Professional Documents
Culture Documents
da pivo ima samo dvije funkcije: sredstva protiv ei te jeftinog, legalnog i lako dobavljivog opijata za izazivanje pijanstva. U hrvatskoj kulturi pivo se do sada veinom smatralo piem radnike klase koje svoje mjesto moe nai iskljuivo uz liziku i
protjee prema naprijed, danas ivimo u dobu u kojem nas je koliina izbora konano dobro opremila da moemo krenuti s krenjem jednodimenzionalnog pogleda
2
parizer, a ne na obiteljskom stolu. Neke reklame koje i danas moemo vidjeti na televiziji postojano se dre tog stereotipa. Pa svaki bi se ovjek sloio da rade pametno: ako nije pokvareno, nemoj popravljati! Ahem. Moe jedno pitanje? Tko eli voziti dobar automobil, kvalitetan i koji se ne kvari, kojem se ne treba runo rastavljati getriba?
Osim ono dvoje koje je iz elje da budu kontra i drukiji reklo NE!, pretpostavljamo da veina ljudi ovdje dijeli pozitivno miljenje. Eh, sad, zanimljiva je koincidencija da u nas vrlo popularne marke takvih vozila dolaze ba iz zemalja koje su poznate po svojoj strunosti i tradiciji u proizvodnji kvalitetnog piva. Takvo pivo si moe priutiti svatko, a proizvode ga u toliko vrsta i u toliko okusa da o njemu uz istinske ljubitelje i one koji e to tek postati redovito diskutiraju priznati strunjaci. Priznajemo odlutasmo, ali svjesno! Jer eljeli smo pokazati da pivo doista moe biti jednako plemenito i sloeno kao vrhunsko vino. A sada s obje noge pritiemo konicu. Ne elimo da ovo ode u krivom smjeru!
riglu nismo osmislili za pivske snobove ljude koji svoje prijatelje ele impre-
sionirati utilizacijom bombastine frazeologije te opisima koji bi i najekscentrinije likovne k ritiare ostavili u suzama ljubomore. Miljenja smo da je fino i kvalitetno pivo pravo svih ljudi, bez obzira otkuda dolazili i kamo ili. Vjerujemo da svako pivo u sebi ima neto posebno (ooo, da!). Isto tako vjerujemo da su neka piva bolja od drugih. No i o tome neemo jer bi se naa top lista sigurno razlikovala od vaih. Kriglu smo osmislili kao alat koji e vam pomoi u izradi i proirenju vlastitog pivskog opusa i omiljenih kompozicija.
I ne zaboravite: odlike kvalitetnog piva su zanimljivost, osobnost i dostupnost svima. Bilo bi nam drago vidjeti da sve vie ljudi prihvati takav stav jer u konanici svi to zasluujemo!
Znanstvenici potvruju
misli. Ukratko, konzumacija alkohola povoljno djeluje na razvoj ireg kontekstualnog i stratekog razmiljanja te dolazak do novih i inovativnih rjeenja problema.
Jennifer Wiley vjeruje da lagano alkoholizirano stanje moe poboljati radni i memorijski kapacitet ljudskog mozga. Rije je o poboljanju razmiljanja o danoj temi ili problemu kojeg valja rijeiti na nain da se u razmatranje istovremeno (i nesvjesno) uzima nekoliko ideja, odnosno
tim je utvrdio da je zlatni rez na oko 0,7 promila. U takvom raspoloenju ispitanici su nailazili na manje probleme u zadacima koji su traili strogu pozornost, ali su zato briljirali na onima koji su zahtijevali fleksibilno razmiljanje. Studija navodi kako su veseli ispitanici ne samo rijeili 40 posto vie pitanja od kontrolne skupine koja se nije podvrgla pivskim arima, ve su to u prosjeku napravili i tri i pol sekundi bre (12 sekundi, u usporedbi s 15,5 za nepivopije).
