EVROPSKI UNIVERZITET BRKO DISTRIKT PEDAGOKI FAKULTET BRKO DISTRIKT

Seminarski rad

Predmet: Tema:

Uvod u pravo Priznanje drave

Mentor: Prof. Dr. Brano Milju

Student: Sabira Hadi

SADRAJ: Uvod 3

Elementi drave

Teritorij kao element drave

Vlast kao element drave

- Suverenost kao element drave

10

Stanovnitvo kao element drave

13

UVOD U razvoju drutva drava je najvanija drutvena organizacija. Drava postaje organizacija bez koje ovjek ne moe. Zbog velikog znaaja drave, i na njoj zasnovanih pravnih propisa, ona je postala predmet interesovanja i izuavanja u raznim drutvenim naukama, poevi od filozofije i istorije, do sociologije i posebne naune grane teorije drave i prava. Iako nam se ini da znamo ta je drava, izuzetno je teko ustanoviti jednu kratku i za sve prihvatljivu definiciju drave. Definisati dravu kao drutvenu organizaciju znai utvrditi specifina obiljeja drave u odnosu na druge drutvene organizacije. Pri tome, akcenat se stavlja na organizaciju dravnog aparata ili na funkcije koje taj aparat ostvaruje u globalnom drutvu organizacione ili funkcionalne definicije drave.

I. ELEMENTI DRAVE Drava je jedna drutvena, socijalna organizacija, koja kao svaka druga drutvena socijalna organizacija mora imati neke karakteristike: mora imati svoje lanstvo, funkcije, djelatnost, organe ili tijela koja obavljaju te djelatnosti, odreena sredstva da bi njima ostvarila djelatnost, propise... Ona se od drugih drutvenih organizacija razlikuje po tome to raspolae posebnom vlau, a ta je vlast prema karakteristikama: drutvena, suverena i prisilna. Kakav e oblik vlasti poprimiti jedna dravaovisi o obliku vladavine (monarhija ili republika) i obliku dravnog ureenja. Georg Jelinek je razvio uenje o TRI KONSTITUTIVNA ELEMENTA DRAVE. Izuavajui predmoderne i moderne politike zajednice, kao i njihove nazive, Jelinek je zakljuio da se drava sastoji od tri elementa: o o DRAVNE TERITORIJE, DRAVNOG NARODA, DRAVNE VLASTI.1

Iako je ovo uenje o tri elementa podrvgnuto kritici ne samo u politikoj filoofiji nego i u politikoj sociologiji i politikopravnoj teoriji, ono je veoma prihvaeno u meunarodnom pravu i u uporednom ustavnom pravu. Upravo mnotvo razliitih drava u meunarodnoj zajednici ) autoritarnih, totalitarnih, demokratskih, pravnih i nepravnih), istie Matias Herdegen, zahtjeva prihvatanje Jelinekovog uenja o tri elementa drave. Na ovo Jelinekovo uenje vezuje se i uvena definicija drave kao subjekta meunarodnog prava data u lanu 1. Meunarodne konvencije o pravima i obavezama drava, zakljuena 1933. godine u Montevideu. Prema toj definiciji, drava kao subjekt meunarodnog prava posjeduje slijedee karakteristike: a) stalno stanovnitvo, b) odreenu teritoriju, c) vladu, i d) sposobnost da stupa u odnose sa drugim dravama.

Georg Jellinek, Allgemeine Staatslehre, Berlin, 1914, str. 396 ff.

