievidencijuostavljanjuuprometmineralaifosilanapropisannain(l.131.st.5.i6.) izvozimineraleilifosilebezdozvoleministarstva(l.133.st.1.) koristiznakzatiteprirodesuprotnopropisanomnainu(l.204.st.2.)

58

Zaprekrajizstava1.ovoglanakadagapoinipravnolice,kazniteseiodgovornoliceupravnom licunovanomkaznomod150KMdo1500KM. lan235. Novanomkaznomuiznosuod50KMdo500KMkaznitesefizikolice,apravnolice500KMdo 5000KM,ako: vozi, zaustavlja i parkira vozilo izvan svih vrsta cesta, poljskih puteva i ureenih staza za vonju(l.14.) neuruikupcudokazoporijeklumineralailifosila,iliodozvolizauzimanjeizprirode(l.131. st.4.i2.). Zaprekrajizstava1.ovoglanakadagapoinipravnolice,kaznitesei odgovornoliceu pravnomlicunovanomkaznomod150do1000KM. Nadlenostiovlatenjezaodluivanjeoprekraju lan236. Prekrajni postupci za prekraje propisane ovim Zakonom provode se na nain propisan posebnim zakonomakoovimZakonomnijedrugaijeodreeno. Zastara prekrajnog progona i izvrenja prekrajnih sankcija utvruje se odredbama ovog Zakona i ZakonaoprekrajimaFederacijeBiH. lan237. NaprekrajnipostupakzaprekrajepropisaneovimZakonomprimjenjivaeseZakonoprekrajima FederacijeBiH. Prekrajni postupak ne moe se pokrenuti po isteku rokova predvienih Zakonom o prekrajima FederacijeBiH. IzreenekaznezaprekrajepropisaneovimZakonomnemoguseizvritikadoddanapravomonosti rjeenjaoprekrajuproteknetrigodine. XVIIIPRIJELAZNEIZAVRNEODREDBE lan238. Rokzaprovoenjarevizijeprirodnihvrijednostikojesuzatienedostupanjanasnaguovog ZakonajedvijegodineoddanastupanjanasnaguovogZakona. lan239. Vlada Federacije BiH i Federalni ministar e u roku od tri godine dana od dana stupanja na snagu ovogaZakonadonijetipropisezakojesuovlateniovimZakonom. lan240. Strune podloge zatite prirode propisane ovim Zakonom sluit e kao osnova za izradu prostorno planskedokumentacije. lan241. Dodonoenjaplanaupravljanjaorganiupravljanjazatienimpodrujima,uzsaglasnostFederalnog ministarstvainadlenihkantonalnihministarstava,donoseprivremeneupravljakesmjernicesosnovnim dijelovimaplanaupravljanjabezprovoenjapostupkajavnoguvida.

59

lan242. Pravnalicakojeupravljajuumamadunesuuskladitiumskoprivredneosnovesodredbamaovog Zakonaprilikomnjihoveobnoveiliprverevizije. Korisnici prava lova duni su svoje propise uskladiti s odredbama ovog Zakona prilikom njihove obnoveiliprverevizije. PravnalicakojaupravljajuvodamadunasuplanoveupravljanjauskladitisodredbamaovogZakona urokuoddvijegodineoddanastupanjanasnaguovogZakona. Druga pravna i fizika lica koja upravljaju prirodnim dobrima duna su planove koritenja prirodnih dobarauskladitisodredbamaovogZakonauokuodgodinedanaoddanastupanjanasnaguovogZakona. lan243. Federalni zavod za zatitu prirode je upravna organizacija i obavljat e poslove u skladu sa ovim Zakonom. FederalnozavodeuskladitisvojuorganizacijuidjelatnostsodredbamaovogZakona. FederalnizavodebitiuspostavljenurokuodgodinudanaodstupanjanasnaguovogZakona. lan244. Kartu tipova stanita ovog Zakona utvrdit e Federalni ministar u roku od 3 godine dana od dana stupanjanasnaguovogaZakona. Dok se ne izradi karta tipova stanita Federalno ministarstvo e svojim aktom utvrivati procjenu stanjatipovastanitateuvjetezatiteprirodezaouvanjeekolokogsistema. lan245. MeunarodnaekolokiznaajnapodrujaovogaZakonadijelovisuevropskeekolokemreeNatura 2000. Meunarodnaekolokiznaajnapodrujaizstava1.ovoglanautvrditesedodanapristupaBosne iHercegovineEvropskojuniji. lan246. Ocjenaprihvatljivostizaekolokumreuizahvatiupriroduneeseizraivatidoksenepropiumjere zatiteiouvanjaprirodnihvrijednostiiekolokiznaajnihpodrujakaodijelovaekolokemree. lan247. DostupanjanasnaguprovedbenihpropisautvrenihovimZakonomostajunasnazipropisidoneseni naosnovuZakonaozatitiprirode(SlubenenovineFederacijeBiH,broj:33/03)udijeluukojemnjihove odredbenisuusuprotnostisodredbamaovogZakona. lan248. UrokujednegodineodstupanjanasnaguovogZakonakantonieuskladitipropiseozatitiprirode saovimZakonom. lan249. Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje vaiti Zakon o zatiti prirode (Slubene novine FederacijeBiH,broj:33/03). lan250. OvajZakonstupanasnaguosmogdanaoddanaobjavljivanjauSlubenimnovinamaFederacijeBiH.

60