Profesorica Wiley je miljenja da nas prevelika usredotoenost na zadanu temu moe otupjeti do te mjere da u obzir prestanemo ukljuivati iri kontekst koji je neizbjean element svake inovacije.
to rei? Saznanja svakako imaju smisla s obzirom na to da alkohol gotovo oduvijek ima reputaciju drutvenog i intelektualnog maziva! Gomile pisaca, slikara i partijanera svakako bi se sloile s navedenom studijom.
to je zapravo pivo?
Jednostavno reeno pivo je alkoholno pie koje se dobiva fermentacijom itarica.
vrenje u kome eer prelazi u alkohol i ugljini dioksid. Pivo je potpuno prirodan i bioloki uravnoteen proizvod, pa se s pravom smatra tekuom hranom. Prema starim iskopinama i zapisima arheolozi su utvrdili da su stari Babilonci proizvodili pivo u domainstvu jo 7000 godina p.n.e. Imali su 16 sorti piva, a za vrenje su koristili jemeni eer i penicu. Od tamo se proizvodnja piva prenijela u stari Egipat, Perziju, Grku i druge zemlje.
proizvodi u procesu alkoholnog vrenja iz slada, hmelja, vode i pivskog kvasca. Voda je glavni dio napitka. Slad se dobija od itarica, najee od jema i daje pivu sastojke ekstrata o kojem ovisi punoa okusa i koncentracija osnovnog ekstrata piva.Hmelj konzer vira pivo i daje mu ugodan miris i gorak ukus, dok pivsk i k vasac izaziva alk oholno
Boju (boja koritenih itarica izravno utjee na boju piva). Okus (uglavnom dolazi od
jemenog slada, dok hmelj i kvasac nisu toliko zastupljeni). Maltozu (slad dobivena fermentacijom itarica. Kvasac potom pretvara slad u alkohol i ugljini dioksid). Proteine (proteini u itaricama pomau konzistenciji pjene vaeg piva) Dekstrine (sastojci itarica koji pivu daju punou i bogatstvo okusa - ono neto).
roizvodnja piva datira od prvih civilizacija koje su koristile ito kao svoju
osnovnu namirnicu (Sumerani, 4 tisue godina p.n.e.). S obzirom da su razne vrste itarica bile prisutne na svim kontinentima (izuzev Antarktika), evo nekoliko primjera od ega se sve proizvodilo pivo.
penica jeam
Mezopotamija
kukuruz
ALE
Saccharomyces Cervisiae par tisua godina na toplim temperaturama kvasac se die na vrh tekuine 12-24 C 10-14 C bre (tjedan dana) jai, tei, intenzivniji 10%
LAGER
Saccharomyces Uvarum oko 200 godina na hladnim temperaturama kvasac se sputa na dno tekuine 4-14 C 4-7 C sporije (mjesec dana i vie) slabiji, osvjeavajui, laki 90%
Nema ih svugdje
z dvije glavne vrste piva (altbiere i lagere) postoji i trea koja se nalazi na
klasian nain (primjerice lageri ili penina piva), a u koja se prilikom vrenja dodaju novi sastojci poput raznih vrsta hrane, voa, kotunica, trava i zapravo svega to ludim alkemiarima (pardon, pivarima) moe pasti napamet. Na ovom podruju vlada posvemanja anarhija, odnosno nepotivanje zakona o istoi piva, pa ih je zbog toga obino vrlo zabavno raditi (a i piti)!
pola puta. Ta se piva nazivaju hibridnima. Stvar je u tome da se proizvode ili na nioj temperaturi (kao lageri), ali uz kvas za altbier piva, ili pak na vioj temperaturi (kao altbieri), ali koritenjem kvasa za lager piva. Specijalitetna piva, s druge strane, imaju gotovo neogranien broj kombinacija. U osnovi se radi o pivima koja se proizvode na
10
i 70 posto peninog slada dok ostatak ini uobiajeni jemeni slad. Iako postoje brojne varijante, sva piva ove vrste imaju nekoliko zajednikih karakteristika. Primjerice, penica ima znatno vei udio proteina u odnosu na jeam pa je zbog toga pjena kod peninih piva znatno trajnija i gua.