1. TERITORIJ KAO ELEMENT DRAVE Predmoderne i moderne drave su polagale pravo na odreenu teritoriju. Ipak, izmeu njih postoji znaajna razlika. Tek sa uspostavljanjem moderne drave, precizno se utvruju i kontroliu granice drava kao teritorijalnih zajednica. Drava je teritorijanla organizacija i zajednica za razliku od osobnih organizacija i zajednica. Osobne zajednice obuhvataju ljude koji imaju odreena osobna svojstva (obitelj, vjerska zajednica...). Teritorija kod ovoh zajednica nije bitna. lanovi zajednice mogu ivjeti na istoj ili razliitim teritorijama. Drava je pak odreena teritorijom. Ona je teritorijalna jedinica koja vri vlast nad ljudima odreene teritorije, te se ne moe shvatiti bez ovog obiljeja. Iz razloga to teritorijalnost predstavlja vrlo vano obiljeje za funkcioniranje drave, nastojalo se i nastoji da se teritorij drave tano odredi i praktino to bolje izrazi putem granice i drugih obiljeja. Dravni teritorij je trodimenzionalni prostor: o zemljina povrina (obuhvata povrinu dravnog teritorija), o zemljina unutranjost (dubina zemljita do sredita zemlje) i o zrani prostor (prostor iznad povrine, u vis do koje seu klasine letjelice) to se tie granica, treba znati da granica nije granina crta, nego ploha koja prolazi tom crtom, pa ide u irinu, u visinu i sve do sredita zemlje. S obzirom na to kako se ugovorom granica odreuje razlikujemo: o Prirodne granice koje idu ili slijede neku prirodnu pojavu, fenomen ili objekat i o Ugovorne granice odreuju se precizno definirane kote prema geografskoj irini i duini, pa se povlae ravne crte koje spajaju te kote. Posebni problem u utvrivanju granica javlja se kod obalnih drava, drava koje granie s morem. Obalno more obuhvaa unutranje morske vode (dio mora koji je tjesno vezan u kopneni dio teritorija da je pravni reim gotovo istovjetan s kopnenim pravnim reimom - luke, pristanita...) i teritorijalno more (pojas mora koji se protee uzdu cijele obale neke drave a maksimalna doputena irina je 12 morskih milja), nad njim se prostire suverenost neke drave i stoga ine dio dravnog teritorija. Prostranstva pod nacionalnom jurisdikcijom su vanjski pojas, epikontinentalni pojas i iskljuiva gospodarska zona. Veliki doprinos u tumaenju teritorija obalnih drava dala je enevska konvencija o pravima mora odrana 1968. godine.

2. VLAST KAO ELEMENT DRAVE Vlast, a ne istina, ine zakon Tomas Hobs Dravna vlast povezuje personalni i materijalni element drave u jedinstvenu teritorijalnu zajednicu ljudi. U poreenju s drugim oblicima organizovanih zajednica, specifino obiljeje drave je upravo njena vlast (najvanije i najizrazitije obiljeje). Vlast je u stvari odnos izmeu dva subjekta, dvije strane na kojima mogu biti i via lica, u kome jedna strana, jedan subjekt nareuje a druga strana, drugi subjekt slua. To je odnos nadreenosti i podreenosti, izvjesnog stepena pokornosti. U odnosu vlasti uvijek ima prinude, koja moe biti razliita, veeg ili manjeg stupnja. S obirom na ovo mogu se vriti razliite klasifikacije vlasti. U drutvu postoje razliite vlasti. Pored dravne vlasti, postoje i druge vlasti na dravnoj teritoriji (kolska, medijska, vlast politikih stranaka i sindikata, vlast upravnih i nadzornih odbora, i dr.) Od svih drugih vlasti, dravna vlast se razlikuje po tome to je na dravnoj teritoriji vrhovna, najvia vlast.

Tri sutinska svojstva dravne vlasti su: o NEZAVISNOST znai da dravna vlast nije podinjena ni jednoj drugoj vlasti unutar svoje teritorije ili izvan nje, o NEPREKIDNOST svojstvo te vlasti da traje, bez obzira to se njeni nosioci mijenjaju, o NEDJELJIVOST2 - znai da je dravna vlast jedna i kada se vri posredstvom vie organa. Vlast se moe razliito manifestovati. U nekim organizacijama skoro se i ne primjeuje. Meutim, u zajednicama gdje su odnosi antagonistiki, neprijateljski, gdje postoje nepomirljivi sukobi, kao to je to sluaj sa dravom, vlast dolazi naroito do izraaja. Drava mora u takvim odnosima da obezbjedi potovanje pravnih normi. Za razliku od drugih, vlast drave odlikuje se monopolom prinude. Drava u vrenju vlasti ne mora da upotrijebi vlast u potpunosti, da primjeni najotrije mjere i sredstva. Graani e potovati pravne norme veoma esto zatoto su u njihovom interesu. Tada je drava u najboljoj situaciji. Ponekad e graani potovati pravo iz straha od upotrebe dravne vlasti. Ono to je izuzetno bitno u vrenju dravne vlasti je da drava raspolae najjaom silom, monopolom fizike sile koju moe bolje upotrijebiti od svih zajednica i natjerati graane na potovanje i pokornost onda kada je to potrebno, odnosno kada graani ne potuju pravo. Sa ovakvim kvalitetom vlasti drava moe da natjera na pokornost i sve druge organizacije i zajednice na svojoj teritoriji. Na taj nain se dravna vlast izdie iznad svih vlasti. Vlast se manifestuje u donoenju pravila ponaanja po kojima se ljudi moraju ponaati i obezbjeenje primjene tih pravila putem prinudnih mjera. Tako se dravna vlast sastoji u donoenju pravnih normi i u obezbjeenju njihove primjene od strane graana putem dravne vlasti. U sluaju povrede tih normi drava moe prema svakom pojedincu, grupi, organizaciji ili zajednici na svojoj teritoriji upotrijebiti i jae sredstvo i nain u ostvarenju vlasti manifestovati monopol fizike sile. Osim ope podjele moi, ona se razlikuje prema specifinosti oblasti drutvenih odnosa na koje ona utjee, tako da postoji politika, ekonomska, duhovna i pravna mo. Mo postoji i uspjeva da izazove posljedice u tuoj volji i radnjama. Institucionalizacija moi podrazumjeva njeno ozakonjenje, objektivizaciju, izmjetanje i iskljuivog domena pojedinca u okvire pravne regulisanosti. Prenosom individualnih moi i njihovim smjetajem u instituciju, drava uspjeva da obezbjedi monopol sopstvene vlasti. Bez moi nema ni dravne vlasti, te s pravom moemo rei da drava predstavlja temelj snage dravne vlasti. Formula autoriteta u smislu legitimizacije, institucionalizacije i obektivizacije moi zasnovana je na potrebi opravdanja postojanja i izviranja drave i dravne vlasti. Kontinuitet dravne vlasti praen je kontinuitetom njenog autoriteta. Autoritet predstavlja sredite oko kojega se suprostavljaju ljudi u borbi za ugled, mo ili vlast. Izvori i osnovi autoriteta, nain njegova vrenja odreuju karakter autoriteta. Autoritet se u najirem smislu rijei ispoljava djelovanjem kazni i naredbi. Ljudi imaju psiholoku predispoziciju da se pokoravaju autoritetu. o Autoritet Crkve Bogu boije, Caru carevo o Autoritet apsolutne drave ija vlast, njegova i religija o Autoritet Rimske formule Glas naroda, glas Boiji Autoritet vlast podrazumjeva mogunost djelovanja na ponaanjedrugih protiv njegove volje, a ovaj je duan potovati autoritet i odavati ugled lojalnou. Politiki autoritet se moe definirati kao institucionalizirana vlast ili oekivano i legitimno posjedovanje vlasti Nije problem u drutvu potrebe autoriteta nego naina njegova konstituiranja i uplitanja istog u drutveni ivot kao ne bi preao u autoritarizam. Pravilo autoritarnog autoriteta to je vlast autoritarnija sve je vei otpor prema njoj iako postoji prividni mir, a poslunost sve manje, pravilo vrjedi za vlast u dravi, poduzeu i porodici. Izvori autoriteta su: prusko poimanje drave, francuski centralizam, ruska autokratija.3 Za razliku od moi, vlast je legitimna, odnosno na normama zasnovana mo. Ukazujui da drava predstavlja odnos vlasti ljudi nad ljudima koji se oslanja na legitimno nasilje, Veber je naglasio da egzistencija drave pretpostavlja pokoravanje povlatenih ljudi autoritetu na koji pretenduju oni koji trenutno vladaju. Prema Veberovom miljenju, postoje tri unutranja opravdanja za legitimnost neke vlasti:
2 3