je jednostavan: prema tome to u sladu (smjesi itarica za vrenje), meu jemom i eventualno drugim itaricama poput kukuruza ili rai, veinu mase ini - penica. Penina piva u pravilu sadre izmeu 30
11
Nastala je u Bavarskoj kao posljedica prve iznimke u zakonu o istoi piva (Rheinheitsgebot), a koja je omoguila koritenje penice kao jednog od glavnih sastojaka. Hefeweizen piva su svjetlije boje i lagano zamuena. Flairaju se i posluuju nefiltrirana te stoga sadre dio kvasca preostalog od vrenja koji pridonosi posebnom okusu, mirisu i aromi. Penina piva nastaju gornjim vrenjem te ih mnogi, naroito Englezi, u skladu s tim piju na sobnoj temperaturi. No, slobodno ih posluite Zbog njega su ova piva takoer mutnija od jemenih. Zanimljivo je da penica zapravo vrlo malo utjee na izravan miris i okus piva. No ona, s druge strane, uvelike utjee na kvalitetu tekuine koja u ustima ostavlja osebujan osjeaj njene svjeine. Penina piva su vrlo pjenuava i veinom laganog okusa, ime predstavljaju idealnu okrepu i osvjeenje u ljetnoj sezoni. i ohlaene te prema elji i s krikom limuna.
Berliner Weisse
Ova porodica potjee iz sjeverne Njemake i karakterizira ju injenica da uz kvasac piva vriju uz pomo bakterije Lactobacillus delbruckii, a koja se koristi pri proizvodnji jogurta! Samim tim, Berliner Weisse piva odlikuje lagano kiselkast okus. Unato tome, piva su obino lagana i svjea te vrlo pjenuava. Ljudi vole eksperimentirati s ovom vrstom piva te ih esto mijeaju s raznim vrstama slatkih vonih sirupa. No, svakako ih prije toga treba isprobati u originalu!
12
Kristall
Kristalna penina piva svoje ime nose zbog svoje - kristalne istoe! Ona se, naime, filtriraju, ime se dobiva prozirna tekuina nalik na klasina jemena piva, no tim se procesom ujedno uklanja i dio sastojaka koje penina piva ine posebnima. Taj proces, na sreu, nije potpun te dio osjeaja i okusa peninog piva i dalje ostaje, samo je znatno suptilniji i njeniji u odnosu na nefiltrirane vrste. Kristalna piva su najlaka meu peninim pivom. Paulanerov predstavnik ove porodice zove se Hefe-Weissbier Kristallklar.
13
Zaledite ga
Kau da se osveta najbolje servira hladna a isto vrijedi i za pivo - ili ne? injenica je da prehladno pivo nema okusa jer su vam osjetila potpuno zaleena. Moda to nekima i jest namjera, ali nama sigurno nije! Stoga pripazite, sve ispod 6 C je siguran nain da upropastite svoje pivo.
Ostavite ga u prtljaniku
Jedno od najeih mjesta za zapostavljanje svog piva je prtljanik na sigurno toplom.
Meutim, visoka temperatura (jednako kao i preniska) neprijatelj je broj jedan za vae pivo jer mu time bitno skraujete vijek trajanja.
14
Otvorite ga i zaboravite
Jednom kada otvorite svoje pivo zapoeli ste utrku s vremenom. Zato vam savjetujemo da ne uvate svoju kriglu za poslije, jer e vas doekati pomor svega to vrijedi u vaem pivu.
U emu je kvaka
1 2
Iskapite ga izravno iz boce ili limenke
Pivo u ai ili krigli ima prilike prodisati i rijeiti se ugljinog dioksida koji vas moe dovesti u razne nezgodne situacije, zato ne preporuujemo konzumaciju iz boce.
Svako Paulaner pivo koje se prodaje u Hrvatskoj proizvodi se i puni u Mnchenu. Paulaner piva proizvode se po tradicionalnoj recepturi usklaenoj prema bavarskom zakonu o istoi piva iz 1516. godine. Paulaner je do danas prodao gotovo 3 milijuna hektolitara piva. Paulaner je vodei izvoznik bavarskih piva za najvanija svjetska trita. Postoji 15 razliitih sezonskih vrsta Paulaner piva.