Ratko Markovi, Ustavno pravo i politike institucije, str. 180 Milan Galoa, Mundologija, Panevropski Univerzitet Apeiron, III izdanje, 2006, str. 122-125

autoritet onog to je vjeno bilo tradicionalna legitimnost, autoritet nesvakidanjeg linog dara milosti harizmatska legitimnost 3. vlast zasnovana na vjerovanju u legalna pravila i objektivne kompetencije legalno-racionalna legitimnost. 4 Iako se ova Veberova klasifikacija legitimnosti i danas smatra znaajnom, njeno ogranienje je u tome to ne govori nita o uslovima pod kojim se jedna vlast moe smatrati legitimnom. Prema miljenju engleskog pisca Bitema, legitimnost vlasti pretpostavlja ispunjenje tri uslova: 1. vlast mora da se vri u skladu sa postojeim pravilima, 2. ova pravila moraju biti opravdana zajednikim uvjerenjem vlade i onih kojim se vlada, 3. legitimitet vlasti mora biti izraen pristankom onih kojim se vlada. 5 Meutim, postavlja se pitanje da li drava moe biti nasilnik? Moramo se prisjetiti Hitlerove Njemake u kojoj je funkcionisala dravna vlast koja je svojim propisima sprovodila sistematsko fiziko unitavanje ljudi zbog njihove nacionalne, rasne, vjerske i politike pripadnosti. Drava Treeg rajha je posjedovala mo, a njena sila je bila legitimisana od strane graana Njemake, te iz ovog proizilazi da je posjedovala autoritet neophodan za dravnu vlast. Ovaj ali i drugi primjeri poput Staljinove Rusije, reima aueskovog, i dr. izazivaju sumnju u teorijske postavke o sadraju i odnosu na relaciji sila mo vlast i kritiki tretiraju postojanost ovakvih postavki. Bitan element za pravilno razumjevanje dravne vlasti je PRAVO pravni element kao neizostavan dio autoriteta dravne vlasti, koja izdvaja ovu vrstu autoriteta koji pripada dravi u odnosu na sve druge autoritete. Novi svjetski poredak i njegova unipolarizacija su u mnogome doprinjeli stabilizaciji znaaja ideje univerzalizma i jedinstva globalne ljudske civilizacije. Zato svaka dravna vlast koja nije, a eli biti dio takvog drutva drava i naroda; koja ve jeste, a ne eli biti izopena potuje propisane vrijednosne standarde. Na taj nain se postepeno dolazi do vrednovanja autoriteta i dravne vlasti, odnosno sam sadraj ovih pojmova dobija novu teorijsku vrijednost. Za dravnu vlast vie nije dovoljno da posjeduje bilo kakav autoritet i bilo kakav legitimitet - ve samo onaj koji nije u direktnoj suprostavljenosti sa istaknutim vrijednosnim naelima.

1. 2.

2.1. SUVERENOST KAO ELEMENT DRAVE "Suverenitet se ne moe predstavljati zbog istog razloga zbog kojeg se ne moe otuivati (...) narodni zastupnici nisu i ne mogu biti narodni predstavnici; oni su tek agenti naroda i ne mogu nita odluiti konano." (Jean Jacques Rousseau - Drutveni ugovor) Uenje o suverenitetu naroda ukinulo je ve tradicionalne predodbe prema kojima je vlast pripadala kralju ili knezu zbog njegovih plemikih korijena i zahvaljujui Bojoj volji u ijoj je milosti bila dinastija koja je vladala. Teorijski pojam i porijeklo suverenosti predstavlja svojstvo dravne vlasti po kome je ona najvia vlast na podruiju odreene drave, ime se eli oznaiti njeno dvojako sutinsko znaenje: 1. Dravna vlast nezavisna od drugih 2. Vrhovna vlast Suverenitet (na engleskom, sovereignty, to znai mo i atribut suverena) je iskljuivo pravo i vrhovna izvrna mo nad odreenom geografskom oblau, skupinom ljudi ili naroda, ili nad samim sobom. Suverenitet se takoe odnosi na vladu koja posjeduje punu kontrolu nad sopstvenim poslovima unutar teritorijalne ili geografske oblasti ili njihovih granica. Iako se suverenost kao nezaobilazno obiljeje drave, smatra odlikom moderne ali ne i predmoderne drave, to je samo djelomino tano. Ako se suverenost pojmi, kao to to ini Hinsli, kao konana i apsolutna vlast u
4 5

Maks Veber, op.cit, str.435 D. Beetham, The legitinition of Power, Basingstoke: Mackmillan, 1991; E. Hejvud, Politika, Clio, str. 404-405.

politikoj zajednici, nema sumnje da je odreena vrsta suverenosti postojala i u predmodernim dravama, posebno u Rimskom carstvu i Vizantiji.6

2.1.1. Teorijska shvatanja suverenosti Suverenost je jedna od najsloenijih i po sadraju najbogatijih teorijsko-pravnih kategorija. Insistiranje na suverenosti ne znai da se ovaj pojam moe ili smije posmatrati u izolovanom i apsolutnom smislu. Istraivati suverenost znai otkrivati sutinu drave i njenog centralnog elementa vlasti. "Problem suverenosti je, da to odmah kaemo, problem gledita. Suverenitet, kao i drava, nije nita drugo do centar pravnog ureenja; onaj centar iz koga zrae, ili se smatra da zrae, one norme koje obrazuju to pravno ureenje". (. del Vekio) Termin suverenost se prvi put pojavljuje negdje oko 1340. godine, da bi se njom oznaila vladavina iznad kojeg nema druge, postala jedan od temeljnih pojmova politike. U poetku je znaila vrhovnu vlast koja dolazi od Boga. Zatim apsolutnog vadara, po Jean Bodin (1530-1596). S modernizacijom politike rije je o vrhovnoj vlasti koja dolazi od naroda i u kojoj je narod akter suvrenosti tumaenje Jean Jacques Rousseaua (1712-1778). Sve do nedavno suverenost je oznaavala vrhovnu vlast naroda nad dravnim teritorijem, to je doktrina koja je, prema nekim pisanim izvorima, nastala nakon Westpfalskog mira 1648. godine.