3 4 5
15
Idealno za svako pivo koje zapravo ne elite okusiti. U ovim polarnim predjelima vrebaju zvjerke poput svijetlih lagera, tzv. zlatnih piva, cidera (znamo, znamo, to nije pivo, ali dobro pae uz njega) te bezalkoholnih piva.
Na ovom podruju vladaju penina piva Hefeweizen i Kristalweizen varijeteta, pilsneri, vona piva i jaka lager piva.
Rezer virana za jak a, dvostruko, trostruko i etverostruko fermentirana piva (npr. doppelbock), jak a stout piva, kao i za medovinu!
Ako nije rije o nekoj vrsti izuzetno jakog i zainjenog kuhanog zimskog piva (koje se iz praktinih razloga ionako pije samo po zimi), ne elite biti ovdje!
16
ivo je prirodan pratilac hrane u to se u zadnje vrijeme uvjerava sve vie vrsnih
sramile kuhati i posluivati pivo uz svoja vrsna jela. Primjerice, u belgijskoj tradicionalnoj cuisine a la biere (tj. pivskoj kuhinji), postoji recept za zeca kuhanog u pivu od vianja, kao i za flamansku goveu juhu s pivom.
kuhara, pivara i ljubitelja piva. Europske pivske nacije poput Njemake, Belgije, Austrije i Maarske, u svojim su restoranima i barovima stoljeima uvale ovu tajnu i nisu se
17
U ekoj se uz palainke s krumpirom i svinjetinom poslovino slui aa Budvar ili Bernard piva, dok u Bavarskoj specijalitete od svinjskog mesa prate nezaobilazna jaka bock piva poput Paulanerovog Salvatora. Ovu, do sada nepravedno zapostavljenu kulturu, kuhari i pivari danas nezaustavljivo ire svijetom noeni novootkrivenom vjerom i uitkom uparivanja piva i hrane.
Europljani vole piti pivo uz svoje obroke, ukljuujui i doruak. U tome, naravno, prednjae nacije s razvijenim pivarskim industrijama, poput Njemake, Engleske i Belgije.
Njemaka:
U Njemakoj (i veini sjevernoeuropskih zemalja) nacionalna kuhinja zapravo ini dio pivarske tradicije, a ne obrnuto! Sve to Nijemci bace na tanjur gotovo moli za svoju odgovarajuu pivsku pratnju. Vino tu obino vrsto dri svoju zasluenu - drugu - poziciju. U Americi su trenutano vrlo popularna lokalna piva iz malih pivovara i pivnica koje slue u kombinaciji sa zdravim suvremenim jelima. to je tu je, jedno je sigurno pivo u kuhinji i u blagovaonici konano uiva zaslueno pravo i priznanje kakvo se do sada iskljuivo davalo vinu.
18
Belgija:
Belgija je zemlja poznata po svojoj gastronomskoj ponudi i vrlo velikom izboru piva. U belgijskim restoranima ete redovito naii na jela iz pivske kuhinje. To je pravi uitak kada vam na stol donesu jelo pripremljeno s pivom, a u pratnji jo jednog u ai!
Engleska:
Iako se Engleska (i Irska) obino ne smatraju zemljama visoke kulinarske tradicije ( je li tko za ribu i k rumpirie?), njihova svakodnevna jela koja se mogu iskuati u pubovima su zapravo jako ukusna. Akcije u pub za pod zub (kako ih obino nazivaju) su vrlo popularne i pristupane tako da se u njima moe uivati svaki dan!
19
Salvator
Salvator je prvo Paulaner pivo. Proces proizvodnje je isti kao i u 18 stoljeu. K arakteriziraju ga bakrena boja i dominatni okus hmelja, jema i slada.
20
DOLIUM d.o.o. zastupnik Paulanera za Hrvatsku. A Velimira korpika 3b - hala B/C 10 090 Zagreb T +385 (0)1 63 93 550 F +385 (0)1 63 93 551 E dolium@paulaner.hr W www.paulaner.hr FB www.facebook.com/Paulaner.Hrvatska