2.1.2. Dravna suverenost Za dravu se vezuje suverenost kao kvalitet, obiljeje ove organizacije. Najvii organ u dravi se naziva suvereni organ, poglavar drave se naziva suveren, i sl. Porijeklo termina suverenost je od latinske rijei superanus to znai vii. Kasnije je ovaj izraz dobio znaenje najvii, vrhovni. Ovim terminom se obiljeava poloaj subjekta , organa ili organizacije u odnosu na druge subjekte, organe ili organizacije. Subjekat koji je suveren ima najjau vlast, samostalan je i nezavisan. Pojam suverenosti se najvie vezuje za dravu i njene organe. Drava raspolae najjaom vlau u odnosu na sve druge drutvene organizacije i zajednice. Suverenost drave se manifestuje u tome da na svojoj teritoriji drava moe vriti vlast neogranieno, da je ta vlast najjaa od svih vlasti raznih organizacija i zajednica. Svojim pravnim normama drava regulie vrenje dravne vlasti i odnose prema dravi svih subjekata koji vre razne vlasti. Suverenost drave se dalje izraava u nezavisnosti i samostalnosti dravne vlasti od svakog stranog mijeanja. Odnosi izmeu drava se odreuju ugovorima ili drugim aktima koje sklapaju same drave. Pravne norme drava donosi radi primjene, a vlast se moe vriti samo u odreenim granicama mogunosti graana. Drava svojim normama ograniava i samu sebe. Dravni organi moraju potovati pravne norme koje su donijete. Tako je drava pravno ograniena. Ona stvara pravo ali njime i sebe ograniava. Govori se tako o pravnoj suverenosti, da je pravo suvereno. U tome se dravna suverenost i razlikuje od grube sile. U vezi sa ovim promjenama, postavlja se pitanje priznanja nove drave. Druge drave, ovisno od politikih, ekonomskih i drugih razloga, ranije ili kasnije priznaju novu dravu. Tako se faktika situacija legalizuje, dobija pravnu podlogu. Iz ovog proizilazi da je suverenost u stvari fakt i ona odreije pravo. Dravna suverenost se manifestuje i u odnosu velikih i malih drava, kao i u meunarodnim organizacijama. Tako su u istoriji, pa ak i danas, velike drave na odreene naine ograniavale u potpunosti ili djelomino suverenost manjih drava. Poto se manje drave povinuju moi velike sile, nisu u mogunosti da vre suverenost u pravom smisli. I u meunarodnim organizacijama male drave nisu u istom poloaju kao velike. U nekim tijelima, male drave nisu ak ni lanice.

F. H. Hinsley, Sovereignty, 2. ed, Cambridge University Press, 1986, str. 26.

2.1.3. Narodna i nacionalna suverenost "Suverenitet pripada narodu koji ga obavlja preko svojih predstavnika i referendumom." (l. 3.) - Ustav Francuske iz 1958. Dravna suverenost je svojstvo drave da raspolae najviom, neogranienom i nedjeljivom vlau, neovisnom u odnosu na druge spoljne subjekte (M. Jovii). Pojam narodne suverenosti je nastao u borbi protiv apsolutizma i odnosi se na vladavinu naroda, na injenicu da je narod subjekt vrenja najvie vlasti. Dravna suverenost je kategorija kvaliteta dravne vlasti, tj. same drave, dok je narodna suverenost pojam specifine ideoloke tenje ija se sutina svodi na otpor nedemokratskom reimu. Da bi bolje razumjeli suverenost, neophodno je uvaiti i razliku izmeu narodne i nacionalne suverenosti. Nacionalna suverenost ima svoje puno opravdanje (suverenost nacije u odnosu na druge nacije, u odnosu na drugu dravu, ...) Ukoliko je tako shvatimo, nacionalna suverenost je i osnova prava nacije na samoopredjeljenje. Meutim, s druge strane, demokratija i suverenost naroda pretpostavlja lice i nalije iste koncepcije, jer demokratija podrazumjeva da vlast pripada narodu suverenost pripada narodu jer je on vrilac vlasti.

2.1.4. Suverenost u savremenim procesima Sva vana i svjea politoloka literatura koja se bavi teorijom globalizacije, polazi od suverenosti u kontekstu vestfalskog poretka nacija drava determiniranog teritorijalnom suverenou. U svjetlu druge modernizacije svijeta relativizira se teritorijalna suverenost. Unipolarizacija svjetskog poretka oznaila je i novu eru u razvoju suverenosti. Teko je predvidjeti proces ostvarivanja suverenosti u narednom periodu da li e suverenost ojaati u lokalnim zajednicama ili e prevagnuti globalizacija suverenosti.

3. STANOVNITVO KAO ELEMENT DRAVE Stanovnitvo je jedan od tri elementa drave, jer ne moe ostojati drava bez stanovnitva. Stanovnitvo predstavlja personalni element drave. ine ga svi ljudi nastanjeni na teritoriju drave, podreeni njenoj vlasti i obavezani na potovanje njenih pravnih normi. Pri tom, nije odluujue za dravu da njeno stanovnitvo bude homogeno u smislu pripadanja istoj religiji, kulturi, naciji, jeziku. Ne samo predmoderne, ve i moderne drave poznaju ovu heterogenost vlastitog stanovnitva. Naravno, istorija pokazuje, ako u dravi nije ostavren minimum homogenosti stanovnitva, tj. bar minimalna lojalnost veine stanovnitva dravi kojoj pripadaju, te drave bre ili sporije (uz spoljno mijeanje ili bez tog mijeanja) nestaju sa svjetske politike scene.7 Obrnuto, drave u kojima je ostvarena ta homogenost uspjevaju da se odre i pored tekih iskuenja. Europska nacija drava pokazala se posebno kao prisna, legitimna i djelotvorna politika zajednica. Stoga, taj oblik drave definie se kao sveto trojstvo vlasti, teritorije i nacije. Poto ne postoji posebna europska nacija, poznati njemaki pisac Manfred Culeg smatra da Europska Unija ne moe i ne treba da postne federalna drava.8
7

Antonio Cassese, International Law, Oxford University Press, 2001, str. 49. i dalje; M. Herdegen, op.cit, str. 68-69. 8 Manfred Zuleeg, What holds a Nation Together, The American Journal of Comparative Law, no 3/1997, str. 55 i dalje.

Na teritorij drave, pored njenih dravljana, obino se nalaze i strani dravljani, ali i lica bez dravljanstva (apatridi) ili sa vie dravljanstava (bipatridi). Dravljanstvo predstavlja trajnu vezu jednog lica sa odreenim dravnim i pravnim poretkom. To lice uiva najvia prava ali i obaveze u dravi iji je dravljanin. Postoje dva osnovna sistema sticanja dravljanstva roenjem: ius sanguinis (pravo krvi) - dijete stie dravljanstvo svojih roditelja ius soli (pravo tla) - dobija dravljanstvo zemlje u kojoj je roeno nezavisno od dravljanstva roditelja. Dravljanstvo se moe stei, pod odreenim uslovima i naturalizacijom akt osnivanja dravljanstva zbog redovitog dugog ili stalnog boravka u dotinoj dravi. Dravljanstvo se moe stei jo i skalapanjem braka sa dravljaninom dotine drave, te sukcesijom, odnosno preputanjem dijela teritorije i stanovnika sporazumom drugoj dravi.

Niccol Machiavelli
Humanistiki odgojen, bio je ovjek prakse i izvorni mislilac. Godine 1498. Machiavelli stupa u slubu firentinske republike kao tajnik za vanjske i unutarnje poslove i rat. Iako u politici nikada ne postaje linost prvog plana, bavljenje tim poslovima omoguuje mu da izravno upoznaje ljude, njihove odnose - probleme rata i mira. 1512. godine u Firenci su Medici ponovo na vlasti, pa Machiavelli gubi slubu, konfirniran je, zatvoren i muen. Otada se posveuje uglavnom knjievnom radu. Poput mnogih suvremenika, i on posee za antikim uzorima, ali kao genijalan predstavnik renesanse nadahnjuje se u prvom redu "efektivnom istinom o stvarima", a ne teolokim i etikim konstrukcijama. Svoje nove misli najbriljantnije izlae u raspravi "Vladar" u kojoj naizgled govori o potrebi vrste, apsolutne monarhije. No, paljivom itatelju nee izmai da Machiavelli u "Vladaru" kroz savjete vladaru (Il Principe) koji osniva novu dravu zapravo postavlja temelje tzv. graanske vladavine. Budui realist, on je svjestan da su republike poput onih koje su postojale u srednjovjekovnoj Italiji stvar prolosti (iako predvia njihovo uskrsnue kojem e budue generacije svjedoiti). Zbog toga je preokupiran zatitom graanskih prava naspram vladaru, odnosno zatitom pravnog poretka u kojem bi se ta prava afirmirala. On u "Vladaru" zapravo daje preporuke za uspjenu vladavinu, naglaavajui da uspjean vladar mora izbalansirati oprene tenje u drutvu-tenje velikaa naspram tenjama puka, s tim da je klju opstojnosti vladavine u oslanjanju na potporu puka, koja se moe ostvariti jedino zatitom imovine i asti graana. Iako je jedan od najitanijih politikih mislilaca novog vijeka, Machiavellievi itatelji najee su bili odvueni u krivom pravcu, bilo zbog okrutnih metoda koje katkad legitimira kao uobiajeni (ak, neophodni) dio politikog poretka, bilo zbog njegovog "glavnog junaka" Cesarea Borgie u kojem Machiavelli vidi olienje politike virtu dok se povjesniari uglavnom slau u opisu Borgie kao podivljalog psihopata. No, sam Rousseau, veliki "prorok demokracije i egalitarnosti", je jednom prilikom rekao da je "Machiavelli veliki republikanac koji je imao odreda loe i neupuene itatelje".

Zakljuak
Deklarativno dejstvo priznanja drave ogranieno je na meunarodne odnose. ak i u deklarativnoj koncepciji priznanje drave ima konstitutivno dejstvo na unutranjem planu. Naime, u sluaju priznanja sudovi drave koja je dala priznanje, po pravilu primjenjuju pravo priznaje drave i izvravaju njene akte donijete u svojstvu teritorijalnog suverena. Nacionalni sudovi ne prihvataju pravo nepriznate strane drave ili vlade da pokree sudski postupak ili istie prava drave. Praksa varira u pogledu fizikih i pravnih lica. Dok, recimo, sudovi u Nemakoj i vajcarskoj uvijek primenjuju efektivno pravo strane drzave ak i kada nije priznala, engleski i ameriki sudovi su prvobilno u potpunosti zanemarivali pravo i akte strane drave koja nije priznata, mada u poslednje vreme dolazi do promena u ovom stavu. Balkan je svakako trusno podruje po pitanju secesija i odcepljenja. Tokom samo jedne decenije od jedne drave nastalo je ak sedam novih raunajui Kosovo i Metohiju. Loa strana cijele prie jeste nain na koji je dolo do secesija. Takva ponaanja uvek po nekom

nepisanom pravilu dovode do nemilih dogaaja i do ratnih sukoba u kojima se neretko umeaju i meunarodne snage. Svakako da bi za nauk trebalo bilo kome da na umu bude da rat nikako nije reennjeza secesiju. Tu su prije svega meunarodna arbitrana tijela i meusobni dijalozi koji su svakako efikasniji i u najmanju ruku manje tetni. U to smo se najbolje uvjerili i mi sami proteklih godina, jer uz ratne sukobe koji su za cilj imali spreavanje secesija, ne samo da iste nisu na kraju spreene ve je dolo i do znatnog pogoranja komijskih odnosa.

Literatura: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Momilo Dimitrijevi, Miroljub Simi, Sran orevi; Uvod u pravo, Panevropski Univerzitet Apeiron, 2007. Milan Galoa, Mundologija, Panevropski Univerzitet Apeiron, III izdanje, 2006 Dr Ante Fiamengo, Osnovi ope sociologije, II izdanje, IP "V. Maslea", Sarajevo, 1963, str. 266. www.ius.bg.ac.yu www.pravokutnik.hr www.cpi.hr www.Europe.hr www.dadalos.org www.Wikipedia.com

10